Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava Fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj K-17/2024-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od suca toga suda mr. sc. Domagoja Vučkova kao predsjednika vijeća te Vilne Superina i Any Velnić-Perkić kao sudaca porotnika, uz sudjelovanje Slađane Puškadija kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. OH zbog kaznenih djela iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021 i 114/2022; dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-27/2023 od 6. prosinca 2023. izmijenjene na sjednici optužnog vijeća od 27. veljače 2024. te podnescima od 14. i 19. kolovoza 2025. i 28. listopada 2025., nakon održane javne rasprave od 26. svibnja 2025., 27. svibnja 2025., 28. svibnja 2025., 29. svibnja 2025., 18. lipnja 2025., 17. srpnja 2025., 6. i 24. listopada 2025. i 19. studenog 2025. u prisutnosti zamjenice Županijske državne odvjetnice u Rijeci ČH, okrivljene OH i njenog branitelja Alena Boškovića odvjetnika iz Rijeke te opunomoćenika ošt. Slatinske banke d.d. odvjetnika Siniše Babića iz Zagreba, javno objavivši 24. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I okr. OH, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka pok. O i EH rođene Č, rođena **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, po zanimanju ekonomistica sa završenom srednjom ekonomskom školom- 4 godine, razvedena, majka dvoje djece u dobi od 26 i 28 godina, bez imovine, zaposlena u Tatjana d.o.o. s primanjima od cca 1.500,00 eura, po vlastitom kazivanju lošeg imovnog stanja, neosuđivana,

kriva je

što je,

u vremenu razdoblju od 28. listopada 2010. do 27. kolovoza 2021. kao zaposlenica "Slatinske banke" d.d. poslovnice Rijeka, Jelačićev trg 2, na radnom mjestu blagajnice odnosno osobne bankarice, u nakani da si pribavi značajnu nepripadnu korist, protivno odredbama ugovora o radu i opisu poslova radnog mjesta te odredbama Pravilnika o blagajničkom poslovanju, ne poštujući obvezu obavljanja poslova savjesno i stručno, sukladno Propisima i aktima banke o poslovanju sa kunskim deviznim štednim ulozima klijenata,

a.) u vremenu od 16. srpnja 2012. do 17. srpnja 2014. godine u Rijeci od klijenta Banke CH u tri navrata zaprimila uplatu kunskih novčanih iznosa radi njihovog nenamjenskog oročenja na koje iznose je sačinjavala ugovore o kunskom štednom ulogu na ime klijenta, iste ovjeravala pečatom banke i svojim parafom zajedno sa uplatnim listićima kunskih iznosa te ih predavala klijentu, a da tu dokumentaciju nije registrirala – provela u računalnom sustavu banke, niti je novac položila na kunski račun klijenta odnosno u blagajnu banke, već ga je zadržala za sebe ili je preuzeti novčani iznos bez znanja i odobrenja klijenta prenijela na drugi račun – štedni ulog po viđenju, a sa istoga potom u više navrata podizala razne novčane iznose ovjeravajući isplatne listiće pečatom banke i svojim parafom, pa je tako na temelju neistinito sačinjene dokumentacije neovlašteno osobno podizala iznose i za sebe zadržavala novac i to :

a.a.) u vremenu od 16. srpnja 2012. do 07. siječnja 2013. godine nakon što je dana 16. srpnja 2012. godine od klijenta Banke CH zaprimila iznos od 100.000,00 kuna radi nenamjenskog oročenja tog iznosa na rok od 12 mjeseci plus jedan dan, sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009672 kojega je istoga dana, bez znanja i odobrenja imenovanog klijenta kao vlasnika računa i novčanih sredstava, razročila i sredstva prenijela na drugi račun – štedni ulog po viđenju broj 40420293112 sa kojega je potom u razdoblju od 20. srpnja 2012. do 07. siječnja 2013. godine u ukupno 14 navrata u računalnom sustavu Banke evidentirala tobožnje isplate novčanih iznosa ovom klijentu, premda takve isplate nije izvršila CH već je tako podignute novčane iznose od ukupno 100.000,00 kuna zadržala za sebe, a pri čemu je sačinjavanjem isplatnih listića brojeva [broj listića lutrije] od 20. srpnja 2012. u iznosu od 12.000,00 HRK, 91831471 od 25. srpnja 2012. u iznosu od 7.000,00 HRK, 91992391 od 1. kolovoza 2012. u iznosu od 10.000,00 HRK, 92199566 od 3. kolovoza 2012. u iznosu od 7.000,00 HRK, 93136127 od 7. rujna 2012. u iznosu od 9.000,00 HRK, 93299611 od 14. rujna 2012. u iznosu od 13.000,00 HRK, 93560689 od 25. rujna 2012. u iznosu od 10.000,00 HRK, 95197257 od 16. studeni 2012. u iznosu od 3.000,00 HRK, 95399330 od 26. studeni 2012. u iznosu od 5.000,00 HRK, 95612109 od 3. prosinca 2012. u iznosu od 5.000,00 HRK, 95791615 od 6. prosinca 2012. u iznosu od 5.000,00 HRK, 95984508 od 14. prosinca 2012. u iznosu od 5.000,00 HRK, 96305476 od 29. prosinca 2012. u iznosu od 5.000,00 HRK, 96733737 od 7. siječnja 2013. u iznosu od 4.000,00 HRK potpisivala neistinito klijenta CH te takav neistinit potpis ovjerila svojim parafom i pečatom Banke zadržavši tako za sebe neovlašteno podignut novčani iznos od ukupno 100.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 13.272,28 eura,

a.b) dana 03. rujna 2013. godine od klijenta Banke CH zaprimila iznos od 120.000,00 kuna radi oročenja navedenog iznosa na rok od 12 mjeseci plus jedan dan, o čemu je sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009788 na ime spomenutog klijenta te isti ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, nakon čega predmetni Ugovor kao ni zaprimljeni iznos nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je novac položila na račun klijenta ili u blagajnu Banke, već je iznos od 120.000,00 kuna zadržala za sebe, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 15.926,74 eura, zadržala za sebe,

a.c.) dana 17. srpnja 2014. godine od klijenta Banke CH, zaprimila iznos od 75.000,00 kuna radi njihovog oročenja na rok od 12 mjeseci plus jedan dan za koji novac je sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu 4142009995 te uplatni listić na ime spomenutog klijenta banke sa naznačenim novčanim iznosom, a nakon što je predmetni Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, ove dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je iznos od 75.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 9.954,21 euro, položila na račun klijenta CH ili u blagajnu Banke, već ga je zadržala za sebe,

okoristivši se time na štetu komitenta Banke Josipa Hunčeka za ukupan iznos od 295.000,00 kuna, odnosno obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije od 39.153,23 eura, te pričinivši time štetu Slatinskoj banci d.d. u navedenom iznosu za koji je ista imenovanog obeštetila,

b.) u periodu od 11. travnja 2014. do 18. studenog 2015. godine, u više navrata od klijenta Banke Dore Dragović radi oročenja na određeni period zaprimala devizne i kunske uplate, sačinjavala ugovore o deviznim i kunskim štednim ulozima i uplatne listiće na ime navedene klijentice sa predanim joj novčanim iznosima, te je ugovore i uplatne listiće ovjeravala pečatom i svojim parafom i predavala ih potom klijentici, a potom iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je uplaćene iznose polagala na račune klijentice ĐH ili u blagajnu Banke već ih je zadržavala za sebe, pa je tako:

b.a.) dana 11. travnja 2014. godine od klijentice Banke Dore Dragović radi oročenja na 24 mjeseca plus jedan dan zaprimila iznos od 10.050,00 eura sačinivši Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242008790 te uplatni listić na njezino ime sa navedenim novčanim iznosom, ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je novčani iznos položila na navedeni račun klijentice ili u blagajnu već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu ĐH i pričinivši Slatinskoj banci d.d. štetu za iznos od 10.050,00 eura,

b.b.) dana 05. lipnja 2014. godine od klijentice Banke Dore Dragović radi oročenja na period od 12 mjeseci plus jedan dan zaprimila iznos od 10.000,00 kuna, o istom sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142007890 te uplatni listić na ime klijentice sa spomenutim novčanim iznosom, a potom ovaj Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom i predala ih imenovanoj, nakon čega te dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je iznos od 10.000,00 položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu ĐH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za iznos od 10.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 1.327,23 eura,

b.c.) dana 04. srpnja 2014. godine od klijentice banke ĐH radi oročenja iznosa od 40.000,00 kuna na rok od 24 mjeseca plus jedan sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142007655 kao i uplatni listić na ime klijentice sa navedenim novčanim iznosom, potom taj Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom te ih predala ĐH, ali te dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je iznos od 40.000,00 kuna položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke, zadržavši ga za sebe, okoristivši se tako na štetu ĐH i pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 40.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 5.308,91 eura,

b.d.) dana 10. srpnja 2015. godine od klijenta Banke Dore Dragović zaprimila iznos od 21.000,00 kuna radi oročenja na rok od 24 mjeseca plus jedan dan, o tome sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009987 te uplatni listić na ime klijentice s navedenim novčanim iznosom, a potom ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom predavši ih klijentici, nakon čega iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je iznos od 21.000,00 kuna položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke zadržavši ga za sebe, okoristivši se tako na štetu ĐH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za iznos od 21.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 2.787,18 eura,

b.e.) dana 20. rujna 2014. godine od klijentice ĐH radi oročenja na period od 24 mjeseca plus jedan dan zaprimila iznos od 8.000,00 eura sačinivši o tome Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006745 te uplatni listić na ime klijentice sa navedenim novčanim iznosom, a potom taj Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom i predala ih ĐH, nakon čega ove dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti je iznos od 8.000,00 eura položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke, zadržavši ga za sebe, ostvarivši tako korist na štetu ĐH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 8.000,00 eura,

b.f.) dana 21. rujna 2015. godine od klijentice Banke Dore Dragović, a radi oročenja novčanih sredstava na 36 mjeseci plus jedan dan zaprimila iznos od 12.500,00 eura i o tome sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 524209867 te uplatni listić sa imenom klijentice i navedenim novčanim iznosom, te je taj Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom predavši ih potom klijentici, a nakon čega ove dokumente nije evidentirala u računalom sustavu Banke niti je preuzeti iznos od 12.500,00 eura položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu ĐH i pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 12.500,00 eura,

b.g.) dana 18. studenog 2015. godine od klijentice Banke Dore Dragović zaprimila iznos od 70.000,00 kuna radi oročenja istoga na rok od 24 mjeseca plus jedan dan, te o tome sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142005423 i uplatni listić na ime klijentice s navedenim novčanim iznosom, potom je ove dokumente ovjerene pečatom Banke i svojim parafom predala ĐH, nakon čega iste nije evidentirala u računalni sustav banke niti je iznos od 70.000,00 kuna položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu ĐH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 70.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 9.290,60 eura,

okoristivši se time na štetu klijentice ĐH za ukupan iznos novca od 141.000,00 kuna u protuvrijednosti od 18.713,92 eura i 30.550,00 eura ili sveukupno za iznos od 49.263,92 eura, oštetivši za navedeni iznos Slatinsku banku d.d. koja je u cijelosti obeštetila imenovanu klijenticu Banke za navedeni iznos,

c.) dana 30. srpnja 2014. godine u istom mjestu, zaprimivši od klijenta Banke RH iznos od 3.700,00 eura radi oročenja na 36 mjeseci plus jedan dan, sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006798 te uplatni listić na ime ovog klijenta sa spomenutim novčanim iznosom, a nakon čega je Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom te ih predala navedenom klijentu, a potom navedene dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu Banke niti je iznos od 3.700,00 eura položila na račun klijenta odnosno u blagajnu Banke zadržavši ga za sebe, okoristivši se tako na štetu RH i pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za iznos od 3.700,00 eura, koja je za taj iznos namirila navedenog klijenta Banke,

dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelje na pravnom poslu i povjerenju i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu,

d.) u vremenu od 06. ožujka 2017. do 27. kolovoza 2021. godine, kao blagajnica i osobni bankar, nakon što je dana 06. ožujka 2017. godine od klijenta Banke TH zaprimila iznos od 96.060,00 eura, radi oročenja na rok od 36 mjeseci plus jedan dan, o tome sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242009855 te uplatni listić na ime spomenutog klijenta sa naznačenim novčanim iznosom od 96.060,00 eura, a potom ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom i predala ih klijentu, nakon čega iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, već je spomenuti novčani iznos narednog dana, 07. ožujka 2017. godine, položila na novi račun otvoren na ime klijenta pod brojem 5242026449 uz oročenje na tri godine, što je sve učinila bez znanja i odobrenja TH, da bi potom, po isteku roka oročenja, dana 08. ožujka 2020. godine, sredstva zajedno sa kamatom prenijela na devizni štedni ulog – račun klijenta TH broj 5842005242 sa kojega je potom u razdoblju od 26. ožujka 2020. do 27. kolovoza 2021. godine u šest navrata, u računalnom sustavu Banke evidentirala više tobožnjih isplata novčanih iznosa klijentu, bez znanja i odobrenja ovog klijenta i to isplatnim listićima broj [broj listića lutrije] od 26. ožujka 2020. isplatu 1.985,97 Eura, broj 189634315 od 22. svibnja 2020. isplatu 1.470,00 Eura, 17. kolovoza 2021. isplatu 10.000,00 Eura, broj 205710942 od 19. kolovoza 2021. isplatu 10.000,00 Eura, 24. kolovoza 2021. isplatu 10.000,00 Eura i broj 205944182 od 27. kolovoza 2021. isplatu 9.250,00 Eura pritom potpisujući klijenta TH na isplatnim listićima broj [broj listića lutrije], 189634315, 205710942, 205944182 kao da ih je on sam potpisao, a potom ih ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, premda takve isplate nije izvršila klijentu, već je ove novčane iznose neovlašteno osobno podigla iz blagajne i zadržala za sebe, da bi potom u računalni sustav Banke, bez ovlaštenja i znanja klijenta – vlasnika računa, unijela i izmijenila računalne podatke sačinivši tako neistinitu blagajničku dokumentaciju radi opravdanja tobožnjih isplata sa ovog računa spomenutog klijenta, okoristivši se tako na štetu TH za iznos od 42.705,97 eura, te pričinivši time štetu Slatinskoj banci d.d., koja je ovoga klijenta u cijelosti obeštetila,

e) dana 25. svibnja 2017. godine u istom mjestu, od klijenta Banke ZH, radi oročenja na 36 mjeseci plus jedan dan zaprimila iznos od 96.000,00 eura o čemu je sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242099781 te uplatni listić na ime klijentice sa naznačenim novčanim iznosom, a potom ovaj Ugovor i uplatni listić ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, nakon čega te dokumente nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, niti je iznos od 96.000,00 eura položila na račun klijentice ili u blagajnu Banke, zadržavši ga za sebe, okoristivši se time na štetu ZH za navedeni iznos, te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za iznos od 96.000,00 eura, za koji iznos je Banka obeštetila imenovanu,

f.) dana 14. listopada 2017. godine, u istom mjestu, od klijentice Banke UH radi oročenja na period od 12 mjeseci plus jedan dan zaprimila iznos od 9.500,00 eura, o čemu je sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242075654 te uplatni listić na ime spomenutog klijenta i navedeni novčani iznos, te je ove dokumente ovjerila pečatom banke i svojim parafom i predala ih klijentici nakon čega iste nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti je iznos od 9.500,00 eura položila na račun klijentice ili u blagajnu banke već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu UH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 9.500,00 eura, za koji iznos je Banka namirila ovu klijenticu,

g.) u periodu od 21. siječnja 2020. do 27. kolovoza 2021. godine u nakani da se od LH domogne nepripadnih joj novčanih sredstava te pričini štetu Slatinskoj banci d.d., radi čega je:

g.a.) dana 21. siječnja 2020. godine od klijentice banke LH zaprimila iznos od 131.000,00 kuna radi polaganja na kunsku štednu knjižicu po viđenju broj 4042036753, nakon čega je u štednoj knjižici rukom upisala iznos uplate od 131.000,00 kuna te potom saldom štednog uloga uvećala saldo za navedeni iznos i ispisala strojno uvećani iznos salda od 550.757,49 kuna, a istovremeno u računalnom sustavu, umjesto uplate navedenih 131.000,00 kuna, provela uplatu u iznosu od 21.000,00 kuna, dok je razliku predanog joj novčanog iznosa po navedenoj klijentici od 110.000,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 14.599,51 Eura zadržala za sebe ne uplativši ga na račun klijentice ili u blagajnu Banke,

g.b.) u periodu od 07. veljače 2020. do 27. kolovoza 2021., u svojstvu blagajnice i osobnog bankara, bez znanja i odobrenja klijentice Banke LH u ukupno devet navrata u računalnom sustavu Banke evidentirala tobožnje isplate novčanih iznosa navedenoj klijentici sa njezinog računa broj 4042036753 i to 7. veljače 2020. u iznosu od 80.000,00 kuna, 28. srpnja 2020. u iznosu od 19.000,00 kuna, 21. lipnja 2021. u iznosu od 11.000,00 kn, 1. srpnja 2021. u iznosu od 15.000,00 kuna, 7. srpnja 2021. u iznosu od 15.000,00 kuna, 9. srpnja 2021. u iznosu od 10.000,00 kuna, 29. srpnja 2021. u iznosu od 19.000,00 kuna, 19. kolovoza 2021. u iznosu od 18.500,00 kuna, 27. kolovoza 2021. u iznosu od 30.000,00 kuna, pritom potpisavši LH na isplatnim listićima brojeva [broj listića lutrije] od 7. veljače 2020, 203565589 od 21. lipnja 2021, 204223116 od 7. srpnja 2021., 204288997 od 9. srpnja 2021., 205712316 od 19. kolovoza 2021., 205944198 od 27. kolovoza 2021. koje je potom ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, premda takve isplate nije izvršila navedenoj klijentici, već je ukupan novčani iznos od 217.500,00 kuna, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 28.867,21 Euro, temeljem neistinito sačinjene dokumentacije podigla i za sebe zadržala,

ostvarivši time ukupnu nepripadnu joj korist na štetu LH u ukupnom iznosu od 327.500,00 kuna odnosno obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije 43.466,72 eura, te pričinivši Slatinskoj banci d.d. štetu u navedenom iznosu za koji je Banka obeštetila ovu klijenticu,

h.) dana 26. lipnja 2018. godine, preuzevši od klijenta Banke HH novčani iznos od 70.000,00 eura radi oročenja na rok od 36 mjeseci plus jedan, sačinila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5942000400 te uplatni listić na ime spomenute klijentice sa naznačenim novčanim iznosom od 70.000,00 eura, nakon čega je ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, a potom iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, niti je iznos od 70.000,00 eura položila na račun klijenta ili u blagajnu Banke, zadržavši ga za sebe, okoristivši se time na štetu klijentice Banke HH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za iznos od 70.000,00 eura, za koji je iznos Banka obeštetila HH,

i.) dana 29. siječnja 2020. godine u istom mjestu, od klijenta Banke BH radi oročenja na rok od 12 mjeseci plus jedan dan zaprimila iznos od 100.000,00 kuna za koji je sačinila Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142099985 te uplatni listić na ime spomenutog klijenta sa naznačenim novčanim iznosom od 100.000,00 kuna, nakon čega je ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, a potom iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, niti je iznos od 100.000,00 kuna položila na račun klijenta niti u blagajnu Banke, već ga je zadržala za sebe, okoristivši se na štetu BH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. za novčani iznos od 100.000,00 kuna u protuvrijednosti od 13.272,28 eura, za koji iznos je Banka obeštetila imenovanog klijenta,

j.) dana 07. lipnja 2021. godine, od klijentice Banke NH radi oročenja na rok od 36 mjeseci plus jedan dan zaprimila novčani iznos od 61.712,00 eura sačinivši o tome Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 52420025422 te uplatni listić na ime navedene klijentice sa naznačenim novčanim iznosom, a potom je ove dokumente ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, nakon čega iste nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, niti je iznos od 61.712,00 eura položila na račun navedene klijentice ili u blagajnu Banke, zadržavši ga za sebe, okoristivši se na štetu PH te pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. u iznosu od 61.712,00 eura, za koji iznos je Banka namirila ovu klijenticu,

k.) u razdoblju od 24. lipnja do 16. rujna 2020. godine, bez znanja i odobrenja klijenta banke ŽH, sa njegovog deviznog računa broj 5842005902 u ukupno deset navrata, i to 24. lipnja 2020. u iznosu od 1.862,23 eura, 14. srpnja 2020. u iznosu od 4.000,00 eura, 15. srpnja 2020. u iznosu od 2.000,00 eura, 28. srpnja 2020. u iznosu 6.000,00 eura, 18. kolovoza 2020. u iznosu od 6.000,00 eura, 24. kolovoza 2020. u iznosu od 2.000,00 eura, 24. kolovoza 2020. u iznosu od 4.000,00 eura, 26. kolovoza 2020. u iznosu od 7.000,00 eura, 8. rujna 2020. u iznosu od 7.000,00 eura, 16. rujna 2020. u iznosu od 1.492,16 eura podizala različite novčane iznose i pri tome sačinila isplatne listiće broj [broj listića lutrije] od 24. lipnja 2020., 191481010 od 14. srpnja 2020., 191523630 od 15. srpnja 2020., 192683754 od 18. kolovoza 2020., 192858197 od 24. kolovoza 2020., 192858237 od 24. kolovoza 2020, 192929755 od 26. kolovoza 2020., 193459363 od 8. rujna 2020., 193727464 od 16. rujna 2020. na kojima je potpisivala navedenog klijenta kao da je tobože isti sam potpisao isplatne listiće, ovjeravala ih pečatom Banke i svojim parafom, a potom iste unosila u računalni sustav Banke i evidentirala navodne isplate klijenta sa njegovog deviznog računa, premda takve isplate nije izvršila klijentu Banke već je podignute novčane iznose od ukupno 41.354,39 eura zadržala za sebe, okoristivši se na štetu ŽH i pričinivši štetu Slatinskoj banci d.d. koja je obeštetila navedenog klijenta,

l.) u vremenu od 28. listopada 2010. godine do 16. prosinca 2014. godine, u ukupno devet navrata, bez znanja i odobrenja klijentice banke ŠH, u računalnom sustavu Banke evidentirala tobožnje isplate novčanih iznosa navedenoj klijentici sa njezinog deviznog računa – štednog uloga po viđenju broj 5842004514 i to 28. listopada 2010. u iznosu od 1.646,24 eura, 29.10.2010. u iznosu od 2.743,05 eura, 30.10.2010. u iznosu od 4.938,95 eura, 02.11.2010. u iznosu od 1.783,51 eura, 04.11.2010. u iznosu od 274,37 eura, 30.11.2010. u iznosu od 1.180,00 eura, 13.11.2010. u iznosu od 68,32 eura, 18.11.2010. u iznosu od 1.362,16 eura i 16.12.2014. godine u iznosu od 7,42 eura, potpisujući pri tome ŠH na isplatnim listićima broj [broj listića lutrije] od 29.10.2010., 75166102 od 30.10.2010., 75214439 od 02.11.2010., 75383495 od 04.11.2010., 75752086 od 30.11.2010., 75512436 od 13.11.2010., 75607135 od 18.11.2010., 118348824 od 16.12.2014. kao da je ista sama te listiće potpisala, potom ih ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, nakon čega je ove isplate tobože izvršene navedenoj klijentici u ukupnom iznosu od 14.004,02 eura zadržala za sebe, da bi nakon toga kako bi prikrila podizanje novca sa ovog štednog uloga po viđenju, a uzevši u obzir da je tijekom vremena klijentici isplaćen iznos od 1.894,02 eura u vidu pasivne kamate, po isteku oročenja, dana 21. lipnja 2021. sačinila Ugovor o devizno štednom ulogu pod brojem 524200999837 na preostali iznos od 12.410,00 eura na rok od 12 mjeseci plus jedan dan, te uplatni listić na ime klijentice ŠH sa spomenutim novčanim iznosom, koje dokumente je potom ovjerila pečatom Banke i svojim parafom, a da iste potom nije evidentirala u računalnom sustavu Banke, niti je taj iznos položila na račun klijenta ili u blagajnu Banke, okoristivši se na navedeni način za iznos od 12.110,00 eura na štetu ŠH te pričinivši Slatinskoj banci d.d. štetu, koja je obeštetila ovu klijenticu,

dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelje na pravnom poslu i povjerenju i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist i time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, a kaznenim je djelom pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta,

te neovlašteno unijela i izmijenila računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni,

te kao odgovorna osoba u poslovne isprave unijela neistinite podatke i svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila takve isprave i uporabila ih u poslovanju kao da su istiniti, čime je počinila:

- produljeno kazneno djelo protiv gospodarstva opisano pod a.), a.a.), a.b.), a.c.), b.), b.a.), b.b.), b.c.), b.d.), b.e.), b.f.), b.g.), c.), d.), e.), f.), f.a.), f.b.), g.), g.a.), g.b.), h.), i.), j.), k.) i l.) –zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. i 2. KZ/11, uz primjenu članka 52. KZ/11,

- produljeno kazneno djelo krivotvorenja pod točkama a.a.), d.), g.b.), k.) i l.)- krivotvorenje službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 1. i 2. KZ/11, uz primjenu članka 52. KZ/11,

- produljeno kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka pod točkama a.a.), d.), g.b.), k.) i l.)- računalno krivotvorenje iz članka 270. stavka 1. KZ/11 uz primjenu članka 52. KZ/11,

sve uz primjenu članka 51. KZ/11.

II Okrivljenoj OH se za gornja kaznena djela temeljem članka 51. stavka 1. KZ/11 utvrđuju slijedeće pojedinačne kazne:

- za produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju pod točkom a.), a.a.), a.b.), a.c.), b.), b.a.), b.b.), b.c.), b.d.), b.e.), b.f.), b.g.), c.), d.), e.), f.), f.a.), f.b.), g.), g.a.), g.b.), h.), i.), j.), k.) i l.), a temeljem članka 246. stavka 2. u svezi članka 52. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine,

- za kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave pod točkom a.a.), d.), g.b.), k.) i l.), a temeljem članka 279. stavka 1. i 2. u svezi članka 52. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) i 2 (dva) mjeseca,

- za kazneno djelo računalnog krivotvorenja pod točkom a.a.), d.), g.b.), k.) i l.), a temeljem članka 270. stavka 1. u svezi članka 52. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci,

pa se okr. OH temeljem članka 246. stavka 2. u svezi članka 51. stavka 2. KZ/11

osuđuje

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

III Na temelju članka 158. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024; dalje u tekstu ZKP/08) obvezuje se okr. OH na isplatu imovinsko pravnog zahtjeva Slatinskoj banci d.d. iz Slatine, Vladimira Nazora 2, u visini od 427.661,39 eura (četiristotinedvadesetsedam tisuća šeststotinašezdesetjedan euro tridesetdevet centi) dočim se sa zatraženim ostatkom od 59.193,31 euro (pedesetdevettisuća stotinudevedesettri eura tridesetjedan cent) ošt. Slatinska banka d.d. upućuje na parnicu.

IV Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 oslobađa se okr. OH obveze naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08, dočim se na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 7. ZKP/08 okr. OH obvezuje na plaćanje nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenika Slatinske banke d.d. iz Slatine, Vladimira Nazora 2, odvjetnika Siniše Babića iz Zagreba, Milana Amruša 5, s time da će se posebno rješenje o visini nagrade i nužnih izdataka donijeti naknadno i to ukoliko isti budu traženi.

Obrazloženje

1. Optužnicom broj KO-DO-27/2023 od 6. prosinca 2023. izmijenjenom na sjednici optužnog vijeća kao i podnescima od 14. i 19. kolovoza 2025. te 28. listopada 2025. ŽDO u Rijeci je stavilo na teret okrivljenoj OH 11 produljenih kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. i 2. KZ/11, u svezi članka 52. KZ/11, jedno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. KZ/11, pet kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavka 1. i 2. KZ/11 i četiri kaznena djela računalnog krivotvorenja iz članka 270. stavka 1. KZ/11. Sud je po službenoj dužnosti, a u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem intervenirao u činjenični opis i pravnu kvalifikaciju na način da je sva kaznena djela: zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju označio kao jedno produljeno kazneno djelo i to ono iz članka 246. stavak 1. i 2. u svezi članka 52. KZ/11; krivotvorenja službene ili poslovne isprave označio kao jedno produljeno kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. i 2. u svezi članka 52. KZ/11; računalnog krivotvorenja označio kao jedno produljeno kazneno djelo iz članka 270. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 52. KZ/11. U isto vrijeme sud je u činjeničnom dijelu izreke presude tekst prilagodio činjenici izmjene pravne kvalifikacije tj. činjenici da je okrivljenu oglasio krivom za tri produljena kaznena djela zbog čega je u uvodnom dijelu izreke formirana preambula u kojoj je specificiran vremenski period i mjesto u kojem je okrivljena činila kaznena djela kao i svojstvo u kojem je djelovala (kao zaposlenica Slatinske banke- blagajnica odnosno osobni bankar). Osim navedenog sud je po službenoj dužnosti sve činjenične opise djela koja ulaze u sastav produljenih kaznenih djela numerirao oznakama od a.) do l.) i to sve na način citiran u izreci, dočim je u ostalom djelu izreke izostavio navođenje mjesta i svojstva u kojem je okrivljena djelovala zbog izbjegavanja suvišnih ponavljanja. U činjeničnom dijelu optužnice koji se odnosi na klijenta CH sud je u toč. a.a.) u pojedinim dijelovima gdje se nalaze novčani iznosi dodao oznaku "HRK" jer je riječ o utvrđenoj valuti tj. kunama. Sud je nastavno po službenoj dužnosti izmijenio tekst u 6. redu točke b.b.) izreke presude na način da sada umjesto iznosa 10.050,00 kuna stoji iznos od 10.000,00 kuna iz razloga jer je utvrđeno da je u tom optužbe ĐH predala okrivljenoj upravo 10.000,00 kuna. U odnosu na točku točke h) izreke u 3. redu, a nakon " rok od 36 mjeseci plus jedan" sud je dodao riječ "dan" jer je ugovor o oročenju potpisan na rok od 36 mjeseci plus jedan dan. Sud je u posljednjem redu točke i) izreke presude izvršio intervenciju na način da sada umjesto "imenovanu klijenticu" stoji "imenovanog klijenta" jer je nedvojbeno riječ o muškarcu- BH. U odnosu na točku j) izreke presude sud je u 3. redu ispravio grešku tužitelja u pisanju prezimena tako da umjesto prezimena " SH" sada stoji " PH" jer je nedvojbeno riječ o PH. Tu svakako treba istaknuti da se opisanim intervencijama nije zadiralo u subjektivni niti objektivni identitet optužbe već je činjenični opis usklađen s utvrđenim činjeničnim stanjem i pravnom kvalifikacijom koja po ocjeni suda proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja.

2. Okrivljena je na početku rasprave navela da se ne smatra krivom, međutim kada se sagleda njena obrana proizlazi da je priznala činjenične navode optužbe osim u dijelu da je novac zadržavala za sebe, a kao razlog učina djela je navela strah od prijetnji koje su joj izricale nepoznate muške osobe. Kraj takvog stanja stvari jasno je da okrivljena negira optužbu zbog čega je sud proveo dokazni postupak i potom pažljivo analizirao sve dokaze o čemu detaljnije u nastavku ove presude. Tijekom dokaznog postupka provedeni su dokazi čitanjem materijalne dokumentacije, ispitivanjem svjedoka te provođenjem bankarsko financijskog vještačenja (stalni sudski vještak Goranka Šmer Maraš u ime TD Miramar-Fin d.o.o.) i grafološkog vještačenja (Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba).

2.1. Od materijalne dokumentacije pročitano je: Sporazum Slatinske banke d.d. i PH od 01. listopada 2021. godine sa izjavom i Ugovorom o deviznom štednom ulaganju i uplatnim listićem (list 18-22 spisa); Pisana izjava okr. OH od 27. rujna 2021. godine ovjerena kod javnog bilježnika sa popisom klijenata banke i preslikom osobne iskaznice okrivljenice (list 23-29 spisa); Ugovor o dugoročnom nenamjenskom kreditu u zalog stambene nekretnine između Slatinske banke d.d. i OH te AH od 01. listopada 2021. godine (list 30- 38 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i TH od 25. ožujka 2022. godine Ugovorom o deviznom štednom ulaganju i uplatnicama (list 39-46 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i ZH sa izjavom i Ugovorom o deviznom štednom ulogu i uplatnicama (list 47-53 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i UH sa izjavom i Ugovorom o deviznom štednom ulogu te uplatnicama (list 54-60 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i BH sa izjavom i Ugovorom o deviznom štednom ulogu (list 61-63 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i LH od 16. ožujka 2022. godine sa izjavom, potvrdama o uplati (list 64-71 spisa); Ugovori o kunskom štednom ulogu, izvacima iz računa i isplatnicama za CH (list 72-84 spisa); Ugovori o deviznom i kunskom štednom ulogu sa uplatnicama za ĐH (list 85-102 spisa); Ugovor o deviznom štednom ulogu sa uplatom devizno štednog uloga za ĆH (list 103-105 spisa); Ugovor o deviznom štednom ulogu sa uplatnicom za HH (list 106-107 spisa); Ugovor o deviznom štednom ulogu za ŠH (list 108-109 spisa); U dokumentaciju – isplatne listiće Slatinske banke d.d. dostavljenu 03. ožujka 2023. godine (list 160-168 spisa); Dokumentacija – Sporazum o prestanku Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za OH te ugovori o radu za imenovanu sklopljeni sa Slatinskom bankom d.d. dostavljena 08. ožujka 2023. godine (list 170-229 spisa); Dokumentacija i podaci dostavljeni od Slatinske banke d.d. za komitente banke ŠH i CH (list 230-231 spisa); U dokumentaciju dostavljenu od Slatinske banke d.d. za CH – Sporazum od 02. rujna 2022. godine (list 244-245 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i ĐH (list 247-248 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i RH (list 249-250 spisa); Izvadak iz prometa po računu vlasništvo TH kod Slatinske banke d.d. (list 251- 255 spisa); Izvadak po računu Slatinske banke d.d. za ZH (list 256 spisa); izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za UH (list 257 spisa); izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za LH (list 258-260 spisa); Izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za SH (list 261 spisa); Izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za ŽH (list 262-266 spisa); Izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za ŠH (list 267-271 spisa); Izvadak po računu kod Slatinske banke d.d. za HH (list 272-274 spisa); Sporazum Slatinske banke d.d. i HH (list 275 spisa); Izvadak iz računa i uplatnice za TH (list 278-286 spisa); Uplatni listići za LH (list 287-290 spisa); Isplatni listići za ŽH (list 291-293 spisa); Uplatni listić za CH (list 296 spisa); Uplatni listić za ĐH (list 298 spisa); Uplatni listić za TH (list 300 spisa); Isplatni listić za ZH (list 302 spisa); Isplatni listići za BH (list 304-308 spisa); Isplatni listići za ŠH (list 310 spisa); Podaci iz Jedinstvenog registra računa FINA-e za OH, AH, MH i VH (list 312-341 spisa); Podaci o stanju prometa po računima Slatinske banke d.d. sa isplatnicama za OH, MH, VH (list 343-615 spisa); Dokumentacija dostavljena od Slatinske banke d.d. o prometu po tekućem računu za okr. OH (list 616,617,619-626 u prilogu čega su i CD-i s podacima Slatinske banke i HPB d.d. što se reproducira); Podaci HZMO-a za OH (list 633 spisa); Podaci Porezne uprave , Područnog ured Rijeka, Ispostava Rijeka o visini dohotka za okr. OH (list 637-647 spisa); Dopis Ministarstva financija, Područnog ureda Rijeka od 23. rujna 2022. godine za OH i dr. (list 681 spisa); Potvrda Z.K. odjela Općinskog suda u Rijeci od 11. kolovoza 2022. godine za OH (list 684 spisa); Izjava okr. OH dana djelatnicima Slatinske banke d.d. od 27. rujna 2021. godine ovjerena po javnom bilježniku sa preslikom osobne; iskaznice te Sporazumom o osiguranju novčane tražbine sklopljenom između Slatinske banke d.d., OH kao dužnika i AH kao založnog dužnika od 04. listopada 2021. godine ovjeren kod javnog bilježnika (list 889-896 spisa); Izjave o zapljeni po pristanku dužnika AH i OH sa bianco zadužnicama ovjerenim po javnom bilježniku (list 903-912 spisa); Dokumentacija dostavljena po Slatinskoj banci d.d. dana 16. ožujka 2023. godine sa isplatnim listićima (list 915-923 spisa); spis OS u Rijeci poslovni broj P-1915/2021 kao i spis ŽS u Rijeci poslovni broj Gž- 1789/2024; podaci porezne uprave o visini dohodaka i primitaka za okrivljenu tijekom 2024. te za dio 2025.; te prije obrane proveden je dokaz uvidom u izvadak iz kaznene evidencije (KE) za okrivljenu.

2.2. Od personalnih dokaza provedeni su dokazi ispitivanjem: TH; ZH; ĐH; UH; BH; LH; ŽH; PH; ŠH; CH; RH; FH; JH, KH; OHŠ; GH; AH; HH.

2.3. Kao što je naprijed već spomenuto tijekom postupka provedeno je bankarsko financijsko vještačenje po TD Marimar-Fin d.o.o. u čije ime je vještačenje provela stalni sudski vještak Goranka Šmer Maraš. dipl. oecc koja je najprije izradila nalaz i mišljenje u pisanom obliku, a potom je ista pristupila na raspravu od 18. lipnja 2025. te 24. listopada 2025. na kojoj je odgovarala na pitanja stranaka, opunomoćenika oštećenika i suda. Tijekom postupka je ŽDO predložilo grafološko vještačenje na okolnost potpisa na isplatnim listićima CH, TH, LH, ŽH i ŠH čemu je udovoljeno s time da je vještačenje provedeno po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba u čije ime je vještačenje obavila stalni sudski vještak Natalija Milanja Hribar koja je najprije dostavila nalaz i mišljenje u pisanom obliku, a potom je i pristupila na raspravu od 24. listopada 2025. na kojoj je odgovarala na dodatna pitanja stranaka, opunomoćenika oštećenika i suda.

3. Svjedok FH je navela da je kod oštećenika radila kao direktor stanovništva (danas više ne radi u Slatinskoj banci), a DH kao direktor prodaje slijedom čega su po hijerarhiji bili uključeni u predmet. Sjeća se da ju je nazvao IH (voditelj poslovnice u Rijeci) i obavijestio ju kako je stranka došla u banku podići depozit, ali da depozita nije bilo. Rekao joj je i da je stranka pitala za okrivljenu pa ju je on zvao na što mu je okrivljena odgovorila da nikakav ugovor sa tom strankom nije sklopljen od strane banke. Ona je potom pozvala KH pa su zajednički zvali okrivljenu koja im je rekla da je novac otuđila. Dogovorno je okrivljena došla kroz tri dana i donijela svoju dokumentaciju za koju je pojasnila da je riječ o paralelnoj dokumentaciji u koju je bilježila svoje nepravilnosti u poslovanju. Okrivljena im je dala rukom pisani popis stranaka koje je oštetila svojim poslovanjem što su oni prepisali u kompjuter. U svakom slučaju okrivljena je napisala i potpisala izjavu kojom je potvrdila sve što je iznijela o slijedu događaja FH, a izjava je ovjerena kod javnog bilježnika. U znak dobre volje radi namirenja štete okrivljena je u banku položila 20.000,00 eura (koliko pamti pola u kunama, a pola u eurima). I nadalje su imali kontakt s okrivljenom koja je kod nje došla opet nakon cca dva tjedna, a tada je bila u pratnji bivšeg supruga i djece te je sa bivšim suprugom predložila da namiri štetu na način da podigne kredit, a kao jamstvo željeli su dati hipoteku na nekretnini u kojoj su živjeli. Njihova ideja je bila da uzmu kredit do 300.000,00 eura jer za otplatu većeg iznosa na mjesečnoj razini nisu imali mogućnosti pa je banka krenula u izradu ugovora. Prema saznanjima koje su u tom trenutku imali proizlazilo je da je šteta veća od 300.000,00 eura tj. oko 400.000,00, ali je onda ispalo da je šteta još veća. Banka je obeštetila klijente. Nakon što se sve otkrilo misli da je stvarno stanje utvrdila interna revizija. Iako je bila kao direktor stanovništva u Slatinskoj banci provjeravala je i ovjeravala raznu dokumentaciju koju su joj dostavljali voditelji poslovnica, ali u dublju analizu nije ulazila. U svezi pitanja obrane o razlozima za podnošenje i sadržaju kaznene prijave svjedok je rekla da u tome nije sudjelovala. Na iskaz svjedoka obrana je iznijela primjedbu u smislu nevjerodostojnosti.

3.1. Svjedok E je potvrdio iskaz FH kako ga je ona upozorila na probleme u poslovnici u Rijeci. Naveo je i da u banci radi od 2017. s time da je od 2019. član uprave. Sjeća se da je dogovoreno da će C obaviti razgovor sa okrivljenom kako bi imali početno stanje stvari. Na prvom sastanku kada je okrivljena došla u Zagreb on nije bio prisutan, ali je sudjelovao u drugom sastanku koji je bio nedugo zatim. Oni su se trudili utvrditi koliko je oštećeno klijenata, a kako bi izvukli zaključak o visini štete i da bi čim prije namirili klijente, a sve u cilju izbjegavanja ili umanjenja reputacijske štete banci. Željeli su da okrivljena sama kaže koliko je klijenata oštetila, a onda bi oni još to i provjerili. Na drugi sastanak okrivljena je došla sa bivšim suprugom, djecom i odvjetnikom (riječ je o branitelju u ovom kaznenom postupku). I sama je okrivljena ponudila da počinjenu štetu na miri kreditom kojeg bi uzela u Slatinskoj banci. Okrivljena je u tom cilju i uzela kod njih kredit u visini od 300,000,00 eura, a kao jamstvo trebala je dati nekretninu u kojoj je živjela. Na kraju je ispalo da je ukupna šteta oko 500.000,00 eura s time da je banka klijente namirila. Svjedok se referirao na isplatne listiće s lista 1250-1251 te je ustvrdio da je tu riječ o krivotvorini jer se vidi da je tekst na listićima otkuca na mašini, a ispravan način bi bio da sistem sam izbaci sve podatke na isplatnom listiću koje je prethodno povukao iz memorije s time da na izvornom isplatnom listiću još stoji serijski broj, broj računa i šifra djelatnika banke koji je obavio transakciju pri čemu je i font drugačiji. Za potrebe ovog predmeta napravljena je interna revizija koja je utvrdila koliko je klijenata oštećeno, za koje su iznose oštećeni i kolika je ukupna šteta. Interna revizija se uobičajeno obavlja godišnje metodom uzorka i to ne u svim, nego samo u nekim poslovnicama. Koliko često je provođena revizija u poslovnici u Rijeci ne zna, ali svakako je uobičajeno da se tim revizijama tj. redovnim kontrolama utvrde greške službenika. Siguran je da redovnim kontrolama nije utvrđeno ovo zbog čega okrivljena odgovara jer da je tome bilo tako onda bi bila suspendirana. Odluka o podnošenju kaznene prijave u ovom predmetu donesena je na upravi, a sama kaznena prijava je podnesena naknadno nakon što se utvrdilo koliko ima oštećenih i za koje iznose su oštećeni. Kaznenu prijavu su ponijeli jer smatraju da je okrivljena počinila kazneno djelo. Na pitanje obrane zbog čega OZ koji je bio voditelj poslovnice u Pitomači gdje se dogodilo slično kao i u ovom predmetu, nije odobren kredit svjedok E je odgovorio da je ovdje sama okrivljena predložila da podigne kredit radi namirenja štete, a OZ tako nešto nije niti nudio. Svjedok DH je naveo da po njegovom mišljenju nije uobičajeno da banka djelatniku koji je počinio kazneno djelo odobri kredit za namirenje štete, ali da njemu općenito situacija sa postupanjem kako je činila okrivljena nije uobičajeno. Ne zna točno, ali čini mu se da okrivljena uredno otplaćuje kredit i da je do sada isplatila 30.000,00 eura. Obrana je prigovorila vjerodostojnosti iskaza.

3.2. Svjedok DH je u bitnome naveo da je bio nadređen okrivljenoj u Slatinskoj banci (direktor prodaje). Po sjećanju je naveo da ga je 2021. godine IH kao voditelj poslovnice u Rijeci obavijestio da je u banku došao klijent (misli da je riječ o PH) s ugovorom o depozitu, ali da ugovor nije u bankovnoj evidenciji. Klijent je rekao da je ugovor sačinila okrivljena čiji je potpis i bio na primjerku ugovora pa je IH nazvao okrivljenu, a nakon obavljenog razgovora s njom IH je nazvao i njega i rekao mu da je okrivljena "uzela novce". Misli da se sve događalo u petak pa je on taj dan i nazvao okrivljenu te ju tražio da dođe u ponedjeljak u sjedište bake (Zagreb) pri čemu je okrivljena bila susretljiva i rekla da će donijeti svoju dokumentaciju pa će se riješiti. Taj ponedjeljak sa okrivljenom je u Zagrebu razgovarala FH (moguće da je bila prisutna i direktorica pravne službe banke), a tada je okrivljena sa sobom donijela neke novce (misli da je riječ o 10.000,00 eura) koje je tada vratila banci. On je poslije preuzeo dokumentaciju koju je predala okrivljena, a iz dokumentacije je bilo vidljivo da je rukom pisano kada izlazi oročenje, kolika je kamata i slično. Uzimajući u obzir dokumentaciju koju je predala okrivljena zaključio je da je ova tako postupala desetak godina. Provjeravao je potom u sistemu banke klijente i ugovore koji su proizlazili iz dokumentacije okrivljene i često je bio slučaj da nije službeno bilo zavedeno ime klijenta ili nisu bili zavedeni ugovori koje je izrađivala okrivljena. On je ustanovio da je okrivljena radila na dva načina: a) neovlašteno je sa računa klijenata ili oročenih depozita podizala novac; b) kada su klijenti došli u banku položiti ili oročiti novac ona je novac preuzimala, ali ga nije polagala u blagajnu banke, već je sav novac ili dio njega zadržavala za sebe. Razgovarao je s okrivljenom, a ova nije negirala da bi to napravila. U svezi ugovora koje je sačinjavala OH svjedok DH je pojasnio da su oni sadržavali potpis klijenta i OH kao blagajnice te pečat, ali je na tim ugovorima bio krivi broj partije ili izmisljena partija. Te ugovore prate isplatni listići iz kojih bi trebalo proizlaziti da je novac doista uplaćen, međutim ti listići nisu na sebi sadržavali bitan element – šifru blagajne ili blagajnice koja je provodila transakciju (tih podataka o pojedinim uplatama u banci nije bilo). Ubrzo potom počeli su se pojavljivati klijenti za koje je okrivljena navela da ih je oštetila, ali su se pojavila josi dva klijenta koja nije navela, a kada je to predočio okrivljenoj ova mu je potvrdila da je ih od njih uzela novac. U konačnici banka je obeštetila sve klijente za koje je utvrđeno da su oštećeni postupanjem okrivljene – a utvrđeno je tako da su klijenti donosili svoje primjerke dokumentacije što je konvalidiralo sa priznanjem okrivljene. ovaj je svjedok tijekom istrage naveo da je banka ponudila okrivljenoj da sklopi hipotekarni kredit (kredit na njenom stanu u [adresa]), a što je sve i ovjereno kod bilježnika. Upitan na raspravi je li doista banka nudila okrivljenoj da digne kredit kako bi podmirila dug ili je to bila ideja okrivljene svjedok DH je rekao da on ni ne zna kako je točno bilo. Zna da se u istrazi izrazio na način kao da je banka nudila okrivljenoj kredit, međutim ne zna zašto je tako rekao iako je činjenica da on nije sudjelovao u razgovorima o mogućnosti sklapanja kredita niti u pregovorima oko samoga kredita zbog čega on ne zna je li banka nudila sklapanje kredita ili je uzimanje kredita kod Slatinske banke radi naknade štete ideja same okrivljene. Koliko pamti okrivljena je dobila otkaz zbog drugih nepravilnosti koje su joj utvrđene, a tu misli da na kraju radnog dana nije položila novac u blagajnu što je suprotno pravilniku. Pamti da se sve otkrilo na način da je FH na telefon nazvao IH s time da je on tada radio u istoj sobi sa FH pa je ista nakon što je završila razgovor sa IH njemu prenijela sadržaj razgovora. U bitnome mu je rekla da se pojavio klijent sa ugovorom o depozitu, ali da taj ugovor nije bio zaveden. Rekla mu je i da je dogovoreno kako će IH nazvati okrivljenu i povratno ju obavijestiti o stanju stvari. Ubrzo potom IH je nazvao, ali se sada javio on pa mu je rekao da mu je okrivljena sve priznala. Potom je FH nazvala okrivljenu i dogovorila s njom da ona dođe u banku, a kako je razgovor bio na spikerfonu on ga je i čuo. Okrivljena je došla odmah u ponedjeljak i donijela dokumentaciju – ugovor o depozitu, uplatno isplatne listiće i rukom napisan popis klijenata i slično. Na prvom sastanku sa okrivljenom bili prisutni on i C, a tada nisu razgovarali o kaznenom djelu ili kaznenoj prijavi. FH je o svemu obavijestila upravu, a u sastavljanju kaznene prijave on nije sudjelovao.

3.3. Iz iskaza OHŠ proizlazi da je u trenutku davanja iskaza (29. svibnja 2025.) direktorica pravnih poslova s time da je u Slatinsku banku primljena kao pravnik. Prvi put je za probleme u svezi okrivljene čula u listopadu 2021. Na sastanak sa okrivljenom, a u svezi načina obeštećenja, uputila ju je uprava Slatinske banke i pored nje i okrivljene bili su prisutni bivši suprug okrivljene, njena dva sina, odvjetnik okrivljene (riječ je o branitelju u ovom postupku), GH u ime javnobilježničkog ureda, te u ime banke JH i FH. JH, FH i ona nisu bili cijelo vrijeme već su malo ulazili i malo izlazili. Razgovarali su o načinima podmirenja štete pa je dogovoreno da će u tom cilju okrivljena kod Slatinske banke podići kredit. Nakon što je kredit odobren novac nije isplaćen okrivljenoj, već je stavljen na depozit tj. na račun, a onda kako su se javljali oštećenici i nakon što su dokazali vjerodostojnost svojih potraživanja njima su uplaćivani točno određeni iznosi. Sa okrivljenom je razgovarala samo taj jedan put i tada nije spominjana kaznena prijava protiv okrivljene. Njoj nije palo ni napamet da se protiv okrivljene podnese kaznena prijava, a o kaznenoj prijavi se počelo govoriti kasnije kada se pojavilo masu oštećenih klijenata. Ona nije inicirala podnošenje kaznene prijave, a u svrhu podnošenja kaznene prijave angažiran je i odvjetnik kojem je dostavljena cjelokupna dokumentacija. I na iskaz ovoga svjedoka obrana je istaknula prigovor nevjerodostojnosti.

3.4. Iz iskaza GH proizlazi da je 2021. godine radila kao prisjednik u javnobilježničkom uredu ČZ. Po pozivu C dvaput je bila u banci – prvi put je ovjerila vlastoručno pisani potpis okrivljene na izjavi koju je isto tako pisala vlastitom rukom, a drugi put je ovjerila potpis i dokument. Na ugovoru o nenamjenskom kreditu ovjerila je potpis okrivljene zbog čega nije ni čitala sadržaj tog ugovora, a na sporazumu koji je pratio ugovor o nenamjenskom kreditu ovjerila je sadržaj sporazuma s time da je najprije pročitala sadržaj sporazuma i objasnila značenje teksta nakon čega je stranka parafirala svaku stranicu solemniziranog dokumenta. U trenutku kada je solemnizirala sporazum bila je prisutna okrivljena, njen bivši suprug, njena dva sina i njen odvjetnik koji je danas i njen branitelj. Nitko nije iskazivao nikakve primjedbe na način na koji je obavila posao u ime javne bilježnice.

3.5. Svjedok AH je pojasnio kako je s okrivljenom bio u braku od 1995. do 2008., a iz kojeg braka imaju dva sina. Dok se iz inozemstva gdje je radio vratio u R Hrvatsku zvala ga je okrivljena i tražila ga da s njom ode u Zagreb – to je bilo u rujnu 2021. i tada mu ništa detaljnije nije rekla. Tek kad su bili u autu za Zagreb objasnila mu je zašto idu u Zagreb, ali mu ni tada nije rekla detalje, tj. nije mu rekla sve. Na sastanku u Zagrebu je njima predočeno da je šteta u visini od 450.000,00 eura i tu im je banka ponudila kredit u visini od 450.000,00 eura. Okrivljena je očekivala da će joj pomoći u financiranju kredita, ali je on nije mogao pomagati u financiranju kredita tog iznosa. Rekao je da može pomagati u financiranju kredita do iznosa od maksimalno 300.000,00 eura, a za ostatak neka se obrate okrivljenoj. U konačnici okrivljenoj je odobren kredit u visini od 300.000,00 eura, a kad su mu objasnili da će nakon 20 godina u stvari otplatiti 420.000,00 eura njemu "se smračilo" pa od tog trenutka više ništa i ne pamti. Koliko mu je poznato okrivljena otplaćuje kredit, ali iz kojih sredstava i kako ne zna. Na sastanku u banci je njima rečeno da će banka okrivljenoj izaći u susret na način da će joj odobriti kredit kako bi pokrila štetu, ali je i prezentirano da ukoliko ne uzme kredit u banci da će biti podnesena kaznena prijava. Drugim riječima rečeno im je da kaznena prijava neće biti podnesena ukoliko okrivljena podigne kredit u banci. Na sastanku kad su razgovarali o kreditu bila je prisutna FH, on, okrivljena, njihova dva sina, netko iz javnobilježničkog ureda, odvjetnik okrivljene koji je danas njen branitelj u ovom predmetu, a "možda još i dvije osobe iz banke". Na iskaz ovog svjedoka opunomoćenik oštećene banke je stavio primjedbu u smislu nevjerodostojnosti dijela iskaza iz dijela kojeg proizlazi da je uzimanje kredita bio uvjet za nepodnošenje kaznene prijave.

3.6. Prije svega sud će se nastavno osvrnuti na ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka FH, JH, KH, OHŠ i GH. Ovdje treba uzeti u obzir da niti jedan svjedok, a prema stanju dokazne građe, nema nikakvog razloga lagati na sudu i time otežavati položaj okrivljene jer očito između svjedoka u pitanju i okrivljene nema i nije bilo svađe ili razloga za zamjeranje u bilo kojem pogledu. Naime, svjedoci FH, JH, EZ i CZ su tempore criminis bili nadređeni okrivljenoj i postupali su u odnosu na nju u sklopu hijerarhijskog ustroja unutar Slatinske banke d.d. dočim je GH kao prisjednica kod javnog bilježnika ovjerila potpis okrivljene na izjavi koju je ova vlastoručno potpisala i na Ugovoru o nenamjenskom kreditu kojeg je sklopila okrivljena sa Slatinskom bankom d.d. Dakle, kada se otkrilo da je okrivljena radila na način opisan u izreci naprijed navedeni svjedoci FH, JH, EZ i CZ su unutar svojih ovlaštenja postupali u cilju utvrđenja činjeničnog stanja i traženja solucije za naknadu štete, a u ime Slatinske banke d.d. S druge pak strane GH je ovjeravala potpise na naprijed spomenutim dokumentima i očito je da nema nikakve druge veze sa okrivljenom niti sa oštećenom bankom. Iskazi svjedoka su međusobno suglasni u bitnome i kao takvi daju jasnu sliku događaja, a potkrijepljeni su i materijalnom dokumentacijom koja je provedena kao dokaz tijekom postupka (materijalnom dokumentacijom koja se odnosi na oštećene klijente- Sporazumima s klijentima i dr., izjave koju je 27. rujna 2021. vlastoručno napisala i kod koje je po javnom bilježniku ovjeren potpis okrivljene (24-25), Ugovor o dugoročnom nenamjenskom kreditu uz zalog stambene nekretnine sklopljen između okrivljene i Slatinske banke d.d. (30-38), Sporazum između Slatinske banke d.d. i dr.). Tu svakako valja navesti i da su iskazi ovih svjedoka potvrđeni iskazima oštećenih klijenata, a koji iskazi će nastavno biti u bitnome reproducirani, a neizostavno treba naglasiti da su iskazi svjedoka potvrđeni i bankarsko financijskim vještačenjem te u bitnim dijelovima i grafološkim vještačenjem. U ostalom okrivljena je u konačnici i priznala kako je činila sve ono što je navedeno u činjeničnom opisu optužnice, osim da je novac zadržavala za sebe. U odnosu na razlike u iskazima- iz iskaza Đ proizlazi da je uvjet za nepodnošenje kaznene prijave bio da okrivljena uzme kredit u Slatinskoj banci d.d. radi naknade štete ovaj sud smatra da je tu riječ o u potpunosti nebitnoj okolnosti u svezi ovog predmeta. Naime, u ovom kaznenom predmetu sud se bavio optužbom za tri kaznena djela (kako je to specificirano u izreci presude), a do sklapanja kredita je došlo nakon posljednje radnje koja ulazi u sastav produljenog kaznenog djela zbog čega okolnosti uvjeta pod kojim je sklopljen ugovor o kreditu kojim okrivljena u biti namiruje učinjenu štetu ni na koji način ne utječe na njenu kaznenu odgovornost u ovom predmetu.

4. Nastavno će ovaj sud iznijeti iskaze oštećenih klijenata koji su ispitani u svojstvu svjedoka u ovom predmetu s time da će u ovoj presudi biti reproducirani samo bitni dijelovi njihovih iskaza. U isto vrijeme iza iskaza svakog oštećenika iznijet će se bitni dijelovi nalaza i mišljenja vještaka koji je proveo bankarsko financijsko vještačenje odnosno grafološko vještačenje i to u odnosu na svako utuženo kazneno djelo kako bi se stvorila jasna slika o utuženim događajima.

5. Prije iskaza svjedoka treba reći da je bankarsko knjigovodstveno vještačenje provedeno po TD Marimar-fon d.o.o. u ime kojega je vještačenje obavila stalni sudski vještak Goranka Šmer Maraš, dipl. oec. Vještak je nalaz i mišljenje iznijela nakon analize dokumentacije koja prileži spisu (popis je na listu 3 do 7 nalaza i mišljenja) ali je za potrebe vještačenja uzela u obzir i dokumentaciju koju je zatražila i dobila izravno od Slatinske banke d.d. (list 7 do 8 nalaza i mišljenja). Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak je uzela u obzir sve naprijed nabrojano u kojem je smislu izvršila analizu i provjeru transakcija i dokumentacije te je izvršila potrebne izračune, a potom je izvela i zaključke tj. iznijela je mišljenje. Vještak je dakle najprije izradila i dostavila nalaz i mišljenje u pisanom obliku, a potom je na raspravi od 18. lipnja, 6. listopada i 24. listopada 2025. odgovarala na pitanja stranaka i suda te ispravila očite omaške u pisanju nalaza i mišljenja. Uzimajući u obzir da je vještak dala iscrpan nalaz i da je iznijela mišljenje koje je detaljno objasnila i koje je ovome sudu u potpunosti razumljivo to je bankarsko financijsko vještačenje cijenjeno vjerodostojnim. Za naglasiti je da niti stranke odnosno opunomoćenik oštećenika nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje.

6. Tijekom postupka provedeno je i grafološko vještačenje- vještak grafolog je najprije izradila nalaz i mišljenje u pisanom obliku, a potom je dodatna objašnjenja iznijela na raspravi od 24. listopada 2025. Uzimajući u obzir da je vještak grafolog nalaz i mišljenje iznijela na jednostavan način dajući pritom logička objašnjenja za sve iznesene zaključke te uzimajući u obzir da nema niti indicija da bi ista bila zainteresirana za ishod ovog postupka to se nalaz i mišljenje vještaka grafologa ukazuju u potpunosti vjerodostojnim.

7. Svjedok CH je naveo da je 2012. oročio u Slatinskoj banci 100.000,00 kn- transakciju je dogovorio i obavio sa okrivljenom koja mu je odmah dala i svoj broj mobitela (napisala ga na ugovor o kunskom štednom ulogu). Sjeća se da je 2021. je došao u banku kako bi produžio ugovor i podigao kamate koje je i inače redovito na godišnjoj razini podizao ali okrivljena više nije radila pa se obratio drugoj službenici koja mu je rekla da nešto nije u redu s njegovim računom ali mu nije pobliže ništa objasnila. Kako se dalje ništa nije događalo ponovno je nakon nekog vremena otišao u banku i tada je razgovarao sa voditeljem poslovnice koji mu je rekao da se strpi i da će se sve srediti. U konačnici mu je vraćeno 100.000,00 kn, a voditelj poslovnice mu je rekao da je sa njegovog računa u više navrata podizan novac pri čemu su krivotvoreni njegovi potpisi na isplatnim listićima. U Slatinskoj banci je imao još dva oročenja i to na iznos od 120.000,00 kn i 75.000,00 kn s time da je i te ugovore radio s okrivljenom te je i i tu podizao kamate na godišnjoj razini ali glavnice nije dirao. I za spomenuta dva oročenja na 120.000,00 kn i 75.000,00 kn je mislio da je sve u redu dok 2021. kada je došao u banku radi produljenja ugovora o oročenju na iznos od 100.000,00 pa je tada shvatio da i sa tim ugovorima nešto nije u redu. U konačnici ga je banka u potpunosti obeštetila tako da imovinskopravni zahtjev ne postavlja. Svjedok CH je naveo i da on ne zna je li problem s računima bio taj što je netko podizao njegov novac bez njegovog ovlaštenja i znanja ili računi možebitno nikada nisu otvoreni.

7.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je CH **.**.2012. zaključio Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009672 kojim je nenamjenski oročio 100.000,00 kn tj. 13.272,28 eura (fiksni tečaj konverzije) na rok od 12 mjeseci + 1 dan, a spisu prileži i uplatni listić od istog dana iz kojeg proizlazi da je na račun 4142009672 uplaćeno 100.000,00 kn. Iz dokumentacije proizlazi da je transakciju provela okrivljena blagajnica pod šifrom R OH. Nastavno iz dokumentacije proizlazi da je istoga dana kada je otvoren spomenuti štedni ulog izvršena transakcija uplate u korist te potom isplate na teret oročenog štednog uloga u iznosu od 100.000,00 kn, a što je opet provela blagajnica pod šifrom R T. Iz mišljenja vještaka proizlazi da bi u slučaju da je sve rađeno po uputi klijenta tj. da je odmah po otvaranju štednog uloga izvršeno zatvaranje istog po uputi klijenta onda bi u prisutnosti klijenta blagajnica najprije poništila ugovor o oročenju štednog uloga i njegov nalog kako bi se proveo storno ali bi bila sačinjena slijedeća poslovna dokumentacija: originalni ugovor o štednom ulogu bi bio prekrižen sa dvije kose crte između kojih bi pisalo STORNO ili PREKID s napisanim datumom saldacije i ovjerenim potpisom blagajnice, a čemu nije udovoljeno; potpisani Uplatni listić klijenta koji je ujedno i ovjeren od blagajnice bio bi storniran na način da bi bio prekrižen sa dvije kose crte između kojih bi pisalo STORNO; storno transakcije bile bi ovjerene od još jednog djelatnika banke, odnosno ukoliko je zatvaranje vršeno na način da je izvršena isplata štednog uloga pa potom saldacija bilo bi potrebno imati klijentov nalog za isplatu tj. isplatni listić s potpisom klijenta i blagajnika; dokumentacija oročenog štednog uloga i pripadajuće dokumentacije (isplatnih listića) bila bi uredno arhivirana u blagajnički dnevnik i mapu oročenih štednih uloga; sve transakcije bile bi izvršene u prisutnosti klijenta.

7.2. Vještak je po pregledu dokumentacije zaključila (u isto se uvjerio i sud pregledom dokumentacije) da nema dokumentacije iz koje bi proizlazilo da je ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009672 od 16. srpnja 2012. na iznos od 100.000,00 kn zatvoren po nalogu klijenta.

7.3. U spisu se nalaze i isplatni listić od: 17. srpnja 2014. iz kojeg proizlazi da je sa računa 4142009672 isplaćena kamata u visini od 5.000,00 kn; 7. rujna 2014. iz kojeg proizlazi da je sa računa 4142009672 isplaćena kamata u visini od 5.000,00 kn; s time da listići u pitanju ne sadrže sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Iz iznesenog slijedi kako je ugovoren oročeni štedni ulog s pripisom kamate glavnici ali i da je temeljem isplatnih listića klijentu CH isplaćena pasivna kamata na godišnjoj razini u dva navrata, i to 17. srpnja 2014. i 7. rujna 2014. u visini od po 5.000,00 kn, a koje transakcije nisu mogle biti evidentirane jer je oročeni štedni ulog bio zatvoren istog dana kada je i otvoren. Kako je klijent CH u banci imao i kunski štedni račun po viđenju broj 4042029312 iz dokumentacije slijedi da je po razročenju ugovora o štednom ulogu broj 4142009672 od 100.000,00 dana 16. srpnja 2012. izvršena uplata istog iznosa (100.000,00 kn) na kunski štedni račun broj 4042029312 ali u dokumentaciji nema uplatnog listića iz kojeg bi proizlazilo da je CH dao nalog za takvu transakciju, s time da iz dokumentacije proizlazi kako je i tu transakciju provela blagajnica MD01- OH. Nadalje iz dokumentacije slijedi da su sa kunskog štednog uloga po viđenju broj 4042029312 u razdoblju od 20. srpnja 2012. do 7. siječnja 2013. u 14 navrata vršene isplate u ukupnom iznosu od 100.00,00 kn, s time da isplatni listići sadrže sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Ovdje valja istaknuti da su upravo spomenuti isplatni listići (njih 14) grafološki vještačeni, a vještačenjem je i to usporedbom svih spornih potpisa na isplatnim listićima i nespornih potpisa koji su izuzeti od Z za potrebe ovog predmeta utvrđeno da postoje razlike u svim relevantnim rukopisnim karakteristikama (opći izgled potpisa, ritam pisanja, nagib pisanja, broj poteza od kojih je formiran potpis). Dakle, grafološkim vještačenjem je utvrđeno da potpisi na isplatnim listićima u pitanju ne potječu od CH pa je onda jasno kako je riječ o krivotvorinama.

7.4. Dakle, iz iskaza ĐZ i nalaza i mišljenja kako vještaka za bankarstvo i financije tako i vještaka grafologa proizlazi da je okrivljena u svrhu i na način citiran u toč.1 a) izreke primila od Josipa Hunčeka 100.000,00 kn ali iznos nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti je novac položila u blagajnu banke na koji je način oštetila CH za iznos od 100.000,00 kn što preračunato po fiksnom tečaju konverzije iznosi 13.272,28 eura. Budući je banka u konačnici CH vratila iznos od 13.272,28 eura uvećan za pasivnu kamatu to se logički prihvatljivim tj. vjerodostojnim ukazuje i dio iskaza Z iz kojega proizlazi da ne postavlja imovinskopravni zahtjev ali se vjerodostojnim tj. osnovanim ukazuje i dio imovinskopravnog zahtjeva Slatinske banke d.d., a koji se odnosi na Z u visini od 100.000,00 kn tj.13.272,28 eura.

7.5. U svezi ugovora o kunskom štednom ulogu broj 4142009788 proizlazi da je istog s bankom zaključio Z **.**.2013. kada je iznos od 120.000,00 kn oročio na rok od 12 mjeseci + 1 dan. Ovaj ugovor tj. račun nije evidentiran u računalnom sustavu banke, a u ime banke sačinila ga je blagajnica MD-01 OH. Pregledom dokumentacije je utvrđeno da u evidenciji banke nema uplatnog listića na 120.000,00 kn, međutim iz dokumentacije proizlazi da je priložen obračun pasivne kamate za prvu godinu oročenja i to za razdoblje 3. rujna 2013. do 3. rujna 2014. u iznosu od 5.000,00 kn kao i da je na ugovoru u pitanju rukom naznačeno da je klijent u razdoblju 4. rujna 2014. do 4. rujna 2019. primao pasivnu kamatu. U spisu se nalaze i isplatni listići iz kojih proizlazi da su na teret ovog ugovora isplaćene pasivne kamate i to: 7. rujna 2015. u visini od 5.405,00 kn; 1. rujna 2018. u visini od 5.400,00 kn; s time da navedeni isplatni listići ne sadrže sve elemente isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Budući ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009788 nije evidentiran u računalnom sustavu banke to niti transakcije u svezi isplate pasivne kamate nisu mogle biti evidentirane u računalnom sustavu banke. Vještak je pojasnila da budući klijent Z posjeduje ugovor u pitanju kao i uplatne i isplatne listiće koji ne sadrže sve elemente platnih naloga provedenih u računalnom sustavu banke, a da bi sve bilo provedeno sukladno pravilima struke, po zahtjevu klijenta za oročenjem kunskog štednog uloga i za isplatom pasivne kamate trebala je biti sačinjena poslovna dokumentacija i transakcije kako slijedi: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos os 120.000,00 kn i uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; ugovor o oročenom štednom ulogu, blagajnički listići trebali bi biti uredno arhivirani u blagajničkom dnevniku i u mapi oročenih štednih uloga; transakcije isplate pasivne kamate trebale bi biti provedene kroz računalni sustav banke, a isplatni listići bi trebali imati sve elemente isplatnog listića provedenog kroz računalni sustav banke s time da bi isplatni listiući trebali biti uručeni klijentu, a primjerak odložen u blagajnički dnevnik i mapu oročenog štednog uloga.

7.6. Dokumentacija u svezi ovog ugovora (broj 4142009788) ne postoji u evidenciji banke. Vještak je utvrdila i da je 3. rujna 2013. provedena transakcija uplate na kunski štedni ulog broj 4042029312 u iznosu od 80.000,00 kn za koju ne postoje uplatni listići ali su pronađeni isplatni listići (5 listića) na teret računa broj 4042029312, a koji listići sadrže sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke, međutim budući nedostaje cjelovita dokumentacija vještak se ne može decidirano izjasniti jesu li te transakcije povezane s ugovorom o kunskom štednom ulogu broj 4142009788 od 3. rujna 2013. Budući nema niti indicija da bi uplata na račun 4042029312 bila u ikakvoj vezi sa računom broj 4142009788 to se ovaj sud neće niti osvrtati na istu jer je očito da ne utječe ni na koji način na činjenična utvrđenja u svezi predmeta optužbe.

7.7. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta Z **.**.2022. kada mu je na tekući račun između ostalog isplatila 120.000,00 kn što preračunato po fiksnom tečaju konverzije iznosi 15.926,74 EUR.

7.8. U svezi ugovora o kunskom štednom ulogu broj 4142009995 proizlazi da je istog s bankom klijent Z zaključio 17. srpnja 2014. godine kada je iznos od 75.000,00 kn oročio na rok od 12 mjeseci + 1 dan. Ovaj ugovor tj. račun nije evidentiran u računalnom sustavu banke, a u ime banke sačinila ga je blagajnica MD-01 OH. Pregledom dokumentacije je utvrđeno da u evidenciji banke nema uplatnog listića na 75.000,00 kn, međutim iz dokumentacije proizlazi da je sačinjen uplatni listić na 75.000,00 kn ali isti ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Budući ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142009995 nije evidentiran u računalnom sustavu banke to nije sastavljena niti odgovarajuća poslovna dokumentacija: ugovor broj 4142009995 nije evidentiran u računalnom sustavu banke i nije uložen u mapu štednih uloga s pripadajućim uplatnim listićem i obrascem o informacijama prije sklapanja ugovora o kunskom štednom ulogu; nije sačinjen uplatni nalog – listić i provedena transakcija u računalnom sustavu banke i nisu deponirana novčana sredstva; nije sačinjen, a samim time klijentu nije ni uručen Obrazac s informacijama prije sklapanja ugovora o oročenom kunskom štednom ulogu; ugovor broj 4142009995 nije odložen u mapu štednih uloga s pripadajućim uplatnim listićem i obrascem o informacijama.

7.9. Vještak je utvrdio i da je banka obeštetila klijenta Z **.**.2022. kada mu je na tekući račun između ostalog isplatila 75.000,00 kn, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 9.954,21 EUR.

7.10. Dakle, svjedok Z je iznio slijed događaja sukladno pamćenju, a takav slijed događaja, osobito u dijelu da je polagao novčana sredstva u banci i da glavnicu nije podizao je potvrđen materijalnom dokumentacijom i provedenim financijsko bankarskim vještačenjem. Da svjedok Z nije podizao novac sa računa (glavnicu) potvrđeno je grafološkim vještačenjem iz kojeg proizlazi da je u 14 navrata putem isplatnih listića s računa CH podizan novac s time da se na 14 isplatnih listića koji glase na CH na mjestu gdje bi trebao biti njegov potpis nalazi nečitak potpis za koji je vještačenjem utvrđeno da nije njegov. Naime, usporedbom svih spornih potpisa (na 14 isplatnih listića) i nespornih potpisa CH pribavljenih za potrebe ovog postupka utvrđene su razlike u svim relevantnim rukopisnim karakteristikama (opći izgled potpisa, ritam pisanja, nagib pisanja, broj poteza od kojih je formiran potpis) pa se razumnim i jedino opravdanim ukazuje zaključiti kako CH nije skriptor na 14 isplatnih listića u pitanju. Budući je svih 14 transakcija u računalnom sustavu banke provela blagajnica MD01- OH jasno je da je upravo okrivljena skriptor na isplatnim listićima u pitanju. Ovaj sud smatra da je istinit i dio iskaza svjedoka CH iz kojeg proizlazi da ne zna o kojim se točno nepravilnostima radi u svezi njegovih računa jer je ovome sud životno i logično da klijent koji položi novac u banku ima povjerenje u banku i osobu koja u ime banke sklapa s njim ugovor i kojoj predaje novac. Međutim da je doista bilo nepravilnosti u svezi njegovih računa utvrđeno je uvidom u dokumentaciju i provedenim financijsko bankarskim i grafološkim vještačenjem, a riječ je o nepravilnostima koje su detaljno opisane u izreci ove presude i to u odnosu na klijenta CH.

7.11. Uzimajući u obzir da je upravo blagajnica pod šifrom R OH navedena na 14 isplatnih listića kao osoba koja je provela transakcije, a grafološkim vještačenjem je utvrđeno da potpisi na isplatnim listićima u pitanju nisu od svjedoka CH logičnim se ukazuje zaključiti da je upravo okr. OH potpisala isplatne listiće u pitanju u ime RZ tj. da je krivotvorila potpis svjedoka CH. Uostalom okrivljena je i priznala sve osim da je novac u konačnici zadržala za sebe.

7.12. U svezi terećenih kaznenih djela treba reći i da je blagajnica pod šifrom R OH bez znanja i odobrenja CH, razročila sredstva na računu 4142009672 i ista prenijela na drugi račun– štedni ulog po viđenju broj 40420293112 i sve to evidentirala u računalnom sustavu banke kao, da se na isplatnim listićima potpisivala kao CH ali i da je potom u 14 navrata u računalnom sustavu Banke lažno evidentirala kako je novac s računa isplaćivala upravo CH na koji je način očito neovlašteno izmijenila računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne poslove i takve podatke uporabila u poslovanju.

8. Svjedok ĐH je navela da je u Slatinsku banku tijekom 2014. i 2015. polagala različite novčane iznose (dio u kunama, a dio u eurima). Svjedokinja se nije mogla sjetiti datuma kada je polagala određene iznose, ali nakon što su joj predočeni datumi i cifre isto je potvrdila. Tako proizlazi da je položila: 11. travnja 2014. 10.050,00 eura; 5. lipnja 2014. 10.000,00 eura; 4. srpnja 2014. 40.000,00 kuna; 10. srpnja 2015. 21.000,00 kuna; 20. rujna 2014. 8.000,00 eura; 21. rujna 2015. 12.500,00 eura; 18. studenog 2015. 70.000,00 kuna. Sve transakcije radila je sa okrivljenom koju je viđala 15-tak godina u banci i koju poznaje po imenu OH. Za vrijeme korone nije išla u banku, a onda je 2022. okrivljenu nazvala na telefon (okrivljena joj je ranije dala broj) kako bi se s njom dogovorila kada da dođe u banku, međutim OH joj je rekla da više ne radi. Ipak je otišla u banku i tu su je tražili dokumentaciju koju im je ona i predala. Nakon toga je u Slatinskoj banci dobila ugovor, a možda čak i dopis iz kojeg je proizlazilo da su svi njeni računi (kunski i devizni) spojeni u jedan račun koji glasi na eure i na tom računu se nalazi sve ono što je od ranije imala na različitim računima. Sjeća se da su joj u banci rekli da nisu mogli naći račune- ugovore, uplatnice kojima je uplaćivala iznose i zbog toga su od nje i kopirali sve dokumente. Svjedokinja je navela da ona u stvari i ne zna je li itko s njenog računa podizao bilo kakav novac mimo njene volje, međutim u konačnici joj je na taj jedinstveni račun uplaćeno sve ono što je i imala u banci pa se u ovom predmetu i ne smatra oštećenom.

8.1. U svezi ugovora broj 5242008790- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2014. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 5242008790 u iznosu od 10.050,00 eura na 24 mjeseci + jedan dan. Uz ugovor o oročenju je priložen obračun kamata za razdoblje od 11. travnja 2014. do 11. travnja 2016. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke. Vještak je utvrdila i da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 10.050,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente bankovnog platnog naloga i koji nije proveden u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 10.050,00 eura i uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog deviznog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.2. Dakle, dokumentacije za ugovor o kunskom štednom ulogu broj 5242008790 od 11. travnja 2014. u iznosu od 10.050,00 eura nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila da je banka obeštetila klijenta U sukladno sporazumu od 21. listopada 2022. u visini od 10.050,00 eura.

8.3. Ugovor broj 4142007890- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2014. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 4142007890 u iznosu od 10.000,00 kn na 12 mjeseci + jedan dan. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke. Vještak je utvrdila da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 10.000,00 kn, a koji ne sadrži sve elemente bankovnog platnog naloga i koji nije provede u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 10.000,00 kn i uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog deviznog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.4. Dakle, dokumentacije za ugovoru o kunskom štednom ulogu broj 4142007890 od 5. lipnja 2014. u iznosu od 10.000,00 kn nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta U sukladno sporazumu od 21. listopada 2022. u visini od 10.000,00 kn, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 1.327,23 EUR.

8.5. Ugovor 4142007655- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2014. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 4142007655 u iznosu od 40.000,00 kn na 12 mjeseci + jedan dan. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da je ugovor u ime banke sačinila blagajnica MD-01 OH. Vještak je utvrdila da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 40.000,00 kn, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije proveden u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 40.000,00 kn i uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog deviznog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.6. Dakle, dokumentacije za ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142007665 od 4. srpnja 2014. u iznosu od 40.000,00 kn nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta U **.**.2022. u visini od 40.000,00 kn, a što obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 5.308,91 euro.

8.7. Ugovor 4142009987- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2015. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 4142009987 u iznosu od 21.000,00 kn na 24 mjeseca + jedan dan (ugovor o kunskom štednom ulogu). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da ga je u ime banke sačinila blagajnica MD-01 OH. Vještak je utvrdila da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 21.000,00 kn, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije provede u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema, i to: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 21.000,00 kn, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.8. Dakle, dokumentacije za ugovoru o kunskom štednom ulogu broj 4142009987 od 10. srpnja 2015. u iznosu od 21.000,00 kn nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta U temeljem Sporazuma od 21. listopada 2022. na način da je isplatila na ime glavnice 21.000,00 kn što primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 2.787,18 eura.

8.9. Ugovor 5242006745- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2014. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 5242006745 u iznosu od 8.000,00 eura na 24 mjeseca + jedan dan (ugovor o deviznom štednom ulogu). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da ga je u ime banke sačinila blagajnica MD-01 OH. Vještak je utvrdila da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 8.000,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije provede u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 8.000,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog deviznog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.10. Dakle, dokumentacije za ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006745 od 20. rujna 2014. u iznosu od 8.000,00 eura nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta U temeljem Sporazuma od 21. listopada 2022. u visini od 8.000,00 eura glavnice.

8.11. Ugovor 524209867- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2015. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 524209867 u iznosu od 12.500,00 eura na 36 mjeseci + jedan dan (ugovor o deviznom štednom ulogu). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da ga je u ime banke sačinila blagajnica MD-01 OH. Vještak je utvrdila da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 12.500,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije proveden u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 12.500,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.12. Dakle, dokumentacije za ugovor o kunskom štednom ulogu broj 524209867 od 21. rujna 2015. u iznosu od 12.500,00 eura nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila da je banka obeštetila U temeljem Sporazuma od 21. listopada 2022. na način da joj je između ostalog isplatila 12.500,00 eura na ime glavnice.

8.13. Ugovor 4142005423- iz dokumentacije proizlazi da je **.**.2015. ĐH s bankom sklopila ugovor o oročenju broj 4142005423 u iznosu od 70.000,00 kn na 24 mjeseci + jedan dan (ugovor o kunskom štednom ulogu). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da ga je u ime banke sačinila blagajnica MD-01 OH. Vještak navodi da je U posjedovala primjerak ugovora i uplatni listić na 70.000,00 kn, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije proveden u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema, i to: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 70.000,00 kn, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

8.14. Dakle, dokumentacije za ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142005423 od 18. studenog 2015. u iznosu od 70.000,00 kn nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila da je banka obeštetila klijenta U temeljem Sporazuma od 21. listopada 2022. isplatom iznosa od 70.000,00 kn na ime glavnice što uz primjenu fiksnog tečaja konverzije iznosi 9.290,60 eura.

8.15. U konačnici, iz nalaza i mišljenja, a u odnosu na toč.2. (ošt. ĐH) proizlazi da je blagajnica MD-01 OH tj. okrivljena primala novac od klijentice ĐH temeljem ugovora o oročenim štednim ulozima, a koji ugovori su uručeni klijentici, a da primljene iznose novca niti ugovore nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti položila u blagajnu banke- ukupno 141.000,00 kn i 30.550,00 EUR, a što sveukupno obračunato primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 49.263,92 eura.

8.16. Dakle, iskaz ĐH je u pogledu navoda da je kao komitent Slatinske banke tijekom 2014. i 2015. na račun polagala različite novčane iznose potvrđen materijalnom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem vještaka za financije zbog čega se taj dio njenog iskaza ukazuje vjerodostojnim. Dio iskaza svjedoka U iz kojeg proizlazi da je bilo problema s njenim računima u banci ali da ne zna u čemu su se ti problemi sastojali je cijenjen vjerodostojnim jer se niti ne očekuje od klijenta banke da zna o kakvim je nepravilnostima riječ budući nakon što položi novac na račun očekivano više i nema doticaja sa tom transakcijom niti stanjem novčanih sredstava na računu sve dok se ne odluči novac podići tj. dok eventualno ne dođe u banku raspitati se o stanju računa. Uostalom, trenutkom sklapanja ugovora i predajom novca okrivljenoj koja tada radi u banci očito je stvoren i određeni stupanj povjerenja između U i okrivljene koja djeluje u ime Slatinske banke d.d. Dakle, što se točno događalo sa oročenjima prirodno je da ĐH ne zna, međutim točan slijed događaja proizlazi iz provedenog bankarsko financijskog vještačenje koje se temelji na materijalnoj dokumentaciji s kojom je sud upoznat. Slijedom svega do sada iznesenog iskaz ĐH ukazuje se vjerodostojnim, a uostalom njen iskaz je u konačnici i potvrđen obranom koja je u bitnome priznala da je u odnosu na ĐH postupala na način kako je to izneseno u optužnici / izreci presude osim u dijelu da je novac zadržala za sebe.

9. Svjedok RH je naveo da je 2014. u poslovnici Slatinske banke u Rijeci sklopio ugovor o deviznom oročenju na iznos od 3.700,00 eura. U ime banke ugovor je sačinila okrivljena. Oročena sredstva ni kamate nije podizao. Sa majkom ĐH je 2022. došao u banku provjeriti račune i produljiti oročenja. U banci su službeniku predali dokumente- ugovor o deviznoj štednji i uplatnice, nakon čega su sklopili nove ugovore- on za sebe, a njegova majka za sebe. Novo sklopljeni ugovor je bio na iznos od 4.100,00 eura jer su tu pribrojane i ranije kamate. Sjeća se i da mu je službenik govorio o nekakvim nepravilnostima vezanim uz njegov račun i rad okrivljene u banci ali o čemu je točno riječ ne zna. Od trenutka oročenja 3.700,00 eura pa do 2022. godine nije provjeravao stanje oročenja. Budući štete nema to ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

9.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je RH **.**.2014. zaključio Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006798 kojim je nenamjenski oročio 3.700,00 eura na rok od 36 mjeseci + 1 dan, a spisu prileži i uplatni listić od istog dana iz kojeg proizlazi da je na račun 5242006798 uplaćeno 3.700,00 eura, s time da uplatni listić ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića. Iz dokumentacije proizlazi da je transakciju provela okrivljena blagajnica pod šifrom R OH. Uz ugovor je priložen i obračun kamata za razdoblje od 30. srpnja 2014. do 30. srpnja 2017. Vještak je utvrdio da je U posjedovao primjerak ugovora i uplatni listić na 3.700,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nije proveden u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 3.700,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

9.2. Dakle, dokumentacije za ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006798 od 30. srpnja 2014. u iznosu od 3.700,00 eura nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdila da je banka obeštetila klijenta U budući je 21. listopada 2022. na njegov devizni račun između ostalog uplatila iznos od 3.700,00 eura na ime glavnice.

9.3. Iskaz svjedoka U cijenjen je vjerodostojnim budući je u bitnome potvrđen materijalnom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem bankarsko financijskog vještačenja u smislu da je doista imao ugovor o oročenju na 3.700,00 eura ali i da su u vezi s tim ugovorom utvrđene nepravilnosti- ugovor iako sklopljen nije zaveden u evidencijama banke kao što niti novac nije uplaćen na račun klijenta niti položen u blagajnu banke. Uostalom, a s obzirom je okrivljena u bitnome priznala sve navedeno u optužnici / izreci presude glede postupanja u odnosu na U (osim u dijelu da je novac zadržala za sebe) to je iskaz L potkrijepljen i obranom.

10. Svjedok TH je u bitnome naveo da je sa suprugom ZH bio komitent Slatinske banke gdje su imali ugovor o deviznom štednom ulogu. Koliko pamti ugovor o oročenju je sklopio cca 2012. prvi put, a poslije su bila još dva oročenja od kojih je zadnji bi bio 2017. Oročio je 96.060,00 eura, a u ime banke ugovor je sklopio sa OH čije prezime ne zna, koja osoba mu je predala ugovor kao i uplatni listić i sve papire ovjerila je svojim potpisom i pečatom banke (na raspravi od 26. svibnja 2025. svjedok je identificirao okrivljenu kao službenicu OH). Ta OH ga je preko njegove supruge ZH kontaktirala svake godine radi isplate kamate. U odnosu na svoje oročenje on je svake godine kamatu podizao, a kako je imao i punomoć za suprugu (supruga je imala punomoć na njegovom računu) podizao je novac od kamata i za nju. 2022. godine OH ih nije zvala za kamate pa je njegova supruga zvala OH koja ju je obavijestila da više ne radi u Slatinskoj banci. Potom je sa suprugom otišao u poslovnicu na Jelačićev trg u Rijeci i tada je druga službenica na šalteru utvrdila da na deviznom oročenju njegove supruge nema novca, a njen ugovor da nije niti uveden u evidenciju, dočim je u odnosu na njegov račun utvrdila da umjesto 96.060,00 eura ima samo oko 56.000,00 eura. Potom su razgovarali sa voditeljicom gđom H na čije su traženje naknadno donijeli svu dokumentaciju o računima. H im je potom rekla da će biti sve u redu s tim računima, ali da mora kontaktirati upravu s time da oni kao banka imaju problema sa radom gospođe OH. Vrlo brzo nazvao ga netko iz banke u Zagrebu (pretpostavlja netko na rukovodećem mjestu) i obavijestio ga da će ih obeštetiti. U daljnjem roku od 5 do 7 dana banka ih je obeštetila kako za glavnicu tako i za nepodignutu kamatu s time da su oni odmah podigli novac i deponirali ga u drugu banku.

10.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je TH **.**.2014. imao deponiran štedni ulog broj 5242024367 u iznosu od 96.060,00 eura i da je po istome 6. ožujka 2017. izvršen interni prijenos u visini od spomenutih 96.060,00 eura. Spisu prileži isplatni listić na teret račun oročenog štednog uloga br. 5242024367 sa svrhom isplate kamata deviznog štednog uloga od 06.03.2017. godine na iznos od 3.360,00 EUR, a koji ne sadrži sve elemente isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke.

10.2. Vještak je utvrdila da je B **.**.2017. zaključio i Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242009855 kojim je nenamjenski oročio 96.060,00 EUR na rok od 36 mjeseci+1 dan, a uz ugovor je priložen uplatni listić banke na račun 5242009855 sa svrhom uplate deviznog štednog uloga u iznosu od 96.060,00 EUR od 06. ožujka 2017. godine koji ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Uz ugovor je priložen ispis obračuna kamate za razdoblje od 30. srpnja 2014. do 30. srpnja 2017. Vještak je utvrdila da u banci nema evidentiranog ugovora broj 5242009855. Iz dokumentacije proizlazi da je transakciju provela okrivljena blagajnica pod šifrom R OH. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije, a koje nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 96.060,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

10.3. Dakle, dokumentacije za ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242009855. od 6. ožujka 2017. u iznosu od 96.060,00 eura nema u evidenciji banke.

10.4. Iz dokumentacije slijedi i da je na komitenta B kod banke 07. ožujka 2017. godine evidentiran Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242006499 u iznosu od 96.060,00 EUR- ugovor je otvoren 07. ožujka 2017. godine, a zatvoren 08. ožujka 2020. godine. Nastavno iz dokumentacije slijedi da je 08. ožujka 2020. godine izvršen interni prijenos oročenog štednog uloga i dospjele pasivne kamate u korist deviznog štednog uloga po viđenju- štedne knjižice broj [broj štedne knjižice]. Sve transakcije je provela blagajnica MD01 OH. Iz dokumentacije nastavno slijedi da spisu prileže isplatni listići banke na teret broja 5842005242 sa svrhom isplate, a koji sadrže elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke, i to: od 26.03.2020. godine u iznosu od 1.985,97 EUR isplatom u kunama 15.000,00 kn; od 22.05.2020. godine u iznosu od 1.470,00 eura; od 19.08.2021. godine u iznosu od 10.000,00 eura; od 27.08.2021. godine u iznosu od 9.250,00 eura; a koja dokumentacija nije vjerodostojna. Spisu i blagajničkim dnevnicima međutim ne prileže isplatni listići od 17. kolovoza 2021. godine u iznosu od 10.000,00 eura i 24. kolovoza 2021. godine u iznosu od 10.000,00 eura. Dakle, ukupan iznos isplata na teret deviznog štednog uloga po viđenju iznosi 42.705,97 eura. Transakcije isplata na teret deviznog štednog računa B obavljene su bez sastavljanja odgovarajuće poslovne dokumentacije, bez prisutnosti klijenta, a što je protivno propisima i aktima o poslovanju banke s klijentima. TH je obeštećen od Slatinske banke temeljem Sporazuma od 25. ožujka 2022. u visini od 42.705,97 eura. Sve naprijed opisane transakcije je u računalnom sustavu banke izvršila blagajnica MD01- OH. Ovdje valja istaknuti da su isplatni listići koji se odnose na isplate od od 26. ožujka 2020. godine u iznosu od 1.985,97 eura, od 22. svibnja 2020. godine u iznosu od 1.470,00 eura; od 19. kolovoza 2021. godine u iznosu od 10.000,00 eura; od 27. kolovoza 2021. godine u iznosu od 9.250,00 eura grafološki vještačeni kako bi se utvrdilo je li TH ili ne potpisnik istih. Iz nalaza i mišljenja vještaka, a nakon usporedbe svih spornih potpisa na isplatnim listićima i nespornih potpisa koji su izuzeti od B za potrebe ovog predmeta, proizlazi da postoje razlike u svim relevantnim rukopisnim karakteristikama (opći izgled potpisa, ritam pisanja, nagib pisanja, broj poteza od kojih je formiran potpis). Dakle, grafološkim vještačenjem je utvrđeno da potpisi na isplatnim listićima u pitanju ne potječu od TH pa je onda jasno kako je riječ o krivotvorinama.

10.5. Dakle, iskaz TH u dijelu da je ugovor o oročenju na iznos od 96.060,00 eura sklopio sa okrivljenom potvrđen je materijalnom dokumentacijom, nalazom i mišljenjem bankarsko financijskog vještačenja, a da novac nije podizao sa računa potvrđen je nalazom i mišljenjem vještaka grafologa pa se u tom dijelu njegov iskaz cijeni vjerodostojnim. S obzirom na navedeno te činjenicu da iz spisa ne proizlazi da bi TH imao bilo kakvog razloga lažno teretiti okrivljenu jer očito s njom nije u svađi niti imaju bilo kakav nesporazum do je iskaz TH u cijelosti cijenjen vjerodostojnim. U bitnome, iz iskaza TH i nalaza i mišljenja kako vještaka za bankarstvo i financije tako i vještaka grafologa proizlazi da je okrivljena u svrhu i na način citiran u izreci primila od Tomislava Perkova 96.060,00 eura radi otvaranja ugovora broj 5242009855, a koji u konačnici nije evidentirala u računalnom sustavu banke. Potom je okrivljena bez znanja i odobrenja TH iznos od 96.060,00 eura prenijela na drugi ugovor i to ugovor broj 5242026449 kojeg je otvorila bez znanja i odobrenja TH na njegovo ime s time da je potom spomenuti iznos od 96.060,00 eura sa kamatom dalje prenijela na devizni račun TH broj 5842005242 sa kojega je u 6 navrata bez ovlaštenja i znanja B podizala novac potpisujući se kao TH, i to u ukupnom iznosu od 42.705,97 eura.

11. Iz iskaza ZH proizlazi praktički pa istovjetno onome što je iskazao njen suprug TH. ZH je navela kako je u poslovnici Slatinske banke u Rijeci sa službenicom OH sklopila ugovor o deviznom štednom ulogu oročivši 2017. godine iznos od 96.000,00 eura. Svake godine OH bi ju zvala pa bi došla u poslovnicu i podigla kamatu. Tako je bilo do 2022. kada ju OH nije zvala zbog čega je ona nazvala nju na broj mobitela koji joj je dala prilikom sklapanja ugovora o oročenju i tada joj je OH rekla da više ne radi u banci. Iz iskaza ZH proizlazi isti slijed događaja kao i iz iskaza njenog supruga N došavši u banku druga službenica ih je obavijestila da na njenom računu nema ništa, a na računu njenog supruga TH cca polovica oročenog iznosa. Nakon toga su razgovarali sa šeficom poslovnice koja je pregledala njihove dokumente, a nakon čega su od strane banke obeštećeni. Budući je obeštećena imovinsko pravni zahtjev ne postavlja.

11.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ZH **.**.2017., zaključila sa Slatinskom bankom d.d. Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242099781 kojim je nenamjenski oročila 96.000,00 EUR na rok od 36 mjeseci+1 dan. Uz ugovor je priložen uplatni listić banke na iznos od 96.000,00 EUR od 25.05.2017. godine koji ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Priložen je i ispis obračuna pasivne kamate za razdoblje od 23. svibnja 2017. do 23. svibnja 2021. U dokumentaciji se nalazi i isplatni listić od 29. svibnja 2018. godine na teret računa broj 5242099781 u iznosu od 1.460,00 EUR sa svrhom isplate kamata deviznog štednog uloga koji ne sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da je isti u ime banke ugovor sačinila blagajnica MD-01 OH. Nastavno vještak navodi da B posjeduje primjerak ugovora i uplatni listić na 96.000,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nisu provedeni u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema, i to: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 96.000,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

11.2. Dakle, dokumentacije za ugovor broj 5242099781 od 25. svibnja 2021. u iznosu od 96.000,00 eura nema u evidenciji banke. Vještak je utvrdio i da je banka obeštetila klijenta B temeljem Sporazuma od 25. ožujka 2022. na način da joj je isplaćeno 96.000,00 eura na ime glavnice.

11.3. Iz naprijed iznesenog slijedi da je iskaz ZH potvrđen materijalnom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem vještaka koji je proveo bankarsko financijsko vještačenje. Ovome je sudu prihvatljivo da ZH ne zna detalje oko nepravilnosti koje su se dogodile sa njenim računom jer objektivno nije imala ni mogućnosti saznati detalje. S druge pak strane detalji oko ugovora broj 5242099781 od 25. svibnja 2021. očito proizlaze iz materijalne dokumentacije koju je obradio i detaljno izložio vještak za bankarstvo i financije. Naime, nakon što je zaključila ugovor o oročenju sa okrivljenicom kao predstavnicom Slatinske banke d.d. i predala joj 96.000,00 eura očito je u banku, a samim time i u okrivljenu kao djelatnicu banke imala povjerenje da će se sa njenim novcem tj. oročenjem postupati sukladno pravilima struke i ugovorenim stavkama tj. da je njen novac na sigurnom mjestu. Budući je iskaz ZH potvrđen naprijed navedenim dokazima isti je cijenjen vjerodostojnim. Kao i u odnosu na ostale klijente i iskaz B je potvrđen obranom budući je okrivljena priznala utuženo postupanje i u odnosu na B, osim u dijelu da je u konačnici zadržala novac za sebe.

11.4. Budući je spornu transakciju provela blagajnica pod šifrom R OH jasno je kako je riječ o okrivljenoj. Dakle, iz iskaza svjedoka B, materijalne dokumentacije i nalaza i mišljenja vještaka za bankarstvo i financije proizlazi da je B sklopila sa okrivljenom T (koja je djelovala u ime Slatinske banke d.d.) ugovor o oročenju 96.000,00 eura, a koji ugovor u konačnici okrivljena nije evidentirala u sustavu banke niti je novac položila na račun B odnosno u blagajnu banke.

12. Svjedok UH je u bitnome navela da je **.**.2017. sa OH kao službenicom Slatinske banke u poslovnici u Rijeci, Jelačićev trg sklopila ugovor o deviznom štednom ulogu u visini od 9.500,00 eura. U trenutku sklapanja ugovora s njom je bio i njezin suprug P, a tada je OH njima dala i svoj broj mobitela. OH je njih zvala na datum istjecanja ugovora i podsjećala ih da podignu kamate koje su tada iznosile 190,00 eura (2% od iznosa oročenja) pa su oni tako redovito i činili. Tako je bilo do 2022. kada ih je nazvao muškarac iz banke pa su na njegov poziv i došli u poslovnicu. U poslovnici im je rečeno da u svezi rada OH postoje određeni problemi, a shvatila je to kao da se tiče i njihovih oročenja. U konačnici banka im je isplatila 9.500,00 eura i ostatak kamata pa su oni u konačnici taj novac prenijeli u drugu banku. Svjedokinja je navela da ona u stvari i ne zna je li itko s njenog računa podizao bilo kakav novac mimo njene volje. Imovinsko pravi zahtjev ne postavlja jer je obeštećena.

12.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je TZ **.**.2017. , zaključila sa Slatinskom bankom d.d. Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5242075654 kojim je nenamjenski oročila 9.500,00 EUR na rok od 12 mjeseci+1 dan. Uz ugovor je priložen uplatni listić banke na iznos od 9.500,00 EUR od 14. listopada 2017. godine koji ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Priložen je i isplatni listić na teret štednog uloga br. 5242075654 od 10. listopada 2020. godine na iznos od 190,00 EUR sa svrhom isplate kamata deviznog štednog uloga, koji ne sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da ugovor u pitanju nije evidentiran u računalnom sustavu banke i da ga je u ime banke ugovor napravila okr. OH. Vještak je utvrdila da je B imala primjerak ugovora i uplatni listić na 9.500,00 eura, a koji ne sadrži sve elemente platnog naloga i koji nisu provedeni u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema; oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 9.500,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

12.2. Vještak je utvrdio i da je banka obeštetila klijenta Ž temeljem Sporazuma od 29. listopada 2021. na način da joj je isplaćeno 9.500,00 eura na ime glavnice.

12.3. Dakle, iskaz Ž je očito potvrđen materijalnom dokumentacijom Slatinske banke d.d. koju je detaljno obradila vještak za bankarstvo i financije, a uostalom iskaz Ž je u bitnome i potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka za bankarstvo i financije. Iz iznesenog slijedi da je Ž sklopila u Slatinskoj banci ugovor o oročenju iznosa od 9.500,00 eura, a da je u ime banke transakciju vodila i provela okrivljena. Nastavno je utvrđeno i da ugovor u pitanju nije evidentirala u računalnom sustavu banke i da primljeni novac od klijentice Ž nije položila na njen račun niti u blagajnu banke. Kao i u ranije navedenim slučajevima, ovaj sud smatra da je s obzirom na činjenicu što je upravo okrivljena sklopila ugovor o oročenju s klijenticom Ž kod potonje stvoren osjećaj povjerenja u okrivljenu i Slatinsku banku d.d. koju je okrivljena predstavljala, a koji je osjećaj povjerenja svakako pojačan i činjenicom što je okrivljena klijentici Ž već prilikom sklapanja ugovora dala svoj broj telefona i što ju je kontinuirano na godišnjoj razini zvala radi podizanja kamata što je svakako kod Ž stvorilo dojam brige o njenim imovinskim interesima i ojačalo osjećaj povjerenja. Uzimajući u obzir da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da svjedok Ž i okrivljena nisu u svađi i ništa si ne zamjeraju, a da je iskaz svjedokinje Ž potkrijepljen materijalnom dokumentaciju kao i nalazom i mišljenjem vještaka za bankarstvo i financije to se iskaz Ž ukazuje vjerodostojnim.

13. Svjedok LH je pojasnila da je u poslovnici Slatinske banke u Rijeci imala oročenja koja su potom prebačena na štednu knjižicu na koju je početkom 2020. prebacila 131.000,00 kn. U poslovnici je sve radila sa gđom OH koja joj je dala i broj telefona na radnom mjestu (563501- upisan na prvoj stranci štedne knjižice). Na dan 1. travnja 2021. na oročenju je imala 545.007,49 kn. Dana 11. veljače 2022. je došla u poslovnici provjeriti stanje oročenja ali gđe OH nije bilo pa je sve obavila sa drugom službenicom koja joj je stanje oročenja upisala u knjižicu. Nije odmah ni pogledala stanje već tek kada je izašla iz banke i tada je shvatila da je saldo 172.507,49 kn zbog čega se vratila natrag u poslovnicu i rekla službenici da joj nedostaje novac. Potom je pozvana u ured u kojem je razgovarala sa voditeljem poslovnice IH koji je o njihovom razgovoru sastavio zapisnik. Nakon dva dana opet su ju zvali pa je ponovno otišla u poslovnicu banke i tada je razgovarala sa EZ koji ju je između ostalog pitao je li njen potpis na zapisniku kojeg je sastavio IH što je potvrdila. Nakon toga joj je pokazao nekoliko isplatnih listića i pitao ju je li na njima njen potpis pa nakon što je izvršila uvid u isplatne listiće rekla mu je da nije jer ne samo da potpis nije sličio njenom nego je i njeno ime napisano sa "j" dočim se ona zove Š. U konačnici, banka joj je uplatom na knjižicu vratila iznos od 372.500,00 kn tako da je ona obeštećena slijedom čega imovinskopravni zahtjev ne postavlja.

13.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je LH u banci imala otvoren kunski štedni račun po viđenju- štednu knjižicu broj [broj štedne knjižice]. Vještak je utvrdila da u spisu prileži uplatni listić od 21. siječnja 2020. u korist računa 4042036753 sa svrhom uplate štednog uloga u visini od 419.757,49 kn, a koji sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke kao i da je transakciju provela blagajnica MD01 tj. OH. Uvidom u štednu knjižicu po kunskom štednom ulogu broj 4042036753 i usporedbom iste sa podacima koji slijede iz računalnog sustava banke vještak je utvrdio da je 21. siječnja 2020. u štednoj knjižici rukom ispisan iznos uplate od 131.000,00 kn i potom saldo štednog uloga uvećan za navedeni iznos i ispisan strojno u iznosu od 550.757,49 kn ali je u isto vrijeme u računalnom sustavu umjesto uplate od 131.000,00 kn provedena uplata u iznosu od 21.000,00 kn. Transakciju je u računalnom sustavu banke provela blagajnica MD01 OH. Iz iznesenog slijedi da je od iznosa od 131.000,00 kn dana 21. siječnja 2020. godine u korist računa 4042036753 uplaćeno 21.000,00 kn (iz uplatnog listića na 21.000,00 kn slijedi da sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke) dočim je očito kako preostali iznos od 110.000,00 kn nije uplaćen na račun S s time da je transakciju provela blagajnica MD01- OH.

13.2. Vještak je utvrdila da iz više isplatnih listića proizlazi da su isplaćivani novčani iznosi na teret kunskog štednog uloga broj 4042036753, s time da je riječ o listićima koji sadrže sve elemente bankovnog isplatnog listića, i koje je u računalnom sustavu banke izvršila blagajnica MD01 OH, a za koje tužiteljstvo tvrdi da su nevjerodostojni tj. da nisu potpisani od strane LH, i to: od 21. lipnja 2021. godine na iznos od 11.000,00 kn; od 07. srpnja 2021. godine na iznos od 15.000,00 kn; od 09. srpnja 2021. godine na iznos od 10.000,00 kn; od 19. kolovoza 2021. godine na iznos od 18.500,00 kn; od 27. kolovoza 2021. godine na iznos od 30.000,00 kn; od 07. veljače 2020. godine na iznos od 80.000,00 kn; tj. sveukupno 164.500,00 kn. Za transakcije isplate od 28. srpnja 2020. godine u iznosu od 19.000,00 kn, od 01. srpnja 2021. godine u iznosu od 15.000,00 kn i od 29. srpnja 2021. godine u iznosu od 19.000,00 kn tj. sveukupno 53.000,00 kn isplatni listići nedostaju u blagajničkim dnevnicima banke pa za iste tužiteljstvo isto tako tvrdi da su nevjerodostojni. Sve navedene transakcije (od 7. veljače 2020. do 27. kolovoza 2021.) u računalnom sustavu banke izvršila blagajnica MD01- OH.

13.3. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno vještak je zaključio kako su transakcija uplate u manjem iznosu od naloženog od strane klijentice (budući je umjesto 131.000,00 kn na račun u stvarnosti položen iznos od 21.000,00 kn proizlazi da je klijentica LH oštećena za 110.000,00) te transakcije isplate na teret kunskog štednog uloga po viđenju temeljem u prethodnom odlomku citiranih isplatnih listića (riječ je o transakcijama koje su izvršene bez ovlaštenja klijentice) provedene protivno propisima i aktima o poslovanju banke s klijentima. S obzirom je sve transakcije provela blagajnica pod šifrom R OH zaključuje se kako je spomenuta blagajnica oštetila klijenticu S za ukupno 327.500,00 kn što primjenom fiksnog tečaja konverzije iznosi 43.466,72 eura (217.500,00 kn temeljem isplatnih listića i 110.000,00 kn temeljem manje položenog iznosa gotovine na račun klijentice S).

13.4. Vještak za bankarstvo i financije u konačnici utvrđuje i da je Slatinska banka d.d. sklopila 16. ožujka 2022. Sporazum temeljem kojega je istoga dana obeštetila LH u iznosu od 372.500,00 kn (49.439,25 eura po fiksnom tečaju konverzije). S obzirom na do sada izneseno o visini štete koja proizlazi iz činjeničnog opisa optužnice ( 217.500,00 kn) i iznosa obeštećenja kojeg je banka u konačnici isplatila oštećenoj S (372.500,00 kn) jasno je da postoji razlika od 45.000,00 kn, a o tome nastavno detaljnije.

13.5. U odnosu na oštećenu LH treba reći da je tijekom postupka provedeno i grafološko vještačenje 8 isplatnih listića koji se odnose na razdoblje od 7. veljače 2020. do 27. kolovoza 2021. i to isplatni listić: serijski broj [serijski broj] od 7.2.2020. na iznos od 80.000,00 kn; serijski broj [serijski broj] od 26.2.2020. na iznos od 45.000,00 kn (nije obuhvaćen optužnicom); serijski broj [serijski broj] od 1.4.2021. na iznos od 5.750,00 kn (riječ je o isplatnom listiću kojeg je osobno potpisala S i koji isplatni listić nije obuhvaćen optužnicom); serijski broj [serijski broj] od 21.6.2021. na iznos od 11.000,00 kn; serijski broj [serijski broj] od 7.7.2021. na iznos od 15.000,00 kn; serijski broj [serijski broj] od 9.7.2021. na iznos od 10.000,00 kn; serijski broj [serijski broj] od 19.8.2021. na iznos od 18.500,00 kn; serijski broj [serijski broj] od 27.8.2021. na iznos od 30.000,00 kn.

13.6. Provedenim grafološkim vještačenjem je utvrđeno da se jedino potpis klijenta na isplatnom listiću broj [broj listića lutrije] od 1. travnja 2021. (iznos od 5.750,00) podudara sa nespornim potpisima koji su za potrebe ovog postupka pribavljeni od LH. Podudarnosti su utvrđene u općem izgledu potpisa, stupnju ispisanosti, ritmu pisanja, nagibu pisanja, oblikovanju i međusobnom odnosu svih grafema. Značajne razlike između nespornih potpisa i potpisa na listiću broj [broj listića lutrije] od 1. travnja 2021. nisu utvrđene, međutim zbog male količine nespornih potpisa, vremenski relativno neprilagođenih, vještak nije mogao dati decidirano mišljenje, već je isto izneseno u višem stupnju vjerojatnosti i to u pozitivnom dijelu skale mišljenja. Dakle, iz iznesenog se razumnim ukazuje zaključiti da je LH osobno potpisala isplatnicu od 1. travnja 2021. iz koje slijedi da je podignula 5.750,00 kn s time da valja istaknuti kako za tu transakciju tužiteljstvo očito niti ne tvrdi da je riječ o lažnom potpisu tj. da je temeljem tog listića okrivljena sebi pribavila korist tj. taj listić nije niti obuhvaćen optužbom.

13.7. Za istaknuti je i da se potpis na isplatnom listiću od 1. travnja 2021. razlikuje od potpisa na preostalim isplatnim listićima koji su dostavljeni na grafološko vještačenje jer se potpisi na preostalim listićima (isplatni listići od 07. veljače 2020. godine na iznos od 80.000,00 kn; 26. veljače 2020. na iznos od 45.000,00 kn; 21. lipnja 2021. godine na iznos od 11.000,00 kn; od 07. srpnja 2021. godine na iznos od 15.000,00 kn; od 09. srpnja 2021. godine na iznos od 10.000,00 kn; od 19. kolovoza 2021. godine na iznos od 18.500,00 kn; od 27. kolovoza 2021. godine na iznos od 30.000,00 kn;) razlikuju od nespornih potpisa LH i to u općem izgledu potpisa, navodu imena (Š ZZ), ritmu i nagibu pisanja, oblikovanju i međusobnom odnosu svih grafema. Značajne podudarnosti između nespornih potpisa i potpisa na preostalim listićima nisu utvrđene, međutim zbog male količine nespornih potpisa, vremenski relativno neprilagođenih, vještak nije mogao dati decidirano mišljenje, već je isto izneseno u višem stupnju vjerojatnosti i to u negativnom dijelu skale mišljenja. Dakle, iz iznesenog se osnovanim ukazuje zaključiti da LH nije skriptor tj. potpisnik na isplatnim listićima u pitanju.

13.8. Kada se uzme u obzir da je grafološkim vještačenjem utvrđeno kako potpisi na u prethodnom odlomku navedenim isplatnim listićima ne potječu od LH (isplatnim listići za razdoblje od 7. veljače 2020. do 27. kolovoza 2021.) i da je zbroj iznosa koji su podignuti na taj način 209.500,00 kn onda je jasno da je ZZ na opisani način u stvarnosti oštećena za iznos od 209.500,00 kn, što uzimajući u obzir i 3 isplatna listića koji nedostaju u arhivi banke, a kojima je pribavljen iznos od 53.000,00 kn iznosi ukupno 262.500,00 kn. Iako tako, iz sudu nepoznatih razloga isplatni listić serijski broj [broj listića lutrije] od 26. veljače 2020. na iznos od 45.000,00 kn nije obuhvaćen optužnicom slijedom čega sud i nije mogao okrivljenu oglasiti krivom i za tu radnju jer bi na taj način prekoračio optužbu. Dakle, sud je u ovom predmetu uzeo u obzir isplatne listiće od 7. veljače 2020. u iznosu od 80.000,00 kuna, 28. srpnja 2020. u iznosu od 19.000,00 kuna, 21. lipnja 2021. u iznosu od 11.000,00 kn, 1. srpnja 2021. u iznosu od 5.000,00 kuna, 7. srpnja 2021. u iznosu od 15.000,00 kuna, 9. srpnja 2021. u iznosu od 10.000,00 kuna, 29. srpnja 2021. u iznosu od 19.000,00 kuna, 19. kolovoza 2021. u iznosu od 18.500,00 kuna, 27. kolovoza 2021. u iznosu od 30.000,00 kuna iz čega proizlazi da je okr. T protupravno u 9 navrata, a na štetu S pribavila iznos od ukupno 217.500,00 kn.

13.9. Ovdje svakako valja ponoviti da isplatni listići od 28. srpnja 2020. na iznos od 19.000,00 kn, 1. srpnja 2021. na iznos od 15.000,00 kn i 29. srpnja 2021. na iznos od 19.000,00 kn nedostaju tj. da nisu bili pohranjeni u blagajničkim dnevnicima banke ali i da je vještak utvrdila kako je navedene transakcije u računalnom sustavu banke provela blagajnica MD01- OH, dakle sama okrivljena. Uzimajući u obzir da isplatnih listića od 28. srpnja 2020., 1. srpnja 2021. i 29. srpnja 2021. nema, da iz iskaza S proizlazi da nije podizala novac te da je u računalnom sustavu banke zabilježeno da je transakcije provela okrivljena i sve to povezujući s obvezom blagajnika da isplatne listiće pohrani u blagajnički dnevnik to se nameće jedino mogućim kako ih okr. OH nije pohranila upravo iz razloga da pokuša prikriti kako je bez znanja i volje ZZ podigla s njenog računa u 3 navrata i 53.000,00 kn.

13.10. Dakle, iz isplatnih listića: za koje je grafološkim vještačenjem utvrđeno kako se na njima ne nalazi potpis ZZ slijedi da je sa njenog računa podignuto 209.500,00 kn; koji nedostaju u arhivi banke (blagajničkim dnevnicima banke), a za koje je sud naprijed iznio razloge iz kojih smatra da ih je bez znanja i volje S izradila okrivljena slijedi da je sa računa S podignuto 53.000,00 kn. S obzirom na izneseno slijedi da je okrivljena temeljem isplatnih listića izrađenih na ime S ali bez znanja i volje ZZ podignula i za sebe zadržala ukupni iznos od 262.500,00 kn, a kada se tom iznosu pridoda i iznos od 110.000,00 kn za koji je S oštećena naprijed opisanim postupanjem okrivljene pod toč. g.) onda proizlazi da ukupna šteta koja je nanesena UZ iznosi 372.500,00 kn što preračunato po fiksnom tečaju konverzije iznosi 49.439,25 eura i u kojem je iznosu, kako je to naprijed već navedeno Slatinska banka d.d. obeštetila klijenticu S. Iako tako, a uzimajući u obzir da činjeničnim opisom ŽDO nije obuhvatio i isplatni listić serijski broj [broj listića lutrije] od 26. veljače 2020. na iznos od 45.000,00 kn to ga sud i nije uzeo u obzir jer bi inače prekoračio optužbu na štetu okrivljene.

13.11. Iz svega do sada iznesenog slijedi da je iskaz S potkrijepljen materijalnom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem vještaka za bankarstvo i financije, a kako očito S nema razloga lagati na sudu i time štetiti okrivljenoj jer niti su u svađi niti si išta zamjeraju to je njen iskaz cijenjen vjerodostojnim. Kada se uzme u obzir da su u određenom broju slučajeva sa računa S vršene isplate, a da je grafološkim vještačenjem utvrđeno kako na isplatnim listićima nisu potpisi S ali je transakcije provela okrivljena odnosno da u određenim slučajevima u arhivi banke nisu pronađeni isplatni listići na ime LH s time da je i te transakcije u računalnom sustavu banke provela okrivljena (sud je naprijed iznio razloge iz kojih smatra da je riječ o isplatnim listićima temeljem kojih je upravo okrivljena podigla u 3 navrata novac s računa ZZ) to se osnovanim ukazuje zaključiti kako je upravo okrivljena bez znanja i volje LH provela transakcije u pitanju i posljedično zadržala novac za sebe. Svakako treba uzeti u obzir i da je okrivljena priznala činjenični dio optužbe u dijelu postupanja na štetu LH (osim u dijelu da je u konačnici novac zadržala za sebe) pa se slijedom svega do sada iznesenog se iskaz S ukazuje u cijelosti vjerodostojnim.

14. Svjedok HH je pojasnila da je u ljeto 2018. u poslovnici Slatinske banke d.d. u Rijeci oročila 70.000,00 eura na 3 godine. Transakciju je obavila sa okrivljenom koja joj je dala i svoj broj telefona. Svjedok je pojasnila da živi u [adresa], a kada bi dođe u Hrvatsku ode u banku i sa drugog računa podigne novac. Kada je 2022. došla u Hrvatsku otišla je u banku dignuti novac ali okrivljene u banci nije bilo. Tada su joj u banci rekli da postoji problem sa njenim oročenjem. Službenicima banke je na njihovo traženje prezentirala svoj primjerak ugovora o oročenju. U konačnici je u lipnju 2023. opet bila u banci i dobila je "papir" iz kojeg je proizlazilo da sada ima 76.000,00 eura pa je očito da je riječ o glavnici koja je uvećana za kamate koje nije podizala. Uspjela je shvatiti da je oročeni novac nestao s njenog računa mimo njenog znanja i volje, ali kako joj je u konačnici sve vraćeno to se ne smatra oštećenom.

14.1. Vještak je ovdje utvrdila da je HH **.**.2018. sa Slatinskom bankom d.d. zaključila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 5942000400 kojim je nenamjenski oročila 70.000,00 eura na rok od 36 mjeseci+1 dan, s time da je uz ugovor priložen uplatni listić banke na citirani račun u iznosu od 70.000,00 eura (uplatni listić ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke). Vještak je potom utvrdila da je HH imala u banci više otvorenih/zatvorenih štednih uloga– devizni štedni ulozi, kunski štedni ulog po viđenju, devizni oročeni štedni ulozi, međutim devizni štedni ulog broj 5942000400 nije evidentiran. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 70.000,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

14.2. Vještak je utvrdila i da je banka obeštetila klijenta HH temeljem Sporazuma od 14. rujna 2022. na način da joj je između ostalog isplaćeno 70.000,00 eura na ime glavnice.

14.3. Iz iznesenog slijedi da je iskaz HH potvrđen materijalnom dokumentacijom koji je uzela u obzir vještak za bankarstvo i financije i samim vještačenjem vještaka za bankarstvo i financije. S obzirom na izneseno, a svakako imajući u vidu i činjenicu da svjedok HH sa okrivljenom nije u svađi i očito si ništa ne zamjeraju to je iskaz A cijenjen vjerodostojnim. Kao i u drugim slučajevima očito je kako svjedok A nije znala što se točno događa sa njenim oročenjem jer je po prirodi stvari imala povjerenja kako u okr. T koja je predstavljala Slatinsku banku d.d. tako i u samu banku, a s druge strane nije ni imala neposredni uvid u bankarski sustav pa samim time nije niti mogla znati da ugovor o oročenju nije evidentiran u sustavu banke niti da njenih 70.000,00 eura nisu deponirani na njen račun ili u blagajnu banke.

15. Ispitan kao svjedok BH je je najprije iskazivao u istrazi, a potom i na sudu. Njegov iskaz iz istrage je na suglasno traženje stranaka najprije pročitan na raspravi od 26. svibnja 2025. Dakle, tijekom istrage svjedok Ć je naveo da je od 2012. godine komitent Slatinske banke od kada kod njih ima oročena novčana sredstva. Prije 2020. godine sa službenicom Slatinske banke po imenu OH sklopio je ugovor o oročenju na 162.000,00 kuna. OH mu je dala i broj na koji je može dobiti. Njega je OH zvala na godišnjoj razini da dođe obnovit ugovor te da podigne kamatu ili je pretvori u glavnicu. Svake godine je potpisivao OH dosta papira pa se tako sjeća da joj je potpisivao da fiktivno podiže novac jer to u stvarnosti nije učinio, a onda bi napravili novi ugovor o oročenju na godinu dana, a ugovor je glasio na prethodno podignut fiktivni iznos. Iako mu je to bilo čudno nije ju posebno pitao zašto se to tako radi. Sjeća se da mu je OH dala ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142099985 od 27. siječnja 2020. na iznos od 100.000,00 kuna. Dala mu je i potvrdu da je podignuo kamatu za prethodnu godinu. Pamti da je u siječnju 2022. zvao OH na broj kojeg mu je ona osobno dala, ali kako se nije javljala otišao je u poslovnicu. Tu je ispalo da OH nema, a onda je iz razgovora sa službenicima saznao da nešto nije u redu sa njegovim oročenjem. U banci je tada predočio zadnji ugovor (27. siječnja 2020. godine) na iznos od 100.000,00 kuna. Koliko pamti u roku od tjedan dana je obeštećen za 100.000,00 kuna od strane banke. Smatra da je imao još 62.000,00 ili 64.000,00 kuna u banci i vjeruje da dokumentaciju on ima kod kuće. Na raspravi od 26. svibnja 2025. svjedok Ć je naveo kako smatra da je u zapisnik iz istrage nešto ušlo krivo tj. da je pobrkano. Na raspravi je objasnio da je ugovor o oročenju od 100.000,00 kuna potpisao 27. siječnja 2020. na 12 mjeseci. On nije dolazio u banku kako bi provjeravao stanje na računu. On nema nikakvo saznanje da je bilo tko mimo njegove volje podizao novac s tog računa, a u konačnici taj novac mu je isplaćen. Svjedok Ć tvrdi da u banci ima još jedan račun na kojem bi trebao imati 90.000,00 kuna, ali ugovor nema i zato traži od banke da mu se izlista sve ono što postoji o njemu. Svjedok je naveo da ne može reći je li okrivljena ili bilo tko drugi podizao sve ili dio oročenja od 100.000,00 kuna s time da kada je došao u banku u svezi tog ugovora od 27. siječnja 2020. (oročeni iznos od 100.000,00 kuna) novac nije dobio taj dan već nakon par dana, a zašto je tome tako on ne zna. Svjedok je u konačnici naveo da priznaje da mu je banka 27. siječnja 2020. isplatila 163.990,00 kuna i da mu je to isplaćeno temeljem prvog računa međutim da njemu i nadalje nedostaje 90-ak tisuća kuna.

15.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je BH **.**.2020. zaključio Ugovor o kunskom štednom ulogu broj 4142099985 kojim je nenamjenski oročio iznos od 100.000,00 kn na rok od 12 mjeseci+1 dan. Uz Ugovor je priložen uplatni listić od 27. siječnja 2020. godine u korist računa broj 4142099985 sa svrhom uplate kunskog štednog uloga u iznosu od 100.000,00 HRK koji ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Vještak je utvrdila da spisu prileži i isplatni listić od 28. siječnja 2021. godine na teret računa 4142099985 sa svrhom isplate kamata kunskog štednog uloga u iznosu od 2.000,00 kn koji ne sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. Vještak je utvrdio da predmetni ugovor o kunskom štednom ulogu nije evidentiran u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 100.000,00 kn, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga; transakcije isplate pasivne kamate bila bi provedena kroz računalni sustav banke uz sačinjavanje isplatnih listića sa svim elementima isplatnog listića provedenog kroz računalni sustav banke, a koji bi listići s Obrascem o informacijama prije sklapanja Ugovora bili uručeni klijentu i odloženi u blagajnički dnevnik, te mapu oročenog štednog uloga.

15.2. Vještak je utvrdila da je banka obeštetila klijenta BH temeljem Sporazuma od 3. veljače 2022. na način da mu je između ostalog isplaćeno 100.000,00 kn na ime glavnice. Dakle, ukupan iznos koji je blagajnica MD-01 OH primila 27. siječnja 2020. godine od BH na ime Ugovora o kunskom štednom ulogu br. 4142099985, a da taj iznos novca nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti položila u blagajnu banke iznosi 100.000,00 HRK, a što uz primjenu fiksnog tečaja konverzije iznosi 13.272,28 EUR.

15.3. Na dio nalaza i mišljenja koji se odnosi na Ugovore o kunskom štednom ulogu broj 4142009412 i broj 4142098445 ovaj sud se neće osvrtati u ovoj presudi jer isti nisu predmet optužbe.

15.4. U bitnome, iz iskaza svjedoka BH slijedi da su postojale određene nepravilnosti u svezi njegovog ugovora od 27. siječnja 2020. kojim je oročio 100.000,00 kn (ugovor o kunskom štednom ulogu nije evidentiran u računalnom sustavu banke), a taj dio iskaza je potkrijepljen materijalnom dokumentacijom koju je obradila te u nalazu i mišljenju iznijela vještak za bankarstvo i financije, a uostalom njegov iskaz u spomenutom dijelu potvrđen je i nalazom i mišljenjem vještaka za bankarstvo i financije. Svakako treba reći i da je postupanje okrivljene, a samim time i iskaz svjedoka BH, u odnosu na ugovor broj 4142099985 potvrđen i obranom budući je okrivljena priznala taj dio optužbe osim u dijelu da je novac u konačnici zadržala za sebe. Zbog navedenog, iskaz svjedoka BH se u tom dijelu ukazuje vjerodostojnim dočim dio njegovog iskaza iz kojeg proizlazi da ima još potraživanja prema Slatinskoj banci d.d. nije uopće predmet ovog postupka pa se sud na taj dio neće niti osvrtati jer je to nepotrebno.

16. ŽH je u bitnome naveo da je njegov punac imao 123.424,00 eura koje je želio podijeliti na dva dijela tj. njemu prebaciti 61.712,00 eura i isti iznos prebacit njegovoj šogorici PH. Budući je punac bio teško pokretan želio je cijeli iznos od 123.424,00 eura za početak prebaciti na njegov račun, a on bi onda na traženje PH ovoj prebacio polovicu. Punac je spomenuti novčani iznos imao na više računa, a moguće nešto i u gotovini. Punac je poznavao okrivljenu u koju je imao veliko povjerenje i uputio ju da novac prebaci na njegov račun (račun M). Kako bi se sve to napravilo i on je bio u sve upućen jer je ipak novac trebao biti uplaćen na njegov račun. Što se točno dogodilo s njegovim računom tj. u koliko navrata je podizano s njegovog računa i je li uopće išta podizano ne zna. Budući je punac imao povjerenje u okrivljenu to joj je i prepustio sve oko opisane transakcije. Potom je na traženje šogorice PH u svibnju 2021. kontaktirao okrivljenu kako bi se polovica od 123.424,00 eura prebacila na njen račun. Za potrebe transakcije je putem aplikacije Viber okrivljenoj poslao fotografiju osobne iskaznice PH jer mu je rečeno da je to potrebno. Sukladno dogovoru PH je nakon cca mjesec dana došla u banku kako bi potpisala potrebnu dokumentaciju ali je tada ispalo da na njenom računu novca nema, a moguće je čak i da račun nije bio otvoren pa ga je nazvala i tada se sve otkrilo. Naime, on je potom otišao u banku i očekivao je da će na njegovom računu biti 61.712,00 eura, ali onda je ispalo da postoji problem (ne zna točno kakav) s time da su mu već tada rekli kako će mu sve biti vraćeno. Telefonom je kontaktirao i okrivljenu koja mu je rekla da je u inozemstvu i molila ga da ništa ne prijavljuje i da će ona sve vratiti. Do 2023. novac mu nije trebao pa do tada nije ni išao u banku, a tada je od direktora LZ saznao da njegov račun nikada nije ni otvoren. U konačnici je njemu Slatinska banka vratila 61.712,00 eura tako da je on obeštećen. Dakle, svjedok M i ne zna tko je u banci što radio i kako je radio iako zna da je postojao problem s njegovim računom s time da mu je u konačnici sve vraćeno. Glede iskaza M treba istaknuti i da je oštećena banka po opunomoćeniku obavijestila ovaj sud podneskom kako je M u potpunosti obeštećen jer mu je banka 30. studenog 2023. isplatila dugovani iznos.

16.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka za bankarstvo i financije proizlazi da je ŽH u Slatinskoj banci d.d. između ostalih računa imao otvoren i devizni štedni ulog br. 5842005902 od 25. travnja 2018. godine do 16. rujna 2020. godine. Iz dokumentacije proizlazi da postoji 10 isplatnih listića na teret računa 5842005902 sa svrhom isplate s deviznog štednog uloga, a koje je transakcije provela blagajnica R- okr. OH i to: isplatni listić od 24. lipnja 2020. u iznosu od 1.862,23 eura s isplatom u kunama 14.000,00 kn, a koji listić sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića; isplatni listić od 14. srpnja 2020. u iznosu od 4.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića; isplatni listić od 15. srpnja 2020. u iznosu od 2.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića; isplatni listić od 28. srpnja 2020. u iznosu od 6.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića, s potpisom komitenta (nije original); isplatni listić od 18. kolovoza 2020. u iznosu od 6.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke; isplatni listić od 24. kolovoza 2020. u iznosu od 2.000,00 eura s isplatom u kunama 14.948,79 kn koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke; isplatni listić od 24. kolovoza 2020. u iznosu od 4.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke; isplatni listić banke od 26. kolovoza 2020. u iznosu od 7.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke; isplatni listić od 08. rujna 2020. u iznosu od 7.000,00 eura koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke; isplatni listić banke od 16. rujna 2020. u iznosu od 1.492,16 eura s isplatom u kunama 11.165,94 kn koji sadrži sve elemente bankovnog isplatnog listića provedenog u računalnom sustavu.

16.2. Svim naprijed navedenim transakcijama je na teret računa broj 5842005902 ukupno isplaćeno 41.354,39 eura, a prema utvrđenju vještaka sve transakcije je u računalnom sistemu banke provela blagajnica MD01- OH. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju u trenutku provođenja vještačenja (pisani nalaz i mišljenje je izrađen za vrijeme istrage), vještak je utvrdio da spisu ne prileži Sporazum između ŽH i Slatinske banke d.d. kojim bi se reguliralo obeštećenje klijenta i da banka nije dostavila izvadak prometa računa klijenta iz kojeg bi bilo razvidno da je obeštećenje provedeno, međutim ovaj sud nema nikakvog razloga sumnjati u istinitost dijela iskaza ŽH iz kojeg proizlazi da je on obeštećen u cijelosti, a uostalom u tom smislu je opunomoćenik oštećene banke i obavijestio sud podneskom (kako je to naprijed spomenuto).

16.3. Ovdje valja istaknuti da su prethodnim odlomcima spomenuti isplatni listići grafološki vještačeni, a riječ je o isplatnim listićima kako slijedi:

- serijski broj [serijski broj] od 24. lipnja 2020. na iznos od 1.862,23 eura

- serijski broj [serijski broj] od 14. srpnja 2020. na iznos od 4.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 15. srpnja 2020. na iznos od 2.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 18. kolovoza 2020. na iznos od 6.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 24. kolovoza 2020. na iznos od 4.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 24. kolovoza 2020. na iznos od 2.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 26. kolovoza 2020. na iznos od 7.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 8. rujna 2020. na iznos od 7.000,00 eura

- serijski broj [serijski broj] od 16. rujna 2020. na iznos od 1.492,16 eura

16.4. Iz nalaza i mišljenja vještaka grafologa proizlazi kako je vještačenjem tj. znanstvenim metodama utvrđeno da se na svim naprijed navedenim isplatnim listićima, osim na isplatnom listiću serijskog broja [broj listića lutrije] od 8. rujna 2020. u iznosu od 7.000,00 eura ne nalaze potpisi ŽH jer se potpisi koji se nalaze na tim listićima razlikuju od nespornih rukopisnih karakteristika ŽH u općem izgledu potpisa, ritmu pisanja, nagibu pisanja, broju poteza od kojih je formiran potpis i oblikovanju grafema. U odnosu na isplatni listić serijskog broja [broj listića lutrije] vještak grafolog je pojasnio kako potpis na njemu nije grafološki vještačen jer je sam listić dostavljen u formi indigo kopije zbog čega je lošije kvalitete i to osobito u dijelu spornog potpisa (koji je gotovo nevidljiv) pa vještačenje nije bilo moguće.

16.5. Kada se uzme u obzir da iz iskaza ŽH proizlazi da nije podizao novac sa računa, pa samim time po prirodi stvari isplatne listiće nije ni potpisivao, a da su ti navodi potkrijepljeni bankarsko financijskim vještačenjem, a potom i grafološkim vještačenjem naprijed navedenih isplatnih listića, da temeljem podataka iz spisa proizlazi da M nema nikakvog razloga lažno iskazivati na sudu i na taj način otežavati poziciju okrivljene ali i da je sve transakcije u pitanju (uključujući i onu koja se odnosi na isplatni listić serijskog broja [broj listića lutrije] od 8. rujna 220. u iznosu od 7.000,00 eura) provela blagajnica MD01- OH onda ovaj sud smatra da nema nikakve dvojbe da se i na isplatnom listiću serijskog broja [broj listića lutrije] ne nalazi potpis M. Uzimajući u obzir da je sve transakcije glede M provela blagajnica koja je koristila šifru R OH tj. ovdje okrivljena onda i nema druge mogućnosti nego li da je upravo ova krivotvorila potpise ŽH na isplatnim listićima kako bi došla do nepripadne financije koristi u ukupnom iznosu od najmanje 41.354,39 eura.

16.6. Iz svega iznesenog proizlazi da je okrivljena temeljem isplatnih listića izrađenih bez znanja i volje klijenta ŽH u 10 navrata podizala novčana sredstva na koji je način pribavila protupravnu imovinsku korist u visini od 41.354,39 eura.

17. Iz iskaza PH proizlazi da je ŽH ispravno opisao podrijetlo novčanog iznosa od 123.424,00 eura od čega je njoj trebalo pripasti pola tj. 61.712,00 eura. Uglavnom, otišla je u banku provjeriti stanje novca ali tada nije bilo okrivljene pa je sve obavila s drugom službenicom koja joj je rekla da novca nema. Tada je ispalo i da na računu ŽH odnosno njegove supruge, a njene sestre isto tako nema novca odnosno da računi ne postoje pa je kontaktirala M koji se šokirao i rekao da će odmah nazvati okrivljenu, a što je dalje bilo ne zna. Sve je vodio ŽH koji joj je donosio dokumente na potpis i smatrala je da je temeljem tih dokumenata račun na njeno ime u banci i otvoren tj. da su novci prebačeni. Na traženje banke donijela im je dokumente koji su se odnosili na prebacivanje njenog dijela novca (dokumente joj je dao M). U konačnici ju je banka obeštetila tako da imovinskopravni zahtjev ne postavlja.

17.1. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je Senka Simčić 07. lipnja.2021. godine s bankom zaključila Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 52420025422 kojim je nenamjenski oročila 61.712,00 EUR na rok od 36 mjeseci+1 dan, pri čemu vještak ističe da partija po navedenom štednom ulogu ima znamenku viška (11 umjesto 10). Ugovor u pitanju nije evidentiran u Slatinskoj banci d.d. tj. oročenje nije evidentirano kao što ni štedni ulog nije uplaćen u blagajnu banke. Uz ugovor je priložen uplatni listić banke za uplatu u iznosu od 61.712,00 eura u korist računa broj 52400025422 s time da uplatni listić u pitanju ne sadrži sve elemente bankovnog uplatnog listića provedenog u računalnom sustavu banke. U svezi navedenog vještak je navela da bi za slučaj da je ovaj ugovor sačinjen sukladno propisima banke bila sačinjena slijedeća dokumentacije koje u biti nema: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 61.712,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i te Obrazac o informacijama prije sklapanja Ugovora bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

17.2. Na ime obeštećenja PH je na račun broj 5342007471 dana 01. listopada 2021. uplaćen iznos od 62.104,25 eura od čega se 61.712,00 eura odnosi na glavnicu, a ostatak na kamatu.

17.3. Iz iznesenog jasno slijedi da je iskaz PH potvrđen materijalnom dokumentacijom koju je uzela u obzir i detaljno iznijela vještak za bankarstvo i financije, a samim time iskaz je potvrđen i nalazom i mišljenjem vještaka, a kako PH i okrivljena nisu u svađi niti si bilo što međusobno zamjeraju za zaključiti je da svjedok PH nema razloga govoriti neistinu zbog čega se njen iskaz cijeni vjerodostojnim. Pri zauzimanju stava oko vjerodostojnosti iskaza V svakako je uzeta u obzir i činjenica da je okrivljena, osim u dijelu da je novac zadržala za sebe, priznala kako su istiniti činjenični navodi optužnice, a samim time i izreke ove presude, u dijelu u kojem se opisuje njeno postupanje.

18. Svjedok ŠH je pojasnila kako su ona i suprug imali svaki svoj štedni ulog u Slatinskoj banci (svaki je imao oročeno nešto više od 14.000,00 eura). Suprug je u konačnici potrošio sve sa svojeg oročenja, a ona je u 21. lipnja 2021. u Slatinskoj banci potpisala novi ugovor o deviznom štednom ulogu– broj 524200999837 na koji je način oročila 12.410,00 eura. Ugovor je potpisala sa okrivljenom. Kada je kasnije došla u banku ispalo je da taj ugovor nije evidentiran slijedom čega njene štednje nije niti bilo. Potom je u banku donijela ugovor pa su joj sve vratili slijedom čega imovinskopravni zahtjev ne postavlja.

18.1. Vještak je utvrdila da se u dokumentaciji nalaze isplatni listići na teret štednog uloga broj 5842004514 sa svrhom isplate, a riječ je o listićima koji sadrže sve elemente bankovnog isplatnog listića i to: od 22.10.2010. godine u iznosu od 300,00 eura- u odnosu na ovaj listić je grafološkim vještačenjem (kako će to nastavno biti detaljno izneseno) utvrđeno da ga je potpisala upravo sama ŠH slijedom čega iznos od 300,00 eura ne ulazi u imovinsku korist koju je u ovom predmetu pribavila okrivljena; od 29.10.2010. godine u iznosu od 2.743,05 eura; od 30.10.2010. godine u iznosu od 4.938,95 eura; od 02.11.2010. godine u iznosu od 1.783,51 eura; od 04.11.2010. godine u iznosu od 274,37 eura; od 30.11.2010. godine u iznosu od 1.180,00 eura; od 13.11.2010. godine u iznosu od 68,32 eura; od 18.11.2010. godine u iznosu od 1.362,16 eura; od 16.12.2014. godine u iznosu od 7,42 eura;

18.2. U dokumentaciji nedostaje isplatni listić od 28. listopada 2010. godine iz kojeg proizlazi da je na teret štednog uloga broj 5842004514 isplaćeno 1.646,24 eura. Sve navedene transakcije, a čiji je ukupan iznos 14.304,02 eura u računalnom sustavu banke izvršila je blagajnica MD01- OH. Budući je iznos od 300,00 eura, a temeljem isplatnog listića od 22.10.2010. isplaćen upravo ŠH to je jasno da je okrivljena bez znanja i volje ŠH na naprijed opisani način podignula iznos od 14.004,02 eura. Vještak je nadalje utvrdila i da je od spomenutog iznosa od 14.004,02 eura iznos od 1.894,02 eura evidentiran kao isplata pasivne kamate, dok je za iznos od 12.410,00 eura ŠH izrađen Ugovor o deviznom štednom ulogu broj 524200999837 s time da isti nije evidentiran u evidencijama banke. Vještak je utvrdila i da je ŠH imala tj. pokazala ugovor o deviznom štednom ulogu broj 524200999837 i uplatni listić koji ne sadrži sve elemente platnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke na zahtjev klijentice jer bi u tom slučaju bila sačinjena poslovna dokumentacija i transakcije kako slijedi: oročeni štedni ulog je trebao biti evidentiran u računalnom sustavu banke; trebalo je izraditi i uručiti klijentu izračun EKS po štednom ulogu; uplatiti u blagajnu iznos od 12.410,00 eura, a uplatni listić je trebao sadržavati sve elemente uplatnog naloga provedenog u računalnom sustavu banke; izrađen i klijentu uručen Obrazac o informacijama prije sklapanja oročenog kunskog štednog uloga; dokumentacija oročenog štednog uloga i blagajnički listić/i te Obrazac o informacijama prije sklapanja Ugovora bili bi arhivirani u blagajnički dnevnik i u mapu oročenih štednih uloga.

18.3. Uvidom u izvod deviznog štednog uloga- računa klijentice ŠH broj 3242009527 (5342008165) vještak je utvrdila da je banka 10. listopada 2022. godine obeštetila F za 12.410,00 eura glavice.

18.4. S obzirom se kroz postupak provlačila tvrdnja kako postoji mogućnosti da se na isplatnim listićima u pitanju nalazi potpis same ŠH iz čega bi se onda dalo zaključiti kako su svi naprijed navedeni iznosi njoj osobno isplaćeni to je provedeno grafološko vještačenje kojim je utvrđeno da se na isplatnim listićima u pitanju, osim isplatnog listića od 22.10.2010. godine u iznosu od 300,00 eura, ne nalazi potpis ŠH. Vještak grafolog je uzeo u obzir 9 isplatnih listića koji se odnose na razdoblje od 22. listopada 2010. do 16. proisinca 2014. i to isplatne listiće: serijski broj [serijski broj] od 22.10.2010. godine u iznosu od 300,00 eura, serijski broj [serijski broj] od 29.10.2010. godine u iznosu od 2.743,05 eura, serijski broj [serijski broj] od 30.10.2010. godine u iznosu od 4.938,95 eura, serijski broj [serijski broj] od 02.11.2010. godine u iznosu od 1.783,51 eura, serijski broj [serijski broj] od 04.11.2010. godine u iznosu od 274,37 eura, serijski broj [serijski broj] od 13.11.2010. godine u iznosu od 68,32 eura, serijski broj [serijski broj] od 18.11.2010. godine u iznosu od 1.362,16 eura, serijski broj [serijski broj] od 30.11.2010. godine u iznosu od 1.180,00 eura, serijski broj [serijski broj] od 16.12.2014. godine u iznosu od 7,42 eura.

18.5. Vještačenje je pokazalo da se potpis na isplatnom listiću serijskog broja [broj listića lutrije] od 22. listopada 2010. u iznosu od 300,00 eura razlikuje od preostalih spornih potpisa u formi pisanja, ritmu pisanja i oblikovanju svih grafema zbog čega vještak zaključuje da je isplatni listić serijskog broja [broj listića lutrije] od 22. listopada 2010. potpisala jedna osoba, a sve druge listiće druga osoba. Usporedbom isplatnog listića serijskog broja [broj listića lutrije] od 22. listopada 2010. u iznosu od 300,00 eura sa nespornim potpisima ŠH utvrđene su podudarnosti u općem izgledu potpisa, stupnju ispisanosti, ritmu pisanja, nagibu pisanja, oblikovanju i međusobnom odnosu svih grafema dočim značajne razlikue nisu utvrđene. Iz ovakvog nalaza i mišljenja vještaka grafologa jasno se zaključuje da je isplatni listić serijskog broja [broj listića lutrije] od 22. listopada 2010. u iznosu od 300,00 eura potpisala sama ŠH zbog čega se očito ukazuje osnovanim iznos od 300,00 eura umanjiti od ukupne štete tj. ukupna šteta koju je krivotvorenjem potpisa na isplatnim listićima u pitanju okrivljena nanijela ŠH, a posljedično i Slatinskoj banci d.d.

18.6. Kada se zbroje iznosi koji se navode na isplatnim listićima na kojima je vještak grafolog utvrdila da se ne nalaze potpisi ŠH (od 29.10.2010. godine u iznosu od 2.743,05 eura; od 30.10.2010. godine u iznosu od 4.938,95 eura; od 02.11.2010. godine u iznosu od 1.783,51 eura; od 04.11.2010. godine u iznosu od 274,37 eura; od 30.11.2010. godine u iznosu od 1.180,00 eura; od 13.11.2010. godine u iznosu od 68,32 eura; od 18.11.2010. godine u iznosu od 1.362,16 eura; od 16.12.2014. godine u iznosu od 7,42 eura) sa isplatnim listićem od 28. listopada 2020. koji glasi na iznos od 1.646,24 eura, a kojega nema u dokumentaciji proizlazi da je okrivljena oštetila klijenticu ŠH za iznos od 14.004,02 eura. Naravno da se postavlja pitanje iz kojeg razloga sud smatra da je temeljem isplatnog listića od 28. listopada 2020. (1.646,24 eura) okrivljena isto tako pribavila imovinsku korist kada tog isplatnog listića nema pa samim time nije ni bilo moguće vještačenje potpisa na istome, a samim time niti zaključak kome je novčani iznos u visini od 1.646,24 eura isplaćen. Naime, jasno je da je očekivano da isplatni listić bude pohranjen u blagajničkom dnevniku, a kada ga nema, te uzimajući u obzir da je vještak utvrdila kako je i tu transakciju u bankovnom sustavu provela službenica MD01- OH, onda se osnovanim ukazuje zaključiti da okr. OH nije deponirala isplatni listić u blagajnički dnevnik kako bi pokušala prikrit malverzaciju u pitanju ali i da je novčani iznos koji se navodi na isplatnom listiću u pitanju (1.646,24 eura) zadržala za sebe.

18.7. Dakle, banka je ŠH **.**.2022. obeštetila za 12.410,00 eura glavice i 37,68 eura pasivne kamate tj. sveukupno za 12.447,68 eura. Iako tako iz naprijed iznesenog slijedi da je okrivljena oštetila HZ za iznos od 14.004,02 eura od kojeg iznosa se 12.110,00 eura odnosi na glavnicu, a iznos od 1.894,02 eura na pasivnu kamatu. Dakle, prema iznesenom proizlazi da je okrivljena svim naprijed opisanim radnjama, a na štetu F sebi pribavila protupravnu imovinsku korist u visini od barem 12.110,00 eura (riječ je o glavnici), a kako se to i tvrdi u optužnici.

18.8. Glede iskaza ŠH treba reći kako je i njen iskaz u bitome potvrđen kako materijalnom dokumentacijom obrađenom i prezentiranom od strane vještaka za bakrastvo i financije tako i samim bankarsko financijskim vještačenjem, te svakako i grafološkim vještačenjem, a budući svjedokinja ŠH nema nikakvog razloga lagati na sudu i time otežavati položaj okrivljenoj jer sa potonjom nije u svađi i ništa si međusobno ne zamjeraju to je iskaz F u bitnome i u dijelu u kojem je potvrđen bankarsko financijskim te grafološkim vještačenjem cijenjen vjerodostojnim. Uostalom okrivljena je u obrani i navela da priznaje činjenične tvrdnje iznesene u optužnici osim u dijelu da je novac zadržala za sebe.

19. U odnosu pak na okr. OH vještak je utvrdila da su okrivljena kao korisnik kredita, AH kao sudužnik i Slatinska banka d.d. 04. listopada 2021. godine zaključili Ugovor o dugoročnom nenamjenskom kreditu uz zalog stambene nekretnine (ugovor broj 6139080812), a koji je ovjeren od Javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba istoga dana pod posl.br. OV-7951/2021 (list 30-38 spisa), a u što se uvjerio i sud budući je navedeni ugovor proveo kao dokaz. Između ostalog je ugovorena isplata kredita jednokratno u korist računa banke [broj bankovnog računa] s time da će se iz odobrenog iznosa kredita isplaćivati iznosi u tranšama, a sukladno zahtjevima za obeštećenje klijenata kojima su neovlaštenim radnjama otuđena depozitna sredstva. Uvjet isplate sredstava po tranšama je Izjava i Sporazum potpisan od strane oštećenog klijenta i predočenje Ugovora o depozitu ili štedne knjižice. U svezi ovog ugovor obrana kroz spis provlači tezu kako je riječ o ništetnom ugovoru budući je okrivljena istog sklopila temeljem obećanja banke da se protiv nje neće podnijeti kaznena prijava odnosno da se u ovom slučaju neće provesti kazneni postupak. Kao što je već naprijed navedeno, iznesena teza obrane je za ovaj predmet u potpunosti irelevantna jer je ugovor sastavljen i potpisan nakon što je djelo završeno i isti ni na koji način ne utječe na ovaj predmet zbog čega se sud neće niti osvrnuti na navedenu tezu u ovoj presudi, a u slučaju potrebe obrani uvijek ostaje mogućnost pokretanja parničnog postupka tijekom kojeg će dokazivati svoje tvrdnje.

19.1. Nastavno je vještak utvrdila i da je okr. OH u svojstvu deponenta 29. prosinca 2021. sa Slatinskom bankom d.d. zaključila Ugovor o namjenski oročenom depozitu na rok od 60 mjeseci, a s namjenom zatvaranja obveza nastalih isplatom oštećenih klijenata, odnosno u svrhu zatvaranja obveza koje će nastajati isplatom sredstava oštećenim klijentima, te radi osiguranja po Ugovoru o kreditu broj 6139080812.

19.2. Rekapitulirajući sve navedeno u nalazu i mišljenju vještak je sublimirala kako slijedi. Transakcije sa naprijed navedenim oštećenicima je izvršila blagajnica s korisničkim inicijalima MD-01- OH u računalnom sustavu banke i to je učinila bez odgovarajuće vjerodostojne poslovne dokumentacije i bez ovlaštenja klijenta, protivno propisima i aktima banke o poslovanju s klijentima. Dakle, blagajnica s korisničkim inicijalima MD-01 – OH je bez znanja i odobrenja klijenata neovlašteno evidentirala u računalnom sustavu banke, a na teret štednih uloga klijenata, te je novčane iznose primila od klijenata, a da iste nije evidentirala u računalnom sustavu banke niti položila u blagajnu banke u ukupnom iznosu od 863.500,00 kn i 367.632,36 eura, a što sada obračunato prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 482.238,51 eura.

19.3. U odnosu na pitanje branitelja o teoretskoj mogućnosti da su nekim klijentima isplaćivane kamate, a nekima kamate i u više navrata vještak je objasnila kako su osnovica i kamate različite stvari i da je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela u obzir svu dokumentaciju do koje je mogla doći. Sve isplate je utvrđivala temeljem dokumentacije u spisu (tu misli i na dokumentaciju koju joj je na njeno traženje dodatno dostavila Slatinska banka), a iz čega je vidljiv točan broj isplata i iznos isplata za svakog pojedinog klijenta, a vidi se i osnova za isplatu tj. je li riječ o osnovici ili o kamati. Sve što je navela je i prikazano u njenom nalazu i mišljenju. Dakle, iz upravo iznesenog objašnjenja slijedi da su izrekom presude obuhvaćeni samo i isključivo iznosi za koje je okrivljena oštetila klijente, a posljedično i banku u osnovici.

20. Prije obrane sud je pročitao izvadak iz kaznene evidencije (KE) iz kojega slijedi da okrivljena do sada nije osuđivana.

21. Na kraju dokaznog postupka okrivljena je iznijela obranu iz koje proizlazi da je u Slatinskoj banci d.d. radila od 1999. do otkaza. U Rijeci je radila najprije na poslovima blagajnice, a potom i kao kreditni referent. Sve poslove je obavljala uredno i savjesno sve dok joj banka nije uručila otkaz. Otkaz nije dobila zbog predmeta ovog postupka već zbog neurednosti u poslovanju koje je moglo proći i sa opomenom. Nije jedino ona dobila otkaz već su otkaz dobivale i druge osobe tzv. stari kadar, pa smatra da se banka na taj način htjela riješiti starijih radnika. Banka je 2010. imala problema sa kapitalom tj. premalo štediša, a davala je velike kamate na oročenu štednju, ali i kredite po velikoj kamati. Kamata se na štednju redovito isplaćivala na ruke (to su potvrdili i svjedoci), a glavnica se ponovno oročavala. BZ se pojavila 2011. kao posrednik između osoba kojima je trebao kredit i banke. Ona je u ime banke prikupljala kreditnu dokumentaciju i slala ju u centralu u Slatinu gdje su se u konačnici odobravali krediti. Ispalo je da je banka odobrila 10-15 kredita koji se nisu otplaćivali ili su se otplaćivali s teškoćama. U sklopu svojeg posla radila je na naplati tih kredita, a banka je na nju vršila pritisak (slala je opomene i upozorenja). U tom dijelu njena života napustio ju je muž pa je ostala sa dvoje male djece koji su tada išli u osnovnu školu, dočim je suprug otišao živjeti sa drugim muškarcem. Za nju je to bio emotivni šok jer kao katolkinja i vjernica to nije mogla podnijeti pa je još i sve to skrivala od okoline pa smatra da je u tom dijelu života bila dezorijentirana. Sa slanjem prvih opomena danonoćno je primala prijetnje (kako na posu tako i kod kuće) u smislu da ako neplatiše još jednom nazove ili pošalje opomenu da znaju gdje joj djeca idu u školu. Dočekivali su ju nabildani tipovi ispred banke i prijetili joj da će mrak pojesti nju i djecu. U isto vrijeme banka tj. uprava je nju krivila zbog neuredno otplate kredita. Pokazalo se da je BZ dio kriminalne organizacije, a ona zbog cjelokupne (naprijed opisane) životne situacije nije imala hrabrosti niti mogućnosti suprotstaviti se svim izazovima. Pokušala je u nekoliko navrata dignuti kredit (do tada ih je otplatila tri po velikim kamatama) ali joj nije odobren jer nije bila „bonitetna“- htjela je sve podmiriti sama zbog prijetnji kojima je bila izložena. Dakle, oročeni novac je prebacivala na račune kreditnih partija na kojima se rate nisu zatvarale uredno međutim kako su kamate bile visoke to se dug nakupio. Nikada nije htjela oštetiti klijente i kad god su ovi tražili glavnicu ili kamatu oni su je dobili. Novac nikada nije zadržala novac za sebe. Ne želi opravdati svoje postupke ali svemu je „kumovao“ strah, nepromišljenost i borba za djecu. Banka joj nije odobravala kredit pa je „dublje tonula“. Željela se dogovoriti sa bankom oko svega, uostalom zbog toga je i bila u Zagrebu i tada je tražila popis nenaplativih kredita ali joj to nisu htjeli dati. Okrivljena je napomenula i da banka nije potraživala sav novac, npr., NZ je isplaćeno oko 20.000,00 eur-a, ali se to ne spominje u optužnici- sa J su se sreli predsjednik i članovi uprave tako da sve to u njoj budi sumnju u manipulaciju podacima od strane banke. Iako nije zadržala ništa, svjesna je da je napravila grešku međutim štetu je pokušala popraviti na način da se pokušavala sporazumjeti sa bankom. U 2-3 navrata bila je u banci u Zagrebu, surađivala sa nadležnima i iskazala spremnost da se situacija sanira- predala im je dokumentaciju kojom je raspolagala, a ticala se oročenja i isplate kamate klijentima banke (iako su obećali ni kopije joj nisu vratili). Na licu mjesta je napisala izjavu o svemu što je radila, a čak joj je i gospođa iz javnobilježničkog ureda rekla da „to nije dobro“ pa joj je izdiktirala novu izjavu koju je potpisala. Bila je konfuzna i preplašena pa je suprotno zakonu i aktima banke zaključila fiktivni ugovor o kreditu zajedno sa zasnivanjem hipoteke. Dok je razmišljala je li joj dobro potpisati ugovor o kreditu sa bankom stalno su je iz banke zvali i prijetili joj zatvorskom kaznom, tražili sudužnike i jamce. Tek nakon što je ugovor potpisan banka se sjetila da nije napravljena procjena založene nekretnine niti je nekretnina osigurana pa je to napravljeno naknadno. Ugovor o kreditu je napravljen i napisan u dogovoru da neće biti kaznene prijave i u tom je smislu njen bivši suprug pristao biti sudužnik. Da se bavila kriminalom ne bi dolazila u banku na razgovore i nosila dokumentaciju nego bi se sklonila na sigurno. Dogovor je bio da se neće pokretati kazneni postupak niti će se obavješćivati javnost jer bi u tom slučaju za banku nastala šteta budući je još ranije bila i afera sa poslovnicom u Pitomači gdje je direktora pronevjerio nekoliko milijuna eur-a. Banka je čak unajmila detektiva, djelatnike Slatinske banke i tadašnjeg šefa IH da obilaze njihovo boravište, prikupljaju podatke o njima i sl. Banka je čak i tužila njenog supruga ali je taj spor izgubila. Više od 4 godine otplaćuje kredit i cijela njena obitelj je na rubu egzistencije- mukotrpno rade da isplate sve. Okrivljena je navela i da radi težak noćni posao kojeg nastavlja raditi i danju- spava 3-4 sata dnevno i smatra da „debelo“ odrađuje danak. Do sada je ukupno otplatila preko 80.000,00 eura, a ranije je još otplatila 3 kredita sa istom svrhom, pa joj nije jasno kako se banka uopće pojavljuje kao oštećenik kada već naplaćuje štetu odnosno kada ima sredstva osiguranja plaćanja štete. Okrivljena je ponovila da išta od novca nije iznijela iz banke ili zadržala za sebe već se novac prelijevao sa jednog na drugi račun (najviše u vidu kamata i isplate dijela glavnice). U poslovnici u Rijeci, kontrole ili revizije su bile rijetke, svi su imali prolazne ocjene i nikada nije primijećena ni jedna nepravilnost. I prije nego li je podnesena kaznena prijava, a dok je bila na radnom mjestu, zvao ju je tadašnji odvjetnik i prijetio joj da će završiti u zatvoru ako ne kaže gdje je novac, a ona je to doživjela kao mobing na javnom mjestu jer je bila sama u kafiću- bila je uplašena i konfuzna. U konačnici okrivljena je odgovarajući na pitanje suda rekla da priznaje sve što se navodi u optužnici o načinu rada sa svakim pojedinim klijentom osim dijela u kojem se navodi da je novac zadržavala za sebe. Dakle, otvarala je ugovore o oročenju kojom prilikom je primala novac od klijenata i izrađivala je ugovore u ime banke, a klijentima je predavala primjerak ugovora međutim ugovore nije provodila u sustavu banke. Novac od klijenata nije zadržavala za sebe, već je novce uplaćivala na partije kredita koji su bili nenaplativi ili teško naplativi, a na koji je način banci pomagala u naplati nenaplativih kredita. Okrivljena je navela da je njoj normalno i prihvatljivo da banka tereti zaposlenika koji je izrađivao fiktivne ugovore o oročenju i preuzimao novac od pojedinih klijenata međutim taj novac nije kasnije zadržao za sebe, već ga je prosljeđivao trećim osobama, odnosno uplaćivao na račune trećih osoba. Iako tako sporno joj je zbog čega je banka nakon što je dogovoreno da kaznene prijave neće biti ipak odlučila istu podnijeti i na taj način nju izvrgnut kaznenom progonu kada ona u konačnici novac nije zadržala. Osobe na čije je račune novac uplaćivala tj. tzv. treće osobe na čije je račune tj. partije kredite uplaćivala novac ne poznaje i s njima nije u nikakvim odnosima. Okrivljena je priznala i da je u nekim slučajevima potpisivala razne dokumente u ime klijenata bez njihove volje i bez njihova znanja odnosno da je u nekim slučajevima u štedne knjižice klijenata upisivala pogrešne podatke tj. one podatke koji nisu slijedili iz službenih evidencija banke. Smatra da je napravila grešku ali i da ne treba kazneno odgovarati već se sve moglo završiti opomenom. U konačnici je okrivljena pojasnila kako smatra da iako je radila sve što je opisano u optužnici kazneno djelo nije počinila jer novac nije zadržala za sebe i jer je sve radila sa ciljem i motivom da zatvori nenaplative kredite. U svezi osoba za koje navodi da su joj prijetile okrivljena je pojasnila kako je riječ o nabildanim muškarcima koji su ju sačekivali u gradu, zvali na telefon, a sve prijetnje su bile u smislu da klijentima koji nisu uredno otplaćivali kredite ili ih nisu uopće uplaćivali više ne šalje opomene tj. da zaboravi na takve kredite jer ako ih ne zaboravi da će ubiti nju i djecu. Bila je sama sa dvoje male djece i nju je sve to šokiralo, prestrašena i osjećala se bespomoćno pa kako nije znala što bi dalje odlučila se postupati na način opisan u optužnici kako bi zatvorila „nenaplative kredite“ i u konačnici bila ispravna pred poslodavcem i izbjegla da se prijetnje prema njoj i djeci realiziraju. Prijetnje nikada nije prijavila i ne zna tko su ljudi koji su joj prijetili. Mjesečno zaradi oko 1.500,00 eura i od rada na crno još cca 500,00 eura, s time da na ime povrata kredita mjesečno isplaćuje ratu od 1.380,00 eura. Živi na način da ju uzdržavaju partner i djeca.

22. Analizirajući obranu, iskaze ispitanih svjedoka, materijalnu dokumentaciju i nalaze i mišljenja vještaka te dovodeći sve to u međusobnu vezu ovaj je sud mišljenja kako je dokazano da je okrivljena počinila kaznena djela stavljena joj na teret ali u smislu da je tu riječ o tri produljena kaznena djela iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11, 279. stavka 1. i 2. KZ/11 i čl. 270. st.1. KZ/11 iz razloga koji će nastavno biti detaljno izneseni.

23. Glede značenja i vjerodostojnosti iskaza ispitanih svjedoka sud se naprijed u tekstu već izjasnio, a glede ocjene vjerodostojnosti nalaza i mišljenja vještaka treba prvenstveno reći da stranke nisu imale primjedbe na nalaze i mišljenja. S druge pak strane ovaj sud primjećuje da vještaci nisu u nikakvim odnosima sa okrivljenom niti sa bankom kao oštećenikom odnosno da za suprotno nema niti indicija pa kako su nalazi i mišljenja izneseni sukladno pravilima znanosti i struke, a sva objašnjenja koja su vještaci dali su jasna i logički povezana to se nalazi i mišljenja oba vještaka ukazuju u cijelosti prihvatljivim odnosno vjerodostojnim.

24. Dakle, nije sporno da je okr. OH u inkriminiranom razdoblju radila u Slatinskoj banci d.d. najprije kao blagajnica, a od 1. studenog 2020. kao osobni bankar jer takav zaključak proizlazi iz Ugovora o radu koji prileže spisu, a uostalom osim iz obrane tako slijedi i iz iskaza svih ispitanih svjedoka. Iz spomenutih ugovora slijedi da je okr. OH zaposlena u Slatinskoj banci od 3. siječnja 2000. i to najprije kao blagajnik, a potom i kao osobni bankar. Nadalje iz ugovora o radu slijedi da je okr. OH: poslove blagajnika odnosno osobnog bankara dužna obavljati savjesno i stručno sukladno opisu poslova utvrđenom Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Slatinske banke d.d. te druge poslove po nalogu poslodavca koji su u skladu s naravi i vrsti poslova za obavljanje kojih je zasnovan radni odnos; upoznata sa Sigurnosnim politikama Poslodavca te da prihvaća sve obveze i odgovornosti koje iz istih proizlaze ali i da je upoznata s propisima o radnim odnosima i organizacijom rada.

25. Iz čl.87. st.6. KZ/11 slijedi kako je "odgovorna osoba" fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili ona osoba kojoj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a budući je nesporno da je okr. T obavljala u ime Slatinske banke d.d. povjerene joj poslove između kojih i poslove sa štednim ulozima u trenutku kada je najprije bila blagajnik, a potom i kao osobni bankar jasno je da se ista smatra odgovornom osobom u smislu čl.87. st.6. KZ/11. Svakako je jasno i da se poslovi koje obavlja blagajnik ili osobni bankar u svezi štednih uloga klijenata smatraju poslovima iz domene "gospodarskog poslovanja". Jasno je i da se okr. OH kao zaposlenica Slatinske banke d.d. za vrijeme dok je obavljala poslove u svezi svojeg radnog mjesta bila dužna brinuti o imovinskim interesima svojeg poslodavca tj. Slatinske banke d.d., a postupajući na naprijed navedene način činila je upravo suprotno jer je kao zaposlenica Slatinske banke d.d. naprijed detaljno iznesenim postupanjem u konačnici oštetila i Slatinsku banku d.d. za koju je nastala obveza naknade štete klijentima. Iz svih ugovora o štednim ulozima tj. iz svih transakcija koje su obuhvaćene ovom presudom slijedi da ih je obavila blagajnica pod šifrom R OH tj. da ih je obavila upravo okrivljena.

26. Postupanjem iz kojega slijedi da je okr. OH sa klijentima sklapala ugovore o štednim ulozima kojom prilikom su joj predavani od strane klijenata novčani iznosi, a da te ugovore nije evidentirala u banci niti je novac polagala na račun klijenta odnosno u blagajnu banke već je novac zadržavala za sebe (Z a.b.) i a.c.), U b.a), b.b), b.c.), b.d.) b.e.), b.f.) i b.d.), Uc.), B d.), B e.), UH f.), A h.), Ć i.) i V j.)), odnosno budući je na ime od ranije sklopljenih ugovora o štednim ulozima od klijenata primala novčane iznose koje je polagala na račune klijenata u manjem iznosu (l. S g.a.) odnosno budući je bez znanja i mimo volje klijenata podizala sa njihovih štednih uloga tj. računa novčane iznose koje je zadržavala za sebe (S g.b.), M k.) i F l) ) ostvarila je u subjektivnom i objektivnom smislu sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl.246. KZ/11). Naime, okr. OH je očito svjesno i voljno u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih interesa (prvenstveno interesa klijenata Slatinske banke d.d., a potom i same banke jer je u konačnici banka i naknadila štetu oštećenicima) koji se temelje na pravnom poslu (u odnosu na klijente temeljem ugovora o štednim ulozima sa svakim pojedinim klijentom odnosno u odnosu sa Slatinskom bankom d.d. temeljem Ugovora o radu) i povjerenju (činjenicom da je sklapala sa klijentima ugovor o štednim ulozima i radi lakšeg kontakta dala im svoj broj telefona te neke čak i pozivala telefonom podsjećajući ih na isplate kamata nedvojbeno je stvorila odnos povjerenja) i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist i time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, a činjenica je da je ovdje riječ o znatnoj imovinskoj koristi odnosno o znatnoj šteti. Naime, okrivljena je oštetila klijente koje je potom obeštetila Slatinske banka d.d. u ukupnom iznosu od 482.238,51 eura. Sukladno čl.87. st.29. KZ/11 imovinska korist, a samim time i imovinska šteta je znatna ako prelazi 7.963,37 eura. Iz svega do sada iznesenog slijedi da je okr. OH postupajući na načine citirane u izreci ove presude u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelje na pravnom poslu (ugovoru o radu) i povjerenju (prirodno je da blagajnik odnosno osobni bankar suradnjom sa klijentima kod ovih stvara dojam povjerenja, a uostalom odnos povjerenja je stvoren trenutkom potpisa ugovora o radu i sa poslodavcem tj. Slatinskom bankom) i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist i time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, a kaznenim je djelom pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta čime je ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11.

27. Budući je okr. OH kao odgovorna osoba Slatinske banke d.d. u okviru svojih zaduženja i ovlasti, svjesno i voljno, u poslovne isprave (isplatne listiće) unijela neistinite podatke i svojim potpisom i službenim pečatom ovjerila takve isprave i potom ih uporabila u poslovanju kao da su istiniti (CH a.a), TH d.), LH g.b.), ŽH k.) i ŠH l.) ostvarila je u subjektivnom i objektivnom smislu i sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ/11.

28. Budući je okr. OH iskorištavajući svoj položaj odgovorne osobe u Slatinskoj banci d.d. zbog čega joj je računalni sustav banke bio dostupan, bez znanja i volje klijenata ali svjesno i voljno, unijela u računalni sustav podatke koji nisu vjerodostojni, a koji imaju vrijednost za pravne odnose te uporabila takve podatke kao da su vjerodostojni (TH d.)., LH g.b.), ŽH k.) 11. i ŠH l.), sve u konačnom cilju stjecanja nepripadne imovinske koristi, ostvarila je u subjektivnom i objektivnom smislu i sva bitna obilježja kaznenog djela računalnog krivotvorenja iz čl. 270. st.1. KZ/11.

29. Iz dokumentacije slijedi da je okrivljena zaposlena u Slatinskoj banci neprekidno od 4. listopada 1999. godine (u spisu je više ugovora o radu i aneksa ugovora o radu za radno mjesto blagajnika i osobnog bankara). Iz dokumentacije slijedi da je okrivljena preuzela obvezu poslove obavljati u skladu s naravi i vrstom rada, sukladno pravilima struke i po svom najboljem znanju i iskustvu (kako je to specificirano u Ugovorima o radu). Iz dokumentacije slijedi da je okrivljenoj za obavljanje poslova dodijeljeno korisničko ime R OH. Iz opisa poslova radnog mjesta blagajnika između ostalog slijedi da je dužnost blagajnika "primitak, kontrola, unos i ovjera gotovinskih i bezgotovinskih naloga platnog prometa; servisiranje klijenata u domeni blagajničkog poslovanja s gotovinom; poslovi vezani uz poslovanje po tekućim, štednim i depozitnim računima; briga o matičnim podacima klijenata; otvaranje, zatvaranje i vođenje računa i depozita građana; arhiviranje i ostali poslovi vezani uz poslovanje po tekućim i štednim računima građana; obavljanje transakcija uplata i isplata putem blagajne po svim depozitnim računima" s time da se blagajnici u radu između ostalog pridržavaju i načela: provjere ispravnosti dokumenta; isplatni dokumenti trebaju biti ovjereni kako potpisom blagajnika tako i potpisom klijenta; ažurnog pravilnog i pravovremenog odlaganja dnevne dokumentacije.“ Isto tako proizlazi da se blagajničke transakcije knjigovodstveno provode kroz informacijski sustav banke u prisutnosti klijenta. Iz dokumentacije proizlazi da je svaki blagajnik kod raskida/prekida pojedinih ugovora o računima, štednim ulozima, oročenim depozitima po štednom ulogu do 20.000,00 eura u obvezi ishodovati odobrenje osoba višeg nivoa odlučivanja kao i za storno transakcije. Iz Pravilnika o blagajničkom poslovanju proizlazi da službenici banke ne smiju provoditi uvid u promet po računima klijenata ili obavljati transakcije bez nazočnosti klijenata. Iz dokumentacije koja se tiče poslovanja sa kunskim i deviznim štednim ulozima proizlazi da: jedan primjerak ugovora se predaje klijentu, a drugi zadržava banka; klijent se upoznaje sa postupkom poslovanja banke; uplate i isplate štednih uloga vrše se putem uplatnih i isplatnih naloga (listića), a iste potpisuje klijent ili sa njegove strane opunomoćena osoba, a u ime banke sam blagajnik. Za slučaj "saldiranja oročenih štednih uloga" postupa se na način da klijent predočava ugovor o oročenom štednom ulogu, a djelatnik banke ga uspoređuje s primjerkom koji se nalazi u poslovnici, a nakon izvršene saldacije djelatnik banke ispred klijenta poništava ugovor o oročenju bariranjem (dvije kose crte) i vraća ugovor deponentu. Za slučaj da je došlo do pogrešnih knjiženja od strane djelatnika banke ili pogrešno zadanih naloga klijenta na blagajni provodi se storno na način da se dokument stornira tako da se precrta s dvije kose crte (barira) između kojih se upisuje riječ STORNO te se ukratko opiše razlog storna s time da se u tom slučaju klijentu obavezno uručuje primjerak dokumenta s jasno naznačenim stornom. Iz svega iznesenog ukazuje se osnovanim zaključiti da je okrivljena u svojem radu postupala protivno odredbama Ugovora o radu i opisu poslova radnog mjesta te odredbama Pravilnika o blagajničkom poslovanju, ne poštujući obvezu obavljanja poslova savjesno i stručno, sukladno Propisima i aktima banke o poslovanju sa kunskim deviznim štednim ulozima klijenata.

30. Kada se uzme u obzir da je okr. OH kao djelatnica Slatinske banke d.d. s namjerom izvršila: više odvojenih radnji opisanih u izreci pod toč. a.) do l.) od kojih svaka za sebe ima sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.246. KZ/11; više odvojenih radnji opisnih u toč. a.a.), d.), g.b.), k.) i l.) izreke od kojih svaka za sebe ima sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.279. st.1. i 2. KZ/11; više odvojenih radnji opisanih u toč.d.), g.b.), k.) i l.) izreke od kojih svaka za sebe ima sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.270. st.1. KZ/11; a riječ je o radnjama koje s obzirom na prostornu (poslovnica Slatinske banke d.d. u Rijeci) i vremensku (u razdoblju od 29. listopada 2010. do 27. kolovoza 2021. tj. u kontinuitetu od gotovo 11 godina) povezanost te činjenicu da je okrivljena u svim slučajevima postupala iskorištavajući svoj položaj u Slatinskoj banci d.d. (blagajnica odnosno osobna bankarica) na koji su joj način bili dostupni klijenti i informacije o njima, materijalna dokumentacija banke i računalni sustav banke, čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Upravo iz navedenog razloga sud je po službenoj dužnosti izvršio intervenciju u pravnu kvalifikaciju optuženih kaznenih djela na način da je okrivljenu oglasio krivom za jedno produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11, jedno produljeno kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl.279. st.1. i 2. KZ/11 i jedno produljeno kazneno djelo računalnog krivotvorenja iz čl.270. st.1. KZ/11. Ovdje svakako treba naglasiti da je sud prilikom pravne kvalifikacije uzeo u obzir da je okr. OH pojedinim radnjama pribavila protupravnu imovinsku korist u iznosu manjem od 7.963,37 eura (kako je to utvrđeno za toč. b.b.), b.c.), b.d.) i c.), a sukladno čl.87. st.29. KZ/11 riječ je o cenzusu iznad kojega se šteta odnosno korist smatra znatnom), međutim sukladno čl.52. st.3. KZ/11 produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju je pravno označeno prema najtežem tj. kao kazneno djelo iz čl.246. st.2. KZ/11, a svakako je u tom smislu uzeta u obzir i činjenica da je spomenuto produljeno kazneno djelo pravno označeno i uzimajući u obzir zbroj vrijednosti imovinske koristi pribavljene svim odvojenim radnjama (čl.52. st.4. KZ/11).

30.1. Činjenica je da je Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024, 136/2025 stupio na snagu 1. siječnja 2013. ali i da je dio djela opisanog pod toč. a.a.) počinjen prije stupanja na snagu KZ/11. Kraj takvog stanja stvari ovaj je sud ispitao i postojanje pravnog kontinuiteta tj. jesu li kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11 te krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl.279. st. 1. i 2. KZ/11 bila predviđena i ranijim Kaznenim zakonom (Narodne novine br. 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 84/2005, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 77/2011, 125/2011, 143/2012: dalje KZ/97) tj. Kaznenim zakonom koji je bio na snazi u trenutku učina djela iz toč.a.a.) izreke, budući sukladno čl.2. KZ/11 nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila određena zakonom. U smislu navedenog ovaj je sud utvrdio da čl.337 KZ/97 (zlouporaba položaja i ovlasti) propisano: 1.) „Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost,“; 2.) „Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga,“, iz čega proizlazi da je postupanje okrivljene koje je u ovoj presudi označeno kao djelo iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11 u toč. a.a.) bilo kažnjivo i u vrijeme važenja KZ/97. U odnosu na kazneno djelo iz čl.279. st.1. i 2. KZ/11 opisano u toč. a.a.) ovaj sud primjećuje da je čl.312. KZ/97 (krivotvorenje službene isprave) propisano: „1.) Službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem“; 2.) „Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i službena ili odgovorna osoba koja neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koja istinitu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neuporabljivim.“, iz čega proizlazi da je postupanje okrivljene koje je u ovoj presudi označeno kao djelo iz čl.279. st.1. i 2. KZ/11 u toč. a.a.) bilo kažnjivo i u vrijeme važenja KZ/97. Iz iznesenog jasno slijedi da je u ovom predmetu, a glede postupanja okrivljene koje je opisano u u dijelu toč. a.a.) tj. do 1. siječnja 2013. i to u odnosu na kaznena djela iz čl.246. st.1. i 2. KZ/11 i čl.279. st.1. i 2. KZ/11, osiguran pravni kontinuitet.

31. Svakako treba napomenuti da ovome sudu dio obrane iz kojeg proizlazi da se okrivljena ne smatra krivom jer je djela počinila pod prisilom tj. uslijed prijetnji, a sve kako bi učinom djela zaštitila sebe i obitelj, nije prihvatljiv jer je u potpunosti neživotan i kao takav neuvjerljiv. Naime, okrivljena je po ocjeni ovoga suda osoba urednog izgleda i urednog intelektualnog funkcioniranja pa samim time nema nikakvog razloga za zauzimanje stava kako okrivljena ne shvaća da bi u slučaju ozbiljnih prijetnji kojima je ugrožen njen život i život njene djece, pomoć trebala tražiti od nadležnih tijela (policije ili tužiteljstva) umjesto da u cilju izbjegavanja realizacije izrečenih prijetnji čini kaznena djela. Dakle, jedini ispravan način zaštite žene od „nabildanih muškaraca“ koji joj prijete smrću je prijava nadležnim tijelima (policiji ili tužiteljstvu), a što je po ocjeni ovoga suda svakoj prosječnoj osobi koja je u dobi između cca 36 godina 47 godina (koliko je okrivljena tempore criminis bila stara) i koja samim time ima i dovoljno životnog iskustva te koja nema poremećaj u rasuđivanju, u potpunosti jasno. Kada se upravo navedeno sagleda u kontekstu činjenice da okrivljena nikada nije prijavila nikakve prijetnje ali i da niti tijekom ovog postupka nije identificirala ili makar pobliže odredila osobe koje su joj prijetile onda je jasno da je tu riječ o paušalnim navodima koji nisu ničim potkrijepljeni i koji se ukazuju nevjerodostojnim te iskonstruiranim isključivo u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti. S druge pak strane okrivljena je nastojala prikazati da je sav novac uplaćivala na račune tzv. nenaplativih ili teško naplativih kredita ali nije rekla imena osoba koje su bile nositelji tih kredita niti je u tom smjeru predlagala bilo kakve dokaze iako je s druge strane jasno dala do znanja kako osobe čije je kredite otplaćivala novcima pribavljenim radnjama opisanim u izreci ne poznaje i s njima nema nikakve veze. Budući po ocjeni suda ne postoji osoba koja je normalnog slijeda misli i očuvane sposobnosti rasuđivanja, a koja bi nepoznatim osobama kojima po prirodi stvari ništa ne duguje, otplaćivala rate kredita to se i taj dio obrane ukazuje neprihvatljivim tj. nevjerodostojnim jer je očito iskonstruiran u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti.

32. Prilikom izbora vrste i visine kaznene sankcije okrivljenoj je olakotnim cijenjena dosadašnja neosuđivanost (naime, okrivljena u dobi od gotovo 51 godine do sada nije osuđivana), majčinstvo (2 djece iako je uzeto u obzir da su ista punoljetna), činjenica da je u cilju naknade štete već uzela kredit kod Slatinske banke d.d., a na koji je način već isplatila 34.092,02 eura osnovice te da je i prije podizanja kredita na ime naknade štete isplatila 20.485,10 eura tj. da je sveukupno do sada banci namirila štetu u visini do 54.577,12 eura te faktički djelomično priznanje kaznenog djela tj. priznanje činjeničnih navoda iz optužnice osim u dijelu da je novac zadržala za sebe s time da je uzeto u obzir kako je djelomično priznanje uslijedilo u obrani koja je iznesena na samom kraju postupka ali i da je okrivljena i nadalje stava sa se ne smatra krivom. Okrivljenoj je otegotnim cijenjena nevjerojatna upornost i kontinuitet u činjenju kaznenih djela (jest da je u pravnom smislu riječ o 3 produljena kaznena djela ali je ovdje svakako uzeta u obzir činjenica da je u vremenskom periodu od gotovo 11 godina u kontinuitetu počinila 21 radnju koja sadrži sva obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, 5 radnji od kojih svaka sadrži sva obilježja kaznenog djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave i 4 radnje od kojih svaka sadrži sva obilježja kaznenog djela računalnog krivotvorenja). S obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, svrhu kažnjavanja, stupanj krivnje, pogibeljnosti djela te osobne i imovinske prilike okrivljene te osobito uzimajući u obzir da je nakon učina djela počela namirivati štetu sud je okrivljenoj primjenom odredbi o stjecaju najprije za svako produljeno kazneno djelo izrekao kazne u visinama citiranim u izreci, a potom je izrekao i jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 4. godine. Ovaj je sud mišljenja da je upravo izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 4. godine u potpunosti pogodna za ostvarenje svih svrha kažnjavanja navedenih u čl.41. KZ/11 tj. da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utječe na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te da se omogući počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

33. Prilikom odluke o imovinskopravnom zahtjevu koji je specificiran na listu 1174 u visini od 486.854,70 eura treba reći da je uzeto u obzir kako je okr. T temeljem sklopljenog ugovora o dugoročnom nenamjenskom kreditu uz zalog stambene nekretnine te uplatama banci do dana zaključenja rasprave, a na ime naknade štete podmirila iznos od 54.577,12 eura na ime osnovice štete. Uzimajući u obzir da je šteta izračunata po stalnom sudskom vještaku i da ista iznosi 482.238,51 eura, a da je okrivljena do sada isplatila osnovicu u visini od 54.577,12 eura proizlazi da je okr. T valjalo ovom presudom obvezati da temeljem postavljenog imovinskopravnog zahtjeva namiri ostatak štete u visini od 427.661,39 eura. Budući je Slatinska banka imovinsko pravni zahtjev postavila u visini od 486.854,70 eura to je navedenu banku sa zatraženim ostatkom koji prelazi dosuđeni imovinsko pravni zahtjev tj. sa iznosom od 59.193,31 eur valjalo uputiti na parnicu. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu je donesena sukladno čl.158. ZKP/08.

34. Ovaj sud nalazi potrebnim osvrnuti se na dio završnog govora branitelja iz kojeg proizlazi da je po njegovom izračunu nepodmireni dio štete cca 93.000,00 eura. Naime, ponavlja se da je u ovom postupku provedeno složeno bankarsko financijsko vještačenje i da je nalaz i mišljenje vještaka u konačnici ocijenjen vjerodostojnim jer je isti u potpunosti logičan, temeljit i jasan. Jednostavnom matematičkom operacijom tj. zbrajanjem svih iznosa za koje su klijenti oštećeni bez dvojbe se dolazi do visine ukupne štete koju je vještak i po ocjeni suda ispravno izrazio u visini od 482.238,51 eura. Kada se od navedenog iznosa oduzme iznos u kojem je okrivljena do sada namirila štetu - 54.577,12 eura onda je jasno da nepodmireni iznos štete iznosi 427.706,39 eura slijedom čega se navodi branitelja da nepodmireni dio štete iznosi cca 93.000,00 eura ne ukazuju osnovanim.

35. Prilikom odluke o troškovima postupka sud je uzeo u obzir dopis porezne uprave iz kojeg proizlazi da je okr. T tijekom prvih šest mjeseci 2025. u prosjeku ostvarila plaću od 1.566,30 eura, a što u bitnome odgovara i navodu okrivljene da ostvaruje plaću od „oko 1.500,00 eura“. Kada se iznos mjesečnih primanja okrivljene u visini od cca 1.500,00 eura dovede u vezu s njenim navodom da i od rada na crno ostvaruje dodatnih cca 500,00 eura mjesečno proizlazi da okrivljena mjesečno privredi cca 2.000,00 eura. Sagledavajući činjenicu da okrivljena mjesečno plaća ratu kredita u visini od nešto manje od 1.400,00 eura proizlazi da joj za zadovoljenje osnovnih životnih potreba mjesečno ostaje cca 600,00 eura što pak uzimajući u obzir općepoznate troškove života znači da se istu ne može obvezati na plaćanje troškova postupka jer bi u suprotnom bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje. Naime, sud je svjestan činjenice da je okrivljena oglašena krivom za štetu od 482.238,51 eura, međutim sud tijekom postupka nije uspio utvrditi gdje je novac u pitanju slijedom čega postoji mogućnost i da okrivljena više ne raspolaže navedenim novčanim iznosom zbog čega je za potrebe odluke o troškovima ovog postupka uzet u obzir samo podatak o visini mjesečnih primanja okrivljene, a iz kojih proizlazi da u ovom slučaju dolazi u obzir primjena odredbe čl.148. st.1. i 6. ZKP/08 temeljem koje je okrivljenu valjalo osloboditi od obveze naknade troškova ovog postupka iz čl.145. st.2. toč.1. do 6. ZKP/08. S druge pak strane okrivljenu je temeljem čl.148. st.1. u svezi čl.145. st.2. toč.8. ZKP/08 valjalo obvezati na plaćanje nužnih izdataka i nagrade opunomoćenika oštećene Slatinske banke d.d. (odvj. Siniša Babić) s time da će se odluka o visini tih troškova donijeti naknadno i to samo u slučaju da takvi troškovi budu zatraženi.

36. Treba reći i da je sud odbio neke dokazne prijedloge obrane jer su isti procijenjeni nevažnim. Naime, sud nije pribavio odnosno proveo kao dokaz izvanrednu reviziju u Slatinskoj banci od 17. srpnja 2019. budući već iz samog dokaznog prijedloga proizlazi da je revizija provedena povodom sumnje na pronevjeru stanovitog K u visini od 5.000.000,00 eura, a da iz revizije proizlazi kao u poslovnici Slatinske banke u Rijeci nije bilo nepravilnosti u poslovanju. Naime, po prirodi stvari nepravilnosti u poslovanju poslovnice Slatinske banke d.d. u Rijeci nisu se ni mogle utvrditi sve dok se sami oštećenici nisu javili u banku pozivajući se na manjak novčanih sredstava jer je okrivljena očito sve poduzela da "nepravilnosti" u poslovanju prikrije, npr. iako je ugovore o oročenju predavala klijentima uopće ih nije pohranjivala u banci niti ih je prikazivala u računalnom sistemu banke pa je jasno da drugim službenicima banke nije niti moglo biti poznato da takvi ugovori uopće postoje i sl. S druge pak strane činjenica da je u Slatinskoj banci neka druga osoba počinila kazneno djelo pronevjere ne utječe na ovaj predmet. Sud je odbio i ispitati PZ (predsjednik uprave Slatinske banke d.d.), a na okolnost izvršenja svake pojedine radnje stavljene na teret okrivljenoj odnosno na okolnosti pojašnjenja načina funkcioniranja računalnog sustava banke jer je to u potpunosti nepotrebno s obzirom na utvrđeno činjenično stanje. Naime, sve što je okrivljena činila, a što je opisano u toč. a.) do l.) je utvrđeno temeljem svih naprijed iznesenih dokaza pa bi svako daljnje ispitivanje svjedoka na okolnosti koje su već utvrđene predstavljalo bespotrebno odugovlačenje ovog kaznenog postupka zbog čega se ovaj dokazni prijedlog osim odugovlačećim ukazuje i nevažnim. Nadalje, iz dokaznog prijedloga obrane za izvršenjem uvida u predmet OS u Rijeci P-1915/2021 ne proizlazi apsolutno ništa bitno za ovaj kazneni postupak jer je u predmetu P-1915/2021 donesena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev između ostalog i protiv drugotuženog AH, a kojim tužbenim zahtjevom je traženo da se utvrdi kako je ovaj vlasnik određenih nekretnina u k. o. [katastarska općina].

37. Slijedom svega naprijed iznesenog donesena je odluka kao u izreci.

U Rijeci 24. studenog 2025.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Domagoj Vučkov

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopušteno je podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje viši sud.

DN-a:

- ŽDO

- okr. OH

- branitelj Alen Bošković, odvj. iz Rijeke

- pun. ošt. Siniša Babić, odvj. iz Zagreba