Republika Hrvatska

P Ob-132/2023- 43

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB:29399232217, po sutkinji Iris Živković, u pravnoj stvari tužiteljice ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zast.po pun.Ivani Binički Ložnjak, odvj.u Zagrebu, protiv tuženika ad1) OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zast.po bratu joj-tuženiku ad2) i tuženika ad2) JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne stečevine i dr., nakon ročišta glavne rasprave održane i zaključene dana 08.listopada 2025.g. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, te tuženika ad2) i punomoćnika tužene ad1), na ročištu radi objave odluke dana 24.studenog 2025.g.

P r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između tuženika ad2) i pok. LJ dana 16. studenoga 2008., kao i aneks istog ugovora od 14. veljače 2009. ništetni u dijelu odredbe čl. 1. Ugovora o darovanju te čl. 2. Aneksa ugovora o darovanju kojima pok. LJ kao darovatelj daruje tuženiku ad2) kao daroprimatelju nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Baška Voda i to k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, dvorište površine 19 m², dvorište površine 4 m², stambena zgrada [adresa], površine 127 m², garaža 16 m² odnosno sveukupno 166 m², u omjeru većem od 1/6 dijela nekretnine.

II Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

"1. Utvrđuje se da 2/6 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Baška Voda i to k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, dvorište površine 19 m², dvorište površine 4 m², stambena zgrada [adresa], površine 127 m², garaža 16 m² odnosno sveukupno 166 m² predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice ŽJ i pok. prednika tuženika, LJ koji dio od 2/6 dijela nekretnine predstavlja zajedničko vlasništvo tužiteljice i pok. LJ svaki u ½ dijela.

2. Tužena ad1) OJ OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tuženik ad2) JJ OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužni su priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice ŽJ, OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 1/6 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Baška Voda i to k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, dvorište površine 19 m², dvorište površine 4 m², stambena zgrada [adresa], površine 127 m², garaža 16 m² odnosno sveukupno 166 m² kod zk odjela Općinskog suda u Makarskoj i drugim javnim knjigama, jer će u protivnom tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana."

III Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je u tužbi podnesenoj nadležnom sudu dana 17.ožujka 2023.g., kao i tijekom postupka navela da su stranke nasljednici u smrt pok. LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i to tužiteljica kao izvanbračna mu supruga, a tuženici kao djeca umrlog.

Činjenica postojanja izvanbračne zajednice tužiteljice i pokojnika da je utvrđena pravomoćnom presudom na temelju priznanja, Općinskog suda u Zadru, pod br. Pob- 63/2018 od 23.srpnja 2019.g., a isto da posvjedočuje i pisana izjava LJ od 30. srpnja 2010.g ovjerena po javnom bilježniku.

Izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. LJ da je trajala neprekidno od 1989. godine te prestala smrću istog dana 27.prosinca 2016.g.tijekom kojeg razdoblja izvanbračni supružnici da su zajedno živeći, radili te stjecali radom i sredstvima od rada im, između ostalog i dio kuće u [adresa], anagrafske oznake [adresa] i to dio koji čini drugu i treću (potktrovnu) etažu kuće katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, u naravi dvorište površine 19 m², dvorište površine 4 m², stambena zgrada [adresa], površine 127 m², garaža 16 m² odnosno sveukupno 166 m², upisane u ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa], koja nekretnina je u zemljišnim knjigama Z-k odjela Općinskog suda u Makarskoj između ostalog upisana kao suvlasništvo tuženika ad1) i ad2), svakog za po 1/6 dijela.

Pok. LJ da je dana 16.studenog 2008.g. sa svojim sinom tuženikom ad2) JJ sklopio Ugovor o darovanju kao i aneks istom ugovoru dana 14. veljače 2009.g. predmet kojeg ugovora između ostalog da je bila i predmetna nekretnina, čime da je darovatelj neovlašteno raspolagao dijelom većim mu od pripadajućeg, obzirom da je tužiteljica bila suvlasnica istog po osnovu izvanbračne im stečevine.

U vrijeme sklapanja ugovora o darovanju LJ da je bio već narušenog zdravlja, te tužiteljica navodi da je bio doveden u zabludu glede pravne prirode sklopljenog pravnog posla, te predmeta mu raspolaganja.Dugo godina prije naime, sa sinom da nije održavao obiteljske odnose, pa kako da je silno želio uspostaviti bilo kakvu komunikaciju s djecom, to da je vjerovao da će sklapanjem ugovora o darovanju konačno prijeći preko međusobnih razmirica što da se nije dogodilo.Osim toga sin da mu je bio obećao brinuti se za njega i održavati s njim osobne odnose, čemu on da je povjerovao, međutim da se ni nakon sklapanja Ugovora o darovanju ništa nije promijenilo u odnosu djece prema njemu.

U prilog navedenom da ide i činjenica da je LJ potom dana 26. srpnja 2010.s tužiteljicom sklopio darovni ugovor kojim su ugovorne strane utvrdile da žive u izvanbračnoj zajednici preko dvadeset godina te da su zajedničkom imovinom i ulaganjem nadograđene i u cijelosti opremljene dvije stambene etaže (drugi kat i visoko prizemlje) zgrade izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], KO [katastarska općina]- [adresa]. Tim ugovorom LJ da je raspolagao potkrovnom etažom u korist tužiteljice. U prilog navodima tužiteljici nadalje da ide i činjenica da je LJ pred Općinskim sudom u Šibeniku vodio prostupak protiv tuženika ad2), radi utvrđenja ništetnim naprijed navedenog ugovora o darovanju i aneksa istog, pozivajući se na mane volje, odnosno dovođenja ga u zabludu, kao i zbog nedostatka forme. Tuženik ad2) naime po zaključenju ugovora da nije stupio u posjed darovanih mu nekretnine, pa tako ni predmetne, za koju da nije dobio ključeve već u posjed iste da je stupio nasilno tek 2015.g., pa tužiteljica prigovara nedostatku forme ugovora o darovanju u odnosu na predmet spora, smatrajući da ga nedostatak forme u tom dijelu to čini ništetnim.

Tužiteljica ovom tužbom da jedino i isključivo ima namjeru zaštiti svoju vlastitu imovinu i to samo u onom dijelu kojeg je stekla za vrijeme trajanja izvanbračne joj zajednice sa LJ, a koja čini predmet ovog postupka.Time ista da izražava suglasnost da druga etaža ostane u vlasništvu tuženicima, shodno volji oca im, dok za treću –potkrovnu etažu tužiteljica drži da pripada njoj s osnova ulaganja u nekretninu tijekom izvanbračne joj zajednice.

Tuženici, nakon majčine im smrti da nisu pokrenuli postupak radi utvrđenja ostavinske mase pok.im majke, premda tužena ad1 da je u tom ostavinskom postupku na to bila upućena, obzirom na zahtjev joj da se u ostavinsku masu uključi i kuća u [adresa].

Nakon uknjižbe mu prava vlasništva nekretnine koja čini predmet ovog spora na svoje ime, LJ da je dijelom iste raspolagao prenijevši je na svoju sestru OJtuženu ad1, koja se toga prihvatila, premda oboje da su znali da se radi o nekretnini stečenoj tijekom izvanbračne zajednice tužiteljice i pok.im oca, zajedničkim sredstvima i radom, glede koje je LJ za života mu pokrenuo postupak pred Općinskom sudu u Splitu, koji predmet je delegiran Općinskom sudu u Šibeniku, gdje je isti vođen pod brojem P-2674/10, koji spor je zabilježen u zemljišnoj knjizi suda.

Slijedom svega navedenog tužiteljica je predložila da sud po provedenom postupku presudom utvrdi da 2/6 dijela predmetne nekretnine katastarske oznake čest.br 851, upisane u ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa] predstavlja zajedničko vlasništvo tužiteljice i pok.LJ, te da utvrdi ništetnim ugovor o darovanju od 16.studenog 2008.g.i aneks istog ugovora od 14.veljače 2009.g. u odnosu na darovanje predmetne nekretnine u omjeru većem od 1/6 dijela iste.

Nadalje predlaže da sud presudom obveže tuženike priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini za 1/6 dijela iste..

2.Slijedom činjenice da je tuženik ad2, sudac Općinskog suda u Splitu, koji sud bi bio mjesno nadležan za postupanje u predmetnom postupku, na zahtjev je toga suda, Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem br Gr1 256/2023-2 od 10.listopada 2023.g. za postupanje odredio Općinski sud u Šibeniku,

3.Tijekom postupka tužiteljica je predložila određivanje privremene mjere osiguranja nenovčanog potraživanja zabranom tuženima otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine u dijelu upisanog im suvlasništva od po 1/6 dijela svaki, koji prijedlog je sud, cijeneći ga osnovanim, rješenjem br P Ob-132/2023-4 od 23.veljače 2024.g. prihvatio te odredio predloženu privremenu mjeru, s važnošću iste do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka ili do drugačije odluke suda, te naložio upis iste u zemljišnu knjigu ZK odjela Općinskog suda u Makarskoj.

4.Tuženici su se u svojem odgovoru na tužbu usprotivili tužbenom zahtjevu, protiveći se dijelom i činjeničnim navodima predmentne tužbe.

Potvrdili su naime činjenicu postojanja izvanbračne zajednice tužiteljice i njihova oca LJ do trenutka smrti istoga, kao i da je pred ovim sudom vođen postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju pod br P-232/2022 dodajući da je isti okončan povlačenjem tužbe 12.veljače 2014.g..

Potvrdili su da je između LJ i tuženika ad2 sklopljen ugovor o darovanju.

Negirali su navode tužiteljice da bi utužena imovina bila stečena tijekom izvanbračne joj zajednice sa sada pok.LJ, te činila izvanbračnu im stečevinu.

Naime, u vrijeme početka izvanbračne zajednice tužiteljice i njihova oca 1988.g. kuća predmetne katastarske oznake da se sastojala od suterena, prvog kata, te drugog kata koji da je bio pod krovom, da je iskazala i sama tužiteljica u postupku pred Općinskim sudom u Makarskoj pod br P-951/2011.g.

Sam LJ da je u tom postupku na zapisniku od dana 21.svibnja 2014.g. iskazao da je prizemlje i prvi kat kuće navedene katastarske oznake stekao tijekom braka mu s majkom tuženika, što da je nakon njezine smrti prodao i uložio u daljnju gradnju iste kuće.Osim ovog otuđenja dijela bračne mu stečevine isti da je imao i vlastite imovine od prodaje mu čevabdžinice, koja da je činila bračnu stečevinu pok.LJ i majke tuženika, a prodana tijekom izvanbračne mu zajednice sa tužiteljicom.

Dokazi u smislu navedenog da su sadržani i u spisu Općinskog suda u Imotskom pod br P-2214/2018

4.1. U odnosu na spis br P-2214/2018 tužiteljica je navela da je predmet istog bilo vlasništvo kuće stečene joj u braku san pok.mužem RJ.

5. U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa ovog suda P-232/2022, spisa Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, broj P-1455/19 (ranijeP- 2214/18 OS Split, Stalna služba Imotski, posebice zapisnika iz toga spisa sadržano na stranici 72 do 76 ovog spisa, spisa Pu P -2089/19 (ranije P- 1651/17 OS Split, Stalna služba Imotski), Spisa Općinskog suda Split, Stalne službe Imotski broj O-239/87, Pu O-28/19, spis Općinskog suda Split broj Ps-18/15 (ranije spis OS Makarske broj 5951/11, posebice zapisnika iz tog spisa sadržanih na stranicama 61 do 69 ovog spisa), Spisa Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo u Makarskoj broj UP-I-10-17/1-85, presude na temelju priznanja OS u Zadru broj P Ob-63/18 od 23. srpnja 2019. god., izjave ovjerene kod javnog bilježnika Ante Barbića u Makarskoj broj OV - 9532/2010, Darovnog ugovora od 26. srpnja 2010. godine, Ugovora o darovanju od 16. studenog 2008. godine, Aneksa ugovora o darovanju od 14. veljače 2009. godine, tužbe od 28. siječnja 2010. godine, izvatka iz zemljišne knjige na strani 29 – 33 spisa te na stranici 78 do 79, te stranica 112 do 114 te preslike ručno vođene ZK knjige stranica 106 do 110 spisa, izjave od 01. studenog 2017. godine ovjerene kod javnom bilježniku Mati Jurošu u [adresa] pod brojem OV-5234/17, rješenja o nasljeđivanju broj O- 239/87 OS u Imotskom te pripadajućih izvadaka iz toga spisa sadržanih na stranicama 88 do 90 ovog spisa, sasalušanjem tužiteljice i tuženika ad. 2 te saslušanjem svjedoka GJ, HJ, ŠJ i EJ.

Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužene ad1, koja se premda uredno pozvana nije odazvala pozivima suda radi saslušanja, prihvaćajući navode punomoćnika joj, da je u objektivnoj nemogućnosti odazvati se pozivu, te je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka tuženika, ZJ iz razloga nemogućnosti izvođenja toga dokaza na predloženi način, zamolbenim putem, čemu se protustranka izričito protivila, a cijeneći pri tom da obzirom na okolnosti na koje je isti predložen, taj dokaz nije neophodan za donošenje valjane odluke u predmetnom postupku.

Odbijen je prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza građevinskim vještačenjem radi utvrđenja za to predloženih činjenica kao suvišno.Ovaj dokaz je naime predložen s ciljem utvrđenja vremena gradnje i uređenja nekretnine.

6.Presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru br P Ob-63/2018 od 23.srpnja 2019.g.utvrđena je činjenica postojanja izvanbračne zajednice tužiteljice i pok.LJ, u prilog čemu ide i izjava im ovjerena kod javnog nilježnika Ante Barbića u Makarskoj pod br OV-9532/2010.

7.Predmet ugovora o darovanju sklopljenog dana 16.studenog 2008.g. u [adresa], između darodavca LJ i daroprimca JJ, ovjerenog u potpisima po javnom bilježniku ZJ u [adresa] pod br OV- 5589/08 istog dana, sadržan u točci II istog ugovora, bila je obiteljska kuća u [adresa] s okućnicom, imovina koju je darodavac naslijedio od svog pok.oca JJ, te imovina koju je naslijedio u smrt supruge ŽJR i kuća u [adresa] .

Člankom IV ugovora ugovorne strane su se sporazumjele da daroprimac stupa u posjed i vlasništvo darovanih nekretnina odmah po zaključenju ugovora.

7.1. Dana 14.veljače 2009.g.uslijedio je Aneks ugovora o darovanju, ovjeren istog dana po istom javnom bilježniku pod br Ov-1412/09, kojim su ugovorne stranke dopunile točku II ugovora o darovanju pobliže opisujući da se radi o 1/3 čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa] voda, zgrade i dvorišta ukupe površine 154m2 . Pregledom ugovora o darovanju i aneksa istog koji uz tužbu prileže predmetnom spisu, evidentno je da se radi o ovjerenim preslikama tih ugovora, pod br ovjere OV- 7610/11 i OV-7611/11 oba od 31.kolovoza 2011.g.koji su izdani LJ na njegovo traženje od strane javnog bilježnika ZJ u [adresa]

8.Da su LJ i ŽJ sačinili "Darovni ugovor" 26.srpnja 2010.g., ovjeren po javnom bilježniku Anti Barbiću u Makarskoj pod br OV-9528/2010 dana 30.srpnja 2010.g.razvidno je iz istog.

Sadržajno isti potvrđuju da su tijekom izvanbračne im zajednice zajedničkom imovinom i ulaganjem nadograđene i u cijelosti opremljene dvije stambene etaže zgrade kat.ozn.851 ZU 2546 KO [katastarska općina], pa darovatelj da raspolaže potkrovnom etažom u cijelosti te ju sa pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade daruje daroprimateljici, koja da je u posjedu darovanih nekretnina.

9.Postupak po tužbi LJ protiv JJ od dana 28.siječnja 2010.g.radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju i aneksa istog ugovora, iz razloga nedostatka mu forme, te izdavanja tabularne isprave podobne za upis tužiteljeva prava vlasništva 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- [adresa] , te za slučaj neprihvaćanja toga zahtjeva alternativnog zahtjeva kojim predlaže poništenja istog ugovora , te izdavanja tabularne isprave podobne za upis tužiteljeva prava vlasništva 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- [adresa], pokrenut pred Općinskim sudom u Splitu pod br P-2674/2010, nastavljen je pred Općinskim sudom u Šibenku pod br P- 232/2022, te je nakon prekida postupka nastupilog zbog činjenice smrti tužitelja, na čije mjesto je stupila ŽJ, u daljnjem tijeku istog postupak pravomoćno okončan rješenjem o povlačenju tužbe od dana 12.veljače 2024.g..

Unatoč takvom ishodu postupka za primijetiti je da je u toj tužbi od dana **.**.2010. LJ zahtijevao utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju, zbog nedostatka forme, tvrdeći da po tom ugovoru i aneksu istoga nije izvršena prava predaja nekretnina koje čine predmet ugovora, niti je sin mu JJ stupio u posjed darovanih nekretnina, pogotovu jer LJ da je držao da zaključuje ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Tek kad je krajem travnja 2009.g.primio rješenje Općinskog suda u Makarskoj br Z-486/09 od 24.ožujka 2009.g.kojim se dopušta JJ uknjižba prava vlasništva na čest.br.851 KO [katastarska općina]- [adresa], da je o tom rješenju i sklopljenom ugovoru izvijestio izvanbračnu suprugu ŽJ i kćer joj, nakon čega da su zatražili primjerak ugovora(ovjereni preslik ugovora) od javnog bilježnika ZJ, obzirom da ga on nije imao.

Svojim iskazom u tom postupku na zapisniku od **.**.2014. LJ jeste naveo kako to navode tuženici, da su prizemlje i prvi kat kuće građeni tijekom braka mu, a prodani nakon smrti supruge mu, a novac od prodaje da nije dat ovdje tuženicima, već da je uložen u daljnju izgradnju te kuće, ali je iskazao i da drugi kat kuće i potkrovlje koriste on i izvanbračna mu supruga, te da je taj dio kuće do protekle godine korišten u svrhu najma im ali trenutno ometan od strane sina mu, slanjem inspekcija nije bio siguran da li će to biti u mogućnosti i u sezoni koja sliejdi. 10.prosinca 2014.g. u istom postupku svoje su iskaze dali i JJ i ŽJ, pri čemu je JJ iskazao da je do 1987.g., kada mu je umrla majka kuća predmetne katastarske oznake, koja da se dograđivala i renovirala u raznim fazama, bila u cijelosti izgrađena .Drugi kat I potkrovlje da je gradio FJ, od kojeg da je isto otkupljeno.Prizemlje i prvi kat da su izgradili roditelji mu.Svojim je iskazom tada naveo da je ŽJ u suposjedu predmetnog objekta, ali I on, te da ga njegova sestra iznajmljuje u turističke svrhe.

ŽJ u svojem je iskazu tada navela da je u trenutku zasnivanja joj izvanbračne zajednice cijela kuća bila vlasništvo pok.LJ, koji da je do tada već otkupio drugi kat, koji je bio izgrađen u grubim radovima te krovište kuće od gospodina FJ.Prizemlje prvi kat LJ da je prodao 1989.g.Uređenje drugog kata da je završeno 1997.g., dok potkrovlje da je otkriveno i nadograđeno 2002.g., tijekom kojeg razdoblja ona da je u gradnji sudjelovala kao i svaka domaćica, koja je održavala kućanstvo, osim čega da je radila u ćevabdžinici, koja nekao vriejme da se i vodila na njoj.

11.U ostavinskom postupku vođenim pred Općinskim sudom u Imotskom pod br O-239/1987 iza smrti ŽJR, majke tuženika, OJ, koja je u pisanom podnesku tvrdila da ostavinsku masu pok.joj majke između ostalog čini i stojna kuća u [adresa], sastojeća od prizemlja i dvije etaže, izgrađena za vrijeme trajanja braka pok.joj roditelja, rješenjem je od dana 09.srpnja 1987.g.upućena u parnicu protiv LJ radi utvrđenja ostavinske mase pokojnice. Naime LJ pisanim je podneskom dio navoda joj osporavao ali je potvrdio da su on i pok.mu supruga OJR u braku kupili zemljište i sagradili kuću u [adresa], te se još za života joj sporazumijeli da njoj u vlasništvo pripadne prizemlje, a ostalo da pripadne njemu, čime isti u tom ostavinskom postupku potvrđuje da bi ostaviteljica bila vlasnica prizemlja.

Kako OJ nije pokrenula parnicu u koju je upućena, dana 06.studenog 1987.g. doneseno je rješenje o nasljeđivanju u smrt pok. ŽJR, koje u ostavinskoj masi pokojnice nije uključivalo dio nekretnine u [adresa]. Dana 10.listopada 2012.g. uslijedio je prijedlog nasljednika JJ i OJ za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine, time da se na pisanom popisu iste nalazila ½ dijela kuća u [adresa], katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa], osim koje i ugostiteljskog objekta na novom kolodvoru u [adresa], stana u [adresa] na Điradi, te kuće u [adresa]. Činjenica smrti LJ ispriječila se očitovanju mu na taj prijedlog, a za potrebe predmetnog postupka pribavljen je i preslik ostavinskog spisa u smrt istog, vođenog kod Općinskog suda u Splitu pod br O-239/2017, iz kojeg je evidentno da je taj postupak prekinut do pravomoćnog okončanja postupka koji se tada vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku pod br P-2674/2010, te je pribavljeno očitovanje izvanbračne mu supruge ŽJ.

U povodu prijedloga za dopunom rješenje o nasljeđivanju u smrt pok.ŽJR, rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe Imotski br O-1492/2015 od 21.kolovoza 2018.g. odbijen je prijedlog JJ i OJ da se imovina opisana u pisanom podnesku im , utvrdi kao naknadno pronađena, obzirom na spor među nasljednicima da li naknadno pronađena imovina spada u ostavinu pokojnice .

12.Pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Imotskom pod br P- 2214/2018 JJ i OJ podnijeli su tužbu protiv ŽJ radi utvrđenja da u ostavinu pok.im oca LJ ulazi i 1 /2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1560 KO [katastarska općina], koji postupak je okončan povlačenjem im tužbe, utvrđenim rješenjem sada Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom br P- 1455/2019 od dana 14.siječnja 2019.g..Za ovu nekretninu ŽJ, tijekom ovog postupka verbalizira da bi bila posebna joj imovina.

Izvatke iz zapisnika toga spisa tuženici nude na okolnosti ulaganja sredstava u uređenje te nekretnine tijekom izvanbračne zajednice tužiteljice i njihova oca kao i ustanovljenja posebne imovine pok.LJ, koju je isti imao u trenutku zasnivanja mu izvanbračne zajednice.

13.Izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika Mate Juroša u [adresa] pod br OV-5234/17, VJ, sestra pok.LJ izjavila je da je brat joj, prije zasnivanja izvanbračne zajednice imao vlastite imovine, dio koje da je prodao tijekom izvanbračne zajednice, osim čega da je imao i novca, što sve da joj je i on sam kazao.

14.U postupku vođenim pred Općinskim sudom u Makarskoj pod br P-951/2011, nastavljenim pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Makarskoj pod br Ps- 18/2015, otpočetim po tužbi tužitelja JJ i OJ od dana 18.svibnja 2011.g. protiv tužene ŽJ, zahtijevajući istom da ju sud presudom obveže isprazniti od osoba i stvari stanove na drugom katu i potkrovlju zgrade anagrafske oznake [adresa], označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa], rješenjem je od dana 23.veljače 2016.g. utvrđeno povlačenje tužbe. Tužena je u tom postupku negirala tužiteljima pravo vlasništva predmetne nekretnine pozivajući se na postupak koji je bio u tijeku pred Općinskim sudom u Šibeniku, a radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju, kao pravnog im osnova stjecanja iste nekretnine, time da je OJ tada tom spisu priložila presudu na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu pod br P2-514/2010 od 16.studenog 2010.g., koja čini temelj joj upisa prava suvlasništva1/6 dijela predmetne nekretnine u zemljišnu knjigu, sudionikom kojeg postupka je evidentno da nije bilai tužiteljica, pa ju ista presuda ne obvezuje.

U tom je postupku 21.svibnja 2014.g.saslušan sada pok. LJ iz čijeg iskaza proizlazi da se kuća u [adresa] sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja.Prizemlje i kat da su prodani, nakon smrti pok.mu supruge, te da se kupci i nalaze u posjedu istih.Drugi kat kuće i potkrovlje naveo je da u posjedu drže i koriste on i tužena, te da je on to do prošle godine iznajmljivao.

Potkrovlje kuće iskazao je da su izgradili on i tužena, sredstvima koja je zarađivao radom mu čevabdžinice, u kojoj da su radili zajedno on i tužena. Gradnja ove kuće misli da je započela 1980-tih godina, te da je još pok.mu supruga OJR iznajmljivala sobe u istoj.

Novac od prodaje dijela kuće da nije dao nasljednicima pok.mu supruge, jer isti da je uložen u daljnju gradnju.

I ćevabdžinica u [adresa] da je prodana nakon smrti supruge mu Ž, kao i kafić na kolodvoru u [adresa], za kojeg se nije mogao točno sjetiti kada je stečen.

On uglavnom da ne zna što je potpisao sinu, niti je to pročitao, niti mu je itko to protumačio.Uglavnom namjera da mu je bila da sin napiše nešto u svezi imovine mu u vidu oporuke što će naslijediti nakon njegove smrti.

.

15.U postupku vođenim pred Općinskim sudom u Splitu pod br P-1651/2017,( a kasnije Općinskim sudom u Makarskoj pod br, 2089/2019) radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine položenog ispred čest. zgr [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- [adresa], u naravi parkirališta mu, tužitelj JJ, je tvrdio da je svojevremeno kupio tamo sporni dio nekretnine, a saslušan u svojstvu stranke na ročištu od 4.prosinca 2018.g.iskazao je je da su 70-tih godina prošlog stoljeća njegovi roditelji kupili zemljište u [adresa] i napravili kuću u bloku, spojenu sa još četiri građevine.Svako od vlasnika južnije položenih kuća da je koristio, zemljište sjverno od kuća onako kako položena kuća zapovijeda, pa tako da su to činili i njegovi roditelji u vremenu prije nego li je kupio taj dio nekretnine, na kojem danas da se nalazi njegovo parkiralište . Uglasvnom ovaj postupka nije u izravnoj vezi sa predmetnim.

16.Postupajući po zahtjevu suda Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo u Makarskoj dostavio je predmet UP-I-10-17/1-85 za izdavanje građevinske dozvole po zahjevu LJ, shodno kojem je podnositelju zahtjeva izdana građevinska dozvola dana 03.srpnja 1985.g., pravomoćna danom 19.srpnja 1985.g.kojom mu je dozvoljena gradnja obiteljske stambene zgrade u zatvorenom načinu izgradnje, objekt u nizu, na građevinskom zemljištu označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]- [adresa].

Shodno uvjerenju o uvjetima uređenja prostora od 09.rujna 1981.g. objekt je trebao biti sastojeći od dvije etaže, odnosno od prizemlja i kata i krova .

Da je za predmetnu stambenu zgradu, koja je u naravi očigledno premašila gabarite iz građevinske dozvole, u katastru priloženo Rješenje o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama razvidno je iz zabilježene obavijesti od 27.listopada 2023.g., u zemljišnim knjigama suda, kako to potvrđuje zk izvadak od 26.rujna 2024.g.

17.Izvaci iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu potvrđuju da je JJ na istoj se upisao za 1/3 dijela,temeljem ugovora o darovanju i aneksa istog, zaključenih sa dotadašnjim zk vlasnikom 1/3 dijela LJ, nakon čega je uslijedila promjena u vidu upisa na ime istoga za 1/6 dijela, te OJ za 1/6 dijela, temeljem pravomoćne joj presude od 16.studenog 2010.g..Po 1/3 dijela ove nekretnine upisane najprije na imenima O Mate i O J, temeljem kupoprodajnog ugovora od 18.lipnja 1991.g., prenesena je na ime JJR i JJR L, a potom na IJ.

Za suvlasnički udio JJ i OJ bio je 08.veljače 2010.g.zabilježen spor, temeljem tužbe zaprimljene pred Općinskim sudom u Splitu br P2-528/2010.

18.Tužiteljica ŽJ u svojem je iskazu navela da je dio stambenog objekta u Bastu Baška-Voda u dijelu suterena i prvog kata otuđen odavno, a predmet ovog spora po tužiteljici da čini samo potkrovlje toga stambenog objekta. Naime, izvanbračna zajednica između nje i sada pok. LJ da je zasnovana 1988.g., te da je trajala sve do njegove smrti.

U trenutku zasnivanja im izvanbračne zajednice stan na drugogom katu ove kuće da je bio izgrađen u "roh bau" stanju sa postavljenim vanjskim zatvorima, te da je kuća imala krovište, koje da nije bilo u razini krovišta susjednih kuća, koje da čine kuće u nizu, pa da je postojala potreba predmetnu kuću visinom ujednačiti sa susjednima. Tijekom izvanbračne joj zajednice s pok.LJ, oni da su skinuli krovište, te podigli razinu istog i ponovno postavili krov, sada u razini susjednih kuća niz kojih predstavlja i predmetna.

Stan na drugom katu kuće ona i LJ da su uređivali zajedničkim radom i sredstvima jednako kako da su izvodili i radove u potkrovlju kuće. Premda stan na drugom katu da je imao vanjske zatvore, zbog izvođenja im terase i otvaranja vrata da su promijenili taj vanjski zatvor . Već 1996. godine stan na drugom katu kuće da je bilo moguće koristiti u svrhu stanovanja premda isti da nije bilo u potpunosti uređen u smislu da tada još nisu bile postavljene pločice i parket.

Potkrovlje kuće da je rađeno 1999. godine i to tako da je skinut stari krov sa gredama, podignuta etaža kako bi se to potkrovlje moglo koristiti u svrhu stanovanje, te pokriveno novim krovištem i u potpunosti uređeno za stanovanje. U ovo da su uložili sredstva stečena im radom tijekom izvanbračne zajednice. Ona i LJ da su imali čevabdžinicu u kojoj da je i ona radila, a jedno vrijeme ista da je bila vođena na njoj.

Ljeti oni da su ostvarivali prihod od najma tada pripadajućeg im dijela kuće u [adresa] i to upravo stana na drugom katu i stana u potkrovlju kuće, pri čemu ona osobno da je vodila sve poslove vezane uz to

Njoj da je bilo poznato da je LJ sa svojim sinom JJ zaključio ugovor o darovanju. Taj ugovor da je pripremio sam JJ, te su ga oni potpisali, međutim izvan odredbi pisanog ugovora između LJ i sina mu JJ da je egzistirao dogovor da JJ neće stupiti u posjed darovane nekretnine za života oca mu.

JJ da je postupio protivno tome te preuzeo predmetnu nekretninu u vremenu prije negoli su usmeno dogovorili, na način da je promijenio brave, ušao u kuću i nastavo je koristiti.

U potkrovlje kuće ubrzo da je je ušla Josipova sestra OJ.

Nakon što je zaključen ugovor o darovanju, JJ da je s LJ jedan put otišao obići nekretnine i to zemlju po polju.

LJ da je bio ljut i nezadovoljan činjenicom da je JJ u posjed darovane nekretnine stupio prije negoli su se stranke tog ugovora bile dogovorile, te da je pred sudom pokrenuo postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora o radovanju. Nakon što su tuženici ušli u posjed predmetne nekretnine, tužiteljica ni LJ da više nisu imali pristupa istoj.Ona da se ne sijeća da bi JJ vodio kakav postupak radi iseljenja iz predmetne kuće nje i LJ

LJ da je želio ostvarivanje kontakata mu s djecom, osobito sa sinom, što međutim da je išlo teško zbog ranijih im odnosa, te da ih je samo povremeno viđao. Ona osobno da drži da je predmetom ugovora o darovanja između LJ i JJ bio samo stan na drugom katu ove kuće te da nema ništa protiv toga, a predmetna tužba zapravo da se odnosi samo na stan u potkrovlju kuće u [adresa]. U trenutku početka joj izvanbračne zajednice sa pok.LJ ona da je imala vlastitu kuću u [adresa], te primanja pok.joj supruga, ali da nije imala ušteđevine.Pok. LJ u trenutku početka im izvanbračne zajednice da je bio vlasnik kuće u [adresa], kuće u [adresa] te čevabdžinice položene u [adresa] na starom kolodvoru i kafića na novom kolodvoru koji da je prodan tijekom izvanbračne im zajednice.

LJ da je imao i dva stana u [adresa], od kojih jednog da je kupio za sestru, a jednog za sebe, time da njegova sestra u svom I dalje živi, dok je drugi stan prodan tijekom izvanbračne zajednice im.

Njoj da je poznato da je postojao i stan u [adresa], za kojeg da nezna niti kad je stečen niti kad je otuđen.

Navela je da joj je poznato da je pok. LJ u odnosu na stan na drugom katu kuće bio u nekakvom odnosu sa FJ, ali prije početka izvanbračne zajednice im, a da je od početka izvanbračne im zajednice stan u "rau bau" stanju na drugom katu kuće u [adresa] kao i tadašnje krovište kuće pripadalo LJ.

U trenutku otpočinjanja izvanbračne im zajednice LJ da je bio vlasnikom cijele kuće. Da bi tijekom izvanbračne im zajednice on prodao suteren, prizemlje I prvi kat što ona da je naknadno saznala.

Dodala je da nije imala saznanja o sventualnoj štednji LJ u trenutku zasnivanja im izvanbračne zajednice niti je vodila računa kako isti raspolaže vlastitim novcem, tako da ne zna u što je uložen novac od prodaje mu dijela kuće u [adresa], ni ćevabdžinice ni kafića u [adresa] prodanog tijekom izvanbračne zajednice.

Za stan u kojem živi u [adresa] ona uredno da plaća najam te da stanodavca ne poznaje. Stan u [adresa] na adresi joj prebivališta da pripada njezinoj kćeri HJ, a da je kupljen tijekom izvanbračne zajednice sa LJ.

19.Tuženik JJ u iskazu je naveo da je zvanbračna zajednica između tužiteljice i oca mu LJ otpočela onako kako to u bitnom iskazuje tužiteljica i trajala sve do trenutka očeve mu smrti. U vrijeme zasnivanja te izvanbračne zajednice njegov otac da je imao posebne imovine i to ćevabdžinicu u [adresa] na starom kolodvoru, kafić u gradnji u [adresa] na novom kolodvoru, za kojeg već da je bila plaćena kupoprodajna cijena, te stan u [adresa] na Điradi, kuću u [adresa] i kuću u [adresa] koja se sastojala od suterena, prizemlja i prvog kata koji su u cijelosti bili dovršeni i već su se godinama iznajmljivali, dok je drugi kat kuće i visoko potkrovlje bili u "rau bau" s tim da je drugi kat već bio dobrano dovršen, a visoko potkrovlje nije. Još za vrijeme braka roditelja mu, otac da je prodao dvosoban stan u [adresa] kod glavne pijace na Bačvicama te dvosobni stan u [adresa] ispod starog kolodvora.

LJ da je najprije imao ½ kuće u [adresa] i to suteren, prizemlje i prvi kat, dok ½ iste da je pripadala FJ, koji je imao drugi kat i visoko potkrovlje. Prije početka izvanbračne mu zajednice LJ da je od FJ otkupio njegov dio i odmah počeo uređivati drugi kat. Iz navedenog isti drži da je razvidno da je LJ imao dovoljno sredstava za uređenje visokog potkrovlja , koje je kako i ovaj tuženik potvrđuje malo prošireno i podignuto te uređeno tijekom izvanbračne mu zajednice sa tužieteljicom. Ugovor o darovanju naveo da je zaključio sa LJ, na njegovo traženje.Otac da je u to vrijeme bio bolestan i sam govorio da više ne može u [adresa], što da je za njega završeno i da zbog toga daruje ostatak kuće tuženiku ad. 2, budući da je suteren, prizemlje i prvi kat već bio prodao. Obzirom da u ugovoru nije bila navedena čest. zgr., jer isti da je rađen na inzistiranje oca mu, u kojem trenutku da taj podatak nisu imali, to da je naknadno načinjen aneks ugovora o darovanju. Potvrdio je da je LJ od tuženika ad.2 tražio da će on uzdržava, pomaže, te da žive zajedno, na što ovaj tuženik da je pristao,ali da se to nije realiziralo zbog razloga na strani tužiteljice, jer jedošlo do svađi, prepirka i dr. Otac potom da je predlagao raskinuti ugovor i načiniti oporuku bez znanja tužiteljice, na što on da niej pristao.

Kod ovog tuženika da nema dvojbe da je otac darovao svu imovinu upravo zato što je bio bolestan.Naime prije darovanja on da je pretrpio moždani udar, koji da mu je ostavio znatne posljedice na pokretljivost, odnosno hodanje.

Obzirom je ugovoreno bilo stupanje u posjed nekretnina odmah, tuženik da je to učinio.Darovatelj naime da je prilikom zaključenja ugovora kod javnog bilježnika u [adresa] sam izjavio da svu svoju imovinu predaje svom sinu tuženiku ad. 2. Tuženik ad. 2 da je u trenutku zaključenja ugovora dobio od oca ključ kuće u [adresa], premda da je nekoliko godina prije ovog darovanja od oca dobio ključ kako bi imao mogućnost povremeno prespavati u [adresa], tijekom mu rada u Makarskoj, za kojeg više da nije znao gdje je.

U trenutku stupanja mu u posjed nekretnine koja čini predmet spora ista da je cijelosti bila izgrađena, te da se radi o aprtmani za iznajmljivanje tijekom ljetne sezone, pa ovaj tuženik da se bavio mišlju da nastavi iznajmljivati. Kako se tužiteljica svemu tome protivila i stvorila problem, tuženik ad.2 da se povukao tražeći onda od tužiteljice da se ona iseli te da ne ometa tuženika u njegovu posjedu, jer otac mu u to vrijeme da nije mogao hodati bez hodalice. Tijekom toga vremena LJ sa izvanbračnom partnericom da je živio u [adresa].

On da je vodio nekoliko sporova protiv tužiteljice radi predaje mu prostora u [adresa] ali ne iz razloga što je tužena bila u [adresa] i to držala u posjedu već što mu je prijetila, imala utjecaj na LJ od kojeg je tražila da raskine ovaj ugovor o darovanju, čak štoviše, s njim zaključila drugi ugovor o darovanju, znajući da se radi o nekretninama kojima je darovatelj već raspolagao. Pri tom te postupke da nije vodio protiv oca, koji da mu nijue ni sporio posjed predmeta darovanja. Negirao je da bi mu otac dao ikakav novac nakon prodaje dijela imovine, premda da je znatan dio posebne mu imovine prodao tijekom izvanbračne mu zajednice sa tužiteljicom.

Njegovi odnosi s ocem potvrdio je da su bili hladni, navodeći da je majka mu poginula pod nerazjašnjenim okolnostima, nakon čega otac da je stupio u izvanbračnu vezu sa tužiteljicom, s kojom odnosi da su bili i gori.

Njegova sestra OJ da je u ostavinskom postupku iza majčine im smrti htjela da u ostavinsku masu uđe sva imovina majke stečena joj tijekom braka, ali da je zbog očevih joj prijetnji, odustala od te namjera, te pristala da u ostavinu majke uđe samo ono što je naveo otac.U tom postupku ovaj tuženik da se odrekao svoga dijela.

19.1.Iskazu tuženika prigovorila je tužiteljicau dijelu koji se odnosi na trenutak i način stjecanja mu posjeda predmeta spora, kao I razloga sudskog postupka radi iseljenja.

20.Svjedok GJ je navela da joj je poznata nekretnina koja čini predmet spora među strankama, u kojoj da je bila jedan put 2000-i neke godine, a jednom prije toga . Kuća da je položena na brdskom terenu gdje da je istoj pristupala s gornje strane

odakle gledajući da je imala dvije etaže, od kojih jedna etaža sa podestom i stubištem za gornji kat, za kojeg da nije sigurna da li je potkrovlje ili ne.

Kasnije na poziv ŽJ u nekoliko navrata istoj da je pomagala uređivati apartmane na ove dvije etaže kada je ona od nje zatražila pomoć. Najgornja etaža uglavnomda je bila sastojeća od tri apartmana.

Nije se u mogućnosti bila sa sigurnošću izjasniti o vremenu nadogradnje najgornje etaže, ali drži da je to rađeno u razdoblju nakon Domovinskog rata, niti se mogla sjetiti da li je kuća prije toga imala krovište.

I “njezini”da su povremeno pomagali u radovima te kuće, možda dva puta, a u istima da je sudjelovao i ĆJ.

Radove na kući da je izvodio pok.LJ, a kojim sredstvima je ista građena i uređivana da joj nije poznato, kao niti pitanje rješavanja imovine pok.Marka i djece mu.

Uglavnom ona da je 1985.godine otpočela s radom u ćevabdžinici u [adresa] kod JJ, od kojeg čevabdžinicu da je preuzeo otac LJ, a neko vrijeme da ju je vodila i ŽJ, koja da je i radila u istoj.

Ovoj svjedokinji da nije poznato kada su ŽJ i LJ otpočeli s iznajmljivanjem apartmana, ali misli da je to bilo oko 2000. godine obzirom da je u tom razdoblju ona ŽJ počela pomagati u pospremanju istih.Ne zna ni do kada su oni to činili, niti tko je danas vlasnik istih.

Svjedokinja je nadalje navela da se sijeća vremena pogibije majke tuženika, te da misli da je to bilo u veljači 1986.g..

Ona da zna da bi majka mu odlazila u [adresa] te tamo i ostajala, ali da nema nikakvih saznanja o mogućem joj najmu apartmana

LJ za života da je prodao donji dio kuće u [adresa], do mora, ali ona da ne zna kada, kao i ćevabdžinicu.Zan nadalje i da je LJ kupio poslovni prostor na kolodvoru

21. HJ, kćerka tužiteljice saslušana u svojstvu svjedoka iskazala je da je u predmetnu nekretninu počela dolaziti 1989.godine u životnoj dobi od 9 godina. Prednji dio kuće da se sastojao od prizemlja i kata, kojeg očuh kratko potom da je prodao, osim čega je kuća imala i drugi kat uređen u roh-bau sa vanjskim zatvorima, bez unutarnjih pregradnih zidova, struje, vode iznad kojeg da je bilo krovište. Negdje 1994. ili 1995. godine drugi kat ove kuće da je uređen u dva apartmana, te da je ona tu bila u nekoliko navrata.Po završetku Domovinskog rata da se otpočelo s iznajmljivanjem tih apartmana. 1998. ili 1999. godine da je podignuto visoko potkrovlje umjesto do tada postojećeg krovišta. Novčanom svotom stečenom kupoprodajom prizemlja i prvog kata ove kuće da je kupljen kafić na novom autobusnom kolodvoru u [adresa]. Uređenje drugog kata ove kuće i podizanje visokog potkrovlja da se radilo novčanim sredstvima stečenim radom njezine majke i očuha u ćevabdžinici u [adresa].

Očuh joj LJ da nije bio u kontaktu sa djecom OJ i JJ, međutim da je smrt očuhova najmlađeg sina 1996.godine, okupila obitelj, koje razdoblje da je kratko trajalo. Tijekom toga razdoblja očuh joj da je JJ darovao kuću u [adresa], zemlju i automobil koji je pripadao pok. mu najmlađem sina. Predmetna kuća da nije bila predmetom toga darovanja.

Dodala je da njezina spoznaja o darovanju potječe iz obiteljskih rasprava obzirom je živjela u zajednici sa svojom majkom i očuhom, ali da nije sigurna da li je to to darovanje i formalno uređeno. Nikad da nije vidjela nikakav ugovor o darovanju, te da zna da je JJ bio uzeo samo automobil. Ona da je dosta bila prisutna u životu moje majke i očuha. 2005. godine očuh da je imao težak moždani udar kada da je s njima bila u svakodnevnom kontaktu obzirom je u to doba živjela i radila u Zagrebu. Njezin očuh u nekakvim nesretnim okolnostima je potpisao darovni ugovor o kojem danas ona da ima saznanja. Vijest o zaključenom darovanju da je do nje došla naime kada je uslijedio aneks tom ugovor, a ubrzo potom da je stiglo rješenje o upisu prava vlasništva u zemljišnim knjigama i to upravo na predmetnoj nekretnini na koju njezina majka da je mogla imati potraživanje s osnova izvanbračne stečevine, sve obzirom da sva ostala Markova imovina čini djedovinu.

JJ da je ušao u posjed nekretnine u [adresa], u koju kuću ranije nikad da nije dolazio. Njoj da je poznato da je u vrijeme početka izvanbračne zajednice majke joj i očuha, očuh imao kuću u [adresa], predmetnu kuću u [adresa] i ćevabdžinicu u [adresa]. U ćevabdžinici u [adresa] da je radila i njezina majka, i potpuno vodila brigu o poslovanju iste, te da su je oni prodali možda negdje 1999.godine, a tako stečena sredstva ona da ne zna u što su uložena.

1995. ili 1996. godine kada su počeli iznajmljivati apartmane, majka da je vodila brigu i o tome, dakle najprije o dva apartmana na drugojm katu kuće, a potom i tri apartmana u potkrovlju kuće, te jednoj sobi s kupaonom, što sve da je radila do 2014.g.dok JJ nije ušao u prostor, odnosno provalio u kuću.U vrijeme kada je on ušao u kuću u istoj da nije bilo nikoga a on da nije imao ključ.

Njoj da je poznato da je pok.LJ s majkom joj sačinio ugovor o darovanju potkrovlja 2009.ili 2010.g. Potkrovlje kuće u [adresa] naime da nije bilo legalizirano niti knjiženo u zemljišnim knjigama suda, pa LJ da je pokrenuo postupak legalizacije, sve kako bi se majka mogla upisati na potkrovlje kuće obzirom na ranije provedene upise na tuženike, međutim ta legalizacija da nije uspjela jer nisu pribavljeni supotpisi, odnosno suglasnost za etažiranje od strane JJ, tako da je taj dio kuće, dakle potkrovlje, ostao nelegaliziran i neupisan u zemljišne knjige suda.

22. ŠJ, saslušana u svojstvu svjedoka, navela je da je kao djevojka Markova sina R u predmetnu kuću u [adresa] počela dolaziti 1993. godine od kada da joj je poznato stanje toga objekta. Pristup dijelu kuće pripadajućem tada LJ i ŽJ da je bio s gornje strane objekta odakle se dolaskom pristupalo, odozgo gledajući, prvoj etaži kuće, time da se ona nije bila u mogućnosti sjetiti da li je iznad toga bio kat ili krovište, ali joj je poznato da su uslijedile intervencije koje su rezultirale uređenim potkrovljem, s apartmanima koji su se iznajmljivali, jer ih je i sama povremeno čistila. Ti apartmani da su iznajmljivani negdje iza 2000. -te godine, ali točno kada ona da ne zna .

U vrijeme kad je počela dolaziti u tu kuću da nije promatrala nekretninu te da se ne može sjetiti da li je etaža kojoj se s gornje strane kuće pristupalo kao prizemnoj imala krovište, međutim sigurno da nije imala etažu kakva je bila kasnije.

O darovnom ugovor zaključenom između LJ i tuženika da ima saznanja samo po kazivanju HJ, Mirjanine kćeri.

S tuženicima ona da je bila u kontaktu i da ih poznaje, ali površno, a koliko zna odnosi tuženika i pok. LJ da nisu bili dobri. Izvor te informacija da potječe od pokojnog im brata G.

Njoj da je poznato da su donje etaže kuće, kojima se pristupa s prednje strane, prodane, što misli da je učinio LJ, time da ona ne zna kada, ali sigurno prije nego li je ona počela dolaziti u tu kuću.

LJ i ŽJ da su živjeli u zajednici kao obitelj, ali o tom odnosu ništa drugo da nema za reći. Kat kuće kojem se pristupalo s gornje strane, u vrijeme kad sam tu počela dolaziti da je bio uređen I mogao se koristiti u svrhu stanovanja.

Obje etaže sa stražnje strane LJ i ŽJ da su iznajmljivali time da su na donjoj etaži pregradili jednu sobu kako bi imali prostor za sebe. ŽJ da je dočekivala goste i pospremala .

Osim ovog tužiteljica da je radila u ćevabdžinici, te se brinula o LJ do trenutka njegove smrti.

Pok.LJ da je imao kafić u [adresa] odnosno prostor koji se iznajmljivao.

LJ i ŽJ da su živjeli u stanu u [adresa] od 1993. do 1996. godine, a možda i kasnije,koji stan da je prodan, ali ona da nezna kada

23.Svjedok LJR, iskazao je da je unatrag 25-30 godina izvodio građevinske radove na objektu koji čini predmet spora, na zahtjev LJ i ŽJ.

Dolaskom mu s gornje strane, nekretnina da je imala dvije etaže, odnosno prizemnu s gornje, a treću etažu gledajući kuću s donje strane i još jednu etažu s krovištem. Njegov zadatak da je bio provesti sve završne radove na gornjoj etaži pod krovištem u naravi sastojećoj od četiri apartmana, sa zasebnim pristupom, koja da je bila izvedena na način da je ne može nazvati potkrovljem kuće već katom kuće . On da je kontaktirao jedino LJ i ŽJ u vezi s radovima koje je izvodio, tijekom kojeg vremena nikog drugog da nije niti susretao.Na zadnjoj etaži ove kuće on da je radio pregradne zidove, odnosno sve građevinske, obrtničke, keramičarske i završne zidove.Nakon završenih mu radova tamo više da nije dolazio.

Tijekom rada mu da nije ulazio u etažu ispod, niti zna stanje uređenosti toga kata, niti svrhu mu korištenja.

Koliko se sijeća radilo se o kući u nizu i svi njihovi zidovi predstavljaju i pregradne zidove, jedne između druge. Stanje objekta prije njegova dolaska na isti da mu nije poznato, ali da bi rekao da je krov bio novopostavljeni.

24.Među strankama nema dvojbe da je izvanbračna zajednica tužiteljice i pok oca tuženika LJ, egzistirala godinama i to od 1988.ili 1989.g. pa do trenutka njegove smrti 27.prosinca 2016.g., a činjenica postojanje iste utvrđena je naprijed navedenom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru br P Ob-63/2018 od 23.srpnja 2019.g.

U trenutku zasnivanja te izvanbračne zajednice LJ je, kako to u bitnom iskazuju stranke a i u postupku saslušani svjedoci, u vlasništvu imao znatnih nekretnina, dijelom otuđenih tijekom te izvanbračne zajednice, uključujući i dio kuće u [adresa], dakle imao je svoje posebne imovine, kojom tuženici drže da je vršio daljnja ulaganja.

Navodi tuženika da bi dio imovine mu, koju je tada imao u vlasništvu i pripadao i njihovoj pok.majci po osnovu bračne stečevine, bez utjecaja su na predmetni postupak, kraj činjenice da su tuženici sudjelovali u ostavinskom postupku iza majčine im smrti vođenim pred Općinskim sudom u Imotskom pod br O-239/1987, koji postupak je, kako je to naprijed navedeno pravomoćno okončan na naprijed opisani način.

Nema dvojbe među strankama da je u vrijeme zasnivanja izvanbračne zajednice tužiteljice i pok.oca tuženika, njegova kuća u [adresa] bila sastojeća od dijela kuće kojem se pristupalo s donje strane, te nastavno na to dijela kuće kojem se pristupalo s gornje strane iste, u naravi drugog kata kuće, za kojeg tužiteljica tvrdi da je bio u rou bau stanju, te po navodima tužiteljice i krovišta, a po navodima tuženika potkrovlja kuće, za koje tuženik ad2) u svojem iskazu posvjedočuje da je tijekom izvanbračne zajednice oca mu i tužiteljice nešto prošireno i podignuto na razinu susjednih kuća u nizu.

Nesporno je LJ dio kuće u [adresa], u naravi suteren, prizemlje i prvi kat prodao tijekom izvanbračne mu zajednice sa tužiteljicom, po osnovu koje kupoprodaje su se kupci upisali suvlasnicima svaki od po 2/6 dijela te nekretnine katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, sveukupno 166 m², upisane u ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa] u naravi stambena zgrada [adresa], dok je suvlasnikom iste za 2/6 dijela tada ostao upisan LJ.

24.1. Tvrdnje tuženika su da je tim sredstvima stečenim od kupoprodaje vršio daljnja ulaganja u uređenje, adaptaciju i nadogradnju iste kuće, učin kojih radova među strankama nije bio sporan, kao ni da je radove na zadnjoj etaži kuće, koju stranke nazivaju potkrovnom, nakon podizanja krovišta na razinu susjednih kuća u nizu, shodno iskazu mu, izvršio je LJR , koji je kako sam iskazuje radio pregradne zidove, odnosno sve građevinske, obrtničke, keramičarske i završne zidove, kontaktirajući LJ i ŽJ.

Ovu tvrdnju tuženika, isti verbaliziraju da potvrđuje i iskaz samoga NJ dat u postupku vođenim pred Općinskim sudom u Makarskoj pod br P- 951/2011, nastavljenim pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Makarskoj pod br Ps-18/2015, kada da je iskazao da novac od prodaje dijela kuće nije dao tuženicima, jer je isti uložen u daljnju gradnju, međutim u istom iskazu na zapisniku od 21.svibnja 2014.g.za navesti je da je LJ također naveo da su potkrovlje kuće izgradili on i tužena, sredstvima koja je zarađivao radom mu čevabdžinice, u kojoj da su radili zajedno on i tužena.

24.2. Tvrdnja je tužiteljice da su stranke to isto činile zajedničkim radom i sredstvima stečenim im radom tijekom izvanbračne im zajednice, dodajući da je ona uz brigu i skrb o pok suprugu, radila te vodila ćevabdžinicu im, a potom se bavila i iznajmljivanjem apartmana u predmetnoj kući, koji doprinos joj radom u bitnom potvrđuju saslušani svjedoci GJ, ŠJ, kao i kćerka joj HJ.

24.3. U konkretnoj situaciji pravno je neodlučno, kojom su imovinom učinjena ulaganja u predmetnu nekretninu, ali kako se u konkretnom slučaju radilo o adaptaciji te nadogradnji i uređenju, kojom ni sama tužiteljica nije tvrdila da bi nastala nova stvar, to primjenom odredbe članka 156 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(Narodne novine br 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZV-a)ukoliko što nije odredio vlasnik nekretnine, ne bi bilo ni stjecanja prava vlasništva iste.

25.Ne upuštajući se u savjesnost tuženika ad2) kao stjecatelja dijela predmetne nekretnine u [adresa], obzirom na odredbe Obz/03 koji je vrijedio u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o darovanju i aneksa istog ugovora, ni supsidijarnu primjenu općih stvarnopravnih i obveznopravnih propisa predviđenih člankom 250 Obz/03, već isljučivo postupajući po zahtjevu tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti dijela predmetnog ugovora o darovanju i aneksa istog u odnosu na dio kuće u [adresa], iz razloga nedostatka forme, valjalo je utvrditi da li je po osnovu predmetnog ugovora, koji nesumnjivo nije bio sačinjenu formi javnobilježničkog akta ni ovjerovljene(solemizirane) privatne isprave u smislu odredbe članka 482.st.2. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br.35/04, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23-dalje ZOO-a) u svezi s člankom 53.st.1 t.2 Zakona o javnom bilježništvu(Narodne novine br 78/93, 29/94, 162/98, 16/07. 75/09, 120/16, 57/22), izvršena predaja stvari daroprimcu i to konkretno dijela kuće u [adresa], odnosno 1/6 dijela, što čini ½ darovanog mu dijela te kuće.

25.1.Premda je tuženiku ad2 dozvoljen upis u zemljišne knjige suda prava suvlasništva nekretnine u [adresa] po osnovu pisanog ovjerovljenog ugovora o darovanju, u članku IV kojeg ugovora stoji da su se ugovorne strane sporazumjele da daroprimac stupa u posjed i vlasništvo darovanih nekretnina odmah po zaključenju ugovora, na što se pozivaju tuženici tijekom ovog postupka, osim čega tuženik ad2) verbalizira i predaju mu ključa predmetne kuće u [adresa] od strane oca, odnosno posjedovanje ključa predmetne nekretnine i od ranije, radnje koje su slijedile nakon zaključenja toga ugovora i aneksa istog ,ne idu u prilog toj tvrdnji tuženika.

25.2.Za navesti je da, pojam”prave predaje ”podrazumijeva realnu predaju stvari u neposredan posjed stjecatelja, a ne fiktivnu predaju stvari, slijedom čega za valjanost ugovora o darovanju koji nije sklopljen u propisanom obliku nije dovoljna tradicija samo na osnovi očitovanja.

Unatoč tome što je darovni ugovor proveden u zemljišnim knjigama suda,za slučaj utvrđenja da daroprimatelj nije stupio u posjed darovanih nekretnina, a pri čemu ugovor da nije sklopljen u formi javnobilježničkog akta, posljedica je ništetnost istog ugovora.

Tijekom ovog postupka postupajući po zahtjevu tužiteljice valjalo je utvrditi da li je daroprimac stupio u posjed darovanog mu dijela kuće u [adresa].

26.Tuženici pozivajući se na članak IV ugovora o darovanju tvrde da je tuženik ad2) stupio u posjed darovanih nekretnina odmah po zaključenju ugovora, pri čemu nije niti verbalizirao način prave mu predaje u posjed nekretnine koja čini predmet spora, izuzev što je tvrdio da mu je predat ključ iste, te da mu je otac otac kod javnog bilježnika izjavio da imovinu predaje sinu.

Predajom stvari, na temelju očitovanja volje iz ugovora, na koju se tuženici pozivaju moguće je steći neposredni posjed samo ako je obdarenik već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari, u smislu odredbe članka 15.st.1 ZV-a, što u konkretnom slučaju nije bio.

Predaja ključeva nekretnine u sudskoj se praksi ne smatra pravom predajom darovane stvari, jer to i ne predstavlja u smislu odredbe članka 482.st.2 ZOO-a, bez ulaska obdarenika u nekretninu, jer posjedovno stanje nekretnine time ostaje neizmjenjeno i ni na kakav način ne manifestira promjenu dotatadšnjeg posjedovnog stanja, o čemu se izjasnio i VSRH u odluci Rev-3196/2019-3 31.ožujka 2024.g.. Naime, posjedovanje neke stvari predviđa faktičnu vlast stjecatelja na stvari, a samim ostvarenjem posjeda ključa ukoliko nije i uspostavljena takva faktična vlast, nije došlo do prave predaje posjeda te stvari, jer posjed nije prešao samim time što je od strane darovatelja dobiveno i ovlaštenje da se stvar uzme u posjed.

Kraj navedenog ni tužba darovatelja koja je uslijedila 28.siječnja 2010.g., radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora zbog nedostatka forme, premda je okončana povlačenjem, kako je to naprijed navedeno, ne ide u prilog navodima tuženika o stupanju mu u posjed predmetne nekretnine, a također ni tužba Općinskim sudom u Makarskoj pod br P-951/2011, nastavljenim pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Makarskoj pod br Ps-18/2015, po tužbi tužitelja JJ i OJ od dana 18.svibnja 2011.g. protiv tužene ŽJ, radi ispražnjenja joj od osoba i stvari stanova na drugom katu i potkrovlju zgrade anagrafske oznake [adresa], označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa]. U tom je postupku štoviše LJ saslušan dana 21.svibnja 2014.g. iskazao da su ŽJ i on u posjedu dijela im kuće u [adresa] u kojoj da su iznajmljivali apartmane do prethodne sezone, a smetani tuženikom ad2) da ne znaju da li će to činiti i slijedeće, što ne ide u prilog navodima tuženika da su stupili u posjed predmeta spora.

Prema navodima tužiteljice tuženici su 2015.g.nasilno ušli u posjed predmeta spora, kako je to posvjedočila i kćerka tužiteljice saslušana u svojstvu svjedoka, u suposjedu kojeg se i dalje nalazi tužiteljica, kako to tijekom ovog postupka potvrđuju sami tuženici, koja svojata potkrovnu etažu.

27.Slijedom svega navedenog za zaključiti je da tuženiku ad2)po osnovu sklopljenog ugovora o darovanju i aneksa istog sa LJ nikad u pravi posjed nije predan, darovatelju pripadajući dio kuće u [adresa], pa slijedom činjenice izostanka prave predaje mu nekretnine u [adresa], činjenica da ugovor o darovanju dijela te nekretnine nije bio sačinjen u propisanoj formi, čini nedostatak koji rezultira ništetnosti ugovora o darovanju od 16. studenog 2008.g. i aneksa istom ugovoru dana 14. veljače 2009.g. u dijelu koji čini predmet ovog spora, slijedom čega je valjalo u tom dijelu prihvatiti tužbeni zahtjev i presuditi kao u točci I izreke.

28.Nije bilo dvojbe među strankama da je kuća u [adresa] u vrijeme zasnivanja izvanbračne zajednice pok.LJ i tužiteljice, cijela bila u njegovu vlasništvu, pri čemu je već bio podignut drugi kat i krovište, odnosno potkrovlje kuće, po pitanju kojih nema ni dvojbe da su uslijedia ulaganja u njegovu posebnu imovinu u smislu nadogradnje, uređenja te adaptacije, ali je neodlučno kojom su imovinom učinjena ta ulaganja.

Shodno iskazu pok.LJ datom u postupku pod br P-951/11, novac od prodaje donjeg dijela kuće on nije dao nasljednicima pok.mu supruge, već je istog uložio u daljnju gradnju, ali i potkrovlje kuće iskazao je tada da su izgradili on i tužena, sredstvima koja je zarađivao radom mu čevabdžinice, u kojoj da su radili zajedno on i tužena.

Kako se primjenom čl. 156 ZV-a dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem zgrade, odnosno prostora u suvlasničkim ili tuđim zgradama ili ulaganjima u njih ne može steći pravo vlasništva, ako nije nastala nova stvar, što u ovom postupku nitko ni ne tvrdi, te ako nije što drugo odredio vlasnik nekretnine, to cijeneći izostanak takvog im sporazuma uz egzistiranje naprijed pomenutog ugovora o darovanju zaključenog između tužiteljice i pok.joj izvanbračnog supruga, kojim on daruje istoj suvlasnički dio i pripadajuće idealne dijelove i uređaje zamljišta nekretnine upisane kao zgrada i dvorište površine 154m2 upisane na kat. čest. br [katastarska čestica] u ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa], koje nekretnine čine 81/357 dijela cijele nekretnine i povezane su sa vlasništvom stambene jedinice br 3 u potkrovlju (oznake s3) koja se sastoji od hodnika, 3 sobe s kuhinjama i 4 kupaonice ukupe pvršine 77,47m2, kojima pripadaju dvije nenatkrivene terase tlocrtne površine 13,60m2 ili obračunske površine 3,40m, sud nije našao osnova za prihvaćanje tužbenog zahtjeva u dijelu kojim je tužiteljica tražila utvrđenje da 2/6 dijela čest.br.851 zgr upisane u ZU 2546 ko [katastarska općina]- [adresa] predstavljaju izvanbračnu stečevinu tužiteljice i LJ slijedom čega je presudio kao u točci II 1.izreke presude .

29).Zahtjev tužiteljice kojim ista zahtijeva da tuženici priznaju i trpe upis joj prava suvlasništva 1/6 dijela nekretnine katastarske oznake čest.br.851 ZU 2546 KO [katastarska općina]- [adresa], u protivnom će to zamijeniti predmetna presuda, sud je cijenio neosnovanim, kraj činjenice da tužiteljica tijekom ovog postupka činjenično tvrdi da joj pripada potkrovna etaža kuće, pozivajući se pri tom osim na bračnu joj stečevinu i na ugovor o darovanju zaključen sa pok.LJ. Saslušana kao stranka u ovom postupku sama je iskazala da osobno drži da je predmetom ugovora o darovanja između LJ i JJ bio samo stan na drugom katu ove kuće protiv čega ona da nema ništa, a predmetna tužba zapravo da se odnosi samo na stan u potkrovlju kuće u [adresa].

U takvoj situaciji tužiteljica nije mogla tražiti utvrđenje suvlasništva cijele kuće, dakle i onih dijelova za koje ni sama ne smatra da su njezino vlasništvo, već je ista trebala tužbeni zahtjev postaviti na uspostavu etažnog vlasništva na način da se na određenom posebnom dijelu kuće utvrdi njezino pravo vlasništva, koje je povezano sa suvlasničkim dijelom predmetne kuće u smislu odredbe članka 53 u vezi sa člankom 71-78 ZV-a, pa kako tako nije postupila, već je zatražila utvrđenje da je suvlasnik cijele kuće, to je zahtjev iste i u dijelu točke II 2.trebalo odbiti kao neosnovan.

30.Cijeneći ishod predmetnog postupka, shodno kojem su cijeni razmjerno jednakim uspjeh stranaka ovog postupka, primjenom je odredbe članka 154.st.2 Zakona o parničnom postupku , sud odredio da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Šibeniku, 24.studenog 2025.g.

SUTKINJA

Iris Živković

Pouka o pravnom lijeku:

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, a o žalbi odlučuje županijski sud

DN-odluka o dostavi sadržana je na zapisniku objave odluke