REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski radni sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari
tužitelja A.K., OIB …, R. zastupanog po punomoćniku M.P., protiv tuženika Republika Hrvatska Ministarstvo, OIB …, Z. zastupanog po punomoćniku O.D.O. - GUO, radi Radno - materijalna davanja (isplata), 10. listopada 2023.

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku REPUBLICI HRVATSKOJ, za Ministarstvo, da tužitelju A.K. iz R., OIB: …, isplati iznos od 1.476,41 eura / 11.124,00 kuna1 bruto sa zakonskim
zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza
poreza na dohodak, koje teku na sljedeće iznose:

38,37 eura / 289,10kuna od dana 15.11.2014.,
44,13 eura / 332,4 kuna od dana 15.12.2014.,
33,57 eura / 252,9 kuna od dana 15.01.2015.,
40,11 eura / 302,2 kuna od dana 15.02.2015.,
2,77 eura / 20,87 kuna od dana 15.03.2015.,
42,82 eura / 322,6 kuna od dana 15.04.2015.,
20,15 eura / 151,8 kuna od dana 15.05.2015.,
44,86 eura / 337,9 kuna od dana 15.06.2015.,
45,86 eura / 345,54kuna od dana 15.07.2015.,
5,48 eura / 41,32 kuna od dana 15.08.2015.,
9,01 eura / 67,87 kuna od dana 15.09.2015.,
2,87 eura / 21,60 kuna od dana 15.10.2015.,
2,87 eura / 21,60 kuna od dana 15.11.2015.,
3,00 eura / 22,62 kuna od dana 15.12.2015.,
2,74 eura / 20,66 kuna od dana 15.01.2016.,

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

6,01 eura / 45,25 kuna od dana 15.02.2016.,
5,51 eura / 41,50 kuna od dana 15.04.2016.,
6,03 eura / 45,46 kuna od dana 15.05.2016.,
2,88 eura / 21,70 kuna od dana 15.06.2016.,
5,76 eura / 43,39 kuna od dana 15.07.2016.,
6,27 eura / 47,21 kuna od dana 15.08.2016.,
8,58 eura / 64,66 kuna od dana 15.09.2016.,
5,98 eura / 45,07 kuna od dana 15.10.2016.,
6,27 eura / 47,21 kuna od dana 15.11.2016.,
5,98 eura / 45,07 kuna od dana 15.12.2016.,
5,98 eura / 45,07 kuna od dana 15.01.2017.,
6,10 eura / 45,97 kuna od dana 15.02.2017.,
2,93 eura / 22,08 kuna od dana 15.04.2017.,
6,74 eura / 50,79 kuna od dana 15.05.2017.,
5,86 eura / 44,17 kuna od dana 15.06.2017.,
3,06 eura / 23,09 kuna od dana 15.07.2017.,
9,63 eura / 72,56 kuna od dana 15.08.2017.,
8,97 eura / 67,58 kuna od dana 15.09.2017.,
6,55 eura / 49,34 kuna od dana 15.10.2017.,
50,01 eura / 376,80kuna od dana 15.11.2017.,
25,51 eura / 192,17kuna od dana 15.12.2017.,
56,78 eura / 427,81kuna od dana 15.01.2018.,
48,79 eura / 367,63kuna od dana 15.02.2018.,
24,66 eura / 185,80kuna od dana 15.03.2018.,
51,24 eura / 386,08kuna od dana 15.04.2018.,
57,04 eura / 429,74kuna od dana 15.05.2018.,
55,14 eura / 415,45kuna od dana 15.06.2018.,
46,97 eura / 353,91kuna od dana 15.07.2018.,
54,44 eura / 410,21kuna od dana 15.08.2018.,
33,70 eura / 253,89kuna od dana 15.09.2018.,
70,56 eura / 531,65kuna od dana 15.10.2018.,
35,00 eura / 263,67kuna od dana 15.11.2018.,
39,40 eura / 296,85kuna od dana 15.12.2018.,
32,43 eura / 244,35kuna od dana 15.01.2019.,
25,40 eura / 191,35kuna od dana 15.02.2019.,
6,41 eura / 48,26 kuna od dana 15.03.2019.,
48,81 eura / 367,73kuna od dana 15.04.2019.,
50,12 eura / 377,63kuna od dana 15.05.2019.,
41,78 eura / 314,77kuna od dana 15.06.2019.,
42,49 eura / 320,16kuna od dana 15.07.2019.,
47,35 eura / 356,74kuna od dana 15.08.2019.,
32,03 eura / 241,32kuna od dana 15.09.2019.,
46,67 eura / 351,64kuna od dana 15.10.2019. do isplate i to za razdoblje
od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se
određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke
koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za
pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31 .prosinca 2022. godine, po stopi

2

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena te od 01. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje,
za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije financiranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu
od 1.078,37 euro/8.125,00 kn, sa zateznim kamatama tekućim od 5. listopada 2023.
po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je
Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko
dosuđenih 1.078,37 euro, kao neosnovan.

IV/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je djelatnik Ministarstva,
Uprava za posebne poslove sigurnosti, Služba za osiguranje i zaštitu štićenih
objekata i prostora. Na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i
namještenike, tužitelj ima pravo na uvećanje osnovne plaće za svaki sat rada noću
40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, nedjeljom 35%, blagdanom,
neradnim danom utvrđenim Zakonom i na Uskrs 150%, u drugoj smjeni 10%, za
dvokratni rad duži od 90 minuta 10% te za rad u turnusu 5%. Prekovremenim radom,
kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu, smatra se
svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44 – NN 143/13, čl. 38 - NN 112/17). Tužitelj prema
rasporedu rada obavlja poslove osiguranja u turnusima od 7,00 do 19,00 te od 19,00
do 7,00 slijedećeg dana. Međutim, tužena traži od tužitelja da na posao dolazi pola
sata ranije na otpremu službe, odnosno u 6,30 sati i 18,30 sati. Takav raniji dolazak
na posao tužena nigdje ne evidentira te ne isplaćuje tužitelju. Unatoč tome, tužena
redovito disciplinski tereti i kažnjava policijske službenike za povredu dužnosti u tom
razdoblju, činjenično ih opisujući kao povrede u vrijeme službe. Predmetnom tužbom
tužitelj potražuje od tužene pojedina neisplaćena, odnosno manje isplaćena uvećanja
plaće za obavljeni rad, za razdoblje od listopada 2014. do rujna 2019. te napominje
da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom O.D.O.
sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno odredbi čl. 186a Zakona
o parničnom postupku, ali do podnošenja tužbe tužena na zahtjev nije odgovorila.
Nakon što je tužena dostavila svoj izračun razlike bruto plaće za utuženo razdoblje,
tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev u podnesku 18.5.2023. te po navedenoj osnovi
potražuje na ime razlike bruto plaće iznos od ukupno 1.476,41 euro/11.124,00 kn, sa

3

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

zateznom kamatom koja teče od svakog 15. u mjesecu u odnosu na potraživanje za prethodni mjesec.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tužena navodi da nije sporno da je
tužitelj policijski službenik u Upravi za posebne poslove sigurnosti, Služba za
osiguranje i zaštitu štićenih diplomatskih misija i konzularnih ureda. Policijski
službenici koji obavljaju poslove redovnih osiguranja štićenih objekata rade u turnusu
(12-24-12-48), i to u dnevnom turnusu od 7,00 do 19,00 te u noćnom od 19,00 do
7,00, a ponekad je radno vrijeme organizirano na drugačiji način, što je razvidno iz
evidencija prisutnosti na radu tužitelja. Svi odrađeni sati rada tužitelju su uredno
isplaćeni. Nije sporno da se tužitelj i drugi policijski službenici Službe za osiguranje i
zaštitu drugih štićenih objekata i prostora i Službe za osiguranje i zaštitu diplomatskih
misija i konzularnih ureda prije upućivanja u službu okupljaju u prostoriji Službe 30
minuta prije početka rada, a u svrhu organiziranog prijevoza službenim vozilom do
mjesta rada. Pri takvom okupljanju u sjedištu Službe, radi organiziranog odlaska na
mjesto rada, pruža se mogućnost neposrednom rukovoditelju da informacije od
interesa za policijskog službenika vezane za realizaciju određenih prava iz radnog
odnosa, podnošenje zamolbi za slobodne dane, obrazaca radi odlaska na godišnji
odmor, najave obavljanja osobnih obveza zbog kojih mora biti izvan službe, priopći
odjednom većem broju policijskih službenika u kratkoj izravnoj komunikaciji. Ovakva
dugogodišnja praksa da policijski službenici dolaze u sjedište Službe pola sata prije
početka radnog vremena provodi se i iz drugih razloga isključivo u interesu policijskih
službenika, radi presvlačenja iz civilne odjeće u policijsku odoru, odlaganja i čuvanja
zaduženog osobnog naoružanja u metalnim ormarićima u sjedištu Službe, korištenja
besplatnog parkirnog prostora i okupljanja u sjedištu Službe po nekoliko policijskih
službenika iz istog mjesta stanovanja radi prijevoza jednim privatnim vozilom.
Također se sukladno čl. 170. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika
(NN89/10 i 76/15) provodi otprema službe radi utvrđivanja psihofizičke spremnosti i
otpremljenosti prije početka radnog vremena, a to traje oko 5 minuta. Nakon
završetka rada policijski službenici imaju mogućnost da ih se službenim vozilom
preveze do prostorija Službe ili mogu samostalno napustiti štićeni objekt. Ovakav
način organizacije Službe rezultat je dogovora s policijskim službenicima putem
njihovih sindikalnih predstavnika. Tijekom 2004. provedena je anketa među
policijskim službenicima Službe za osiguranje, nakon čega su rukovoditelji Službe
obavijestili da preko 90% anketiranih policijskih službenika i dalje želi dolaziti u
prostorije Službe kako bi im se organizirao prijevoz do štićenih objekata. Anketom iz
veljače 2019. 93% službenika izjasnilo se da i dalje želi dolaziti u sjedište Službe prije
početka rada. Slijedom navedenog, tužiteljev zahtjev da mu se dolazak na posao
pola sata ranije prizna kao prekovremeni rad u cijelosti je neosnovan. Nadalje,
Pravilnikom o načinu policijskog postupanja, u glavi VII - osiguranje i zaštita osoba,
objekata i prostora (čl. 169), propisano je da policijski službenik može napustiti
objekt, osobu ili prostor koju osigurava samo u situacijama kada se u neposrednoj
blizini izvršava kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se
može izreći kazna zatvora od 5 godina ili više ili kada je to nužno radi sprječavanja
izravne opasnosti, osim u situacijama kada napuštanjem mogu biti ugroženi život i
sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora. Nije sporno da policijski službenici
ponekad ostaju duže na radnom mjestu jer ga ne mogu napustiti dok im ne dođe

4

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

smjena i dok se ne obavi otprema iste. Ponekad smjena završi ranije, ponekad
kasnije, a policijski službenici kroz mjesec se raspoređuju na osiguranje različitih
štićenih objekata, od kojih su neki bliže, a neki dalje od sjedišta službe. Sve to utječe
na to da ponekad službenici ostaju nešto duže na osiguranju od predviđenog
završetka smjene. Napominje se da se policijski službenici, kada dobiju zamjenu
nakon izvršene primopredaje, ne moraju vraćati u objekt sjedišta službe. U
konkretnom slučaju ne radi se o prekovremenom radu jer je za prekovremeni rad
bitno postojanje više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i prijeke potrebe,
odnosno radi se o stalnoj organizaciji rada na ovaj način te dolazak u sjedište Službe
pola sata prije početka smjene i boravak u prostorijama Službe nakon završetka iste
ne predstavlja ni efektivni rad, već se radi o vremenu koje policijski službenici
provode u sjedištu, odnosno u vozilu radi prijevoza do mjesta rada. Tužena predlaže
odbiti tužbeni zahtjev.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u MUP-a RH od 11.9.2018.,

21.12.2015.,11.7.2011., zahtjev za mirno rješenje spora, ankete o načinu dolaska u
službu, anketu članova sindikata policije Hrvatske o dolasku u službu i odlasku iz
službe, naputke MUP -a od 6.3.2019., zapisnike sa iskazima svjedoka V.
D., M.K.₁, J.Z., M.K.₂, I.S., M.M., D.G., M.K.₃, V.J., evidenciju radnog vremena,
isplatne liste, zapovjedi iz knjige zapovijedi i obavijesti te izračun potraživanja i ostalu
dokumentaciju u spisu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Utvrđeno je uvidom u zahtjev na mirno rješenje spora (str. 6-7 spisa) da se
prije pokretanja ovog parničnog postupka tužitelj obratio O.D.O. u Z. sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a vezano za potraživanje koje je predmet ovog parničnog postupka i time postupio sukladno odredbi čl. 186.a ZPP-a.

6. Među strankama nije sporno da je u utuženom razdoblju tužitelj policijski
službenik Uprave za posebne poslove sigurnosti, Služba za osiguranje i zaštitu
štićenih diplomatskih misija i konzularnih ureda, nije sporno da poslove svog radnog
mjesta obavlja u turnusu (12-24-12-48), i to u dnevnom turnusu od 7,00 do 19,00 te u
noćnom od 19,00 do 7,00. Nije sporno da se tužitelj kao i drugi policijski službenici
naprijed navedene Službe okupljaju prije upućivanja u službu u prostoriji Službe 30
minuta prije početka rada.

7. Među strankama je sporno ima li tužitelj pravo na to da mu tužena plati kao vrijeme provedeno na radu 30 minuta prije dolaska na posao.

8. Stranke su se suglasile da se iskazi svjedoka V.D., M.K.₁, J.Z., M.K.₂, I.S., M.M., D.G., M.K.₃, V.J. dani u drugim parničnim predmetima koriste kao dokaz u ovom postupku. U iskazu M.K.₁ navedeno

5

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

je da je s tužiteljem u spornom razdoblju radio zajedno na osiguranju i zaštiti štićenih
objekata. Morali su dolaziti u policijsku postaju O. 30 minuta prije početka
smjene, radilo se o zapovijedi koja je postojala oduvijek te su se policijski službenici
po njoj ravnali. Tijekom tih 30 minuta voditelj smjene priopćio bi službenicima
raspored, odnosno tko ide na koji štićeni objekt, a također i informacije vezane za
prethodne smjene. Nakon toga službenici su se ukrcavali u službena vozila i odvozili
se do štićenog objekta. Po završetku smjene opet su se službenim vozilima vraćali u
postaju te je nakon završetka smjene boravak u službenim prostorijama također
trajao 30 minuta. Prije početka smjene službenici su morali preuzeti lunch paket.
Svjedoku je poznato da je bilo djelatnika koje je šef smjene opomenuo ako se ne bi
pojavili 30 minuta prije početka smjene te su zbog toga ti djelatnici morali pisati
izjave. Jedan od šefova smjene bio je g. M.Š. U postaju su službenici
dolazili već odjeveni u odoru i s naoružanjem. Policijski službenik nije mogao izravno
od kuće dolaziti na mjesto štićenog objekta jer nije ni znao koji je njegov štićeni
objekt dok mu to ne priopći voditelj smjene u postaji. Ponekad se dolazilo i sat
vremena prije početka smjene. Svjedok V.D. je do 2012. bio načelnik
odjela za unutarnju zaštitu, a trenutno je pomoćnik Načelnika uprave za poslove
posebne sigurnosti u sastavu kojeg je i služba za osiguranje i zaštitu diplomatskih
misija i konzularnih predstavništava. Uobičajeni način rada službe još od 90-ih je bio
da policijski službenik za osiguranje objekata radi u turnusu te prije početka rada
dolazi u sjedište Službe. Smisao tog dolaska je da se organizira prijevoz. Tužena je

2004. pristala na prestanak okupljanja u bazi, ali se u dodatnoj anketi 95%
službenika izjasnilo da želi dolaziti na posao pola sata ranije. Prilikom okupljanja u
središnjici službenici se raspoređuju na određene objekte. Ukoliko netko ne bi došao
u središnjicu informaciju o mjestu rada dobio bi putem telefona ili putem sustava
veze. Nadalje je naveo da su u utuženom razdoblju neki od policajaca svakodnevno
dolaziti direktno na štićeni objekt prije početka rada. Svjedok D. je u bitnome
na isti način iskazivao. Svjedok J.Z. je iskazao da je pomoćnik voditelja
službe u Službi za osiguranje. Službenici u cijeloj Upravi koji rade na osiguranju
objekata rade u turnusima te isključivo po želji mogu dolaziti ranije u središnjicu gdje
im je osiguran prijevoz. Ukoliko to ne žele, mogu u vlastitom aranžmanu doći na
radno mjesto. Korištenje organiziranog prijevoza je opcija, a ne obveza. Svjedok
M.K.₂, zaposlen kao voditelj Službe za osiguranje i zaštitu diplomatskih misija
i konzularnih ureda, iskazao je da je dolazak u središnjicu radi organiziranog
prijevoza organiziran u korist radnika kojima je lakše doći do središnjice, a onda
organiziranim prijevozom do štićenog objekta.

9. Nije sporno da su tužitelj, kao i svi policijski službenici iz Uprave za
posebne poslove sigurnosti, Služba za osiguranje i zaštitu diplomatskih misija i
konzularnih ureda, imali rad organiziran u turnusima, od 7,00 do 19,00 i od 19,00 do
7,00 te da su u utuženom razdoblju pola sata prije početka službe dolazili u policijsku
postaju. Nadalje je utvrđeno da se samo u izuzetnim situacijama dopuštalo
djelatnicima da idu u službu izravno do štićenog objekta, ali samo uz odobrenje šefa
smjene, i to nije bilo pravilo, pri čemu je obveza dolaska u postaju pola sata prije
početka smjene prestala tek 2020., zbog uvedenih epidemioloških mjera.

6

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

10. Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika (N/N 89/10, 76/15) koji
u čl. 170 st. 1. propisuje da je izravno nadređeni rukovoditelj prije početka obavljanja
policijskih poslova dužan provjeriti jesu li policijski službenici propisno odjeveni,
naoružani i opremljeni te jesu li psiho-fizički sposobni za obavljanje policijskih
poslova, stoga sud ne može prihvatiti kao uvjerljive iskaze svjedoka D., Z. i K.₂ iz kojih proizlazi da dolazak u postaju pola sata prije početka smjene nije bio obveza, obzirom na postojanje obveze provjere policijskih službenika prema čl. 170 st. 1. Pravilnika prije početka smjene, a koja se provjera vršila u policijskoj postaji.

11. U ovom postupku je nedvojbeno utvrđeno da je i tužitelj u cijelom
utuženom razdoblju dolazio 30 minuta prije početka službe u Policijsku postaju
O., da se tamo priopćavao raspored policijskim službenicima na koji će štićeni
objekt ići u smjeni te su im se priopćavale i druge važne informacije vezane za
smjenu te je iz iste zajedno s drugim službenicima organizirano prebacivan do
štićenog objekta na koji je bio raspoređen.

12. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN 104/13,
112/17) propisano je da radnik ima pravo na uvećanje plaće za svaki sat rada noću
40%, prekovremeni rad 50%, subotom 25%, nedjeljom 35%, blagdanom neradnim
danom utvrđenim Zakonom i dan Uskrsa 150%, u drugoj smjeni 10%, za dvokratni
rad s prekidom dužim od 90 minuta 10% i za rad u turnusu 5%. Prekovremenim
radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u turnusu, smatra se svaki
sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44 KU-NN 104/13), odnosno čl. 38. st. 1 i 10 (NN
112/17). Zakonom o radu, čl. 103. st. 2 (NN 149/09 , 61/11, 82/12 i 73/13) i čl. 61 st 1
ZR (NN 93/147, 127/17, 98/19) propisano je da puno radno vrijeme ne može biti duže
od 40 sati tjedno, a čl. 86. ZR/09 odnosno čl. 94. ZR/14 propisuje pravo na povećanu
plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom,
blagdanom ili nekom drugim danom za koji je Zakonom određeno da se ne radi.

12. Kako je utvrđeno da je tužitelj dolazio na posao u policijsku postaju 30
minuta prije početka smjene, odnosno prije početka radnog vremena, gdje mu je
priopćavano na koji će štićeni objekt ići, te ostale važne informacije za smjenu te se
vršio pregled, to se u konkretnom slučaju ima smatrati da se radi o vremenu
provedenom na radu duljem od formalno propisanog radnog vremena. To vrijeme ne
može se podvesti pod pojam prekovremenog rada, ali isto valja vrednovati odnosno
honorirati po osnovi rada u smjenama i rada u turnusu (Vrhovni sud RH Revr- 446/07
od 5.9.2007. i Revr-1668/12 od 26.4.2016.). Slijedom navedenog, dodatno određeni
sati tužitelja (pola sata prije počekat smjene dolaskom u policijsku postaju) nemaju
karakter prekovremenog rada, ali imaju karakter redovnog rada u turnusu pri čemu je
u ovom postupku utvrđeno da se radi o stalnom radu jer je tužitelj kontinuirano
dolazio u policijsku postaju pola sata prije početka smjene, pri čemu mu je rad bio
organiziran u turnusu, odnosno ne radi se o povremenom obavljanju poslova po
nalogu kao to prepisuje odredbe čl. 65. ZR koja regulira pojam prekovremenog rada,
stoga tužitelj ima pravo i da mu se plati tih pola sata prije početka smjene, ali ne kao
prekovremeni rad, već kao za rad u turnusu odnosno u smjeni.

7

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

13. Tužena je tijekom postupka dostavila u spis evidencije o prisutnosti na
radu tužitelja za sporno razdoblje te je dostavila i svoj izračun razlike bruto plaće
ukoliko bi se imalo uzeti da je tužitelj (kada mu je bio određen rad u smjeni, odnosno
u turnusu) radio pola sata dulje, odnosno ako bi mu se imalo uračunati vrijeme
dolaska na rad u policijsku postaju pola sata prije početka smjene, a tužitelj je s
navedenim izračunom, a koja se temelji na evidenciji o prisutnosti na radu, uredio
tužbeni zahtjev te se očitovao da je s istim suglasan te je zatražio slijedom
navedenog na ime utužene razlike plaće isplatu ukupnog bruto iznosa od 1.476,41
euro/11.124,00 kn za razdoblje od listopada 2014. do rujna 2019., stoga je sud
usvojio tako postavljen tužbeni zahtjev, sa zateznim kamatama na temelju odredbe
članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja na svaki pojedini mjesečni iznos razlike bruto plaće
teče od svakog petnaestog u mjesecu u odnosu na prethodni mjesec do isplate.

14. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.1. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka
USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH,
70/19, 80/22 - dalje ZPP), a tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku
u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom u vrijeme
poduzimanja svake radnje (do 4.11.2022. bod 10 kn, od 5.11.2022. 15 kn)., a što je
sukladno odredbi čl. 6. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17) jer obje stranke
moraju znati potencijalne troškove u vrijeme početka spora, te se ista Tarifa ne može
primjenjivati retroaktivno. Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o
odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito
vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne
rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište
za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od: sastava zahtjeva za mirno rješenje
spora 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova (tbr. 7/1 OT), pristupa roč. 2.12.2020.
50 bodova (tbr. 9/3 OT), pristupa roč. 4.4.2023. 50 bodova (tbr. 9/3 OT), sastava
podnesaka od 16.4.2023. i 18.5.2023. svako po 25 bodova (tbr. 873 OT), pristup roč.

6.9.2023. 100 bodova, PDVa 25% (1.625 kn), odnosno ukupno je dosuđen trošak
tužitelju u iznosu od 1.078,37 euro/8.125,00 kuna. Podnesak kojim dostavlja
ispravljenu tužbu posebno nije priznat, već je priznat sastav tužbe. U konkretnom
slučaju i nije riječ o stupnjevitoj tužbi, jer je tužitelj dobivao svaki mjesec isplatne liste
u kojima je bilo naznačeno koji broj sati i po kojoj osnovi mu je isplaćen pa stoga nije
priznati niti sastav podneska od 25.2.2022.g. Niti ostali trošak nije priznat temeljem
odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili
neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode ili iznose navode koji su
trebali biti iznijeti u tužbi (podnesak od 26.3.2020). To što procesne odredbe
propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u
svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se
priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a. Trošak
pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude
objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da se digitalno potpisani
primjerak presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da za to
trošak snosi suprotna strana

8

Poslovni broj: 14 : Pr-494/2020-22

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 10. listopada 2023.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana
od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu
pisanim podneskom.

DNA:

1. A.K., R. zastupanog po punomoćniku M.P.

2. Republika Hrvatska Ministarstvo – Z. zastupanog po punomoćniku O.D.O.- GUO

9