REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-365/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja GB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Stelio Lapić, odvjetnik u Rovinju, protiv protivnika osiguranja IB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr-1189/2024-3 od 16. lipnja 2025., dana 24. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja te se u cijelosti potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr-1189/2024-3 od 16. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od 12. rujna 2024. za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja se sastoji od otvaranja željezne kapije i omogućavanja ulaska u dvorište automobilom i parkiranja ispred / u garaži, te čišćenja smeća u dvorištu, ispred stana i ispred garaže na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada, određuje se

privremena mjera

a) kojom sud nalaže protivniku osiguranja IB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ovog rješenja otvori željeznu kapiju i omogući ulazak u dvorište automobilom i parkiranje ispred / u garaži, kao i da očisti smeće u dvorištu, ispred stana i ispred garaže, na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada,

ili da sud sukladno odredbi čl. 350. Ovršnog zakona odredi privremenu mjeru

b) ukoliko protivnik osiguranja IB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne postupi u danom roku po prethodno određenoj privremenoj mjeri, sukladno odredbi čl. 347. st. 1. t. 9. Ovršnog zakona, a radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete i nasilja, predlagatelj osiguranja GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] predlaže da sud odredi mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama, sukladno odredbi čl. 347. st. 2. Ovršnog zakona.

c) ukoliko protivnik osiguranja IB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ne postupi u danom roku po prethodno određenoj privremenoj mjeri, sukladno odredbi čl. 347. st. 1. t. 9. Ovršnog zakona, ovlašćuje se predlagatelj osiguranja GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da sam ili preko treće osobe obavi radnje otvaranja željezne kapije i omogući ulazak u dvorište automobilom i parkiranje ispred/u garaži, te očisti smeće u dvorištu, ispred stana i ispred garaže na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada, o trošku protivnika osiguranja.

II. Ukoliko se protivnik osiguranja ne pokori određenoj privremenoj mjeri sud mu, sukladno odredbi čl. 16. st. 3. Ovršnog zakona, zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 EUR, koju će mu sud, na prijedlog predlagatelja osiguranja, i izreći.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odlaže njegovu provedbu.

IV. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kod Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj: P-75/2022 radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina.

V. Protivnik osiguranja dužan je naknaditi predlagatelju osiguranja ovršni trošak postupka u roku 15 (petnaest) dana.“

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova ovog postupka u iznosu od 500,00 eura.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagatelj osiguranja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitnih povreda odredaba ovršnog/parničnog postupka. Ističe da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točke 11. Zakona o parničnom postupku jer pobijano rješenje ima očitih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva odnosno proturječi sama sebi i razlozima rješenja, rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja i samih dokaza koji su tijekom postupka izvedeni. Također, da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno uopće nije razmatrao i utvrdio odlučne činjenice za donošenje odluke, te na tako utvrđeno činjenično stanje nepravilno primijenio materijalno pravo, i time počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, a što je utjecalo na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja o osiguranju. Osporava zaključak suda da nije učinio vjerojatnom pretpostavku da je osiguranje potrebno kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, odnosno da prijedlog ne sadrži navede niti dokaze na okolnost vjerojatnosti nastanaka nenadoknadive štete ili potrebe sprječavanja nasilja, a sve to stoga što sud nije izašao na lice mjesta i utvrdio stvarno stanje predmetne nekretnine, odnosno uopće vidio lokaciju, položaj i izgled predmetne nekretnine, niti je održao ročište i saslušao stranke ovog postupka osiguranja. Ukazuje da činjenica da predmetu prileže fotografije snimljene iz dvorišta a sve u cilju boljeg prikazivanja stvarnog stanja stvari, ne upućuju na to da predlagatelj može nesmetano ulaziti u svoje dvorište, a okolnost koju sud navodi i to da on nije naveo u svom prijedlogu da je predmetna kapija zaključana i da zbog toga ne može ući u svoje dvorište i nekretninu, proizvoljan je zaključak suda. Tvrdi da predložena privremena mjera nije ni na koji način otegotna za protivnika osiguranja, njom bi se samo privremeno uredio odnos između njega i protivnika osiguranja, dok se u potpunosti ne riješi pitanje suvlasništva, odnosno prethodno izradi geodetski elaborat i isti provede u zemljišnim knjigama, a što je sve predmet postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P- 75/2022. Tvrdi da je učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, odnosno učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, predmetno rješenje preinači sukladno njegovim žalbenim navodima, podredno da ga ukine i vrati sudu prvoga stupnja na ponovo odlučivanje ali pred drugim uređujućim sucem. Potražuje troškove žalbe.

3. Sa žalbom predlagatelja osiguranja postupljeno je sukladno članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ).

3.1. Protivnik osiguranja se u svom odgovoru na žalbu istoj u cijelosti protivi kao neosnovanoj te predlaže njeno odbijanje.

4. Žalba predlagatelja osiguranja nije osnovana.

5. Predmetnim prvostupanjskim rješenjem sud je odbio prijedlog predlagatelja osiguranja istaknut u pravcu osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u otvaranju željezne kapije i omogućavanju ulaska u dvorište automobilom i parkiranja ispred/u garaže, te čišćenja smeća u dvorištu, ispred stana i ispred garaže na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada (radi se o nekretnini koja je u suvlasništvu stranaka), i to određivanjem privremene mjere kojom se nalaže protivniku osiguranja u roku od 15 dana od primitka rješenja otvoriti željeznu kapiju i omogućiti ulazak u dvorište automobilom i parkiranje ispred/u garaže, kao i očistiti smeće u dvorištu, ispred stana i ispred garaže, na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada.

5.1. Istodobno je odbijen i prijedlog predlagatelja osiguranja istaknut u skladu s odredbom članka 350. OZ, i to da sud, ukoliko protivnik osiguranja ne postupi u danom roku po prethodno određenoj privremenoj mjeri, odredi mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama, sukladno odredbi članka 347. stavka 2. OZ, kao i prijedlog da se, ukoliko protivnik osiguranja ne postupi u danom roku po prethodno određenoj privremenoj mjeri, ovlašćuje predlagatelj osiguranja da sam ili preko treće osobe obavi radnje otvaranja željezne kapije i omogući ulazak u dvorište automobilom i parkiranje ispred/u garaži, te očisti smeće u dvorištu, ispred stana i ispred garaže na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena višestambena zgrada, o trošku protivnika osiguranja. Također, sud je odbio i prijedlog predlagatelja osiguranja za naknadom prouzročenih mu troškova postupka.

5.2. To stoga što prvostupanjski sud polazeći od sadržaja odredbe članka 346. stavka 1. OZ te dokumentacije koja prileži predmetu utvrđuje da je predlagatelj osiguranja vođenjem postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u predmetu poslovni broj P-57/2022, a koji je predmet u prekidu do dovršetka upravnog postupka kojeg će stranke pokrenuti angažirajući ovlaštenog mjerničnog vještaka da izradi potrebni geodetski elaborat kako bi se građevina i sporedne građevine na predmetnoj nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao voćnjak površine 1045 m[2] , upisale u katastarski elaborat i zemljišne knjige, učinio vjerojatnom postojanje svoje nenovčane tražbine (objektivna pretpostavka). Međutim, da nije učinio vjerojatnom ni jednu od dodatne dvije pretpostavke koje bi opravdale osnovanost njegova prijedloga (subjektivne pretpostavke), i to one koje su predviđene člankom 346. stavkom 1. točkom 1. i 2. OZ, jer nije učinio vjerojatnim da je spriječen i ometan u posjedovanju svog suvlasničkog dijela nekretnine na način kako to tvrdi, jer iz stanja predmeta ne proizlazi da je željezna kapija zaključana (to predlagatelj osiguranja niti ne tvrdi) pa da iz tog razloga ne može ući u dvorište i svoju nekretninu nesmetano koristiti, na koji način nije osnovana niti njegova tvrdnja o mogućnosti nastanka bilo kakve štete zbog neodržavanja stana. Pritom sud utvrđuje da je iz tlocrta predmetne nekretnine vidljivo da su razni predmeti postavljeni na zajedničkom dijelu dvorišta kao i pred ulazom u dio nekretnine koji prema priloženom tlocrtu ne pripada predlagatelju osiguranja.

5.3. Obzirom da predlagatelj osiguranja nije pokušao učiniti vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti članak 344. stavak 2. OZ u vezi s člankom 346. stavkom 2. OZ.

5.4. Također, sud je zaključio da se u predmetnom slučaju ne može primijeniti niti odredba članka 347. stavka 2. OZ, jer bi tražbina predlagatelja osiguranja određivanjem predložene mjera bila potpuno i trajno, a ne privremeno ostvarena.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda predlagatelja osiguranja, a pazeći pritom dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka (članak 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito. Činjenice bitne za odluku o prijedlogu predlagatelja osiguranja u dovoljnoj su mjeri utvrđene i na tako utvrđeno činjenično stanje materijalno je pravo pravilno primijenjeno.

6.1. Pritom, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, obzirom da su u pobijanom rješenju navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje predmetnog rješenja nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati njegova zakonitost i pravilnost.

6.2. Osim toga, suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi odredbe članka 8. ZPP jer je procesno ovlaštenje prvostupanjskog suda da odlučuje o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je prvostupanjski sud pravilnom primjenom ove zakonske odredbe i učinio i za što je dao ovom sudu jasne i uvjerljive razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a uvjerljivost kojih niti žalitelj nije uspio dovesti u dvojbu. Činjenica da sud nije proveo dokaz očevidom na licu mjesta i saslušanjem stranaka ne opravdava žalbeni navod predlagatelja osiguranja da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, jer je sud i na temelju materijalne dokumentacije koja prileži predmetu mogao pravilno odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja, što je i učinio.

6.3. Konačno, nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavka 2. ZPP pa je žalbu predlagatelja osiguranja u dijelu u kojem ukazuje na bitne povrede odredaba parničnog/ovršnog postupka valjalo ocijeniti u cijelosti neosnovanom.

7. Prema odredbi članka 346. stavka 1. OZ se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7.1. Prema odredbi članka 347. stavka 2. OZ ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

8. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da mu je zatvaranjem a prethodno i postavljanjem željezne kapije na ulasku u dvorište nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protivnik osiguranja spriječio ulazak u zajedničko dvorište i stan u prizemlju koji koristi, jer iz stanja predmeta ne proizlazi (a tu okolnost predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu nije niti tvrdio, što prvostupanjski sud pravilno utvrđuje) da se radi o kapiji koja je zaključana a čiji ključ predlagatelj osiguranja nema ili na kojoj je brava promijenjena od strane protivnika osiguranja a ključ iste nije mu predan, a što bi tek u tom slučaju opravdalo tvrdnju predlagatelja osiguranja da mu je postupanjem protivnika osiguranja onemogućen dotadašnji način korištenja zajedničkog dvorišta i pristup njegovu stanu radi održavanja istoga. Također, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da se razni predmetni na koje ukazuje predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu nalaze na zajedničkom dijelu dvorišta i pred ulazom u dio nekretnine koji prema priloženom tlocrtu ne pripada predlagatelju osiguranja, pa je, obzirom na prethodno navedeno, prvostupanjski sud pravilno postupio kada je donio pobijano rješenje uz zaključak da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (članka 346. stavak 1. i članak 347. stavak 1. točka 9. OZ).

8.1. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je određivanje privremene mjere nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda (članak 347. stavak 2. OZ) a konačno, kako to prvostupanjski sud pravilno zaključuje, radilo bi se o mjeri kojom bi se trajno a ne privremenom uredili odnosi između stranaka.

9. Ovdje je potrebno istaknuti da se u predmetnom slučaju radi o zajedničkom dvorištu koji se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje su stranke suvlasnici u idealnim dijelovima, te da sukladno odredbi članka 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2024., 81/2015. i 94/2017.) suvlasnik nekretnine ima pravo izvršavati sve ovlasti glede cijele stvari bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Dakle, do podjele nekretnine i utvrđenja koji njezin realni dio pripada svakom suvlasniku, svi suvlasnici nekretnine imaju pravo koristiti cijelu nekretninu, odnosno izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti, a u predmetnom slučaju iako je u tijeku parnični postupak koji se vodi radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, isti nije okončan, pa se ne može prihvatiti žalbeni navod predlagatelja osiguranja da se u ovom slučaju radi o dijelovima nekretnine - u odnosu na koje predlaže određivanje predložene mjere, koji predstavljaju njegovo samovlasništvo.

10. Ostali žalbeni navodi predlagatelja osiguranja ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja.

11. Dakle, suprotno svim žalbenim navodima predlagatelja osiguranja prvostupanjski je sud pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja, slijedom čega je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točke 2. ZPP u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ odlučiti kao u izreci rješenja.

12. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP.

U Puli-Pola 24. studenoga 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić