REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-578/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, protiv prvo protustranke OA iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], drugo protustranke ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku, treće protustranke EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i četvrto protustranke SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi prvo i drugo protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, od 31. ožujka 2025., poslovni broj: R1-33/2023-55, 24. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba prvo i drugo protustranke OA i ĐA, ukida se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, od 31. ožujka 2025., poslovni broj: R1-33/2023-55, u pobijanom dijelu pod točkama I, II i VII izreke, te se predmet u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I Uređuje se prema posljednjem mirnom posjedu međa između nekretnina predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisanu u BZP izvadak broj 73 kao dvorište, površine 4463 m2, put površine 62 m2, kuća, [adresa], površine 216 m2 i pomoćna zgrada površine 119 m2 na ime 1/1 PA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i prvo protustranke i drugo protustranke kčbr. [katastarska čestica] upisanu u izvadak iz BZP broj 883 kao kuća [adresa], površine 163 m2, dvorišna zgrada, površine 205 m2, dvorište površine 1958 m2 i put površine 52 m2 na ime ½ [adresa] i ½ ĐA [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] linijom koja se proteže od točke A u kojoj je zabijena željezna šipka promjera 1.4 cm do točke B u kojoj je zabijena željezna cijev promjera 2,5 cm u duljini od 86,32 m skice geodetskog vještaka Gorana Pospiša, dipl.ing. geodezije iz GEOSIGNAL d.o.o. od 28. listopada 2024. koja je sastavni dio ovog rješenja.

II Od trenutka kad je međa označena međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do ove međe, a tko tvrdi suprotno, treba to i dokazati.

III Svaka stranka u parnici može dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim uskladi međa no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

IV Obustavlja se postupak u odnosu na protustranku CA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

V Obustavlja se postupak u odnosu na protustranku SA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

VI Predlagatelj PA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan solidarno naknaditi prvo protustranci OA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugo protustranci ĐA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] trošak postupka u iznosu od 6,73 € u roku 15 dana po pravomoćnosti.

VII Odbijaju se prvo i drugo protustranka sa zahtjevom za naknadu troškova povrh dosuđenih 6,73 € kao neosnovanim.

VIII Protustranka CA sam snosi svoje troškove.„

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pod točkama I, II i VII izreke, prvo i drugo protustranke pravovremeno su izjavile žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19; - dalje: ZPP), a vezano za bitne povrede odredaba parničnog postupka sadržajno ukazujući na bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

2.1. U žalbi navode da je sporni put (prema nalazu vještaka kolni put sastojeći od makadamskog i travnatog dijela) u naravi širine 2,5 do 3,00 metara jasno vidljiv na izvodu iz katarskog plana od 21. ožujka 2014., kao sastavni dio njihove nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ranije označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da put predstavlja jedinu putnu vezu do njihove kuće i gospodarske zgrade, da do kuće na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predlagatelj ima drugi kolni pristup od javnog puta (ceste) s istočne strane, a da se putem koji predstavlja sastavni dio čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predlagatelj isključivo koristi za pristup do svoje gospodarske zgrade i dijela dvorišta zapadno od kuće što mu oni ne osporavaju niti priječe, da je prvostupanjski sud među uredio na način da je put na zapadnoj strani u cijelosti pripao predlagatelju, dok je na istočnoj strani međašnu točku A postavio približno na sredinu puta, da iz pobijanog rješenja proizlazi da je međa uređena po posljednjem mirnom posjedu međutim uzimajući u obzir izreku i obrazloženje istog da je put faktično podijeljen na dva nejednaka dijela koji se svaki zasebno ne mogu koristiti, tako da je obrazloženje proturječno samo sebi, da sud nije obrazložio na koji način je predlagatelj u posljednjem mirnom posjedu svoje nekretnine do međne linije A-B sa južne strane, niti je to utvrdio u odnosu na njih za istu međnu liniju sa sjeverne strane, to posebno ako se uzme u obzir činjenica da svi oni put nesmetano koriste duže od 30 godina. Protustranke smatraju da je njihovo pokazivanje međne linije (točke B1-B2) približno odgovarajuće međi između nekretnina stranaka prema službenom katastarskom planu koji je egzistirao do obnove zemljišnih knjiga kada je put ucrtan potpuno neprirodno, pa stoga tvrde da su granice njihove nekretnine točno prikazane u katastarskom planu iz 2014. kada je put bio prikazan kao sastavni dio njihove nekretnine, ucrtan prema stvarnom stanju i u širini koja im je omogućavala normalne provoze motornim vozilima do njihove kuće i gospodarske zgrade. Navode da je pokazivanje međe od strane predlagatelja neuvjerljivo i neodrživo, obzirom da bi se prema njegovoj tvrdnji međa protezala preko točke 6 skice očevida u kojoj se nalazi njihova ograda pri čemu da je betonski stup ograde u točki 7 postavljen prije više od 20 godina koju ogradu su oni izgradili čemu se predlagatelj nije protivio pa je nelogično da međa prolazi kroz ogradu i da dio njihove ograde pripada predlagatelju. Navode i da je točka B međe približno odgovarajuća točki A2 međe po tvrdnji predlagatelja, te da je u tom dijelu put travnati te da ga i oni i predlagatelj koriste za pristup na svoje dvorišta, zatim da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti iskaz svjedoka JA i da je propustio obrazložiti od kakvog je značaja što je u zemljišnoj knjizi upisano da njihovoj nekretnini pripada i put od 52 m2.

2.2. Naposlijetku navode da međa nije valjano uređena jer posljednji mirni posjed stranaka sud nije utvrdio, uz čega da je nemoguće da je svaka stranka vlasnik pola puta, a tom polovinom puta promet uopće nije moguć, a obzirom da je pogrešna odluka o glavnoj stvari da je pogrešna i odluka o troškovima postupka.

2.3. Predlažu da se prvostupanjsko rješenje ukine pod točkama I, II i VII izreke i predmet vrati na ponovan postupak.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj navodi da su žalbeni razlozi neutemeljeni i protivni izvedenim dokazima, da je sud među uredio sukladno članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a pozivanje protustranki na katastarski plan iz 2014. da je neodrživo obzirom da je isti stavljen van snage provođenjem nove izmjere, pa da je sud pravilno uredio među prema posljednjem mirnom posjedu.

3.1. Predlaže da se žalba protustranki odbije.

4. Žalba prvo i drugo protustranke je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u pobijanim točkama I, II i VII izreke i postupak koji mu je prethodio, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u vezi s člankom 365. stavka 2. ZPP-a i paragrafom 21. stavka 1. Zakona o vanparničnom postupku, koji se primjenjuje obzirom na početak ovog sudskog postupka („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj 45/1934 i „Narodne novine Republike Hrvatske“ broj 73/91; - dalje ZVP), a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Međutim prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se ukazuje u žalbi jer prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. Prvostupanjski sud je na okolnosti posjedovanja predmetnih nekretnina i pravca međe u postupku saslušao svjedoke i stranke, međutim njihove iskaze nije analizirao niti ocijenio, iako je dužan dati ocjenu iskaza saslušanih svjedoka i stranaka, te jasno i logično objašnjenje o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti pojedinih iskaza, kao i ocjenu svih provedenih dokaza, primjenjujući odredbu članka 8. ZPP-a, slijedom čega zbog počinje bitne povrede i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud za sada ne može utvrditi je li pravilno primijenjeno materijalno pravo.

5.2. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se međa između nekretnina predlagatelja, te prvo i drugo protustranke nije mogla urediti prema katastarskom nacrtu jer stranke na to suglasno nisu pristale, slijedom čega protustranke nepotrebno i neosnovano u žalbi ukazuju da je sporni put jasno vidljiv na izvodu iz katarskog plana od 21. ožujka 2014., kao sastavni dio njihove nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Za konačno rješenje ovog izvanparničnog postupka uređenja međe nije od značaja niti što je u zemljišnoj knjizi upisano da nekretnini prvo i drugo protustranke pripada i put od 52 m2, pa neobrazlaganje te činjenice ne predstavlja propust u radu prvostupanjskog suda.

6. Iz prvostupanjskog rješenja proizlazi kao što je prethodno navedeno da se međa između nekretnina predlagatelja, te prvo i drugo protustranke ne može urediti prema katastarskom nacrtu, da između stranaka nema sporazuma o međi, pa da je stoga međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način pobliže opisan pod točkom I izreke pobijanog rješenja, odnosno tako da se međa proteže od točke A u kojoj je zabijena željezna šipka promjera 1,4 cm do točke B u kojoj je zabijena željezna cijev promjera 2,5 cm, u duljini od 86,32 m, prema skici očevida geodetskog vještaka Gorana Pospiš, dipl. ing. geodezije iz GEOSIGNAL d.o.o., od 28. listopada 2024. koja je sastavni dio rješenja.

6.1. Prvostupanjski sud pogrešno pod točkom I izreke navodi da je sastavni dio rješenja skica očevida stalnog sudskog vještaka Gorana Pospiš, dipl. ing. geodezije od 28. listopada 2024. (što je datum održavanja očevida, a ne datum izrade skice) obzirom da je iz spisa razvidno da se radi skici očevida stalnog sudskog vještaka za područje geodezije Gorana Pospiš, mag. ing.geod.et geoinf. od 11. siječnja 2025.

6.2. Bitno je za istaći i da vještak u nalazu i mišljenju navodi da je na skici očevida međne linije označio različitim bojama, tako da je:

-međna linija prema pokazivanju predlagatelja PA označena ljubičastom (magenta) bojom, a omeđena je točkama A1 – A2 i ima duljinu od 81.55 m;

-međna linija prema pokazivanju protustranke OA označena plavom bojom, a omeđena je točkama B1 – B2 i ima duljinu od 87.51 m;

-međna linija prema pokazivanju protustranke CA označena zelenom bojom, a omeđena je točkama C1 – C2 i ima duljinu od 36.75 m;

-rub makadamskog dijela kolnog puta i rub asfalta ceste označen narančastom bojom;

-živica i betonsko- željezna ograda prikazane su tankom linijom svijetlo plave boje;

-crnim debelim linijama prikazana kopija katastarskog plana;

-crnom crtkanom debelom linijom prikazana linija sporne međe kakva je ucrtana na aktualnoj kopiji katastarskog plana;

-linija sudski uređene međe označena crvenom debelom linijom i oznakama A – B, a ima duljinu od 86.32 m.

6.2.1. Međutim na str. 130 spisa priliježe skica očevida ispisana u crno-bijeloj tehnici, tako da skica očevida koja se nalazi u spisu ne prikazuje međašne linije u bojama koje vještak navodi, pa će u ponovnom postupku prvostupanjski sud radi jasnijeg uvida u prikazane međašne linije, spisu priložiti skicu u boji kako ju je vještak i izradio.

7. Prvostupanjski sud je na očevid izašao 9. travnja 2021. (kojom prilikom je prekinuo postupak i uputio predlagatelja na pokretanje parnice radi utvrđenja prava vlasništva na spornom putu), 6. studenog 2023. (kada je očevid prekinuo zbog neprimjerenog ponašanja predlagatelja), te konačno 28. listopada 2024., ali niti na jednom od zapisnika sačinjenih tim prilikama, nije naveo svoja neposredna zapažanja, nije opisao stvarno stanje na terenu, niti je na jasan i nedvojben način opisao među pokazanu po predlagatelju i protustrankama, slijedom čega je prema mišljenju ovog suda činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, to posebno i zbog razloga što iskaze saslušanih svjedoka i stranaka nije analizirao niti ocijenio na način da je obrazložio čijem iskazu je poklonio vjeru kao istinitom i zašto, i obratno, već je iskaze svjedoka i stranka samo citirao, tako da je u konačnici ostao neutvrđen posljednji mirni posjed stranaka, zbog kojih propusta prvostupanjskog suda se i provedeno vještačenje ukazuje nedostatnim i treba ga dopuniti, jer je vještak po nalogu suda (ne po svom nahođenju i mišljenju) pokazao među prema posljednjem mirnom posjedu, a posjed takve kvalitete prvostupanjski sud nije na jasan i nedvojben način utvrdio.

8. Članak 103. stavka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; - dalje: ZVDSP), vrlo striktno uređuje pitanje redoslijeda načina uređenja međe, prema kojima će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, ako među nije moguće obnoviti na navedeni način, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni.

8.1. Stoga je sud dužan držati se propisanog redoslijeda i pravila o uređenju međe, pa u situaciji kada stranke nisu suglasne da se međa uredi po katastarskom nacrtu i nisu postigle sporazum o međi, tada među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu ako ga utvrdi, a ako to ne uspije utvrditi, među uređuje prema pravičnoj ocjeni.

9. Obzirom da u konkretnom slučaju stranke nisu postigle suglasnost da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, te da sporazuma o uređenju međe nema, prvostupanjski sud je bio dužan kritički i sveobuhvatno ispitati je li među moguće urediti prema posljednjem mirnom posjedu (kakav posjed se utvrđuje svim raspoloživim dokaznim sredstvima: neposredno opažanje na licu mjesta, saslušanje svjedoka i stranaka, uvid u dostavljene isprave i dr.) te obrazložiti koje su činjenice važne za donošenje odluke kojom je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, što je prvostupanjski sud propustio učiniti, pa je na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavka 1. ZVP-a, valjalo žalbu uvažiti, ukinuti prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod točkama I, II i VII izreke i predmet vratiti na ponovan postupak, dok u preostalom dijelu pod točkama III, IV, V, VI i VIII izreke, odluka nije ispitivana jer te točke nisu pobijane žalbom.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu i pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje vodeći računa o navodima i uputama ovog drugostupanjskog suda, te će ponovo urediti među u skladu sa odredbom članka 103. ZVDSP-a, na način da će spisu priložiti skicu očevida stalnog sudskog vještaka Gorana Pospiš, mag. ing. geodezije od 11. siječnja 2025., ispisanu u boji radi jasnijeg uvida u međašne linije prikazane na skici, uz pomoć koje će dopunski saslušati predlagatelja i prvo i drugu protustranku na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda stranaka, a ukoliko niti tada na nedvojben način ne uspije utvrditi posljednji mirni posjed, na istu okolnost dopunski će saslušati i svjedoke, te ako stranke eventualno ne postignu sporazum o međi, ponovno će provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje predlagatelja i prvo i drugo protustranke i vještaka geodetske struke, pri čemu će na zapisniku opisati svoja neposredna zapažanja na terenu, jasno će navesti i što je linija međe po kazivanju predlagatelju, a što po prvo i drugo protustrankama, te će vještaku dati nalog da na skici očevida prikaže međašnu liniju, na naprijed navedeni način pravilno utvrđenog posljednjeg mirnog posjeda.

10.1. Ukoliko sud ne uspije na jasan i nedvojben način utvrditi posljednji mirni posjed stranaka, među će urediti prema pravičnoj ocjeni, vodeći računa o svim relevantnim okolnostima: pokazanoj međašnoj liniji po strankama, spornoj međašnoj površini, iskazima svjedoka i stranaka, konfiguraciji tla, izgrađenosti i zasađenosti nekretnina stranaka, postojećim znakovima međe, činjenici da sporni put predstavlja jedinu putnu vezu do kuće i gospodarske zgrade prvo i drugo protustranke, te da je put u situaciji na koji je sada „podijeljen“ nemoguće koristiti za provoz, te da nije životno i logično da svaka stranka bude vlasnik puta u širini polovine puta, kao i činjenici da međa ne može „prolaziti“ kroz ogradu i betonski stup ograde prvo i drugo protustranki, te i o svim drugim bitnim okolnostima konkretnog slučaja.

10.2. Dakle, prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja, te donijeti odluku koja ima uporište u stanju spisa i provedenim dokazima dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge, te ocjenu svih provedenih dokaza i utvrđenog stanja na terenu.

11. Kako je ukinuto rješenje pod točkom I i II izreke, ukinuta je i odluka o troškovima postupka pod točkom VII izreke pobijanog rješenja, te će o i troškovima postupka prvostupanjski sud ponovno odlučiti (članak 166. stavka 3. ZPP-a), pri čemu se ukazuje prvostupanjskom sudu da jedna osoba, u konkretnom slučaju predlagatelj, ne može biti obvezana na solidarnu naknadu troškova (točka VI izreke), već da samo više osoba može solidarno naknaditi trošak.

Slavonski Brod, 24. studeni 2025.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec