REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2182/2024-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Damiru Vidrihu, odvjetniku iz Zagreba, Kralja Zvonimira 31, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupanog po KU, službenoj osobi, radi invalidske mirovine, 24. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 141-02/24- 01/03361848748, URBROJ: 341-99-05/3-24-650 od 19. ožujka 2024., poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03361848748, URBROJ: 341-25-05/3-23-131140 od 22. studenog 2023. i priznavanje prava na invalidsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03361848748, URBROJ: 341-99-05/3-24-650 od 19. ožujka 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141- 02/23-01/03361848748, URBROJ: 341-25-05/3-23-131140 od 22. studenog 2023. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Tužiteljica u tužbi osporava rješenje tuženika i zaključke vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka u pogledu ocjene radne sposobnosti. Posebno ukazuje na tegobe svojeg zdravstvenog stanja za koje smatra da utječu na njezinu radnu sposobnost i na mišljenja specijalista koji su je liječili u dosadašnjem periodu, o čemu prilaže medicinsku dokumentaciju. Predlaže poništiti osporeno i prvostupanjsko rješenje te joj priznati pravo na invalidsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu, proveo je vještačenje po specijalisti medicine rada (vještakinja Marija Zavalić), psihijatrije (vještak Ninoslav Mimica) i fizijatru (vještakinja Melita Uremović) te je održao raspravu 28. listopada 2025.

6. Sukladno članku 39. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 34/21 i 119/22; dalje: ZMO) smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Preostala radna sposobnost, sukladno članku 39. stavku 2. ZMO, postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz članka 39. stavak 1. ZMO, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Sukladno članku 39. stavku 3. ZMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz članka 39. stavak 1. ZMO, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Sukladno članku 39. stavku 4. ZMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

7. Prema podacima spisa tuženika proizlazi da je tijekom prvostupanjskog postupka, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, vijeće vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje) donijelo nalaz i mišljenje od 19. listopada 2023. u kojem je utvrdilo da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Nastavno, prvostupanjskim rješenjem tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Povodom žalbe tužiteljice, tuženik je pribavio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje od 14. ožujka 2024. U nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka, sastavljenom nakon uvida u žalbene navode i medicinsku dokumentaciju, opisane su zdravstvene tegobe tužiteljice, njihovo liječenje i daljnje obrade. Vijeće viših vještaka je, u konačnici, ocijenilo da je pravilna ocjena vijeća vještaka o tome da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno da je kod tužiteljice ocjena radne sposobnosti preuranjena. Na podlozi takvog stručnog zaključka, tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice.

8. S obzirom na prigovore tužiteljice, sud je odredio medicinsko vještačenje po specijalisti medicine rada (vještakinja Marija Zavalić), psihijatrije (vještak Ninoslav Mimica) i fizijatru (vještakinja Melita Uremović) radi provjere je li kod tužiteljice do okončanja upravnog postupka nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. stavka 1. ZMO-a. Napominje se da stranke nisu imale primjedbe na osobe vještaka niti na zadatak postavljen vještacima.

9. Sudski vještaci su izvršili uvid u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu i obavili pregled tužiteljice te u pisanom mišljenju, nakon detaljnog iznošenja svojeg nalaza, naveli da kod tužiteljice liječenje nije bilo završeno do okončanja upravnog postupka. Do tada nije bila završena obimna preporučena reumatološka obrada koja je učinjena kasnije, odnosno 20. rujna 2024., a koja je od utjecaja na utvrđivanje etiologije zdravstvenih tegoba tužiteljice i načina daljnjeg liječenja tegoba lokomotornog sustava. Stoga su sudski vještaci mišljenja da sukladno članku 39. ZMO-a kod tužiteljice nije nastupilo smanjenje ili gubitak radne sposobnosti.

10. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju sudskih vještaka, pri čemu ističe da se sudski vještaci nisu očitovali na medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na psihijatrijsko liječenje tužiteljice (u kojoj je još 2022. utvrđeno da tužiteljica boluje od teške depresije zbog koje nema preostale radne sposobnosti), uz naknadnu dostavu medicinske dokumentacije (specijalistički nalaz od 18. rujna 2023. s prilogom, specijalistički nalaz od 17. svibnja 2022. i 16. svibnja 2023.).

10.1. Sudski vještaci su u pisanom očitovanju naveli da su dostavljeni nalazi već viđeni od vještaka fizijatra, što se može vidjeti iz nabrojene dokumentacije koju je na uvid na pregledu imala sudska vještakinja. Sudski vještak psihijatar pregledao je tužiteljicu i s njom obavio razgovor. Sudski vještaci su suglasni da su psihičke promjene tužiteljice posljedica njenog doživljavanja tegoba koje ima zbog bolesti lokomotornog sustava, te da tužiteljica nije dovoljno dugo i dovoljno intenzivno do sada liječena po psihijatru. Zbog degenerativnih promjena lokomotornog sustava koje tužiteljica ima kod nje nije nastupilo smanjenje ili gubitak radne sposobnosti sukladno članku 39. ZMO-a. Potrebno je daljnje intenzivno psihijatrijsko liječenje te je ocjena radne sposobnosti za sada preuranjena.

10.2. U nastavnim prigovorima tužiteljica je ukazala da je kod nje radna nesposobnost zbog dijagnosticirane depresije klinički evidentirana i opisana te je potvrđena i psihologijskim testiranjem, a da njezine psihičke tegobe traju od 2022. godine i da u kliničkoj praksi nema propisanog vremena nakon kojeg nastupa radna nesposobnost za bolesnika. Dodatno se tužiteljica pozvala na specijalistički nalaz od 8. listopada 2025. u kojem specijalist fizijatrije navodi da tužiteljica od 16. svibnja 202. nije radno sposobna, a da je od 16. svibnja 2025. primjetno dodatno pogoršanje zdravstvenih tegoba.

11. Sudski vještaci su se na raspravi detaljno očitovali o svim prigovorima tužiteljice, uključujući i novo dostavljenu medicinsku dokumentaciju.

11.1. Sudski vještak Mimica, specijalist psihijatrije, detaljno je objasnio iz kojih razloga kod tužiteljice nije došlo do nastupa trajnih promjena zdravstvenog stanja, odnosno do okončanja liječenja psihijatrijskih tegoba, uključujući i nakon dovršetka upravnog postupka (prema podacima dostupnim vještaku tužiteljica niti do raspravnog očitovanja vještaka nije dovršila liječenje psihičkih tegoba). Navedeni vještak je detaljno opisao koje metode liječenja (dnevna bolnica i stacionarno liječenje, uz odgovarajuće terapije) su bile dostupne tužiteljici a nije ih koristila, po čemu se one razlikuju od ambulantnog liječenja koje je provodila tužiteljica i zbog čega se ne može isključiti popravljanje njezinog zdravstvenog stanja da su sve dostupne metode bile primijenjene u dovoljno dugom periodu. Također, vještak je obrazložio iz kojih razloga nisu relevantni navodi psihijatra koji su liječili tužiteljicu, a koji se odnose na njihovu ocjenu radne sposobnosti. Napominje se da je vještak Mimica obavio osobni pregled tužiteljice, a isti se očitovao da je tužiteljica na pregled došla taksijem i hodala samostalno. U svakom slučaju, vještak Mimica je detaljno obrazložio na koji način su metode liječenja psihičkih tegoba osigurane i za osobe koje su teže pokretne.

11.2. Sudska vještakinja Uremović je iscrpno obrazložila zbog čega nije bilo dovršeno liječenje tužiteljice do okončanja upravnog postupka (potreba obavljanja dodatnih dijagnostičkih pretraga/reumatološke obrade), koji su rezultati dijagnostičke obrade u svezi reumatskih tegoba (dijagnostičkom obradom od 20. rujna 2024. isključena je upalna reumatska bolest) i iz kojih razloga specijalistički nalaz iz listopada 2025. ne utječe na njezin zaključak (fizijatar traži daljnju obradu radi utvrđenja uzroka bolova u koljenu). Napominje se da je i vještakinja Uremović obavila osobni pregled tužiteljice te se izjasnila da je tužiteljica na pregled došla samostalno bez korištenja ortopedskih pomagala.

11.3. Sudska vještakinja Zavalić je također detaljno obrazložila iz kojih razloga kod tužiteljice nije nastupio potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti, pri čemu je obrazložila i u kojem trenutku se može smatrati da je liječenje dovršeno. Prema očitovanju vještakinje, ni u trenutku vještačenja a niti u trenutku raspravnog očitovanja ne zna se koji je maksimalni doseg psihijatrijske terapije u smislu stabilizacije i oporavka stanja tužiteljice, dok s fizijatrijskog stanovišta uz degenerativne promjene na kralježnici te zglobovima postoji novi moment, a to su bolovi u koljenu, te je potrebno razjasniti kako njihov uzrok tako i mogućnost liječenja, a sve nakon što se dijagnostički utvrdi o kojoj se razini promjena radi. Stoga, vještakinja obrazlaže da liječenje nije završeno te će se tek nakon što fizijatar utvrdi da je potrebna terapija održavanja, a psihijatar da su iscrpljene sve mogućnosti liječenja i navede do koje razine je stabilno psihičko stanje, moći ocijeniti radna sposobnost tužiteljice. Uz navedeno, vještakinja Zavalić se očitovala da je s danom 20. rujna 2024. isključena upalna reumatska bolest, da su dominantni kronični bolovi u kralježnici i da se radi o početnim znacima degenerativnih promjena na malim zglobovima (reumatolog u svom nalazu preporučuje poštede od napora koji nisu sastavni dio radnog opterećenja tužiteljice uz daljnju potrebu provođenja fizikalne terapije) i napominje da je reumatska bolest isključena zbog čega nema utjecaja na radnu sposobnost.

12. Promatrajući u cjelini pisani nalaz i mišljenje sudskih vještaka, zajedno s njihovim pisanim i raspravnim obrazloženjima, sud smatra da su zaključci sudskih vještaka stručni i jasno obrazloženi, objašnjenja su detaljna, uvjerljivo otklanjaju prigovore tužiteljice i ne ostavljaju dvojbe u pogledu konačne ocjene vještaka da kod tužiteljice nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, budući da liječenje nije bilo dovršeno do okončanja upravnog postupka, s time da su isti dodatno obrazložili iz kojih razloga isto nije okončano niti naknadno prema njima dostupnim podacima u vrijeme raspravnog očitovanja. Posljedično, sud zaključuje da su javnopravna tijela pravilno zaključila da kod tužiteljice nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. stavka 1. ZMO-a.

13. Sud nije smatrao potrebnim saslušavati tužiteljicu, jer je isto neprikladno za utvrđenje odlučne činjenice, već je u tu svrhu bilo određeno sudsko-medicinsko vještačenje u okviru kojeg su vještaci Mimica i Uremović obavili osobni pregled tužiteljice. Budući da je sud prihvatio nalaz i mišljenje sudskih vještaka Zavalić, Uremović i Mimica kao uvjerljivo, potpuno i stručno, iz razloga koji su naprijed izloženi, to nije bilo osnove za provođenje vještačenja po drugim vještacima.

14. Slijedom navedenog, sud je ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika i pod točkom I. izreke odbio tužbeni zahtjev, sve pozivom na članak 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS). Pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev za naknadu troškova upravnog spora jer tužiteljica nije uspjela u sporu (članak 147. stavak 1. ZUS).

U Zagrebu 24. studenog 2025.

Sudac

Tomislav Krušlin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

1. opunomoćenik tužiteljice

2. tuženik