REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-72/2025-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Barunu, odvjetniku u Zaprešiću, te protustranaka LD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],
II. TD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te umješača na strani protustranaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 24. studenoga 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1952. u [adresa] i sada pokojnog VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1952. u [adresa], postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti VD **.**.2022.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je sa pok. VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici od 1985. do smrti pok. VD (**.**.2022.). U toj izvanbračnoj zajednici rođena je kći I. protustranka iako se kao njezin otac u maticama navodi raniji suprug predlagateljice DD. Izvanbračni drugovi da su stanovali zajedno najprije na adresi u [adresa], potom u [adresa], te konačno u [adresa]. Stoga, sukladno prethodno navedenom i članku 11. Obiteljskog zakona, da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa svim pravnim učincima, uključujući pravo predlagateljice na obiteljsku mirovinu iza pok. VD. Protustranke su djeca pok. VD, te su kao osobe koje u odnosu na njega imaju nasljedna prava pasivno legitimirani u ovome postupku. Sukladno čl. 211 Zakona o parničnom postupku predložila je obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi eventualnog miješanja na strani protustranaka. Budući da će se u postupku utvrđivati postojanje izvanbračne zajednice sa svim pravnim učincima, uključujući pravo predlagateljice na obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje iz sredstava HZMO, isti ima pravni i ekonomski interes sudjelovati u postupku.
2. Protustranka LD (ex. VD) u podnesku od 20. ožujka 2025. izjavila je da se u potpunosti slaže sa navodima predlagateljice, njezine majke o životu s njezinim ocem VD. U izvanbračnoj zajednici da je ona rođena kao zajednička kćer, koja je s njima živjela da adresama koje se navode u prijedlogu od 1985. pa se do očeve smrti. .
3. Protustranka TD nije se očitovao na prijedlog koji mu je dostavljen poštanskim putem 13. ožujka 2025., niti je pristupio sudu po pozivu radi saslušanja za ročište usmene rasprave održano 24. studenoga 2025.
4. Protustranka ŽD u odgovoru na prijedlog na ročištu usmene rasprave od 20. listopada 2025 izjavila je da o predmetu postupka zna toliko koliko je mogla pročitati iz prijedloga kojeg je dobila uz poziv. Može tek reći da je načula da je otac zadnje bio u zajednici, bračnoj ili izvanbračnoj u kojoj je rođena (na istom ročištu) prisutna LD. Sa pokojnim ocem nije bila u kontaktu, zadnje ga je srela negdje u Vlaškoj ulici kad je išla u srednju školu. Nije imala prilike upoznati predlagateljicu. LD je prvi put upoznala na istoj usmenoj raspravi. TD da je upoznala kao bebu kad je otac jednom došao kod nje dok je bila malo dijete; s njim nije u kontaktu. Ne sjeća se od koga sam načula to za očevu zajednicu, a pitanje je i koliko je to točna informacija.
5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) podneskom od 11. ožujka 2025. opreza radi usprotivio se prijedlogu budući da uz prijedlog nije dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog VD. Osim toga da je potrebno saslušati svjedoke – nekog od članova obitelji pokojnog korisnika mirovine koji je nesrodan s predlagateljicom, te njihove susjede.
6. Podneskom od 20. ožujka 2025. predlagateljica je po punomoćniku izjavila nije u mogućnosti dostaviti rješenje o nasljeđivanju iza pok. VD jer iza istoga nije vođen ostavinski postupak budući da u trenutku smrti nije imao nekretnine u svojem vlasništvu. Nadalje, predlagateljica da je u prijedlogu predložila saslušanje svjedoka JD i ČD koji su susjedi i nesrodni sa predlagateljicom.
7. Podneskom od 27. lipnja 2025. predlagateljica je po punomoćniku predlagateljica je ukazala da je već ranije pokrenula postupak radi utvrđenja izvanbračne zajednice protiv ovdje umješača HZMO koji se vodio pred naslovljenim sudom R1 Ob-70/2023, u kojemu je dana 6. ožujka 2024. sud donio rješenje kojim je utvrđeno da je između predlagateljice i pok. VD postojala izvanbračna zajednica, a protiv koje je je ovdje umješač HZMO izjavio žalbu. Županijski sud u Splitu je uvažio žalbu ovdje umješača HZMO-a te preinačio naprijed navedeno rješenje naslovljenog suda na način da je odbio prijedlog predlagateljice kao neosnovan uz obrazloženje da HZMO nije pasivno legitimiran obzirom da se radi o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima HZMO-a. Također, Županijski sud u Splitu u rješenju navodi da prema odredbi čl. 436. ObZ-a, kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupka, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranke stječu, utvrđuju u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Stoga, da bi se radilo o već pravomoćno presuđenoj stvari mora u ovoj parnici postojati identitet stranaka, identitet tužbenog zahtjeva i identitet činjeničnog osnova tužbe. Međutim, iz dostavljenih rješenja naslovljenog suda posl.br. R1 Ob-70/2023 od 6. ožujka 2024. i rješenja Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Ob -142/2024 od 13. lipnja 2024. vidljivo je da identitet stranaka ne postoji, pa time i da predmetna stvar nije pravomoćno presuđena.
8. Na ročištu usmene rasprave od 20. listopada 2025. izvršen je uvid u priklopljeni predmet ovoga suda R1 Ob-70/2023. Utvrđeno je da je u citiranom predmetu sud već meritorno odlučivao o istovrsnom zahtjevu iste predlagateljice, ali protiv HZMO-a kao protustranke, te je zahtjev u konačnici pravomoćno odbijen temeljem preinačujuće odluke žalbenog suda.
9. Nakon izvršenog uvida u predmet ovoga suda R1 Ob-70/2023 stranke su se suglasile da se da se svjedoci SD, JD i ČD koji su saslušani u predmetu R1 Ob-70/23 ne saslušavaju ponovno, nego da se pročitaju zapisnici sa njihovim iskazima. Također da nema potrebe da se sadašnja protustranka LD (tada ED) ponovno saslušava. Sama LD izjavila je da nema ništa za dodati iskazu iz citiranog predmeta.
10. Na zaključnom ročištu usmene rasprave održanom 24. studenoga 2025., na koje se protustranka TD nije odazvao pozivu suda radi saslušanja, predlagateljica i umješač suglasno su predložili da se usmena rasprava zaključi, te donese odluka temeljem stanja u spisu.
11. Izvedeni su dokazi uvidom u Izvadak iz matice rođenih za pok. VD i predlagateljicu, Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. VD, Izvatke iz matice rođenih za protustranke ED (tijekom ovoga postupka promijenjenog prezimena u " LD"), PD i TD. Ujedno je izveden dokaz čitanjem ovosudnog predmeta R1 Ob- 70/2023.
12. Prijedlog je osnovan.
13. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
14. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je ista sklopila brak dana **.**.1974. s DD, koji brak je pravomoćno razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu P2-2032/84 od 20. veljače 1985.
15. Uvidom u izvadak za pokojnog VD utvrđuje se da je isti bio u braku sa AD, koji brak je prestao razvodom 17. prosinca 1975. Pokojni VD potom je u braku sa ZD, koji brak je prestao razvodom 29. ožujka 1980., te je na koncu sklopio brak sa OD rođenom Š koji je prestao razvodom po presudi Općinskog suda u Zagrebu P2-1522/83 s danom 15. svibnja 1984. godine.
16. Iz Uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni imali podudarna prebivališta najranije od 6. listopada 1999. pa do smrti pokojnika, i to, prvo u [adresa] na adresi [adresa], a potom na adresi [adresa] u [adresa], time da je prijava na zadnju adresu prebivališta izvršena na isti dan (2. listopada 2008.).
17. Predlagateljica je (u priklopljenom ovosudnom predmetu R1 Ob- 70/2023) iskazala da je zajednica između nje i pokojnog VD započeta 1983. dok su još oboje formalno bili u brakovima. Iduće, 1984. ti su brakovi razvedeni. Tada da su živjeli u [adresa] na adresi [adresa], a kasnije se preselili u veći stan u [adresa]; danas ta ulica nosi naziv KD. Na izričito pitanje jesu li od 1983. do smrti pokojnoga 2022. bez prekida živjeli u zajednici, izjavila je da jesu. Štoviše, da imaju zajedničku kćer ED. Kćer da je ishodila upis (očevog) prezimena, ali nije vođen nikakav postupak niti za osporavanje očinstva DD niti utvrđivanja očinstva VD. Kćer da živi u istom domaćinstvu od rođenja. Pokojni VD da ju je osobno išao prijaviti na matični ured kao (vlastito) rođeno dijete. Pokojni da iz svakog braka ima dijete, TD i PD. Pretpostavlja da nose prezimena po ocu, ali on s njima nije bio u kontaktu. Od vlastite rodbine da ima brata koji dugi niz godina živi u [adresa] i s njim jedva da postoji nekakav kontakt. Nema saznanja o tome gdje sada žive djeca VD žive njegova djeca. U "ono vrijeme" da su živjeli negdje u kvartu, oko "Kvatrića". Na pitanje postoje li neke osobe u susjedstvu koje bi mogle posvjedočiti da smo živjeli u zajednici, izjavljujem da postoje, na primjer ČD JD i ČD, [adresa] a to da su susjedi u susjednoj ulici, s kojima su bili a i danas su, prijateljski povezani. Nakon prodaje stana u [adresa], kupljena je kuća na sadašnjoj adresi u [adresa]. Kuća je kupljena za gotovinu i na ime pokojnog, radi porezne pogodnosti. Njemu da je to bila prva nekretnina, a predlagateljici da bi bila treća. Tako je kuća i ostala na njegovom imenu. Njihova zajednica da je funkcionirala kao brak, skladno. Zajedno su išli u nabavu, na godišnje odmore, jedino što nisu formalno sklopili brak. Na izričito pitanje nije mogla iznijeti razlog zašto se nisu vjenčali, da je to jednostavno tako prepušteno – bilo im je dobro i to nije bio prioritet. Pokojni da je preminuo od raka želuca. Bolovao je od veljače 2021. do veljače 2022. Kćer i predlagateljica da su se brinule o njemu, a potom i snosile troškove pogreba. Imao je nekakvu dotaciju kao branitelj, u vezi nabave vijenca. Na pitanje je li bila na odru i navedena u osmrtnici, izjavila je da jest, kao i njihova kćer, a i njena kćer iz prvog braka i njen suprug.
18. Iskazima svjedoka ED (sada LD), SD (kćeri predlagateljice iz prvog braka), te susjeda JD i ČD, u bitnome je suglasno potvrđeno postojanje životne zajednice predlagateljice i sada pokojnog VD, koji su prema ranije citiranoj dokumentaciji bili u slobodnom bračnom statusu od 1984. na dalje. Postojanje zajedničkog života potvrđuje i sadržaj citiranih Uvjerenja o prebivalištu. Imajući u vidu da je VD preminuo **.**.2022., to je i iz materijalnih dokaza izvjesno da je zajednica postojala barem 23 godine.
19. Valja se osvrnuti na status svjedokinje ED (sada LD) kćeri predlagateljice. Ista po evidenciji JRO MUP RH ima upisano ime oca " DD", što predstavlja ime oca njene (polu)sestre SD i nekadašnjeg supruga predlagateljice DD. Štoviše, " DD" je bilo i rođeno prezime svjedokinje ED, za koju je po stanju citirane evidencije na sam dan rođenja **.**.1985. došlo do promjene prezimena u " ED" kojim se i sada služi u pravnom prometu. Navedeno u smislu odredbe čl. 11. ObZ-a nije od utjecaja na osnovanost prijedloga predlagateljice, jer iz stanja spisa i izloženih dokaza nedvojbeno proizlazi postojanje životne zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje od tri godine i to konkretno do smrti pokojnoga. U tom smislu pravno postojanje (formalno) zajedničkog djeteta nije od presudnog značenja za odluku suda.
20. Time su po izričitoj odredbi čl. 11. ObZ-a ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice neoženjenog muškarca i neudane žene i neovisno o kriteriju vremenskog trajanja. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.
21. Za napomenuti je da odgovor na prijedlog protustranke (kćeri pokojnog VD) PD nije ponudio relevantnih saznanja ni u prilog, niti protivno podnesenom prijedlogu, dok se protustranka TD (sin pokojnog VD) nije upuštao u raspravljanje po prijedlogu.
U Zagrebu, 24. studenoga 2025.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Pun. predlagateljice, odvj. Zvonimir Barun
II. Protustranka LD, [adresa],
III. Protustranka Marin Klarić, [adresa],
IV. Protustranka, PD Klarić [adresa]
V. Umješač, HZMO, [adresa]
