Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

K-83/2022-77

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Veroniki Sajfert kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Edite Horvat kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika MŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona, u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje – ODO) u Bjelovaru broj KO-DO- 429/2021-1 od 24. studenog 2021., izmijenjene podneskom ODO u Bjelovaru broj KO- DO-429/2021-23 od 3. studenog 2025., te na raspravi održanoj 17. studenog 2025., nakon javne rasprave održane 17. studenog 2025. u pristunosti zamjenice ODO u Bjelovaru ĆŽ, optuženika MŽ i braniteljice Sanje Vukmanović, odvjetnice u [adresa], na ročištu radi objave presude održanom 21. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. OPTUŽENIK MŽ – OIB: [osobni identifikacijski broj], sin JŽ i GŽ, rođene M, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  državljanin Republike Hrvatske, bez zanimanja, oženjen, otac četvero djece, pismen, sa završenom osnovnom školom, srednjeg imovnog stanja, prekršajno kažnjavan, ranije osuđivan,

k r i v  j e

što je u vremenskom razdoblju od početka 2021. do 4. lipnja 2021., pored Grabovnice, u šumi zvanoj Krčevina, kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], vlasništvo JŽ, u cilju neovlaštenog prisvajanja tuđe drvne mase, angažirao ŠŽ na rušenju drvne mase u šumi JŽ, koji je potom po njegovu nalogu porušio 32 stabla graba, 8 stabala bukve, 5 stabala hrasta i 1 stablo trešnje, točno neutvrđene vrijednosti, svakako veće od 132,72 eura, vlasništvo JŽ, i ista izradio u metrice, a koju je drvnu masu MŽ potom izvezao iz šume JŽ i neovlašteno za sebe zadržao,

dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađu iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu KZ/11), za koje se

na temelju odredbe čl. 228. st. 1. KZ/11 optuženik MŽ

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine.

II. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08) nalaže se optuženiku MŽ plaćanje troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08 u visini 13,27 (trinaest eura i dvadeset sedam centi) eura te plaćanje troška s osnove paušala u iznosu od 100,00 (sto) eura, kao i troškova iz čl. 145. st. 2. toč. 7. ZKP/08 s osnove nagrade i nužnih izdataka postavljene mu braniteljice po službenoj dužnosti Sanje Vukmanović, odvjetnice u Bjelovaru, o visini kojih će se odlučiti posebnim rješenjem, uplatom u državni proračun, u roku 15 dana te plaćanje troškova iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 s osnove nužnih izdataka oštećenika i nagrade i nužnih izdataka njegove opunomoćenice Mateje Radočaj, odvjetnice u Čazmi, o visini kojih će se odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru pod brojem KO-DO-429/2021-1 od 24. studenog 2021. podiglo je kod ovoga suda optužnicu protiv optuženika MŽ zbog kaznenog djela protiv imovine – krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, navedena optužnica izmijenjena je podneskom ODO u Bjelovaru broj KO-DO- 429/2021-23 od 3. studenog 2025. (str. 293) te na raspravi održanoj 17. studenog 2025. (str. 301).

2. Optuženik MŽ u svojoj izjavi o osnovanosti optužbe očitovao se da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret (str. 300, 301).

3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o očevidu od 5. lipnja 2021. (str. 10-12), kopija katastarskog plana (str. 14), prijepis posjedovnog lista br. 767 (str. 15 i 16), prijepis posjedovnog lista br. 660 (str. 17), kriminalističko-tehničko izvješće (str. 18), izvješće o osiguranju mjesta događaja od 6. lipnja 2021. (str. 36 i 37), ispis dojave (str. 38), službena bilješka o uvidu u podatke o visini dohodaka i primitaka (str. 47 i 48) te se razgledava fotodokumentacija očevida (str. 50 - 69), čita se sporazum od 23. ožujka 2022. (str. 140-142), dokumentacija o uplatama (str. 144-148), izvadak iz zemljišne knjige (str. 149) dopis Hrvatskih šuma d.o.o. od 12. prosinca 2022. (str. 164), dopis Ministarstva poljoprivrede, Klasa:03- 01/2023-01/1 Urbroj: 525-10/663/23-2 od 11. siječnja 2023. (str. 167), zahtjev za doznaku stabala od 24. svibnja 2021. (str. 168), izvadak iz zemljišne knjige (list 169), prijepis posjedovnog lista (str. 170), doznačna knjižica (str. 171), obrazac obračuna drvnog obujma (str. 172) te elaborate sa smjernicama gospodarenja od 1. srpnja 2021. (str. 173), iskaz oštećenika JŽ s rasprave od 30. siječnja 2023. (str. 177-179), iskaz svjedoka ŽŽ s rasprave od 30. siječnja 2023. (str. 179-181), iskaz svjedoka LŽ s rasprave od 30. siječnja 2023. (str. 181-182), iskaz svjedoka PŽ s rasprave od 30. siječnja 2023. (str. 183-184), iskaz svjedoka ŠŽ s rasprave od 19. travnja 2023. (str. 208-209), iskaz svjedoka SŽ s rasprave od 19. travnja 2023. (str. 210), doznake i doznačna knjižica (str. 216-218), iskaz svjedoka KŽ s rasprave od 25. svibnja 2023. (str. 221-223), iskaz svjedoka HŽ izvanraspravno ispitanog 8. listopada 2025. (str. 287-288), pročitan je izvod iz kaznene evidencije za optuženika (str. 245-249, 294-298) i izvod iz prekršajne evidencije (str. 237-239) za optuženika, izvršen je uvid i pročitan je spis ovoga suda, Stalne službe u Čazmi broj R1-121/2021.

4. Optuženik MŽ tijekom prethodnog postupka nije iznio obranu (str. 78-81), dok je na raspravi pred sudom iznio svoju obranu i odgovarao samo na pitanja svoje braniteljice (str. 302). Iznoseći svoju obranu pred sudom optuženik je naveo da je kupio spornu šumu koja je bila upisana kao vlasništvo njegove bivše supruge PŽ. Dva puta je bio kod gospodina JŽ zvati ga da dođe i pokaže među, ali on mu je rekao da nema vremena jer ima kod kuće trgovinu u kojoj radi. Sva d rva bila su počekićana, rušio ih je ŠŽ, a ne on. Sva šteta je plaćena gospodinu JŽ i nije mu jasno zašto je predložena tako velika zatvorska kazna kad nema nikakve štete, a niti je išta od toga namjerno porušeno. Bio je i mjernik na terenu pa bi se onda radilo i o njegovoj pogrešci. Tražio je dozvolu za sječu određenih drva, na teren je izašao lugar i on je sve počekićao. Nisu porušena sva doznačena stabla, neka su ostala još za rušiti. Nije bila na terenu jasno vidljiva međa, upravo iz tog razloga je i u dva navrata zvao gospodina JŽ da dođe i pokaže među. Čak je i mjernik rekao da se međa teško vidi zbog lišća. Nije znao da se porušena stabla nalaze na parceli gospodina JŽ, a upravo iz tog razloga mu je i plaćena šteta kada je već do toga došlo. Ne zna je li ŠŽ rušio stabla koja nisu bila doznačena, to ne može reći, ŠŽ je rušio, a on je metricu izvozio iz šume. ŠŽ je trebao rušiti samo doznačena stabla. Ne zna točno vrijeme, ali rekao bi da je 2021. ili 2022. godine išao izvoziti drva iz te šume. Bivša supruga MŽ bila je dosta dugo vlasnica navedene šume prije nego li su počeli s rušenjem stabala u toj šumi, trajalo je dosta dugo sve oko ishođenja dozvole za rušenje.

5. Nije sporno da je TŽ, tada supruga optuženika, u inkriminirano vrijeme bila vlasnica šume u mjestu [adresa], predjelu Krčevine kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a da je JŽ bio vlasnik susjedne šume kčbr. [katastarska čestica] upisane također u k. o. [katastarska općina]. Nesporno je da je optuženik MŽ u inkriminiranom periodu angažirao ŠŽ za rušenje drvne mase u šumi u vlasništvu TŽ, a nesporno je da je porušen i određen broj stabala u šumi JŽ i to 32 stabla bukve, 5 stabala hrasta i 1 stablo trešnje. Nadalje, nesporno je da je bivša optuženikova supruga TŽ na ime nastale štete sječom i otuđenjem drvne mase počinjene od MŽ oštećeniku JŽ prenijela u vlasništvo svoju šumu te da mu je u pet obroka platila iznos od 3.000,00 kuna.

6. Spornim se nalazi je li optuženik MŽ imao namjeru počiniti terećeno mu kazneno djelo, odnosno je li bio svjestan da ŠŽ kojeg je angažirao za sječu stabala, siječe stabla u šumi koja nije vlasništvo njegove sada bivše supruge TŽ, već da su navedena stabla dio šume JŽ.

7. U prethodnom postupku ispitan oštećenik JŽ (str. 104-105) naveo je da ga je 4. lipnja 2021. oko 11,00 sati na njegov broj mobitela nazvao prijatelj ŽŽ iz [adresa] te mu je rekao da je u njegovoj šumi zatekao osobu po imenu MŽ koji izrađuje drvnu masu. Tog časa u svojoj trgovini imao je dosta posla i nije odmah mogao otići u tu svoju šumu pa je zajedno sa sinom Ć u tu šumu otišao istoga dana oko 19,00 sati. Došavši u šumu vidjeli su da je u istoj porušen veći broj stabala, da je dio stabala izvučen, a dio porušenih drva bio je u šumi. Primijetio je da u njegovoj šumi ima još doznačenih stabala za rušenje, što mu nije bilo jasno jer je netko bez njegovog znanja izvršio doznaku i dio stabala porušio. Nakon što su sin i on pregledali parcelu, po međi su otprilike zapiknuli par kolaca, da bi eventualno onaj tko je porušio šumu to i vidio i možda shvatio da je pogriješio. Idući dan je o svemu izvijestio policiju u [adresa], a nakon očevida se nije mogao točno izjasniti o prouzročenoj materijalnoj šteti, ali je tada smatrao da je ona sigurno veća od 15.000,00 kuna. Rekao je policijskim službenicima da ne poznaje tog MŽ za kojega mu je rekao ŽŽ da ga je prethodnog dana zatekao u njegovoj šumi da ruši i izrađuje drva. On je u toj svojoj šumi bio krajem 12. mjeseca 2020. godine kada je u šumi sve bilo u redu. Ispitan neposredno pred sudom (str. 177-178) oštećenik JŽ naveo je da mu je šteta vezano uz predmetni događaj i posječena drva namirena, ne vidi potrebu zašto ga se poziva na sud. Istaknuo je da je prije predmetnog događaja kod njega u trgovinu došao čovjek kojeg do tada nije poznavao, ne sjeća se je li mu se predstavio, no radilo se o optuženiku. Tom prilikom mu je on rekao da je kupio šumu od J, a radi se o šumi koja je granična njegovoj na području "Krčevina" oznake kč. br. [katastarska čestica], rekao je da će rušiti drva u toj kupljenoj šumi te ga je pitao je li zeleni šiljak međa između njegove i te nekretnine, pitao ga je i da li bi on otišao s njim do te šume, no on je potvrdio da je taj zeleni šiljak međa, nije mogao zbog posla otići na lice mjesta, a smatrao je da ako je i naveo taj zeleni šiljak da će sve biti u redu, da će sjeći do te međne linije. Kasnije mu je prijatelj ŽŽ javio da mu se čini da je posječena njegova šuma, odnosno znatna količina. Kada je otišao do te svoje šume vidio je da je doista posječena znatna količina drva i da zelenog šiljka više nema jer je na njemu granje. Od mjesta gdje se taj šiljak nalazio zadnje do posječenih drva bilo je na udaljenosti oko 40 metara. Nazvao je policiju, policijski službenici su izašli van na lice mjesta, napravljen je zapisnik o očevidu u kojem je to sve evidentirano. Kada je bio na licu mjesta primijetio je da se na jedno dva, tri stabla, a koja se i dan danas nalaze tamo i nisu posječena, nalaze točke narančaste boje, njega je to podsjećalo da se radi o oznaci doznačenih stabala za sječu. Ne zna je li to učinjeno od službene osobe i je li se radilo o službenom označavanju. Tako označena stabla bila su udaljena po njegovoj procjeni jedno 10 metara od međne linije kako je on smatrao da ona ide od tog zelenog šiljka. Posječena drva pretežno su bila izvezena s njegove nekretnine. Posječena izvezena stabla on nije vidio, no vidio je mjesto odnosno put kojim su izvlačena i da je to bilo preko državne šume i čini mu se da je tamo ta drvna masa tovarena. Kad kaže zeleni šiljak, pod tim misli na jedan komad agacije, veličine da ga se može s dvije ruke obujmiti otvorenim dlanovima kojeg je on zapikao jednom prilikom. Što se tiče točne međne linije, ona s tog mjesta gdje je bio taj zeleni šiljak nije bila vidljiva niti je tu drugu točku išta baš predstavljalo u smislu da bi bio nekakav stup ili nešto, no znalo se što predstavlja tu drugu točku i da je to jedan jarak od postojećeg starog vinograda. Pokrenuo je postupak osiguranja dokaza, u tom postupku kojeg je vodio sud u Čazmi na teren su izašli vještaci, utvrđena su stabla koja su posječena na njegovoj nekretnini, količina drvne mase i vrijednost, a kasnije su napravili Sporazum kojeg je sklopio sa suprugom MŽ, MŽ, te je u cijelosti namiren u šteti koju je pretrpio u toj sječi. Potvrdio je da se radi o sporazumu koji mu je predočen na uvid sa str. 140-142 spisa. U cijelosti su mu namireni novčani iznosi za koje se šteta otplaćivala u obrocima. Nema nikakvih potraživanja vezano uz taj događaj. Primijetio je jedno pet ili šest panjeva posječenih stabala na njegovoj nekretnini na kojima je bio otisnut trag doznačnog čekića, to su vidjeli i policijski službenici koji su to i evidentirali prilikom izlaska na lice mjesta te su to i slikali. Ne zna je li bilo panjeva na njegovoj nekretnini na kojima nije bilo otisaka takvog doznačnog čekića, te otiske su zamijetili na ozbiljnijim i većim panjevima, a na ovim manjim s obzirom da je bilo dosta granja okolo, ne zna je li bilo takvih otisaka čekića. Kada mu je predočena fotografija broj 23 fotodokumentacije očevida s lista 58 spisa naveo je da je upravo na toj fotografiji broj 23 vidljiv taj otisak čekića o čemu je naprijed iskazivao. Sporazum za naknadu štete predložio je otac supruge optuženika, prezimena PŽ, obratio mu se s takvim prijedlogom kada je već započeo postupak osiguranja dokaza u sudu u Čazmi. Na sporazum su se odlučili jer su htjeli da se smanje svi odvjetnički troškovi i da se riješi ta situacija. Sporazum je zaključen sa TŽ jer je susjedna čestica glasila na nju. Položaj panjeva stabala posjećenih na njegovoj nekretnini u odnosu na međnu liniju bio je takav da ih je bilo i znatno udaljenih od međne linije, a bilo ih je i na samoj međnoj liniji i nešto dalje od međne linije, a sve je to utvrdio mjernički vještak u tom predmetu osiguranja dokaza pod brojem R1. Nije vidio tko je vršio sječu stabala na njegovoj nekretnini, a iz pričanja ŽŽ i LŽ čuo je da su oni gore vidjeli MŽ i njegovu suprugu, pod gore misli tamo u šumi da su bili s traktorom. Kada je on došao na lice mjesta, trupci su bili izvučeni. Prije tog događaja nikada nije bio do te šume s MŽ ili s njegovom suprugom jer je ta njemu susjedna nekretnina bila od vlasnika Brumec, a TŽ je par mjeseci prije tog događaja prodana. To je saznao kada je MŽ došao kod njega u trgovinu.

Kad je u ranijem iskazu naveo da je dio porušenih drva ostao u šumi pod time je mislio na granje, a trupci su izvezeni.

8. U prethodnom postupku ispitan svjedok ŽŽ (str. 92-93) naveo je da je 3. lipnja 2021. obilazio svoju šumu i naišao na predio šume koji je bio porušen. Po stanju panjeva zaključio je da je sječa obavljena nedavno. Pomislio je da je dio posječene šume u vlasništvu njegova prijatelja JŽ iz [adresa], a isto tako sječa je vršena i u šumi njemu nepoznatog vlasnika. Nazvao je LŽ koja u tom predjelu posjeduje šumu i pitao je je li joj poznato da bi JŽ sjekao drvo u svojoj šumi. Ona o tome ništa nije znala pa su zajedno idućeg dana otišli pogledati. Čuli su nailazak traktora na kojemu se nalazio MŽ, mlađa ženska osoba i dijete, a traktor je vukao jednoosovinsku prikolicu za prijevoz drvne mase na kojoj je bila pila i sjekira. Pitali su ga je li on porušio šumu gdje su se nalazili, a on je odgovorio da je kupio tu šumu od osobe prezimena G. To mu je bilo čudno jer je ta obitelj davno odselila iz [adresa] u Kanadu. LŽ je MŽ rekla da laže i da je on posjekao šumu JŽ. Povratkom kući telefonom je kontaktirao JŽ i rekao mu što je zatekao. Kasnije je čuo od MŽ da je izveo mjernika koji je utvrdio da je prilikom sječe svoje šume povrijedio među Vukove šume za jedan metar. Iskazujući pred sudom svjedok ŽŽ (str. 179-180) u bitnome je potvrdio svoj raniji iskaz te je potvrdio da su LŽ i on susreli MŽ kojeg je prepoznao i u sudnici, njegovu suprugu koja je također pozvana na sud kao svjedok i malo dijete, a bili su traktorom, bilo je dosta granja po putu, a i u blizini je bilo panjeva posječenih stabala, a koliko se sjeća trupaca više nije bilo. Ne zna na čijoj nekretnini su bili ti panjevi posjećenih stabala. Nije vidio MŽ da sječe drva, samo se sjeća da mu je, na mjestu gdje ga je zatekao, rekao da je to njegova šuma, da je to šuma koju je kupio od nekog čovjeka iz [adresa]. Vjerojatno je mislio na ovo gdje su bili panjevi posječenih stabala. Istaknuo je da ne zna točne granice šume JŽ. U vrijeme kad je zatekao MŽ, njegovu suprugu i dijete nije znao, a niti zna koja je šuma JŽ. JŽ mu je pričao gdje je njegova šuma, ali više onako slikovito i općenito. Misli da je na nekim od panjeva posječenih stabala vidio otiske žiga doznačnog čekića. Taj otisak je vidio na panjevima i to na donjem djelu prema žilama, a to je obično mjesto gdje se taj otisak stavlja. U tom predjelu stavlja se taj otisak kako bi ostao nakon sječe stabala. Sve što je opisivao vidio je manje - više s puta uz tu nekretninu, nije ulazio u dubinu. Niz godina bio je čuvar šuma i ono što je predočeno na fotografijama iz sudskog spisa odgovara onome što je ranije u svojim poslovima znao viđati kao otisak šumarskog doznačnog čekića. Da bi se taj otisak doznačnog čekića stavio, prvo stranka podnosi zahtjev za sječu odnosno doznaku stabala, a na lice mjesta izlazi šumarski tehničar, odnosno stručna osoba iz Hrvatskih šuma koja stavlja te otiske čekićem.

9. Svjedokinja LŽ tijekom prethodnog postupka navela je (str. 94-95) da je u šumu ponijela kopije katastarskog plana pomoću kojih su sa sigurnošću utvrdili da je posječena šuma JŽ koji je kasnije rekao da nije rušio drvo u svojoj šumi, niti je kome dao odobrenje da to učini. MŽ im je rekao da ima papire o kupljenoj šumi, da su bili mjernici i da je dobio dozvolu za sječu. Također je rekao da je prije sječe zvao JŽ radi utvrđivanja međe, ali on nije mogao doći. Nadopunjujući svoj iskaz na raspravi svjedokinja je iskazala da (str. 181-182) ima šumu na predjelu "Krčevina", odnosno u to vrijeme je imala, a u međuvremenu ju je prodala zetu ŽŽ. Sjeća se da ju je jednom prilikom nazvao ŽŽ, rekao je da je primijetio da je sječena šuma na području gdje je i ona imala šumu, poslala je prvo sina da vidi radi li se o njezinoj šumi, no on nije mogao pronaći ulaz u šumu pa je onda ona išla s ŽŽ vidjeti o čemu se radi. Vidjela je da su posječena stabla, no to nije bilo sječeno na njenoj nekretnini. Tamo je bilo panjeva, jedan veći trupac, odnosno jedno veće drvo, a ovo ostalo što je tamo zatekla bilo je sitnije, sitnija drva sa ograncima, dakle ne baš trupci nego sitnija drva. Kad su ŽŽ i ona bili tamo, naišao je traktor u kojem je bio jedan čovjek, žena i dijete. Ta ženska osoba je također pozvana kao svjedok. Sjeća se da je ta muška osoba rekla da je tu šumu na kojoj je sječeno oni kupili od J ili G, odnosno prvo je rekao J pa onda G, nekako se zbunio oko toga. O tome da su zatekli posječena drva ŽŽ i ona obavijestili su JŽ i pitali su ga je li on sjekao šumu ili koga angažirao da mu sječe šumu, a on je rekao da nije. Ne može tvrditi da je optuženik sjekao tu šumu ili prešao među. Veći trupac o kojem je naprijed govorila bio je u klancu na padini, na području koju je ona smatrala Vukovim, a i ova ostala posječena stabla su također po nekakvoj predaji bila na području koju su smatrali Vukovom nekretninom, no točno po mapama ona to ne zna. U to vrijeme nije znala točne međe šume JŽ, nego po onom što zna iz pričanja i usmene predaje, po tome je smatrala da su stabla rušena na nekretnini JŽ.

10. Svjedokinja PŽ (ranije MŽ) iskazujući pred sudom (str. 183- 184) navela je da je ona bivša supruga MŽ, razveli su se tijekom 2021., točni mjesec ne zna. S njim je u lošim odnosima. Imaju zajedničko dijete, sina u dobi od 7 godina. Istaknula je da je spornu šumu porušio njezin bivši suprug MŽ, štetu zbog tog rušenja šume je podmirio njezin otac - HŽ, on je podmirio tu štetu jer je JŽ tražio da se ta šteta namiri. Sjeća se da su njezin bivši suprug MŽ, njihovo dijete i ona jedne prilike sreli u šumi gospođu LŽ i gospodina ŽŽ. Šuma koju su kupili i koja je bila upisana na nju kao vlasnika je međašna sa šumom JŽ. U toj šumi koju su kupili bila je sječa drva tijekom 2021., no ne zna točno datum. Nisu niti njezin bivši suprug MŽ, niti otac, a niti ona nakon kupnje te šume zvali JŽ ili nekog od međaša kako bi se utvrdile međe, njezin bivši suprug je samo sjekao drva, a da nije ni znao na čijem sječe. Nije se nikada obraćala šumariji vezano uz rušenje drva u toj šumi, a niti je ona bila ikada s nekim u toj šumi iz šumarije, a da bi se doznačavali odnosno ostavljali tragovi čekića na stabla za rušenje. Nije bila prisutna nekoj situaciji da bi bio mjernik na licu mjesta. Bivši suprug MŽ joj je spominjao da je bio neki mjernik prije rušenja u toj šumi, no ne zna koje je njegovo ime i prezime, samo je rekao da je taj mjernik brzo otišao. Nikada nije bila osobno prisutna ili da bi vidjela da je njezin bivši suprug MŽ rušio drva u toj šumi. Nije joj poznato da bi osobe po imenu SŽ i ŠŽ bile povezane s rušenjem drva u toj šumi. Štetu JŽ je platila ona, za to joj je novac dao njezin otac, potpisala je sporazum o naknadi štete. Navedenu štetu je podmirila jer je ta šuma glasila na nju pa da ne bi ona bila u zatvoru zbog sječe drva. Nakon što je svjedokinji predočen Zahtjev za doznaku stabala sa stranice 168 spisa, navela je da je pod stavkom potpis šumoposjednika njezin potpis, međutim ona nikada nije bila u Šumariji, ostali tekst pisan rukom na tom obrascu nije njezin rukopis te se ne sjeća da je ikada vidjela taj obrazac – Zahtjev za doznaku stabala.

11. Iz iskaza svjedoka ŠŽ (str. 208-209) proizlazi da zna MŽ, no s njim je samo poznanik, a jednom prilikom je s njim dogovorio posao izrade drva u šumi, dakle rušenje stabala i izradu drva u metrice, a radilo se o šumi na području Sv. Vida, odnosno kod [adresa]. Kada su MŽ i on dogovarali taj posao, njih dvojica su prvo otišli do šume u kojoj je taj posao trebalo obaviti, rekao mu je da je on vlasnik te šume, sjeća se da je govorio da je s desne strane te šume međaš neki klesar iz [adresa], čini mu se imena ŽŽ i prezime ŽŽ, granice šume mu je pokazivao MŽ s time da mu je pokazao granicu neka drva na kojima su bile narančaste točke ''pofarbane'', a i to je bilo samo na početku te nekretnine za rušenje, a dalje u dubini te nekretnine nije vidio drva s narančastim točkama kao granicu. Sjeća se da mu je MŽ rekao da se ne sijeku ta drva s narančastim točkama jer je to međa. Ne zna tko je tu boju stavljao. U toj šumi gdje su obavljali poslove rušenja, rušili su samo drva na kojima je bio doznačni čekić. Ne zna koliko su ukupno posjekli drva, no samo su sjekli drva na kojima je bio otisak doznačnog čekića. Moguće da je posjekao i koje stablo na kojem nije bilo otiska doznačnog čekića jer mu je MŽ rekao da može i gdje koje tako neoznačeno stablo posjeći, no navodi da su ta stabla koja su sjekli bila otprilike podjednake veličine. Sjekli su stabla bukve, graba i hrasta. Ne zna koliko su ukupno posjekli. Te su radove obavljali otprilike mjesec ili dva. Većinu poslova sječe i izrade drva obavljao je on sam, MŽ je drva izvozio iz šume, a njegovi sinovi i to SŽ i Š su mu par dana u tim poslovima pomagali. Što se tiče doznačivanja stabala u šumi, MŽ mu je, koliko se sjeća, rekao da mu je te radove doznake stabala obavio neki privatnik s područja Novske, a koji se bavi tim poslovima doznačavanja drva u šumi. Ne zna tko je ta osoba niti je bio prisutan kad su se stabla doznačavala. Nije mu MŽ pomagao u radovima sječe i izrade drva u metrice, već je on samo izvozio drva iz šume. Nije mu poznato ime i prezime KŽ. MŽ mu je, kad su dogovarali taj posao, rekao da su već prije toga on i HŽ sjekli drva po toj šumi, a on je i vidio u šumi da ima panjeva od posječenih stabala. Inače, ta šuma nije bila velike površine, više se pružala u duljinu. Panjeve ranije posječenih stabala vidio je više nekako na početku te šume, a on je samo nastavio s radovima sječe u toj istoj šumi, a kad kaže početak šume, pod tim misli na nekako bočnu stranu međe. Također dok su obavljali te poslove sječe u toj šumi sa HŽ se par puta susretao te mu je on ispričao da je njegov tadanji zet MŽ kupio tu šumu, ali da ona glasi na njegovu kćer.

12. Svjedok SŽ u svom iskazu naveo je (str. 210-211) da zna tko je MŽ, poznanici su. Njegov otac ŠŽ je s MŽ dogovorio posao izrade i sječe drva u jednoj šumi u području [adresa] kod [adresa]. Ocu su u tim poslovima pomagali njegov brat Š i on. Dok je tamo pomagao ocu, MŽ nije bilo, on je pokazao njegovom ocu koja drva trebaju sjeći. Ne zna točno, no misli da je u radovima koje su obavljali njegov otac, brat i on, posječeno u toj šumi 15 do 20 stabala. Ne sjeća se je li je bilo oznaka doznačnim čekićem, možda i je, a možda i nije, nije toliko obavljao poslove samog rušenja stabala. Ono čega se sjeća je da je na stablima bilo nekakvih oznaka granica šume i to narančastom ili plavom bojom te su oni sjekli unutar tih granica, a ne zna tko je obilježavao to po drveću. Te radove su obavljali oko dva mjeseca i misli da je to bilo u ljeto.

13. Ispitan pred sudom svjedok KŽ naveo je (str. 221-223) da je on direktor tvrtke Šumarstvo Drobnjak j.do.o. te kao ovlašteni i licencirani inženjer šumarstva surađuje s Ministarstvom poljoprivrede u pogledu poslova doznačavanja stabala za rušenje u šumama privatnih šumoposjednika. Te poslove obavlja od 2016. Što se tiče samog postupanja i procedure, stranka se zahtjevom za doznaku stabala obraćaju Savjetodavnoj službi koja je u sastavu Ministarstva poljoprivrede. Savjetodavna služba pregledava dokumentaciju i na temelju plana gospodarenja utvrđuje je li taj zahtjev osnovan, a ukoliko se prihvati, njemu se kao licenciranoj osobi za doznačivanje stabala uputi dokumentacija o tome da je zahtjev odobren, time da Savjetodavna služba u dokumentaciji koju njemu dostavi odobrava za određenu česticu u odnosu na koju je taj zahtjev odobren, podatak o količini drvne mase za koju je taj zahtjev odobren i vrsti drveta koje će se moći doznačiti i sjeći, no ne i broj stabala. Nakon toga u kontaktu sa strankom kojoj je taj zahtjev odobren izlazi na teren i šumoposjednik mu pokazuje na terenu koja je to nekretnina odnosno čestica na kojoj se doznaka stabala treba izvršiti, pa mu tako stranka pokazuje granice te nekretnine, a on putem Arcod snimke provjerava te navode stranke čisto da se dodatno uvjeri da je na pravoj lokaciji, odnosno na temelju toga se samo orijentira. Napomenuo je da on granice nekretnine ne utvrđuje, nego se utvrđuje prema pokazivanju stranke odnosno šumoposjednika koji i odgovara za to da mu je granice doista točno i pokazao. Granice nekretnine uzima prema onom što mu stranka pokaže odnosno šumoposjednik jer on nije geodeta, niti je ovlašten za utvrđivanje točnih granica čestice. Kada dođe na lice mjesta, koja stabla doznačuje, osim ono što je navedeno u odobrenom zahtjevu Savjetodavne službe, orijentir su pravila njegove struke, tako da npr. doznačuje stabla koja su npr. suhe krošnje, rukovodi se time treba li na toj površini sječom nešto prorijediti te ostalim pravilima struke. Stabla koja određuje da ih treba doznačiti bilježi na žilištu s doznačnim čekićem, a na istom tom stablu stavi u visini prsišta i oznaku sprejom u vidu točke, a on konkretno koristi crveni sprej. Nakon tog terenskog posla, on u prostorijama svoje tvrtke sastavlja doznačnu knjižicu, u njoj upisuje vrstu drveta, količinu drvne mase i broj stabala koja su doznačena, a sve to i ovjerava svojim potpisom, štambiljem svoje tvrtke i štambiljem njegovog doznačnog čekića. Takvu doznačnu knjižicu e-mailom poštom šalje Savjetodavnoj službi koja potom donosi rješenje kojim se stranci odobrava sječa stabala prema podacima iz doznačne knjižice. Nakon što mu je predočena dokumentacija sa stranica 168 do 173 spisa, naveo je da se u odnosu na pismeno sa stranice 168 radi o zahtjevu za doznaku stabala koji se dostavlja Savjetodavnoj službi, dokumentacija sa stranica 169 i 170 su izvadci za vlasnika odnosno posjednika nekretnine, pismeno sa stranice 171 i 172 je doznačna knjižica koju je on sastavljao, a što se tiče pismena sa stranice 173 pod nazivom Elaborat sa smjernicama gospodarenja, to je pismeno za koje je u svom iskazu naprijed naveo da je rješenje koje donosi Savjetodavna služba na temelju doznačne knjižice. Nakon što mu je predočena fotodokumentacija sa stranica 50-69, naveo je da mu se samo u odnosu na fotografiju br. 23 čini da se radi o otisku njegovog doznačnog čekića, nije baš u potpunosti siguran, dok niti na jednoj drugoj fotografiji ne primjećuje otisak njegovog doznačnog čekića na žilištu.

14. Iz iskaza svjedoka UŽ proizlazi (str. 287-288) da poznaje MŽ jer je on njegov bivši zet. Poznato mu je da se on bavio izradom drva za vrijeme dok je živio s njegovom kćeri MŽ. Zna i da je kupio šumu u mjestu [adresa], a da ju je upisao kao vlasništvo njegove kćeri PŽ. Misli da je pričao da ne smije tu šumu uknjižiti na sebe da mu ne bi uzeli pod dug jer ima dugova, nije nikada baš provjeravao je li ta šuma bila upisana na kćer MŽ. Zna gdje se ta šuma nalazi jer je on MŽ išao pomoći izvoziti drva traktorom i sjeća se da mu je izvezao dvije prikolice drva. Ne zna tko je sjekao navedena drva, kada je on tamo došao, ona su već bila izrađena. Ne zna je li tada ostalo još drva za sječu jer nije znao granice međe. Kada je bio u šumi nije zatekao nikakve ljude koji bi tamo sjekli drva. Međaš s tom njegovom šumom bio je gospodin JŽ, kojemu sada ne zna ime. Čuo je od kćeri PŽ da je MŽ prešao među i sjekao u šumi gospodina JŽ. Taj gospodin JŽ je tražio da mu plate štetu i on se bojao da im ne uzme kuću pa je par mjeseci uplaćivao određeni iznos na rate na ime te štete, a MŽ i njegova kćer MŽ prenijeli su mu u vlasništvo i tu zemlju na kojoj je bila šuma. Ne zna točno koji iznos je uplatio na rate, možda 12.000,00 - 14.000,00 kuna. Sjeća se da je MŽ govorio da su on i njegova kćer MŽ odlazili prije sječe drva kod tog gospodina JŽ i tražili ga da usklade međe na terenu, ali on nikada nije imao vremena otići s njima u šumu i zato je MŽ krenuo sa sječom drva. Misli da je u toj šumi od MŽ bilo stabala graba, bukve i čini mu se hrasta. Ne zna jesu li MŽ ili njegova kćer MŽ odlazili u neku službu tražiti doznačavanje stabala za rušenje prije nego li su rušili šumu. Ne sjeća se točno kada su MŽ i kćer MŽ kupili predmetnu šumu. Nije bio u toj šumi prilikom kupovine. Bio je samo dva ili tri puta i to kada je pomogao izvesti. Kada je tamo došao drva su bila na zemlji u hrpama. Koliko on zna, MŽ imao je ugovor o kupoprodaji šume. Kada je išao pomoći izvoziti drva misli da je bio u šumi MŽ, a navodno je on prešao među u šumu gospodina JŽ. On ne poznaje međe između tih šuma. Koliko se sjeća, neka stabla i to deblja stabla bila su doznačena doznačnim čekićem, a neka stabla nisu imala oznaku čekića na sebi. Ne zna koliko je stabala porušeno u šumi gospodina JŽ. Ne zna kako i kada je MŽ rušio stabla iz te šume, on mu je samo u dva ili tri navrata pomogao traktorom izvoziti drva do njegova kamiona koji je stajao na poljskom putu. Zna da je MŽ navedena drva prodao, ali ne zna koliki iznos je od toga zaradio. Ne zna je li u navedenoj šumi bilo stabala koja nisu bila porušena, a da su bila doznačena jer je sa sve četiri strane do Martinčevićeve šume u naravi šuma, a rušilo se u sredini. Nema tamo neke jasne međe i ne može se točno vidjeti granica između tih šuma. Kćer MŽ i MŽ su za nastalu štetu gospodinu JŽ prepustili taj komad zemlje na kojem su porušena stabla i još je on dodatno na 6 - 7 rata platio određeni novac, a iz navedenog razloga smatra da on sigurno nije oštećen.

15. Iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Čazma od 5. lipnja 2021. (str. 10 -12) utvrđena je količina i vrsta stabala koja su porušena, fiksirani su relevantni tragovi, odnosno pronađeni panjevi u šumi zvanoj ''Krčevine'' na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u mjestu [adresa]. Iz navedenog zapisnika proizlazi da su na navedenoj čestici zatečeni panjevi 32 stabla graba, 8 stabala bukve, 5 stabala hrasta i 1 stablo trešnje. Pronađeni i zabilježeni panjevi nepravilno su raspoređeni po katastarskoj čestici, a navedeno je zabilježeno i u fotodokumentaciji (str. 50-69).

16. Iz kopije katastarskog plana (str. 14) proizlazi da su katastarske čestice kčbr. [katastarska čestica] susjedne čestice, iz posjedovnih listova proizlazi da je JŽ posjednik kčbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], dok je TŽ upisani posjednik kčbr. [katastarska čestica], upisane u istu katastarsku općinu, a iz izvoda iz zemljišnih knjiga (str. 149, 169) vidljivo je da su navedene osobe i vlasnici predmetnih čestica.

17. Nadalje, iz dokumentacije Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske dostavljene sudu 20. siječnja 2023. (str. 167-173) proizlazi da je TŽ **.**.2021. podnijela zahtjev za doznaku stabala i to za kčbr. [katastarska čestica] upisanu u k. o. [katastarska općina], dok je iz doznačne knjižice (str. 171, 217) vidljivo da su za kčbr. [katastarska čestica] doznačena određena stabla, kao i da je ista ovjerena od strane KŽ , a da je doznaka provedena 20. svibnja 2021. Iz daljnje dokumentacije proizlazi da je od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske 1. srpnja 2021. izrađen Elaborat sa smjernicama gospodarenje za kčbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] (str. 173).

18. Uvidom u spis ovoga suda, Stalne službe u Čazmi broj R1 -121/2021 razvidno je da je od strane suda provedeno osiguranje dokaza na prijedlog JŽ te je provedena dokazna radnja očevida na licu mjesta na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] uz sudjelovanje geodetskog vještaka i vještaka šumarske struke, a sve radi utvrđivanja broja i vrste stabala koja su posječena na nekretnini oštećenika JŽ.

19. Analizirajući cjelokupno provedeni dokazni postupak te ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti, sud nalazi dokazanim da je optuženik MŽ počinio kazneno djelo protiv imovine – krađu iz čl. 228. st. 1. KZ/11, na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

20. Iskaz ispitanog oštećenika JŽ sud prihvaća u cijelosti budući da isti određeno i sigurno iskazuje o njemu poznatim činjenicama, a navedeni iskaz suglasan je s rezultatima dokaznog postupka. Naime, oštećenik JŽ jasno iskazuje da je 4. lipnja 2021. od prijatelja ŽŽ saznao da je u njegovoj šumi netko posjekao veći broj stabala kao i da je po odlasku u svoju šumu primijetio da ima još doznačenih stabala za rušenje te da je netko izvršio doznaku bez njegovog znanja. Navedeno upućuje na zaključak da je KŽ prilikom doznačavanja stabala za rušenje, između ostalog, označio i stabla na kčbr. [katastarska čestica], a koja je u vlasništvu oštećenika. Da navedeno nije nemoguće, odnosno da je KŽ kao licencirani inženjer šumarstva navedeno učinio proizlazi iz iskaza svjedoka KŽ koji u svom iskazu ističe da granice nekretnina ne utvrđuje prilikom izlaska na teren jer on nije geodet, već da se o granicama orijentira prema pokazivanju stranke. Kako iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je optuženik bio na licu mjesta s KŽ prilikom doznačavanja stabala, zaključuje se da je optuženik prilikom pokazivanja međe između nekretnine kčbr. [katastarska čestica] prešao granicu te pokazao i na stabla u šumi oštećenika.

20.1. Iz iskaza oštećenika proizlazi da je optuženik došao kod njega prije spornog događaja i da ga je pitao za odlazak na lice mjesta kako bi mu pokazao među između susjednih šuma, međutim da s istim nije išao na lice mjesta, već mu je kao međnu liniju naveo zeleni šiljak, smatrajući da ako bude rušeno do toga, neće doći do prekoračenja međe. No, kasnije kada je otišao u svoju šumu, vidio je da zeleni šiljak više ne postoji i da je od mjesta gdje se taj šiljak nalazio pa do posječenih drva bila udaljenost oko 40 metara, a da je položaj zatečenih panjeva na njegovoj nekretnini od međne linije bio takav da ih je bilo znatno udaljenih, ali i na samoj međi. Navedeno ukazuje da je optuženik MŽ otprilike znao gdje se nalazi međna linija, a da je unatoč tome dopustio rušenje stabala na znatnoj udaljenost i od navedene granice, odnosno duboku u kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu oštećenika JŽ. Da je do sječe stabala i došlo na nekretnini oštećenika razvidno je i iz spisa ovoga suda, Stalne službe u Čazmi broj R1-121/2021 u koji spis je sud izvršio uvid.

20.2. Uz navedeno, iskaz oštećenika JŽ u bitnome potvrđuju i svjedoci ŽŽ i LŽ čije iskaze sud ocjenjuje istinitima te ih prihvaća u cijelosti budući da se radi o nepristranim svjedocima koji su prvi vidjeli da je izvršena sječa dijela šume u vlasništvu oštećenika te su ga o tome obavijestili, a što tijekom postupka nije niti bilo sporno.

20.3. Nadalje, sud je iskaz svjedokinje PŽ (ranije MŽ) prihvatio u cijelosti budući da su činjenice o kojima svjedokinja ima saznanja potvrđene i drugim dokazima, pa tako u dijelu u kojem svjedokinja opisuje na koji način je podmirena šteta oštećeniku JŽ, navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka UŽ kao i pisanog sporazuma od 23. ožujka 2023. sklopljenog između svjedokinje i oštećenika te dokumentacije o uplatama (str. 144-148). Unatoč navodu svjedokinje PŽ da je u lošim odnosima s optuženikom koji je njezin bivši suprug, sud nema razloga sumnjati u istinitost njezinog iskaza s obzirom da ista uvjerljivo opisuje da je na ime nastale štete oštećeniku JŽ prenijela u vlasništvo kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da je njezin otac HŽ istome uplatio i određeni iznos u novcu. Upravo navedena radnja ukazuje da je oštećeniku postupanjem optuženika MŽ nastala šteta koju nije osporavala niti njegova tadašnja obitelj, a kako bi se izbjegli sudski postupci, odlučeno je štetu namiriti.

20.4. Iskaze svjedoka ŠŽ i SŽ sud ocjenjuje istinitima budući da isti jasno, određeno i sigurno iskazuju o njima poznatim činjenicama pa tako sud nema razloga sumnjati da je optuženik MŽ svjedoku ŠŽ pokazao granice šume do kojih treba sjeći drva za njega. Ovi svjedoci vršili su sječu stabala po nalogu optuženika, oba svjedoka potvrđuju da im je pokazana granica unutar koje vrše rušenje stabala i izradu drva u metrice, kao i da je većina tih stabala bio označen doznačnim čekićem.

20.5. Iskaz svjedoka HŽ sud prihvaća u cijelosti budući da isti iskazuje objektivno o onome što je njemu poznato u vezi spornog događaja, a što je u suglasju s materijalnom dokumentacijom u spisu kao i iskazom ispitane svjedokinje PŽ, posebno u dijelu namirenja štete oštećeniku JŽ . Međutim, svjedok HŽ nema posebnih saznanja o spornim činjenicama u ovom predmetu, odnosno nema saznanja o međama između predmetnih nekretnina kao niti o samoj sječi budući da on u njoj nije sudjelovao.

20.6. Iako svjedokinja PŽ navodi da nikada nije odlazila u nadležnu šumariju vezano uz rušenje drva u predmetnoj šumi, kao niti na lice mjesta radi doznačavanja stabala za rušenje, a o čemu nema saznanja niti svjedok HŽ, sud iz materijalne dokumentacije u spisu zaključuje da je zahtjev za doznaku stabala ipak podnesen kod nadležnog tijela Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, a što je vjerojatno podnio optuženik MŽ, tadašnji suprug svjedokinje PŽ koja je bila vlasnica šume (str. 167-173).

20.7. Uz navedeno, sud iskaz svjedoka KŽ ocjenjuje vjerodostojnim te ga prihvaća u cijelosti. Svjedok u svom iskazu na jasan i stručan način opisuje na koji način vrši doznaku stabala na terenu, koji je redoslijed procedure za doznaku stabala te na koji način utvrđuje granice nekretnine na kojoj kao licencirani inženjer šumarstva doznačava stabla za rušenje u šumama privatnih šumoposjednika.

20.8. Uzimajući u obzir sve navedene i ocjenjene dokaze, sud obranu optuženika MŽ ocjenjuje nevjerodostojnom budući da je ista u suprotnosti s rezultatima provedenog dokaznog postupka. Neuvjerljiva je obrana optuženika u dijelu u kojem navodi da su sva stabla koja je za njega trebao rušiti ŠŽ bila počekićana kada upravo suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka KŽ koji nakon što mu je predočena fotodokumentacija sa stranica 50 -69 sudskog spisa jasno i određeno navodi da se otisak njegovog doznačnog čekića nalazi eventualno na fotografiji br. 23, dok niti na jednoj drugoj fotografiji ne primjećuje otisak navedenog. Svjedok je prethodno u svom iskazu također naveo da otisak doznačnog čekića bilježi na žilištu, a što upućuje na zaključak da bi se na svakom panju koji je fiksiran u fotodokumentaciji trebao i vidjeti. Isto tako, neprihvatljiva je obrana optuženika u dijelu u kojem navodi da je ŠŽ rušio predmetna stabla, a ne on, s obzirom da je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je ŠŽ sporna stabla rušio po nalogu optuženika. Neuvjerljivo je i životno nelogično da optuženik u periodu u kojem je vršena sječa stabala ne bi odlazio na mjesto gdje ŠŽ ruši stabla te da ne bi vidio koji dio šume se ruši i jesu li sva srušena stabla i doznačena , a u kojem slučaju bi i reagirao kada bi primijetio da je ŠŽ ušao i na područje oštećenikove nekretnine, da se doista radi o slučajnom prekoračenju međe.

20.9. Prema ocjeni ovoga suda optuženik MŽ iznoseći svoju obranu nastoji otkloniti svoju kaznenopravnu odgovornost te prikazati da nije znao da se porušena stabla nalaze na čestici oštećenika JŽ kao i da kod njega nije postojala namjera neovlašteno prisvojiti drvnu masu oštećenika. Sud navedeno ne prihvaća s obzirom da iz svih izvedenih dokaza u njihovoj ukupnosti proizlazi da je optuženik pokazao KŽ granice nekretnine koja je bila u vlasništvu njegove supruge PŽ (kčbr. [katastarska čestica]) za koju je zatražio doznaku stabala, a s obzirom da su neka neposječena stabla na čestici oštećenika imala oznaku doznačnog čekića, navedeno upućuje na zaključak da je optuženik na licu mjesta pokazao KŽ i dio kčbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], a koja je u vlasništvu oštećenika.

21. Dakle, zaključuje se da je optuženik svjesno pokazao osobi koja vrši doznaku stabala i dio nekretnine oštećenika JŽ, dok se ne može prihvatiti obrana optuženika da je prije same sječe u dva navrata pozvao oštećenika da mu na licu mjesta pokaže među, a što on nije učinio. Da je tako bilo, potvrđuje oštećenik JŽ, međutim, navedeno ne opravdava optuženika u daljnjem postupanju.

22. Kako iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Čazma od 5. lipnja 2021. nedvojbeno proizlazi da je na kčbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu JŽ kritične zgode posječeno 32 stabla graba, 8 stabala bukve, 5 stabala hrasta i 1 stablo trešnje i kada se navedeno dovede u vezu s iskazima oštećenika JŽ i ispitanih svjedoka, tada se nedvojbeno može utvrditi da je ŠŽ u periodu od početka 2021. do 4. lipnja 2021. po nalogu optuženika porušio navedena stabla, a koja su bila na kčbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina] i koja je vlasništvo oštećenika JŽ. Da je optuženik tako posječena stabla potom izvezao iz šume i zadržao za sebe proizlazi iz prihvaćenih iskaza svjedoka HŽ, ŠŽ, kao i same obrane optuženika MŽ koji ne spori da je on izvozio drvo u metricama iz šume. Vremenski period od početka 2021. do 4. lipnja 2021. kao vrijeme kada je došlo do protupravnog prisvajanja tuđe drvne mase od strane optuženika, proizlazi iz iskaza oštećenika JŽ koji je u svom iskazu jasno i određeno naveo da je u predmetnoj šumi bio krajem mjeseca prosinca 2020. i da je tada sve bilo u redu, a da ga je 4. lipnja 2021. na mobilni telefon kontaktirao prijatelj ŽŽ od kojeg je saznao da je izvršena sječa u njegovoj šumi.

23. Stoga, na temelju provedenih i naprijed analiziranih dokaza, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je optuženik MŽ tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – krađu iz čl. 228. st. 1. KZ/11, pri čemu je prema ocjeni ovoga suda postupao svjestan obilježja djela i htijući njegovo počinjenje, odnosno s izravnom namjerom, a sve to na način kako je navedeno u opisu kaznenog djela iz izreke ove presude, čime je ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela protiv imovine – krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11. Prema ocjeni ovoga suda iz postupanja optuženika razvidno je da je bio svjestan da gore opisane radnje poduzima prema stvarima koje nisu njegovo vlasništvo, dakle da su to tuđe stvari, te da je sasvim nedvojbeno znao da će takvim radnjama na nekretnini oštećenika nastati šteta u vidu porušenih stabala, a koja šteta je kasnije priznata i namirena od strane tadašnje supruge optuženika i njezina oca.

24. Kako nije bilo dvojbe o krivnji optužen ika MŽ sud ga je za kazneno djelo protiv imovine - krađu na temelju odredbe čl. 228. st. 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Nastojeći postići svrhu kažnjavanja propisanu odredbom čl. 41. KZ/11, sud je prilikom odmjeravanja kazne optuženiku za počinjeno kazneno djelo uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne pa je tako olakotnom okolnošću cijenjeno što je optuženik otac četvero maloljetne djece o kojem je dužan skrbiti kao i činjenica da je oštećeniku JŽ šteta namirena. Otegotnim na strani optužen ika nalazi se njegova ranija višestruka kaznena osuđivanost i to za ista ili istovrsna kaznena djela. Naime, optuženik je prema izvodu iz kaznene evidencije (str. 245-249) do sada u 10 navrata osuđen zbog počinjenja kaznenog djela krađe ili teške krađe, dok je osuđen i zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva. Navedeno ukazuje da je optuženik specijalni povratnik u činjenju imovinskih delikata, a da do sada izricane uvjetne i bezuvjetne kazne zatvora nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na optuženika da se suzdrži od činjenja kaznenih djela, već se iz navedenog može zaključiti da je to optuženikov stil života, dok je formalno nezaposlena osoba.

25. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, ovaj sud nalazi da se jedino izrečenom bezuvjetnom kaznom zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine može postići svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, a posebno da će se njome u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda prema optuženiku zbog počinjenog kaznenog djela i da će ista djelovati na njega, ali i na druge da ne čine kaznena djela, ali da će takvom kaznom biti omogućeno optuženiku ponovno uključenje u društvo.

26. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 naloženo je optuženiku MŽ plaćanje troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08 u visini 13,27 eura koji trošak se odnosi na trošak pristupa na sud svjedoka KŽ te plaćanje troška s osnove paušala u iznosu od 100,00 eura . Visinu paušalne svote sud je odmjerio uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog kaznenog postupka. Isto tako, optuženiku je naloženo plaćanje i troškova iz čl. 145. st. 2. toč. 7. ZKP/08 s osnove nagrade i nužnih izdataka postavljene mu braniteljice po službenoj dužnosti Sanje Vukmanović, odvjetnice u [adresa], o visini kojih će se odlučiti posebnim rješenjem. Sve navedene troškove optuženik je dužan uplatiti u državni proračun, u roku 15 dana. Uz navedeno, optuženiku je naloženo plaćanje i troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 s osnove nužnih izdataka oštećenika i nagrade i nužnih izdataka njegove opunomoćenice Mateje Radočaj, odvjetnice u [adresa], o visini kojih će se odlučiti posebnim rješenjem. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka, sud je uzeo u obzir činjenicu da optuženik ostvaruje prihode radom na crno u visini 2.000,00 do 2.500,00 eura mjesečno, a što proizlazi iz njegova kazivanja (str. 274) pa s obzirom na navedeno plaćanjem navedenih troškova neće biti ugrožena njegova materijalna egzistencije.

27. Iz svih navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Bjelovaru 21. studenog 2025.

Sudac:

Veronika Sajfert

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dopuštena je žalba stranaka i oštećenika županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, pisano u 4 istovjetna primjerka, putem ovog suda.