Republika Hrvatska
Poslovni broj Gž-1515/2025-2
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, zastupan po punomoćnici EČ, dipl. iur., protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, OIB 26187994862, zastupan po punomoćnici SČ, dipl. iur, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3400/2020-37 od 17. lipnja 2025., 23. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 3400/2020-37 od 17. lipnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, u točki I. izreke, naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 603,44 eur s pripadajućim zateznim kamatama od 8.6.2020. do isplate, dok je točkom II. izreke odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u iznosu od 92,57 eur s pripadajućim zateznim kamatama, a točkom III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 39,71 eur sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate, sve u roku d 15 dana.
2. Protiv navedene presude žalbu pravodobno izjavljuje tužitelj u odnosu na točku II. i III. izreke iz žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) te predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda.
2.1. Pravodobnom žalbom prvostupanjsku presudu pobija i tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. ZPP-a, predlažući da se ista preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno da se vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalbe su osnovane.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 696,01 eur s pripadajućim kamatama s osnova naknade stvarne štete koja je tužitelju nastala isplatom invalidske mirovine osiguranici tužitelja PČ u razdoblju od 1.5. 2018. do 30.4.2020., kao posljedice ozljede na radu.
5. Među strankama nesporan je štetni događaj, prometna nezgoda od 22.8.1986., pasivna legitimacija tuženika i krivnja njegova osiguranika kao i činjenica da je osiguranici tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu.
6. U žalbenoj fazi postupka sporno je da li se na odnos stranaka u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23., dalje ZOMO) ili odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23., dalje ZOOP).
7. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:
- da prema prijavi o nesreći na poslu od 22.8.1986. proizlazi da je tužiteljeva osiguranica u prometnoj nezgodi 22.8.1986. zadobila ozljede na radu,
- da prema rješenju tužitelja IN-617884 od 22.3.1989. proizlazi da je tužiteljevoj osiguranici PČ od 18.1.1989. priznato pravo na invalidsku mirovinu u iznosu od 322.920 dinara, a koja isplata joj pripada od 15.2.1989.,
- da su ozljede koje je tužiteljeva osiguranica zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi priznate kao ozljede na radu i da su iste takve naravi da sudjeluju u uzroku nastanka invalidnosti,
- da se u konkretnom slučaju na potraživani iznos naknade štete ima primijeniti odredba članka 160. stavak 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 i 115/18, dalje ZOMO) koja je bila na snazi u vrijeme kada je tužitelju nastupila šteta isplatom iznosa invalidske mirovine , prema kojoj se razmjerni iznos mirovine određuje prema preostalom trajanju mirovinskog staža i godina života korisnika potrebnih za stjecanje prava na starosnu mirovinu ,
- da je financijskim vještačenjem po vještakinji za financije i knjigovodstvo Lidiji Česnik utvrđeno da razlika između visine starosne mirovine koju bi osiguranica tužitelja primala nakon što je navršila 65 godina života (ukupno 788,57 EUR) i visine invalidske mirovine (ukupno 1.392,01 EUR) iznosi 603,44 EUR.
7.1 Temeljem prednjih utvrđenja te pozivom na odredbe članka 160. do 167. ZOMO-a prvostupanjski sud usvaja tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 603,44 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama dok odbija tužbeni zahtjev u preostalom iznosu od 92,57 eur te primjenom odredbe članka 154. stavak 2. i čl. 155. stavak 1. ZPP-a obvezuje tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku s osnove troškova financijskog vještačenja razmjerno uspjehu tuženika u sporu.
8. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju neosnovano upire tuženik u žalbi s obzirom da presuda nije nerazumljiva te ju je moguće valjano pravno ispitati.
9. Međutim, u donošenju pobijane presude pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je o zahtjevu tužitelja odlučio primjenom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju.
10. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda u skladu sa ustaljenom i dosljednom sudskom praksom, sadržanu u brojim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao najvišeg suda u državi koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni (primjerice broj Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020., broj Rev-1354/2016 od 18. svibnja 2021., broj Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev- 1437/2021 od 5. siječnja 2022., broj Rev-901/2021 od 27. rujna 2022., broj Rev- 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., Rev-113/2022 od 9. studenoga 2022., broj Rev- 552/2022-2 od 17. svibnja 2022, broj Rev-1180/2022 od 6. prosinca 2022. i broj Rev- 705/2024-2 od 28. svibnja 2024.), za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika, radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, kad se odgovornost osiguratelja temelji na odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tada su za pravni odnos stranaka mjerodavne odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.
10.1. To stoga, što ZOOP uređuje užu problematiku (odgovornost za štetu nastalu u prometu) od one propisane ZOMO, koji propisuje odgovornost štetnika, odnosno osoba koje odgovaraju za štetu, općenito. Prema tome, u konkretnoj situaciji valjalo je primijeniti ZOOP, kao posebniji zakon (isto Rev 1359/2024-2 od 5.11.2024.).
11. Dakle glede prijepornog pravnog pitanja u ovoj pravnoj stvari treba reći da za odluku u sporu koju pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja motornog vozila kojim je prouzročena šteta, radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio na ime invalidske mirovine, mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.
12. Mjerodavnom odredbom članka 27. stavak 1., 2. i 3. ZOOP-a propisano je:
"(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. (2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. (3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.“
12.1. Stoga, obveza tuženika kao društva za osiguranje postoji ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog invalidnosti, pa je u ovom slučaju trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu i ovisno o tome odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja (isto revizijski sud u odluci broj Rev 850/2022-2 od 25. listopada 2022.).
12.2. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da u slučaju kad se radi o izdacima učinjenim s osnova invalidske mirovine, kao što je propisano u čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP, obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ako bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je u svakom pojedinom slučaju potrebno utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO- a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i zavisno od toga odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Sukladno navedenom irelevantni su žalbeni navodi tuženika o eventualnom stjecanju prava na starosnu mirovinu osiguranika tužitelja, a o čemu je zauzeto pravno shvaćanje u revizijskoj odluci broj Rev 1149/2022 od 20. ožujka 2024.
13. Budući da je zbog pogrešnog pravnog shvaćanja prvostupanjskog suda došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, iz kojih razloga visina štete nije obračunata temeljem odredbe članka 27. stavak 3. ZOOP- to će prvostupanjski sud u ponovnom postupku, uvažavajući izneseno pravno shvaćanje i pravilnom primjenom materijalnog prava u okviru predloženih dokaza, donijeti novu zakonitu odluku kojom će odlučiti i o troškovima postupka.
14. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem odredbe članka 370. ZPP-a pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te odlučiti kao u izreci ove presude.
U Rijeci 23. studenog 2025.
Sutkinja
Nataša Peršić Brleković
.
