Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5a
Poslovni broj : Pp-1547/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici Prekršajni odjel, po višem sudskom savjetniku Andrijani Erdec, uz mentorstvo suca Dubravke Končar-Brodarić, uz sudjelovanje Jadranke Topolovčan, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice GŠ, zbog prekršaja iz čl.88. st.1. točka 1. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24), a prema optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije br. Klasa: 321-01/24-01/380 od 29. srpnja 2024, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 20. studenog 2025. u prisutnosti okrivljenice, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju čl. 179. st. 2.i čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 u daljnjem tekstu PZ-a), dana 24. studeni 2025. u odsutnosti stranaka objavio i
p r e s u d i o j e
-
Okrivljena GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći G i Z rođ. L, rođena **.**.1949. u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, umirovljenica s mirovinom u iznosu od 300,00 eura, udovica, majka jednog djeteta, prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e
I. što je dana 16. travnja i 25. srpnja 2024. godine u neposrednim inspekcijskim nadzorima utvrđeno da je tijekom mjeseca srpnja u 2022. godini, dopustila fizičkoj osobi ZŠ iz [adresa], da u njezinoj šumi na kat. česticama broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši sječu 20 stabala bagrema, bez prethodne doznake stabala,
II. pa je time počinila prekršaj iz čl.36. st.1, a kažnjivo po čl.88. st.1. točka 1. Zakona o šumama,
III. Temeljem navedenog propisa, a uz primjenu čl. 37. PZ-a okrivljenici se
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 130,00 eura (sto trideset eura), a koju kaznu je dužna platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenica u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno 86,67 eura (osamdeset šest eura i šezdeset sedam centi), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
IV. Temeljem odredbe čl. 139. st. 6. PZ-a okrivljenica se oslobađa u cijelosti troškova prekršajnog postupka.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije podnio je optužni prijedlog pod brojem: 321-01/24-01/380 od 29. srpnja 2024, protiv okrivljenice zbog prekršaja iz izreke ove presude. Sud je dana 21. kolovoza 2025. godine pod brojem Pp-1547/2024-3 izdao prekršajni nalog protiv kojeg je okrivljenica podnijela pravodoban prigovor te je stoga sud stavio izvan snage prekršajni nalog i nastavljeno je s redovnim postupkom.
2. Okrivljenica ispitana na ročištu glavne rasprave očitovala se da se ne smatra krivom te je u svojoj obrani navela da je vlasnik šume na kčbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te je svojem zetu ZŠ dopustila da u toj šumi ruši drva, a koja su im trebala za ogrjev. Nije znala da je bilo potrebno da ta drva koja bi se rušila trebaju biti označena za rušenje. Da je znala da je potrebno doznačavanje drva, njezin zet bi sigurno zvao revirnika da se to sve napravi po zakonu. Nije znala da je počinila prekršaj. Zna da je njezin zet ZŠ platio neku kaznu a vezano uz ta drva. Žao joj je zbog ovoga, te moli sud da je oslobodi od kazne ili da joj izrekne najblažu moguću kaznu. U mirovini je koja iznosi 300,00 eura. Živi u zajedničkom kućanstvu sa kćerkom i zetom, te sa svojom mirovinom jedva može nešto doprinijeti kućanstvu. Njezino zdravstveno stanje je teško narušeno, mora si plaćati tablete koje su joj propisane od strane liječnika.
3. U tijeku dokaznog postupka, sud je pročitao obavijest iz čl. 109.a PZ-a (strana 3), zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 25.07.2024. i 16.04.2024. (strana 4-8), potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (strana 10-11), prigovor na prekršajni nalog okrivljene (strana 15), saslušani su svjedoci ZŠ i LŠ.
4. Sud je svojstvu svjedoka saslušao ZŠ koji je iskazao da je zet okrivljenice, te žive u zajedničkom kućanstvu. Njegova punica GŠ je vlasnica šume, te kako se griju na drva, ista im je dopustila da u šumi ruši drva na ogrjev. Kada je prevozio drva, bilo je utvrđeno da ih vozi bez tovarnog lista, te je za to platio kaznu. Njegova punica je osoba starije životne dobi, te ona, a niti on nisu znali da se za rušenje i prijevoz drva za vlastite potrebe trebaju od strane revirnika biti označena drva za rušenje, te tovarnica za prijevoz te vrste drva, a koje je za vlastite potrebe. Da su znali da to moraju učiniti, on bi poduzeo sve potrebno i da se doznače drva i da se prikupe dokumenti za prijevoz drva. Dok nam je utvrđen taj prekršaj, sada znaju koje su njihove obveze i postupaju prema zakonu.
5. Sud je u svojstvu svjedoka saslušao višeg šumarskog inspektora LŠ dipl. ing. koji je iskazao kako je državni inspektorat u mjesecu ožujku 2024. zaprimio anonimnu prijavu građana da je izvršena čista sječa šume u području velikog Jarka od strane OŠ iz [adresa]. Neposrednim očevidom u navedenom šumskom predjelu utvrdio je da se radi o šumi i livadi odnosno pašnjaku na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u šumsko gospodarsko područje RH utvrdio je da su jedna i druga čestica uvrštene u šumsko gospodarsko područje odnosno da je za predmete šumske sastojine izrađen program gospodarenja za šume šumoposjednika koji je odobren od strane Ministarstva poljoprivrede. Pregledom panjeva utvrdio je da na istima nema obilježbe doznake stabala, te je također utvrdio da je vlasnica predmetnih čestica GŠ iz [adresa]. Pod doznakom stabala podrazumijeva se odabir i obilježavanje stabala za sječu na način da ovlaštena osoba koja obavlja doznaku stabala treba doznaku uskladiti i provesti u skladu sa smjernicom programa gospodarenja koje je odobrilo Ministarstvo. Neposrednom kontrolom 16. travnja 2024.g. upoznao je gospođu GŠ kao malu šumoposjednicu s odredbama Zakona o šumama i drugim podzakonskim aktima, te sa sadržajem programa o gospodarenju šuma šumoposjedika. Upoznao ju je također sa sadržajem anonimne prijave, te s podacima, imenom i prezimenom osobe koja je prijavljena da je izvršila sječu. Ista je tom prilikom nakon što je upozorena na svoja prava, na odvjetnika i pasivnu obranu, izjavila da je sječu dogovorio uz njezino odobrenje, njezin zet ZŠ. Nakon što je pozvao MŠ kao osobu koja je bila prijavljena i kao osobu za koju su ZŠ i GŠ naveli da je uz naknadu koju su primili dozvoljena sječa šume, MŠ se očitovao da on sječu nije izvršio već da je samo posudio svoje prijevozno sredstvo ZŠ da obavi prijevoz. Nakon toga je 25. srpnja 2024.g. ponovno upoznao malu šumoposjednicu GŠ s novim činjeničnim stanjem koja je sada promijenila iskaz na način da je navela da je sječu šume obavio njezin zet koji je i otpremio drva iz šume. Iako u Zakonu o šumama postoji odredba da šumu mogu sječi šumoposjednici samostalno ili moraju imati neki oblik registracije odnosno legitimnosti za obavljanje šumarskih radova, Pravilnikom o vrsti šumarskih radova dozvoljeno je malom šumoposjedniku odnosno članovima njegove obitelji da obavljaju sječu bez registracije. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja o sječi bez doznake, podnio je protiv male šumoposjednice optužni prijedlog te protiv osobe koja je prevozila drvo gosp. PŠ isto optužni prijedlog za djelo transporta bez teretnog lista.
6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud ocjenjuje činjenično stanje dovoljno i potpuno utvrđenim za donošenje predmetne odluke, te kao nespornim utvrđuje da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret.
7. Člankom 36. st.1. Zakona o šumama propisano je da je u šumi i na šumskom zemljištu dopušteno sjeći samo doznačena stabla.
8. Sud kao nesporno utvrđuje da su se na strani okrivljenice ostvarili svi elementi bića prekršaja koji joj se stavlja na teret. Naime, iz obrane okrivljenice proizlazi kako ista nije znala da se u šumi mogu sjeći samo doznačena stabla, te nije postupila sukladno propisanoj zakonskoj odredbi, odnosno ista nije zatražila doznaku stabala.
9. S obzirom da nepoznavanje zakona nikoga ne ispričava, te kako sud nije našao utvrđenim postojanje okolnosti na temelju kojih bi okrivljenicu oslobodio od odgovornosti za počinjeni prekršaj, ista se proglašava krivom te joj se izriče zakonski zasnovana novčana kazna koja je ublažena, s time da se pri odmjeri kazne okrivljenici uzelo u obzir okolnosti počinjenja prekršaja, korektno držanje pred sudom, dosadašnje prekršajno nekažnjavanje, te njezino zdravstveno i imovinsko stanje. Sud očekuje da će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha specijalne i generalne prevencije te da ista ubuduće neće činiti takve i slične prekršaje.
10. Temeljem čl.33.st.10. PZ-a, ovom je presudom određen rok plaćanja dosuđene novčane kazne, a temeljem odredbe čl.152.st.3. PZ-a, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.
11. Temeljem odredbe čl. 139. st. 6. PZ-a okrivljenica se oslobađa u cijelosti troškova prekršajnog postupka.
U Koprivnici 24. studeni 2025.
Zapisničar:
Sudac:
Jadranka Topolovčan, v.r.
Dubravka Končar-Brodarić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka iste, a koja se podnosi ovom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka, te ne podliježe pristojbi.
Dostaviti:
1. Okrivljenik – GŠ, [adresa]
2. Tužitelj – Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba šumarske i lovne inspekcije
3. Za spis
