REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž Ob-87/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po posebnoj skrbnici JT, dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, Rijeka, i protustranke Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, Laginjina 11 A, radi vraćanja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: R1 Ob-682/2023-17 od 24. srpnja 2025., dana 24. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja GT kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: R1 Ob-682/2023-17 od 24. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: R1 Ob-682/2023-17 od 24. srpnja 2025. riješeno je:

Predlagatelju GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1946. u [adresa], od oca G i majke J, s prebivalištem u [adresa], djelomično se vraća poslovna sposobnost te se predlagatelj ubuduće lišava poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno donositi odluke:

-o zdravlju i liječenju te o mjerama zdravstvene zaštite, kao i o smještaju u zdravstvene i u ustanove socijalne skrbi;

-u vezi braka;

-o prebivalištu odnosno boravištu;

-raspolagati i upravljati nepokretnom i pokretnom imovinom te redovnim primanjima u vrijednosti iznad 1.000,00 eura mjesečno;

-sklapati pravne poslove i sudjelovati kao stranka u sudskim i upravnim postupcima te u drugim postupcima pred tijelima s javnim ovlastima.

2. Protiv rješenja žalbu je uložio protustranka GT bez navođenja zakonskih žalbenih razloga ili određenog prijedloga o sadržaju drugostupanjske odluke. Iz sadržaja žalbe u kojoj iznosi situaciju u kojoj se nalazi i životne uvjete u kojima živi, proizlazi kako smatra da se njegovo zdravstveno stanje popravilo i da treba nastaviti postupak revizije odluke kojom je djelomično lišen poslovne sposobnosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), u svezi sa člankom 346. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19), ovaj drugostupanjski sud nije našao povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, niti je našao da bi materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.

6. U razlozima rješenja prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje tako da rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljivo ili ima proturječja između izreke i razloga rješenja.

7. Postupak je pokrenut od strane predlagatelja GT radi izmjene (revizije) odluke o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti.

8. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je GT rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: R1 Ob-7/20-20 od 8. ožujka 2021., djelomično lišen poslovne sposobnosti i to u pogledu donošenja odluke o liječenju i hospitalizaciji, izboru partnera i skrbi o djeci, upravljanja nekretninama i pokretninama veće vrijednosti te upravljanju novčanim primanjima, donošenja odluke o zapošljavanju i sklapanju pravnih poslova, koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-800/2021-2 od 10. kolovoza 2021.

9. U postupku je saslušan predlagatelj GT koji je iskazivao o okolnostima u kojima živi. Naveo je i da je u dva navrata psihijatrijski liječen u KBC Rijeka, te u Psihijatrijskoj bolnici na Rabu po tri i više mjeseci i to prvi put 2005., a nakon prvog liječenja otišao je u mirovinu s 50 i nešto godina. Prvi put se liječio zbog narušenih odnosa u obitelji, sa suprugom i sinom i tada je na Rabu našao svoj mir i sam tražio produljenje boravka. Drugi put se sukobio sa suprugom zbog nekretnina, nakon čega je opet završio na liječenju. Podnio je prijedlog za vraćanjem poslovne sposobnosti, jer ima "indicija" da je ugroženo njegovo nasljedstvo po majci budući da se nije htio odreći svog nasljednog dijela u korist rođaka pa bi to htio riješiti, a nema novaca za angažirati odvjetnika.

10. Svjedok VT, sin predlagatelja i njegov skrbnik iskazao je da je predlagatelj vremenski i prostorno orijentiran, poznaje vrijednost novca, redovito uzima lijekove te uredno funkcionira. Uz pomoć njega kao skrbnika obavlja kupovinu, plaćanje računa i preglede kod liječnika. Smatra da predlagatelj ne bi sam prepoznao poteškoće koji se tiču duševnog zdravlja niti bi sam potražio pomoć u tom slučaju.

11. U postupku je saslušan sudski vještak Dragan Lovrović, dr. med., spec. psihijatar, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da GT boluje Dg.: Perzistentni sumanuti poremećaj F 22.0. Predlagatelj razumije pojam poslovne sposobnosti i smatra da je njegova poslovna sposobnost očuvana u cijelosti. Perzistentni sumanuti poremećaj je karakteriziran razvojem jedne sumanutosti ili skupom povezanih sumanutosti koje su obično trajne, ponekad i doživotne. Sumanutosti se razlikuju u sadržaju, česte su sumanutosti proganjanja (paranoje), hipohondrijske ideje i sl. Sadržaj sumanutosti i vrijeme nastupa često su povezani s određenim životnim situacijama. Vještak je mišljenja da je kod predlagatelja riječ o perzistentnom sumanutom poremećaju, a ne o organskom sumanutom poremećaju kod kojeg mogu biti prisutni isti simptomi. U sklopu dijagnoze perzistentnog sumanutog poremećaja, koji je ranije adekvatno dijagnosticiran liječenje se provodilo sukladno pravilima struke. Predlagatelj je nekritičan prema bolesti i prema svojim kompetencijama da samostalno skrbi o sebi i donosi odluke. Ne uviđa da bolest utječe na navedeno, čak negira i prisustvo psihičkih smetnji.

11.1. Zaključno, vještak je mišljenja da je zbog nekritičnosti i nedovoljnog uvida u svoje stanje i donošenje odluka iz bolesnog dijela osobnosti opravdano da i dalje u određenim segmentima zbog zaštite ostane djelomično lišen poslovne sposobnosti, jer je bolest kroničnog tijeka i moguće je da će u perspektivi doći do pogoršanja koje bi moglo uvjetovati potrebu za smještaj u socijalnu ustanovu, pa je mišljenja da je u svrhu zaštite protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluke o provođenju mjere zdravstvene zaštite i bolničkog liječenja, u raspolaganju nekretninama, pokretninama veće vrijednosti i samostalnim raspolaganjem redovitim novčanim prihodima iznad 1000 eura mjesečno, kao i samostalnog zastupanja pred sudskim, upravnim i javnopravnim tijelima, te sklapanja pravnih poslova i odluka vezanih uz brak.

12. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a prvenstveno cijeneći mišljenje sudskog vještaka, drugostupanjski sud prihvaća mišljenje prvostupanjskog suda da je duševno stanje protustranke uzrokovano kroničnom duševnom bolešću i dalje takvo da je njegovo djelomično lišenje poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluke o provođenju mjere zdravstvene zaštite i bolničkog liječenja, u raspolaganju nekretninama, pokretninama veće vrijednosti i samostalnim raspolaganjem redovitim novčanim prihodima iznad 1000 eura mjesečno, kao i samostalnog zastupanja pred sudskim, upravnim i javnopravnim tijelima, te sklapanja pravnih poslova i odluka vezanih uz brak, potrebno kako bi se u potpunosti zaštitila njegova prava, potrebe i interesi.

13. Naime, odredbom članka 234. stavak 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19 i 47/20-dalje: ObZ) propisano je da će se osobu koja zbog duševnog stanja ili drugih razloga nije u mogućnosti samostalno odlučivati o nekom od svojih prava, potreba i interesa ili koja zbog toga ugrožava interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

14. Prvostupanjski sud imao je u vidu i članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18(97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) koji propisuje da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Kako postupci lišavanja poslovne sposobnosti ulaze u sferu prava na poštivanje privatnog života, lišavanje poslovne sposobnosti mora služi postizanju legitimnog cilja koji je u ovom slučaju zaštita prava i dobrobiti osoba koje se lišavaju poslovne sposobnosti, kao i zaštita i dobrobit drugih osoba koje na neki način mogu biti povrijeđene radnjama ili propustima osobe koju je potrebno lišiti poslovne sposobnosti.

15. Imajući u vidu nalaz i mišljenje sudskog vještaka da predlagatelj dugi niz godina boluje od Perzistentnog sumanutog poremećaja i da je unatoč određenom poboljšanju i dalje nekritičan prema bolesti i prema svojim kompetencijama da samostalno skrbi o sebi i donosi odluke, djelomičnim vraćanjem poslovne sposobnosti, a zadržavanjem djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u dijelu donošenja odluke o provođenju mjere zdravstvene zaštite i bolničkog liječenja, u raspolaganju nekretninama, pokretninama veće vrijednosti i samostalnim raspolaganjem redovitim novčanim prihodima iznad 1000 eura mjesečno, kao i samostalnog zastupanja pred sudskim, upravnim i javnopravnim tijelima, te sklapanja pravnih poslova i odluka vezanih uz brak, postignuta je po mišljenju drugostupanjskog suda pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom (prava na poštivanje privatnog života - puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja (zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih).

16. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 380. stavka 1. točke 2., u svezi sa člankom 381. ZPP-a i 346. Obiteljskog zakona, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Požegi 24. studenog 2025.

Sudac

Branimir Miljević