Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-1770/2025-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, u pravnoj stvari tužitelja 1. GU OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LU OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje tužitelja iz [adresa], zastupani po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženice Republike Hrvatske OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-591/2022 od 17. srpnja 2025., dana 24. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe tužitelja ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-591/2022 od 17. srpnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba zaprimljena kod toga suda dana 16. studenog 2022., kao preuranjena.

2. Protiv tog rješenja žalbu (uz ispravak žalbe) podnose tužitelji pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP), u vezi s člankom 381. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tužene države na utvrđenje stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

5. Iz stanja spisa proizlazi da :

- prije podnošenja tužbe, tužitelji su se 11. srpnja 2022. obratili Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu (dalje ODO Karlovac) kao zakonskom zastupniku tuženice, sa Zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu članka 186.a ZPP-a u kojem su naveli činjenice svoga zahtjeva te priložili neke dokaze vezano za zahtjev (zk. izvadak, skicu izmjere, ortofoto kopiju plana),

- da je dopisom od 23. kolovoza 2022. ODO Karlovac, pozvao tužitelje da u roku od 30 dana dopune zahtjev dostavom odgovarajuće dokumentacije (podatak jesu li nekretnine uvrštene u Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, uvjerenje o statusu čestica prema prostorno planskoj dokumentaciji na dan 23. srpnja 1991., povijest upisa u katastarskom operatu, preslika zemljišne knjige ili povijesnog zk. izvatka, zapisnik o reambulaciji, kupoprodajni ugovor na kojeg se tužitelji pozivaju, potvrdu o plaćenom porezu, izvod iz prostorno planske dokumentacije) uz upozorenje ukoliko to ne učine, sukladno članku 38. stavak 4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ broj: 67/18. - dalje ZDO) smatrati će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije niti podnesen,

- da su tužitelji dopisom od 28. rujna 2022., odgovarajući na traženje ODO-a Karlovac, dostavili odgovor zk odjela Slunj o tome da su zapisnici o osnivanju zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] izgorjeli u Domovinskom ratu te da su zemljišne knjige za tu k.o. osnovane još 1963., zatim da ne raspolažu Ugovorom o kupoprodaji spornih nekretnina jer su to još u Zahtjevu za mirno rješenje spora naveli, dok u pogledu druge zatražene dokumentacije istu smatraju irelevantom za priznavanje prava vlasništva na spornim nekretninama,

-da je ODO Karlovac Odlukom o zahtjevu za mirno rješenje spora od 5. listopada 2022. ustvrdilo da se smatra da Zahtjev za mirno rješenje spora u tome predmetu nije bio niti podnesen u smislu članka 38. stavak 4. ZDO-a s obrazloženjem u bitnome da tužitelji nisu udovoljili traženju za dostavom dodatne dokumentacije potrebne za meritorno odlučivanje o Zahtjevu,

- da su tužitelji ustali predmetnom tužbom 16. studenog 2022., sa identičnim činjeničnim navodima, dokaznim prijedlozima i priloženim ispravama kao i u Zahtjevu za mirno rješenje spora,

- da je tuženica u pismenom odgovoru na tužbu od 20. prosinca 2022., osim procesnih prigovora i predlaganja odbačaja tužbe, navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te izvođenju dokaznih prijedloga tužitelja, kao neosnovanim.

6. Donoseći pobijano rješenje kojim odbacuje tužbu kao preuranjenu, sud prvog stupnja utvrđuje da sama činjenica da je od podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora pa do pokretanja ovog parničnog postupka proteklo više od tri mjeseca ne znači da su tužitelji ispunili zakonske uvjete za podnošenje tužbe u ovom predmetu u smislu odredbe članka 186.a stavak 5. ZPP-a. Prvostupanjski sud smatra da tužitelji nisu aktivno sudjelovali u postupku za mirno rješenje spora, već su suprotno tome izričito odbili postupiti po pozivu tuženika i dopuniti podneseni prijedlog za mirno rješenje spora potrebnim dokazima te su odlučili pasivno pričekati protek roka od tri mjeseca kako bi pokrenuli ovaj parnični postupak, a što da nije postupanje u skladu sa svrhom uređenja postupka mirnog rješenja spora iz odredbe članka 186.a ZPP-a.

7. U donošenju pobijanog rješenja počinjena je bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 186.a stavak 6. ZPP-a, sve u vezi s člankom 381. ZPP-a, koja je utjecala na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

8. Stajalište prvostupanjskog suda u pogledu svrhe postupka za mirno rješenje spora pravilno je. Cilj i svrha odredbe članka 186.a ZPP-a je pokušaj da se na djelotvoran način okonča sporan odnos između pravnih i fizičkih osoba kada se nalaze u sporu sa državom, odnosno izbjegavanje nepotrebnog sudskog spora ako se spor može riješiti na miran način, što zahtjeva suradnju obiju strana.

9. Jednako tako, pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da tužitelji nisu bili ovlašteni određivati da bi neke od zatraženih isprava bile „irelevantne“ ODO -u Karlovac za ocjenu osnovanosti zahtjeva za mirno rješenje spora.

10. Međutim, u situaciji kada su tužitelji dokumentaciju kojom su raspolagali dostavili uz Zahtjev za mirno rješenje spora, da su se po pozivu ODO -a Karlovac očitovali kako su neke od zatraženih isprava pokušali pribaviti ali da zbog uništenih zemljišnih knjiga iste više ne postoje te da sa nekim od zatraženih isprava niti ne raspolažu, može se zaključiti da tužitelji nisu ostali potpuno pasivni povodom poziva ODO Karlovac. Tužiteljima je svakako bilo u interesu spor riješ iti mirnim putem i dostaviti sve isprave koje su im dostupne, s obzirom na dužinu trajanja i troškove koje im donosi parnični postupak ako se spor ne riješi mirnim putem. Prema stanju spisa tužitelji su nastavno podnijeli tužbu sa istom činjeničnom i pravnom osnovom uz prilog istih isprava kao i kod Zahtjeva za mirno rješenje spora. Posebno treba uvažiti činjenicu da povodom odluke ODO Karlovac prema kojoj se „ima smatrati da zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja nije niti bio podnesen“, tužitelji nisu imali nikakvu zaštitu putem pravnog lijeka. Osim toga, treba uvažiti i činjenicu da je ODO Karlovac kao zakonski zastupnik tuženice, u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbenog zahtjeva i predložio ga odbiti, pa je teško bilo za očekivati da bi se zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva riješio mirnim putem.

11. Stoga je prema stajalištu ovog suda, prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je tužbu tužitelja, nakon više od 2,5 godine od njezina zaprimanja, odbacio kao preuranjenu, prihvaćajući stajalište ODO u Karlovcu da tužitelji nisu podnijeli Zahtjev za mirno rješenje spora.

12. Iz svega navedenog proizlazi da su bile ispunjene pretpostavke iz članka 186.a stavak 1. i 2. ZPP-a. Svako drugo tumačenje značilo bi pretjerani formalizam u traženju postupanja tužitelja te ograničavanje ustavnog i konvencijskog prava na pristup sudu tužitelja kao pojedinca spram države kao tuženice.

13. Radi navedenog, pobijano rješenje je valjalo ukinuti pa je odlučeno kao u izreci pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a.

U Rijeci 24. studenog 2025.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak