REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-1053/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja Općine Bilje, Kralja Zvonimira 1b, Bilje, OIB: 23962939458, kojeg zastupa zakonski zastupnik EI, načelnik, a istoga opunomoćenica Snježana Popović, odvjetnica iz Osijeka, Ulica Lorenza Jagera 8a, protiv tuženika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, Miramarska cesta 22, Zagreb, OIB: 69608914212, kojeg zastupaju opunomoćenice VI i SI, službene osobe, radi nepravilnosti u postupku dodjele bespovratnih sredstava, 24. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske KLASA: UP/I-988-01/23-02/81, URBROJ: 538-05- 3-3-1/737-24-6 od 24. lipnja 2024. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak, koji je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove presude.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 3.000,00 eura (slovima: tri tisuće eura) u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška odbija.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-988-01/23-02/81, URBROJ: 538-05-3-3-1/737-24-6 od 24. lipnja 2024. odbijen je prigovor tužitelja izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (dalje: SAFU), povodom Odluke o utvrđenoj nepravilnosti (IRR02) KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-12-23-4862 od 10. svibnja 2023. (dalje: Odluka).

1.1. Navedenom Odlukom je utvrđeno da su gospodarski subjekti Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. sudjelovali u izvršenju predmetnog Ugovora o nabavi te su u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16., dalje: ZJN) i dokumentacijom o nabavi (dalje: DoN) trebali biti uvedeni kao podugovaratelji. SAFU smatra da je za navedene gospodarske subjekte trebalo provjeriti osnove za isključenje u skladu s člankom 221. stavkom 1. ZJN-a odnosno točkom 3.1.2. DoN-a koja se odnosi na osnove za isključenje povezane s dospjelim neplaćenim poreznim obvezama i obvezama za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz članka 252. ZJN-a te osnove za isključenje povezane s kaznenim presudama iz članka 251. ZJN-a s obzirom da je točkom 3.1.1. DoN-a propisana obveza njihove provjere, a što nije učinjeno. Utvrđeno je i da je tužitelj kao naručitelj trebao od gospodarskih subjekata Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. tražiti dokumente iz članka 265. ZJN-a odnosno točke 3.3. DoN-a u trenutku kada su uvedeni u posao. Stoga je utvrđeno postojanje nepravilnosti broj 16., Nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude, te nepravilnost broj 24. Izmjena elemenata ugovora određenih u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi suprotno relevantnim pravilima. Za navedenu vrstu nepravilnosti propisana je stopa ispravka od 25%. Budući da nije bilo moguće utvrditi udio ugovora koji su izvršili novouvedeni podugovaratelji, utvrđena je financijska korekcija od 25%.

2. Tužitelj tužbom osporava prije svega visinu utvrđene financijske korekcije od 25%, budući je ista određena s obzirom na već ranije utvrđenu nepravilnost br. 14. Odlukom SAFU IRR01 KLASA: 910-01/14-01/84, URBROJ: 358-04-23-4660 od 15. veljače 2023., kojom je određena financijska korekcija u iznosu od 5% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa predmetne nabave, a koja je kasnije poništena rješenjem tuženika od 23. travnja 2024., odnosno dva mjeseca prije pobijane odluke, o čemu tvrdi da se nije vodilo računa. Osporava i utvrđeni iznos financijske korekcije od 25% koja iznosi 27.954,41 eura, budući da je ukupna vrijednosti ugovorenog iznosa 915.750 kn, a u istom su sadržani iznos bespovratnih sredstava od 23.761,25 eura, ali i iznos vlastitih sredstava tužitelja od 4.193,17 eura. Navedeni izračun smatra nepravilnim jer je u tom iznosu sadržan i iznos koji je osigurao tužitelj za provedbu projekta od 4.193,17 eura.

2.1. Nadalje, smatra da je tuženik pogrešno protumačio odredbe ZJN i DoN- a, te tvrdi kako za utvrđene nepravilnosti, definirane Uredbom EU br. 1303/2013, u članku 2. točki 36. kao „svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koji štete ili bi moglo naštetiti proračun Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom”, kumulativno trebaju biti ispunjena oba uvjeta, a što u konkretnom slučaju nije. Smatra da iz postupanja tužitelja u provedenom postupku javne nabave, jasno proizlazi da za proračun EU nije nastala nikakva šteta, niti stvarna niti potencijalna. Poziva se na članak 98. Uredbe br. 1083/2006 naslovljen "Financijski ispravci država članica", a koji predviđa veliku promjenu, te da pri izvršavanju financijskih ispravaka treba uzeti u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak fondova, a da u konkretnom slučaju utvrđena povreda nije takvog karaktera da mora dovesti do financijskog ispravka jer ne šteti proračunu EU niti ima posljedice za isti.

2.2. Tužitelj navodi da je na temelju Ugovora o izradi projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Dvorca Eugena Savojskog UNVV 1/20, koji je tužitelj sklopio s ponuditeljem/ugovarateljem BILOTA INŽENJERING d.o.o. – kao izvršiteljem usluge, isti ispunio sve uvjete iz objavljenog javnog natječaja, a s obzirom na svoju registriranu djelatnost, prema navodima samog ugovaratelja, za izradu tražene dokumentacije, nije bilo potrebe za bilo kakvim podizvođačima. Navodi da u svojim pojašnjenjima tvrdi kako gospodarski subjekti Geokarta d.o.o., TUB d.o.o. i Profelis d.o.o. nisu sudjelovali u realizaciji predmeta Ugovora, a u ponudi ponuditelja Bilota inženjeringa d.o.o. tijekom cijelog postupka javne nabave nije naveden niti jedan podugovaratelj niti osobe na koje bi se isti oslanjao.

2.3. Nadalje, tužitelj tvrdi da nakon što je donesena Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i koja je postala izvršna, te sklopljen ugovor pristupa se njegovoj realizaciji, nakon čega više ne dolazi do primjene odredbi ZJN-a već se na odnose stranaka isključivo primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. Poziva se na članak 311. ZJN, kojom je propisano da postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o odabiru ili poništenju, te na odredbu članka 273. ZNJ prema kojoj se gospodarski subjekt može u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta iz članaka 258. i 259. tog Zakona osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. Poziva se i na propisano člankom 222. ZJN i obveze ukoliko se dio ugovora o javnoj nabavi daje u poduugovor, a što nije sadržano u ponudi niti je ugovaratelj imao tu namjeru. Navodi i da ZJN predviđa obvezu naručitelja za izravno plaćanje, ali tužitelj ističe i da nema nikakva pravna sredstva za prisiljavanjem ugovaratelja da „naknadno imenuje“ podugovaratelje, niti može biti odgovoran za propuste ugovaratelja prilikom izvršavanja ugovora. Citira i članak 226. ZJN prema kojem sudjelovanje podugovaratelja ne utječe na odgovornost ugovaratelja na izvršenje ugovora o javnoj nabavi, te ponovno ističe kako tužitelj kao naručitelj, prema odredbama ZJN nema nikakav utjecaj na uvođenje podugovaratelja, niti pribavljati dokumentaciju za podugovaratelje, već mu jedino preostaje otkazati ugovor po saznanju za podugovaratelje, a ugovor je već u cijelosti bio izvršen, a usluge plaćene. K tome navodi i da ni jedan po tuženiku "podizvođač" nije postavio nikakav zahtjev za isplatom novčanih sredstava, pa nema niti štete za proračun Unije. Smatra da se nepravilnost broj 16. može utvrditi samo do završetka postupka javne nabave, a ne u fazi izvršenja ugovora, jer kod dijela izvršenja ugovora nije uopće predviđena financijska korekcija za podugovaratelje, već je samo predviđena nepravilnost kod zamjene stručnjaka.

2.4. U vezi prve utvrđene povrede te oslanjanja ugovaratelja na ovlaštenog inženjera geodezije CI, navodi da je ustupljenu uslugu za koju se tražilo sposobnost ovlaštenog inženjera isti i izvršio. Navodi da je time udovoljeno i pretpostavci iz članka 273. ZJN jer je odabrani ponuditelj dokazao da ima na raspolaganju resurs, stručnjaka za izvršenje usluge, geodetskih poslova, a ugovaratelj ima pravo koristiti se resursima vanjskog subjekta. Navodi i da se CI spominje u dvojakoj ulozi kao ovlašteni stručnjak i direktor Geokarta d.o.o. što dovodi do pogrešnog tumačenja i shvaćanja mjerodavnog prava da se radi o jedno te istom uvjetu sposobnosti, koji se dokazuje na isti način te da je funkcija subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja radi dokazivanja nepostojanja razloga isključenja u postupku javne nabave i da je nerazdvojna od stručnjaka kojim ponuditelj mora raspolagati u svrhu izvršenja ugovora.

2.5. Za drugo utvrđenu povredu, izvršeno ponovno sondiranje terena od strane Profelis d.o.o., okarakterizirano kao usluga podugovaratelja, navodi da se nije vodilo računa o specifičnosti naručenog projekta te potrebno znanje projektiranja kulturne baštine (dvorac E) te da su smjernice konzervatora sačinjene još 2013. Navodi i kako je već ranije provedeno ispitivanje i sondiranje terena, a sva dokumentacija i mjerenja su objavljena uz Poziv za dostavu ponuda i bila su svima dostupna. Stoga je ugovaratelj, što smatra da nije ničim zabranjeno, za potrebe svojih projektanata zatražio od Profelis d.o.o. ponovno sondiranje, ali samo za njihove potrebe, odnosno potrebe svojih projektanata, te ta usluga (geotehnički istražni radovi) nije fakturirana od te tvrtke niti plaćena. K tome, navedene dokumentacija nije bila uopće potrebna za izdavanje građevinske dozvole, a niti za upis u katastar, te sporni elaborat Geotehnički istražni radovi Dvorca Eugena Savojskog niti jednim zapisnikom o primopredaji nije preuzet od ugovaratelja, nije sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije niti je naručen niti ugovoren, već je ugovaratelj samoinicijtivno infomativno dostavio predmetni elaborat tužitelju kao naručitelju indicirajući višu razinu kvalitete usluge, a trošak izrade je snosio ugovaratelj o svom trošku.

2.6. Tužitelj se u prilog svojim tvrdnjama poziva na dokaze dostavljene uz tužbu, dio ponude ponuditelja BILOTA INŽINJERING d.o.o., u kojima nema podataka o ponuditeljima već da se oslanja na sposobnost drugih subjekata, DoN, te preslike zapisnika o primopredaji izvedenih usluga br. 1., 2. i 3., a predlaže i saslušati u svojstvu svjedoka djelatnicu tužitelja NI na okolnost utvrđivanja i otklanjanja nepravilnosti tijekom postupka javne nabave i izvršenja ugovora te pregovora s ugovarateljem. Predlaže Sudu nakon provođenja postupka poništiti rješenje tuženika i vratiti predmet na ponovno odlučivanje uz naknadu troška upravnog spora.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ostaje pri obrazloženju osporavanog rješenja. U vezi prigovora tužitelja koji se odnose na poništenje Odluke o utvrđenoj nepravilnosti (IRR01) KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-23-4660 od 15. veljače 2023. kojom je određena financijska korekcija od 5% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa predmetne nabave, navodi da je ona poništena rješenjem tuženika KLASA: UP/I-988-01/23-02/36, URBROJ: 538- 05-3-1-2/533-24-4 od 23. travnja 2024., nakon donošenja Odluke o čijoj zakonitosti je tuženik odlučio ovdje osporavanim rješenjem. Navodi i da se radi o dva odvojena postupka, ali da je u vrijeme donošenja Odluke SAFU od 10. svibnja 2023. bila na snazi Odluka od 15. veljače 2023. u kojoj je navedeno da nepravilni iznos čini razliku između utvrđenog iznosa u Odluci i već ranije utvrđenog iznosa u Odluci od 15. veljače 2023. Dakle, navodi kako u vrijeme donošenja nove Odluke SAFU je pravilno zaključio da je navedena korekcija od 25% djelomično apsorbirana prethodnom Odlukom od 15. veljače 2023. za 5%. Međutim, poništenjem Odluke od 15. veljače 2023. otpala je pravna osnova za apsorbiranje, a na snazi je Odluka kojom je utvrđena financijska korekcija od 25%.

3.1. U odnosu utvrđeni iznos financijske korekcije prema vrijednosti ugovorenog iznosa, tuženik ističe da u skladu s člankom 7. stavkom 9. Pravila o financijskim korekcijama v.5.1. (dalje: Pravila), kao osnovica za izračun nepravilnosti uzima se iznos sredstava iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava dodijeljenih projektu, vezano uz radnju ili propust u odnosu na koju je nepravilnost utvrđena. Ako se nepravilnost odnosi na provedeni postupak (javne) nabave, iznos/stopa financijske korekcije izračunava se s obzirom na ugovoreni iznos (javne) nabave, a prema stavku 10. istog članka Pravila financijska korekcija se primjenjuje na iznos (odobrenih) prihvatljivih troškova projekta koji ne predstavljaju korisnikovo sufinanciranje te sufinanciranje iz drugih javnih izvora (nacionalno sufinanciranje). Kao osnova za izračun financijske korekcije uzima se iznos prihvatljivih troškova projekta/ugovora o nabavi/dijela ugovora o nabavi (ovisno što je primjenjivo), a koji se prijavljuju Europskoj komisiji.

3.2. Prigovor tužitelja da nije došlo do povrede kumulativnih pretpostavki za određivanje nepravilnosti te da ne postoji potencijalno negativni financijski učinak na proračun Europske unije, tuženik smatra neosnovanim te navodi kako nije potrebno da postoji stvarna šteta, već je dovoljno da postoji i potencijalna. Pritom upućuje na presudu Suda Europske unije C-406/14 od 14. srpnja 2016. u kojoj je izričito navedeno kako se ne mora dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice nepravilnosti, odnosno da je dovoljno da se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda. Navodi da je Uredbom (EU) 1303/2013 u članku 2. točka 36. definirana „nepravilnost” kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom, dok je odredbom članka 74. stavka 3. Uredbe (EU) 1303/2013 propisano da države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na europske strukturne i investicijske fondove pri čemu su opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Poziva se i na stav iz presude Visokog upravnog suda, poslovni broj: Usž- 3420/22-2 od 12. listopada 2022., u kojoj je navedeno da je Sud Europske unije u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun. Nasuprot tomu, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te povreda pravila postupka javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda. Taj sud je zauzeo stav da u konkretnom slučaju nije bilo potrebno dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, već je bilo dovoljno da su postojale nepravilnosti i povreda pravila o javnoj nabavi koje bi se mogle dovesti u vezu s potencijalnim i stvarnim učinkom na proračun Unije. U konkretnom slučaju, navodi da potencijalni štetni učinak na proračun EU proizlazi iz činjenice da su narušena osnovna načela javne nabave, osobito načelo transparentnosti i jednakog postupanja u postupku javne nabave koja bi kao takva trebala biti financirana iz proračuna EU.

3.3. U vezi navoda tužitelja da za eventualno utvrđenu nepravilnost koju je počinio izvršitelj/ugovaratelj BILOTA INŽENJERING d.o.o. kao gospodarski subjekt ne može odgovarati tužitelj kao korisnik te da se njegova odgovornost kao korisnika ne može procjenjivati prema odredbama ZJN, već prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, s obzirom da je postupak javne nabave završen izvršnošću odluke tužitelja kao naručitelja o odabiru najpovoljnije ponude, tuženik ističe da je prema članku 313. stavku 2. ZJN-a javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Osim toga, navodi i da prema članku 6. stavku 1. Općih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, referentne oznake: KK, 06.1.1.02.0003, korisnik je obvezan provesti ugovoreni projekt s pažnjom dobrog gospodarstvenika, transparentno, izvještavati ugovornu stranu/ugovorne strane Ugovora, dostavljati zatražene informacije u svrhu praćenja provedbe projekta, sve u skladu s najboljom praksom u dotičnom području, tim Ugovorom, odredbama Uredbe (EU) br. 1303/2013 te relevantnim propisima donesenima na temelju iste, kao i primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom. Također, navodi i da člankom 6. stavkom 2. Općih uvjeta je propisano da je provedba projekta isključiva odgovornost korisnika, čak i kada korisnik provodi projekt s jednim ili više partnera u skladu sa stavkom 6.4. tog članka. Smatra da s obzirom da su prilikom izvršenja predmetnog Ugovora o javnoj nabavi radi izvršenja usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije u dijelu koji se odnosi na izradu Geodetske snimke postojećeg stanja, Geodetske snimke građevine, Geodetskog elaborata, provođenje geomehaničkih istražnih radova, a u sklopu kojih je izrađen Elaborat geotehničkih istražnih radova, angažirani gospodarski subjekti Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o., da su time uvedeni u izvršenje predmetnog Ugovora o javnoj nabavi kao novi podugovaratelji, Tužitelj je bio dužan za navedene gospodarske subjekte provjeriti osnove za isključenje kako to nalaže članak 221. stavak l. ZJN-a odnosno točka 3.1.2. DoN-a koja se odnosi na osnove za isključenje povezane s dospjelim neplaćenim poreznim obvezama i obvezama za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz članka 252. ZJN-a te osnove za isključenje povezane s kaznenim presudama iz članka 251. ZJN-a, s obzirom da je točkom 3.1.1. DoN-a propisana obveza njihove provjere. Iako se radi o novouvedenim podugovarateljima, bitno je i za iste provjeriti osnove za isključenje jer se radi o obvezujućim odredbama. Tuženik smatra da ukoliko postoje osnove za isključenje podugovaratelja potrebno ih je zamijeniti jer prema članku 221. stavku 4. ZJN-a i točkama 3.5., 3.1. i 7.12. DoN-a gospodarski subjekti za koje postoje osnove za isključenje ne sudjeluju u izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Uzimajući u obzir činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o nabavi velike vrijednosti, a u skladu s člankom 263. stavkom 1. ZJN-a, tuženik tvrdi da je tužitelj trebao od gospodarskih subjekata Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. tražiti dokumente iz članka 265. ZJN-a, odnosno točke 3.3. DoN-a: dokumenti kojima se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje u trenutku kada su uvedeni u posao. Navodi i da prema odredbama ZJN je javni naručitelj obvezan neposredno plaćati podugovaratelju za dio ugovora koji je isti izvršio, a u konkretnom slučaju je tužitelj sva plaćanja vršio na način da je platio ugovaratelju, a iz dokumentacije nije razvidno da je ugovaratelj uopće plaćao podugovarateljima Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o.

3.4. Prigovore tužitelja u vezi instituta podugovaranja tuženik smatra neosnovanim te ističe da je uvidom u Ugovor o nabavi utvrđeno da je člankom 1. stavkom 2. ugovaratelj preuzeo obvezu ispuniti uslugu izrade projektno - tehničke dokumentacije za obnovu Dvorca Eugena Savojskog, te da je u stavku 3. definirano da izrada projektno - tehničke dokumentacije, odnosno projektni zadatak obuhvaća:

Izradu Arhitektonske snimke postojećeg stanja, Izradu Idejnog rješenja, Izradu Glavnog projekta, reviziju projekta, provedbu upravnog postupka i ishođenje dozvole, izradu Izvedbenog projekta te izradu Projekta unutarnjeg uređenja i opremanja i izradu Troškovnika, a navedene aktivnosti uključuju i izradu svih potrebnih podloga i pripadajućih elaborata prema projektnom zadatku. Navodi da iz članka 22. stavka 3. Pravilnika o obveznom sadržaju idejnog projekta (Narodne novine, broj 118/19. i 65/20.) te iz članka 35. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 118/19. i 65/20.) proizlazi da je geodetska situacija stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu sastavni dio geodetskog elaborata. Nadalje navodi da je uvidom u Idejni projekt oznake 23/21-IPA i u Glavni projekt oznake 23/21 - GPA: Arhitektonski projekt, Mapa 1 utvrđeno da su geodetska situacija stvarnog stanja i Geodetska situacija građevine sastavni dio Idejnog projekt, a iz Arhitektonskog projekta postojećeg stanja proizlazi da je u istome sadržana geodetska situacija stvarnog stanja. U sastavnici oba dokumenta naveden je gospodarski subjekt Geokarta d.o.o., a kao izvršioci su navedeni ČI, inž. geod. te ŠI, teh., dok je CI dipl. inž. geod. ovjerio navedene dokumente te je dodatno naveden i kao direktor gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o. Nadalje navodi da je u tekstualnom dijelu Idejnog i Glavnog projekta pod zajedničkim tehničkim opisom, točki 1.2. Lokacija građevine, oblik i veličina građevne čestice, izričito navedeno da su postojeće granice građevine iskazane prema izmjeri izrađenoj od gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o. Tuženik obrazlaže da u Tehničkom izvješću, koji je izradio gospodarski subjekt Geokarta d.o.o., je navedeno da je na zahtjev naručitelja BILOTA INŽENJERING d.o.o. izrađen geodetski projekt kao prilog Arhitektonskog projekta oznake 23/21-GPA te je kao odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova naveden CI. Kao sastavni dio Geodetskog projekta nalaze se ista Geodetska situacija stvarnog stanja i Geodetska situacija građevine koje se ujedno nalaze i u prilozima Glavnog projekta oznake 23/21

-GPA i Idejnog projekta oznake 23/2 -IPA. Uvidom u Ugovor o poslovnoj suradnji koji je sklopljen između BILOTA INŽENJERING d.o.o. i ovlaštenog inženjera geodezije CI od 10. listopada 2018. tuženik navodi da je utvrđeno da se člankom 3. Ugovora BILOTA INŽENJERING d.o.o. obvezuje pružati tehničku pomoć kod izrade građevinskih projekata drugoj ugovornoj strani, dok se CI obvezuje pružati tehničku pripomoć kod izrade geodetskih usluga. Poziva se na propisano člankom 8. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (Narodne novine, broj 25/18.) prema kojem stručne geodetske poslove za potrebe gradnje, iz članka 6. istog Zakona, u svojstvu odgovorne osobe može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije. Prema članku 16. istog Zakona ovlašteni inženjer geodezije može stručne geodetske poslove obavljati samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu i kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Stoga tuženik zaključuje da unatoč tome što je ugovaratelj ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sklopio sa stručnjakom, s obzirom da ovlašteni inženjer geodezije svoju djelatnost obavlja u sklopu gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o. suradnja postoji između te pravne osobe i ugovaratelja. Nadalje, navodi da u sastavnicama podugovorenih usluga gospodarski subjekt Geokarta d.o.o. je naveden kao pravna osoba koja je izradila geodetske situacije, dok je ugovaratelj BILOTA INŽENJERING d.o.o. naveden kao investitor. Ostali podaci navedeni u sastavnici odnose se na izvršenje predmetne usluge, odnosno razvidno je da nisu rezultat omaške ili ostaci od ranijih predložaka dokumenata. Isto tako je nesporno kako je u tekstualnom dijelu isporučenih projekata odnosno elaborata navedeno kako je izvršitelj usluge gospodarski subjekt Geokarta d.o.o. Tuženik navodi i da nije prihvaćen navod tužitelja da je dano pojašnjenje ugovaratelja da se oslanja na sposobnost stručnjaka CI koji je ovlašteni geodet inženjer i ovjerovitelj sporne dokumentacije sa sklopljenim međusobnim ugovorom o poslovno tehničkoj suradnji sa subjektom na čiju sposobnost se ugovaratelj oslanja, a da nije u poslovnom odnosu sa gospodarskim subjektom tvrtkom Geokarta d.o.o., koja nije ovjerila sporne podloge, nije angažirana i nije sudjelovala kao podizvoditelj, s obzirom na to da je iz geodetskog elaborata vidljivo da je izvršitelj usluge gospodarski subjekt Geokarta d.o.o. Stoga zaključuje da je navedeni gospodarski subjekt bilo potrebno uvesti u ugovor kao podugovaratelja te neosnovanom drži tvrdnju tužitelja da se CI spominje/pojavljuje u dvojakoj ulozi kao ovlašteni stručnjak i direktor Geokarte d.o.o., pa da je došlo do zablude i pogrešnog tumačenja i shvaćanja mjerodavnog prava.

3.5. U odnosu na gospodarski subjekt Profelis d.o.o., uvidom u Projektni zadatak tuženik navodi da je u istome navedeno da usluga izrade idejnog projekta (točka 2.) i glavnog projekta (točka 3.) uključuje provođenje geomehaničkih istraživanja i provjeru stanja svih nosivih elemenata građevine. Tuženik navodi da nakon provedenih geomehaničkih istraživanja je izrađen elaborat geomehaničkih istraživanja na temelju kojeg su i izvršene pojedine ugovorene usluge. Iz Arhitektonskog projekta, str. 87., razvidno je da je „kategorija terena određena (je) prethodnim sondiranjem kao i na temelju elaborata o geomehaničkom ispitivanju“, te je društvo Profelis d.o.o. izvršilo predmetna istraživanja, te sačinilo elaborat o istima. Uvidom u elaborat Geotehnički istražni radovi Dvorca Eugena Savojskog u Bilju TD 28/21 tuženik navodi da je utvrđeno da je gospodarski subjekt Profelis d.o.o. isti izradio, iako se navedeni gospodarski subjekt ne nalazi u ponudi kao gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja ili kao podugovaratelj. U odnosu na navod tužitelja da korisnik niti ugovaratelj nisu negirali da je Profelis d.o.o. proveo istraživanja i izradio elaborat o tome, ističe da sporna istraživanja i pripadajući elaborat nisu sastavni dio ugovora te da je ukupnu cijenu izrade snosio ugovaratelj o svom trošku jer koristi navedeno za vlastite unutarnje potrebe kvalitetnijeg projektiranja, a korisniku su nepotrebni. Tuženik navodi da, iako izrada samog Elaborata nije bila izričito predviđena Projektnim zadatkom, a niti potrebna za izdavanje građevinske dozvole, geomehanička istraživanja koja su prethodila (i bila nužna za izradu elaborata) propisana su projektnim zadatkom te ih je izvršio isti gospodarski subjekt koji je i izradio predmetni Elaborat. Poziva se na propisano člankom 313. stavkom 1. ZJN-a, prema kojem ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Prema stavku 2. istog članka javni naručitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 21. ZJN-a podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Zaključuje kako je prilikom izvršenja predmetnih ugovora ugovaratelj angažirao gospodarske subjekte Geokarta d.o.o. te Profelis d.o.o. da za ugovaratelja odrade usluge koje su ugovorene predmetnim ugovorima o javnoj nabavi. Slijedom navedenog, obzirom na narav i svrhu odnosa između ugovaratelja i navedenih gospodarskih subjekata, smatra da su navedeni ugovoreni odnosno uvedeni u izvršenje Ugovora o javnoj nabavi te da iako nisu formalno kao takvi navedeni, novouvedeni gospodarski subjekti iz sadržaja svoje uloge jesu u konačnici podugovaratelji u izvršenju predmetnih Ugovora o javnoj nabavi.

3.6. U odnosu na prijedlog tužitelja za saslušanje u svojstvu svjedoka djelatnice tužitelja NI, kao odgovorne osobe za javnu nabavu i projekte kod tužitelja, tuženik navodi da se protivi navedenom prijedlogu kao nesvrsishodnom, budući da je među strankama ovog upravnog spora prvotno sporno to jesu li gospodarski subjekti Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. podugovaratelji u smislu ZJN-a i DoN-a te zatim jesu li izvršena plaćanja navedenim gospodarskim subjektima od strane ugovaratelja. Predložio je Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Radi utvrđivanja svih odlučnih činjenica u sporu, u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS) održana je javna rasprava 9. travnja 2025. u prisutnosti opunomoćenica stranaka, a na kojoj Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se u spor kao zainteresirana osoba uključi ugovaratelj, BILOTA INŽENJERING d.o.o., budući da ta pravna osoba nije, u smislu članka 20. stavka 1. ZUS-a osoba kojoj bi poništavanje osporavanog rješenja tuženika povrijedilo njezino pravo ili pravni interes.

4.1. Sud nije prihvatio niti prijedlog tužitelja da sasluša svjedoka NI na predloženu okolnost utvrđivanja i otklanjanja nepravilnosti tijekom postupka javne nabave i izvršenja ugovora te pregovora s ugovarateljem, budući da su ti navodi već vrlo opširno sadržani u podnesenoj tužbi, a u konkretnom slučaju je sporno tumačenje jesu li gospodarski subjekti Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. podugovaratelji u smislu ZJN i DoN-a, za što nije potrebno saslušavati predloženog svjedoka. Ali, Sud je prihvatio prijedlog tužitelja te na ročištu 27. listopada 2025. saslušao na daljinu (članak 89. stavak 2. ZUS-a) putem platforme Microsoft Teams svjedoka RI, direktora BILOTA INŽENJERING d.o.o. radi razjašnjenja nekih spornih pitanja u vezi angažiranja subjekata Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. Isti je u bitnome izjavio da da je tvrtka Profelis d.o.o. bila samo pripomoć pri dobivanju određenih podataka koji nisu bili definirani troškovničkim stavkama, a tvrtka Geokarta d.o.o. nije sudjelovala već njihov geodeta CI s kojim je sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji. O karakteru sudjelovanja geodete CI, a s obzirom na odredbu članka 16. stavka 1. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti je izjavio da nije upoznat s tim Zakonom i načinom obavljanja geodetskih djelatnosti. S njim ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji, kojeg naziva pripomoć te misli da nema registriranu djelatnost za obavljanje geodetskih poslova. Izjavio je i da Profelis d.o.o. i Geokarta d.o.o. nisu sudjelovali kao podugovaratelji, da je suradnja bila samo sa GI, a sa tvrtkom Profelis d.o.o. nije ugovoren dio posla već samo pribava određenih podatka potrebnih da bi se kvalitetnije izradio predmetni projekt. U vezi primitka konzervatorskih smjernica navodi kao predmet usluge nisu bila ta ispitivanja kao pojedinačna stavka ugovora niti su predmetna istraživanja bila zadana stavkama ugovora, niti su promijenila ugovorenu cijenu, a za geodetske usluge nije siguran. Nadalje, izjavio je i da oni međusobno izvršavaju jedni drugima usluge koje se kompenziraju.

4.2. Opunomoćenica tužitelja je predložila usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška spora prema dostavljenom troškovniku (str. 1100 spisa), a opunomoćenice tuženika su predložile odbiti tužbeni zahtjev uz zatraženu naknadu za putne troškove (str. 1102 spisa).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Sporno u predmetnom postupku je je li SAFU osnovano utvrdio postojanje nepravilnosti broj 16. i broj 24. u skladu s Pravilima o financijskim korekcijama te na temelju toga ispravno odredio stope ispravka u skladu s Pravilima, odnosno jesu li gospodarski subjekti Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. podugovaratelji u smislu ZJN-a i DoN-a.

7. Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj sudjelovao u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru kojeg je 3. rujna 2019. sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., referentne oznake:

KK.06.1. 1.02.0003, za projekt „Izrada projektno-tehničke i studijske dokumentacije za obnovu Dvorca Eugena Savojskog". Kao korisnik projekta proveo je otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti za nabavu br. 1 „Izrada projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Dvorca Eugena Savojskog” u skladu s odredbama ZJN. Procijenjena vrijednost nabave u provedenom postupku javne nabave iznosila je 1.628.000,00 kn bez PDV-a, a predmetna nabava nije podijeljena na grupe. Ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za obnovu Dvorca Eugena Savojskog UNVV 1/20 sklopljen je s odabranim ponuditeljem BILOTA INŽENJERING d.o.o. u iznosu 732.600,00 kn bez PDV-a, odnosno 915.750,00 kn s PDV-om.

7.1. Za predmetnu nabavu SAFU je donio Odluku o nepravilnosti IRROI 8. veljače 2023. kojom je utvrđena visina financijske korekcija od 5% što čini iznos od 6.077,05 eura s PDV-om (45.787,50 kn s PDV-om), od čega se 5.165,49 eura s PDV- om (38.919,37kn s PDV-om) odnosi na bespovratna sredstva. Ali, ta je Odluka poništena rješenjem tuženika KLASA: UP/I-988-01/23-02/36, URBROJ: 538-05-3-1- 2/533-24-4 od 23. travnja 2024. te je naloženo SAFU da ponovno odluči povodom sumnje na nepravilnost.

8. Odlukom SAFU od 10. svibnja 2023. utvrđene su nepravilnosti broj 16. i 24. u skladu s Pravilima, koja su pripremljena u skladu s Odlukom Europske komisije C(2019) 3452 od 14. svibnja 2019. o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje se u slučaju nepoštivanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija.

8.1. Točkom 1. Odluke utvrđena je nepravilnost broj 16. Nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude te je određena financijska korekcija od 25%.

8.2. Točkom 2. Odluke utvrđena je nepravilnost broj 24. Izmjena elemenata ugovora određenih u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi suprotno relevantnim pravilima - Izmjena se smatra značajnom ako: (d) izmjene mijenjaju ekonomsku ravnotežu u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom), te je je određena financijska korekcija od 25%. Stoga je u skladu s Pravilima utvrđena jedinstvena stopa financijske korekcije od 25% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa.

9. Prema članku 313. stavku 1. ZJN-a ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Prema stavku 2. istog članka javni naručitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 21. ZJN-a podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave.

9.1. SAFU i tuženik tvrde da je prilikom izvršenja predmetnih ugovora ugovaratelj, BILOTA INŽENJERING d.o.o. angažirao gospodarske subjekte Geokarta d.o.o. i Profelis d.o.o. da za ugovaratelja odrade usluge koje su ugovorene predmetnim ugovorima o javnoj nabavi. Slijedom navedenog, smatraju da su s obzirom na narav i svrhu odnosa između ugovaratelja i navedenih gospodarskih subjekata, oni ugovoreni odnosno uvedeni u izvršenje Ugovora o javnoj nabavi, iako ne i formalno, ali da po sadržaju svoje uloge jesu u konačnici podugovaratelji u izvršenju predmetnih Ugovora o javnoj nabavi.

10. Prije svega, tuženik osnovano otklanja prigovore tužitelja o učincima utvrđenih nepravilnosti za koje tvrdi da su formalni i bez stvarnog ili potencijalnog financijskog učinka na proračun Unije, pri čemu se opravdano pozvao na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (Usž-3420/22-2 od 12. listopada 2022.) i zauzeti stav da nije potrebno dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, već je bilo dovoljno da su postojale nepravilnosti i povreda pravila o javnoj nabavi koje bi se mogle dovesti u vezu s potencijalnim i stvarnim učinkom na proračun Unije. K tome, i članak 2. točka 36. Uredbe (EU) br. 1303/2013, i stajalište izneseno u presudi Europskog suda od 14. srpnja 2016., nedvojbeno upućuje na zaključak da za nastup nepravilnosti u predmetima ovakve vrste nije nužan nastanak točno određene financijske štete za proračun Unije, već se primjenjuje standard (ne)mogućnosti isključenja utjecaja povrede na proračun uključenih Fondova.

11. Nadalje, tužitelj neosnovano prigovara da povrede pravila o javnoj nabavi nije moguće utvrđivati nakon zaključenja ugovora, s obzirom da prema članku 311. ZJN, da postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o odabiru ili poništenju te se radi o izvršenju ugovora o javnoj nabavi. Članak 313. stavak 1. ZJN- a predviđa da ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom, a prema stavku 2. javni naručitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Također, prema odredbi članka 314. stavka 1. ZJN-a javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s odredbama članaka 315.– 320. ovoga Zakona, a prema odredbi članka 319. ZJN-a javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako izmjene, neovisno o njihovoj vrijednosti, nisu značajne u smislu članka 321. ovoga Zakona. K tome, prema članku 321. stavku 1. ZJN-a izmjena ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja smatra se značajnom ako njome ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaključenog. Prema stavku 2. točki 1. tog članka izmjena se u svakom slučaju smatra značajnom ako se izmjenom unose uvjeti koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopustili prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak javne nabave te prema točki 2. ako se izmjenom mijenja ekonomska ravnoteža ugovora u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom.

12. U vezi izrade geodetske situaciea stvarnog stanja, u dijelu Idejnog i Glavnog projekta pod zajedničkim tehničkim opisom, točki 1.2. Lokacija građevine, oblik i veličina građevne čestice, navedeno je da su postojeće granice građevine iskazane prema izmjeri izrađenoj od gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o., a CI dipl. inž. geod. ovjerio navedene dokumente te je naveden i kao direktor tog gospodarskog subjekta. Nadalje, iz Geodetskog projekta-geodetskog elaborata oznake 60/21 proizlazi da je Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Odjel za katastar nekretnina Beli Manastir 20. srpnja 2021. na zahtjev geodetskog izvoditelja Geokarta d.o.o. izdala izvod iz geodetsko tehničkog dijela katastarskog operata, a iz Tehničkom izvješću, koji je izradio gospodarski subjekt Geokarta d.o.o., vidljivo je je da je na zahtjev naručitelja BILOTA INŽENJERING d.o.o. izrađen geodetski projekt kao prilog Arhitektonskog projekta oznake 23/21 - GPA te je kao odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova naveden CI. Kao sastavni dio Geodetskog projekta nalaze se ista Geodetska situacija stvarnog stanja i Geodetska situacija građevine koje se ujedno nalaze i u prilozima Glavnog projekta oznake 23/21-GPA i Idejnog projekta oznake 23/21-IPA. Uvidom u Ugovor o poslovnoj suradnji koji je sklopljen između BILOTA INŽENJERING d.o.o. i ovlaštenog inženjera geodezije CI od 10. listopada 2018. razvidno je da se člankom 3. Ugovora BILOTA INŽENJERING d.o.o. obvezuje pružati tehničku pomoć kod izrade građevinskih projekata drugoj ugovornoj strani, dok se CI obvezuje pružati tehničku pripomoć kod izrade geodetskih usluga. Prema članku 8. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, stručne geodetske poslove za potrebe gradnje, iz članka 6. istog Zakona, u svojstvu odgovorne osobe može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije. U skladu s člankom 16. istog Zakona ovlašteni inženjer geodezije može stručne geodetske poslove obavljati samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu i kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Stoga unatoč tome što je ugovaratelj ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sklopio sa stručnjakom, s obzirom da potonji ovlašteni inženjer geodezije svoju djelatnost obavlja u sklopu gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o. naveden kao pravna osoba koja je izradila geodetske situacije, dok je ugovaratelj Bilota inženjering d.o.o. naveden kao investitor, a izvršitelj usluge gospodarski subjekt Geokarta d.o.o. Sud prihvaća utvrđenja SAFU te obrazloženje tuženika u odnosu na karakter poslovnog odnosa sa gospodarskim subjektom Geokarta d.o.o i stručnjakom GI, budući da isti kao ovlašteni inženjer geodezije svoju djelatnost obavlja u sklopu gospodarskog subjekta Geokarta d.o.o. u ime koje pravne osobe je taj stručnjak izradio geodetske situacije, a u ime ugovaratelja kao investitora. Stoga su neosnovane tvrdnje tužitelja da se ne radi o poslovnom odnosu sa gospodarskim subjektom Geokarta d.o.o., te da ista nije angažirana i nije sudjelovala kao podizvoditelj, već da je omaškom navedeni stručnjak koristio predložak te tvrtke.

13. Ali, takav zaključak Sud ne prihvaća u odnosu na karakter i značaj poslovnog odnosa sa gospodarskim subjektom Profelis d.o.o. i izvršeno ponovno sondiranje terena okarakterizirano kao usluga podugovaratelja. Tužitelj opravdano prigovara da se nije vodilo računa o specifičnosti naručenog projekta koji je po svojim osobinama izniman i neuobičajen te je potrebno stručno znanje projektiranja kulturne baštine jer se radi dvorcu i smjernicama konzervatora iz 2013. Ugovaratelj je u konkretnom slučaju za vlastite potrebe, odnosno potrebe svojih projektanata zatražio od Profelis d.o.o. ponovno sondiranje, geotehničke istražne radove Dvorca Eugena Savojskog. Navedena usluga, sporni elaborat nije fakturiran od te tvrtke niti naplaćen, već je sačinjen o trošku ugovaratelja. K tome, nije sastavni dio projektno-tehničke dokumentacije te nije bio potreban za izdavanje građevinske dozvole, a niti za upis u katastar, tužitelj ga nije naručio, niti ugovorio, a ni preuzeo zapisnikom.

13.1. Podugovaratelj je prema ZJN (članak 3. stavak 1. točka 21.) gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave. Ali, u Odjeljku G, člancima 220. do 226. ZJN predviđeni su preduvjeti, obveze te dr. u odnosu na podugovaratelje, pa je tako predviđeno da ukoliko se dio ugovora o javnoj nabavi dao u podugovor, podaci o tome moraju biti navedeni u ugovoru o javnoj nabavi te je javni naručitelj obvezan neposredno plaćati podugovaratelja. U konkretnom slučaju iako niti jedan od elemenata nije ispunjen u odnosu na izradu elaborata geotehničkih istražnih radova, Sud smatra ključnim da naručeni elaborat koji je izrađen o trošku ugovaratelja nije niti predviđen u ugovoru o javnoj nabavi, već je samoinicijativno zatražen radi specifičnosti projekta kulturne baštine, odnosno za vlastite unutarnje potrebe kvalitetnijeg projektiranja o kojoj činjenici, a radi specifičnih obilježja ovog projekta, dvorca iz 18. stoljeća tuženik nije vodio računa. Nadalje, tuženik priznaje da izrada samog Elaborata nije bila izričito predviđena Projektnim zadatkom, niti potrebna za izdavanje građevinske dozvole, ali da su geomehanička istraživanja koja su prethodila i bila nužna za izradu elaborata propisana projektnim zadatkom, koju činjenicu smatra dovoljnom da gospodarski subjekt Profelis d.o.o. ocijeni podugovarateljem i sudjelovanjem u izvršenju Ugovora o javnoj nabavi, a s kojim stavom se ovaj Sud ne slaže i isti smatra pretjerano formalističkim.

14. Nadalje, u vezi tvrdnji tuženika o dva odvojena postupka, utvrđenoj nepravilnosti i korekciji od 5% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa predmetne nabave poništenom Odlukom SAFU od 15. veljače 2023. i utvrđenim nepravilnostima Odlukom SAFU od 10. svibnja 2023. i korekciji od 25% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa predmetne nabave, iste su nejasne i kontradiktorne. Tuženik istovremeno tvrdi da su ti postupci odvojeni i bez utjecaja jedan na drugi, ali i da je u Odluci SAFU od 10. svibnja 2023. navedeno da nepravilni iznos čini razliku između utvrđenog iznosa u toj Odluci i već ranije utvrđenog iznosa u Odluci od 15. veljače 2023. (5%). Dakle, vodilo se računa o već ranije utvrđenoj korekciji i ista je uzeta u obzir. Stoga nije točno da su postupci bez utjecaja jedan na drugi, bar u odnosu na visinu utvrđene korekcije te je nejasan zaključak tuženika da s obzirom da u vrijeme donošenja nove Odluke SAFU od 10. svibnja 2023. je navedena korekcija od 25% djelomično apsorbirana prethodnom Odlukom od 15. veljače 2023. za 5% te da poništenjem Odluke od 15. veljače 2023. je otpala pravna osnova za apsorbiranje, a na snazi je Odluka kojom je utvrđena financijska korekcija od 25%. O navedenome će tuženik prilikom donošenja nove odluke voditi računa.

15. Slijedom iznesenoga, Sud osporavano rješenje tuženika nije mogao ocijeniti zakonitima te je isto poništio na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a i odlučio kao pod točkom I. izreke presude, te predmet vratio na ponovni postupak. U istome će tuženik ponovno odlučiti o prigovoru tužitelja te ponovno razmotriti utvrđenja SAFU u vezi sudjelovanja gospodarskog subjekta Profelis d.o.o. u izvršenju Ugovora o nabavi te jesu li ispunjeni uvjeti da se isti smatra podugovarateljem, kao i visini utvrđene korekcije, a pri čemu je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju odluke (članak 119. stavak 4. ZUS-a).

16. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbama članka 144. i 147. ZUS-a, a visina troškova je određena u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23., dalje: Tarifa), odnosno predviđenim Tbr. 52. stavkom 3.

16.1. Tako tužitelju pripada zatraženi trošak za sastav tužbe u iznosu od 1000,00 eura (Tbr. 27/1 Tarife), te isti iznos za pristup na ročišta 9. travnja 2025. i 27. listopada 2025. (Tbr. 27/2 Tarife), odnosno ukupno 3.000,00 eura.

16.2. S obzirom na zatraženu naknadu troška podneska od 24. listopada 2025. isti ne sadrži nikakva nova činjenična niti pravna razlaganja koja nisu mogla biti iznesena u tužbi ili na održanim ročištima, pa je zahtjev u tom dijelu ocijenjen neosnovanim.

16.3. Slijedom iznesenoga, a budući da je tužitelj uspio u sporu, pripada mu pravo na naknadu navedenog priznatog troška upravnog spora u ukupnom iznosu od 3.000,00 eura, u skladu s člankom 147. stavkom 1. ZUS-a, a koji mu je tuženik dužan naknaditi, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troška odbijen.

16.4. Stoga je Sud odlučio kao u točki II. izreke presude.

16.5. Budući da tuženik u sporu nije uspio, ne pripada mu niti zatraženi trošak dolaska na ročište, pa je stoga za isti odbijen i odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Osijeku 24. studenoga 2025.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točke I. ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a). Protiv točki II. i III. dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju, po opunomoćenici

2. Tuženiku