- 1 -              Rev 567/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 567/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. P. p. d.o.o., Z., OIB ..., koga zastupa punomoćnik M. S., dipl. pravnik, protiv tuženika C. osiguranje d.d., Z., OIB ..., koga zastupa punomoćnik D. B., dipl. pravnik, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3774/2021-2 od 1. ožujka 2022. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-53/20-70 od 29. rujna 2021., u sjednici održanoj 10. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukida presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3774/2021-2 od 1. ožujka 2022. u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 166.718,06 eura (1.256.137,25 kn) s pripadajućim zateznim kamata i u odluci o troškovima postupka te se predmet u tom dijelu vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je zatraženo da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.782.807,72 kn sa zateznim kamatama od 22. lipnja 2010. do isplate (točka I. izreke). Tužitelju je naloženo naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 125,00 kn u roku od 15 dana (točka II. izreke).

 

2. Presudom suda drugog stupnja žalba tužitelja je djelomično odbijena kao neosnovana, a djelomično uvažena te je prvostupanjska presuda potvrđena u dijelu točke I. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 2.526.670,47 kn sa zateznim kamatama od 22. lipnja 2010. do isplate, a preinačena u dijelu točke I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 1.256.137,25 kn sa zateznim kamatama od 22. lipnja 2010. do isplate i u točki II. izreke kojom je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove tako da je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.256.137,25 kn sa zateznim kamatama kako je to pobliže navedeno u izreci presude, a zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 125,00 kn je odbijen te je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove (točka I. izreke). Tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 19.506,00 kn (točka II. izreke), a zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 61.424,92 kn je odbijen (točka III. izreke).

 

3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-2225/2022-2 od 16. studenoga 2022. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3774/2021-2 od 1. ožujka 2022. radi sljedećih pravnih pitanja:

 

„1. Može li se Pravilnik o izvanrednim događajima u željezničkom prometu primjenjivati na obvezno pravne odnose tužitelja i trećih osoba izvan organizacije tužitelja?

 

2. Ima li primjena Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu prednost pred Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o parničnom postupku?“.

 

4. Na temelju navedenog dopuštenja tuženik je podnio reviziju zbog navedenih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena, a koja se odnose na dio drugostupanjske presude kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.256.137,25 kn s pripadajućim zateznim kamatama. Predlaže da ovaj sud reviziju prihvati i presudu suda drugog stupnja preinači na način da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.

 

5. Tužitelj je podnio odgovor na reviziju u kojem je predložio reviziju odbiti kao neosnovanu te je zatražio naknadu troška pristojbe na odgovor na reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Na temelju odredbe čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete na ime izmakle koristi zbog nemogućnosti uporabe dvaju vagona te štete nastale zbog zastoja u prometu, a uslijed štetnog događaja od 21. lipnja 2010. koji je skrivio osiguranik tuženika upravljajući motornim vozilom na pružnom prijelazu u mjestu S.

 

9. Sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev uz sljedeće obrazloženje:

 

-da se izračun predmetne štete koji je sačinio sudski vještak temelji na parametrima koje propisuje Pravilnik o izvanrednim događajima u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 64/2009),

 

-da parametri iz navedenog Pravilnika ne predstavljaju osnovu za dokazivanje stvarnog postojanja i visine štete kako je to propisano čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje: ZOO),

 

-da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavki iz čl. 1046. u vezi s čl. 1089. st. 3. ZOO-a, a da je trebao dokazati da mu je šteta stvarno nastala, u čemu se sastoji šteta zbog zastoja u prometu odnosno izmakla korist kao i dokazati visinu štete,

 

-da iz priložene dokumentacije i provedenim vještačenjem sud nije mogao zaključiti o postojanju pretpostavki za naknadu štete u smislu čl. 1046. u vezi čl. 1089. st. 3. ZOO-a.

 

10. Drugostupanjski sud je ocijenio nepravilnim zaključak prvostupanjskog suda da se predmetna šteta ne može utvrđivati na temelju Pravilnika o izvanrednim događajima u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 64/2009 - dalje: Pravilnik). Smatra da navedeni Pravilnik predstavlja jedan o važećih izvora prava, jer se radi o podzakonskom aktu koji je donesen na temelju čl. 65. st. 3. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 30/07, 120/08, 141/09, 126/09, 128/09, 133/09 i 129/10) te se poziva i na čl. 1. st. 2. Pravilnika koji propisuje da odredbe tog Pravilnika djeluju prema svima (erga omnes). Sud drugog stupnja je, nadalje, ocijenio da je nalaz i mišljenje vještaka prometne struke sačinjen stručno i na temelju podataka koji su valjani parametri za obračun predmetne štete, te je taj nalaz i mišljenje prihvatio. Stoga je, ocijenivši osnovanim tužbeni zahtjev u iznosu od 1.256.137,25 kn (koliko ukupno iznosi vještačenjem utvrđena šteta), prvostupanjsku presudu djelomično preinačio i naložio tuženiku isplatiti tužitelju navedeni iznos s pripadajućim zateznim kamatama.

 

11. Osnovano revident postavljenim pitanjima ukazuje na pogrešan pravni pristup drugostupanjskog suda, jer se pitanje nastanka štete s osnove izmakle koristi i zastoja u prometu ne može u odnosu na tuženika (treću osobu) utvrđivati na temelju Pravilnika, već se zaključak o postojanju i visini štete može temeljiti samo na valjanim dokazima o postojanju i visini štete, a štetniku se može naložiti popravljanje samo one štete koja je stvarno i nastala, kako u pogledu onoga u čemu se ista sastoji tako i u pogledu visine u kojoj je nastala (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-3464/2019 od 22. studenoga 2022.). Pri tome valja poći od odredbe čl. 1089. st. 1. ZOO-a prema kojoj oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, kao i odredbe st. 3. istoga članka koja propisuje da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnom okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Time je ujedno i odgovoreno na pitanja zbog kojih je revizija dopuštena.

 

12. Zbog pogrešnog pravnog pristupa (smatrajući da se predmetna šteta može utvrđivati na temelju Pravilnika) drugostupanjski sud nije ocjenjivao ostale žalbene navode (da nisu uzeti u obzir i ostali dokazi koji su provedeni tijekom postupka te da je tužitelj visinu štete dokazao ispravama koje su priložene tijekom postupka). Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a prihvatiti reviziju tuženika te ukinuti drugostupanjsku presudu u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.256.137,25 kn s pripadajućim zateznim kamatama i u odluci o troškovima postupka te predmet u tom dijelu vratiti sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

 

13. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

 

14. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 euro = 7,53450 kuna).

 

Zagreb, 10. listopada 2023.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.