Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Rabu

Bobotine 1

51280 Rab

Poslovni broj: Ovr-169/2025.-11.

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, po sucu tog suda Lauri Puljar- Matić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Eos Matrix d.o.o. Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, zastupan po zaposlenici GC, protiv ovršenice GCP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi: Pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 24. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u postupku izravne naplate pokrenutom kod FINA na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Švegović iz Rijeke, Titov trg 10, posl.br. Ovrv-1022/15 od 24. lipnja 2015.

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenica da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Švegović iz Rijeke, Titov trg 10, posl.br. Ovrv-1022/15 od 24. lipnja 2015., iz razloga jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave te iz razloga nastupa zastare potraživanja ovrhovoditelja propisano odredbama čl. 50. st.1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24), te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda prvotno dana 16. travnja 2025. zaprimljen prijedlog ovršenice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim a koji ovršni postupak je pokrenuo ovrhovoditelj Eos Matrix d.o.o. Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, kod FINE temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Vesne Švegović iz Rijeke, Titov trg 10, posl.br. Ovrv-1022/15 od 24. lipnja 2015., iz razloga jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave. Naknadno, podneskom od 21. listopada 2025. ovršenica se poziva i na nastup zastare potraživanja kao razlog za proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa nedopuštenim

2. Na te prijedloge se ovrhovoditelj nije očitovao.

3. Naknadno, podnescima od 31. listopada 2025., 7. studenog 2025., 11. studenog 2025. i 20. studenog 2025. ovršenica predlaže da se pored proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate nedopuštenim, hitno donese odluka o obustavi naplate i deblokadi računa, što se smatra prijedlogom za odgodu ovrhe. Navodi da je riječ o njenoj plaći u iznosu od 842,00 EUR bruto (613,94 EUR neto) od koje se redovito plijeni 204,56 EUR, te joj nakon provedbe ovrhe i odbitaka na raspolaganju ostaje 519,74 EUR mjesečno što nije dovoljno za pokriće osnovnih životnih troškova (hrane, režija, stanarine i potreba djece), te joj daljnja provedba ovrhe u ovom okolnostima uzrokuje nenadoknadivu štetu i dovodi do financijske blokade.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) propisano je kako slijedi: (1) Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. (2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Obzirom ovršenica zahtijeva da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim zbog razloga iz čl. čl. 50. st.1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24), temeljem čl. 52. st.1. i 3.

OZ-a odlučeno je kao u zaključku.

6. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

7. Dakle da bi prijedlog za odgodu ovrhe bio osnovan, potrebno je da kumulativno budu ispunjene obje zakonske pretpostavke (i objektivna i subjektivna) iz čl. 65. OZ-a.

8. S obzirom da je ovršenica podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ispunjen je jedan od uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a (objektivna pretpostavka).

9. Međutim, u konkretnom slučaju nije ispunjena subjektivna pretpostavka za odgodu ovrhe odnosno ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

10. U odnosu na navode ovršenice iz prijedloga za odgodu ovrhe, treba navesti da odgoda ovrhe ne znači deblokadu računa, već znači odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava (s kojima ovršenik ni unatoč odgodi ne bi mogao raspolagati), a treba navesti i da ovršenica ničim ne konkretizira u čemu se sastoji vjerojatnost nastupna nenadoknadive odnosno teško nenadoknadive štete. Nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim kada predlaže odgodu ovrhe ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, već se mora raditi o vjerojatnosti štete u većem opsegu kao i o vjerojatnosti da je takva šteta nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva. Ovršenica u konkretnom slučaju ničime ne obrazlaže niti dokazuje da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu odnosno teško naknadivu štetu ili da bi nastupilo nasilje. Navođenje ovršenice da ostatak plaće koji ostaje nakon pljenidbe računa nije dostatan za pokriće osnovnih životnih troškova (hrane, režija, stanarine i potreba djece) što dovodi do "financijske blokade" ne ukazuje samo po sebi na vjerojatnost nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete ili nasilja.

11. Slijedom gornjeg u konkretnom slučaju nije ispunjena pretpostavka koja mora biti ispunjena da bi sud na prijedlog ovršenika odgodio ovrhu pa je predmetni prijedlog za odgodu ovrhe odbijen sukladno čl.65. st.1. OZ-a.

12. Zbog toga je riješeno kao u izreci.

U Rabu, dana 11. rujna 2025.

Sudac

Laura Puljar-Matić

Uputa o pravnom lijeku: Uputa o pravnom lijeku:

Protiv zaključka nije dopuštena žalba.

Protiv rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za županijski sud.

Dostaviti;

- ovrhovoditelju , uz podnesak ovršenika od 31.10.2025., 7.11.2025. 11.11.2025. sa prilogom i 20.11.2025.

- ovršeniku osobno

Kal. 15 dana