Zakon.hr

Poslovni broj: Us I-1268/2023-21

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Nataši Brajević zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja države Bosne i Hercegovine, zastupane po zakonskom zastupniku Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, Džemala Bjedića 32, Sarajevo, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1. IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Marijana Temali, odvjetnica u Dubrovniku, Vukovarska 30, pod 2. KŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Cvijetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, M. Marojice 17 i pod 3. Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Dropčeva 1, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon javne rasprave zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti opunomoćenice Pravobranitelja Bosne i Hercegovine CŽ, zamjenika opunomoćenice zainteresirane osobe pod 1., koji je ujedno i opunomoćenik zainteresirane osobe pod 2., te bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe pod 3., objavljene 21. studenoga 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/22-01/14, URBROJ: 514-04-02-01-01/07- 23-02 od 10. veljače 2023.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi pod 1. naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.000,00 (slovima: dvije tisuće) eura, u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi pod 2. naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 (slovima: dvije tisuće petsto) eura, u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, ranije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 942-01/22-01/14, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 10. veljače 2023. odbijena je žalba Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine, zakonskog zastupnika države Bosna i Hercegovina, dalje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Dubrovačko - neretvanske županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 943-01/20-01/263, URBROJ: 2117/1-11/8-21-21 od 2. studenoga 2021.

2. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom 1. UŽ i VŽ, oboje pok. IŽ, ovdje zainteresiranim osobama pod 1. i pod 2., svakome za 120/4080 dijela, daje se u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište oznake kat.čest. (čest.zem.) 782/9, površine 10589 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Pod točkom 2. obveznikom povrata je utvrđena Općina Župa Dubrovačka. Pod točkom 3. je odlučeno o zemljišnoknjižnoj provedbi rješenja. Pod točkom 4. UŽ i VŽ, svakome za 120/4080 dijela, utvrđuje se pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, svakom u iznosu od 732,74 kn za čest.zem. ranije oznake 782/1 K. O. [katastarska općina] površine 3367 m2 te svakome po 20,70 kn za oduzeti dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 951 m2 koji je ušao u sastav čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Pod točkom 5. obvezano je Ministarstvo financija isplatiti pripadajući iznos naknade odjednom u gotovini u roku od 30 dana od dana zaprimanja cjelovite dokumentacije potrebne za isplatu naknade i pravomoćnog rješenja o naknadi. Pod točkom 6. je riješeno kako svaka stranka snosi svoje troškove.

3. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena 8. svibnja 2023. pod gornjim poslovnim brojem, tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika zbog pogrešne primjene zakona, povrede pravila postupka, te nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja. Ponavlja žalbene navode, te u bitnom ističe kako država Bosna i Hercegovina, kao titular upisanog prava korištenja, nije bila uključena u ranije provedeni postupak cijepanja parcele, koja kako predstavlja građevinsko zemljište. Pri tome je mišljenja kako relevantni propisi, uključujući i ranije važeći Zakon o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", broj 54/80, 42/86, 41/88, 16/90, 53/90, 44/92 i 91/96, dalje ZGZ), nisu davali osnovu da se izvrši cijepanje zemljišta na način kako je to u ovom postupku učinjeno. Ističe kako je jedini poziv dobio za pristup raspravi 26. kolovoza 2021., uz napomenu kako se radi o naknadi za oduzetu imovinu u K. O. [katastarska općina], na koju kako je pristupio, dok je pobijanim rješenjem odlučeno o sasvim drugoj stvari tj. povratu u vlasništvo nekretnine. Nadalje, ističe kako je činjenica da je odredbama ZGZ-a i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZV) izvršena pretvorba prava raspolaganja, korištenja i upravljanja u pravo vlasništva, pa se Bosna i Hercegovina pojavljuje u svojstvu vlasnika, međutim, ista kako je onemogućena u vršenju tog prava, s obzirom da je upravna tijela ne smatraju titularom prava korištenja/vlasništva, kao i raspolaganja, temeljem važećih propisa o zabrani raspolaganja nekretninama, odnosno navedenom imovinom na teritoriju Republike Hrvatske. Smatra neosnovanim navode upravnih tijela kojima se u suštini negira postojanje prava korištenja Društveno političke zajednice SR BiH, te ističe kako je nesporno da je u korist SR BiH uspostavljeno pravo korištenja na predmetnom zemljištu, koje je 1974. i upisano u zemljišnoj knjizi. Navedenu činjenicu kako prvostupanjsko tijelo uvažava, međutim, istovremeno ističe kako je Skupština općine Dubrovnik tu dodjelu stavila izvan snage, a o čemu u spisima predmeta ne postoje dokazi, niti je tužitelj o tome upoznat. Prvostupanjsko tijelo kako zanemaruje činjenicu kako je 1974. uspostavljeno prijašnje stanje, kao i da je na temelju rješenja Okružnog suda u Dubrovniku, Društveno politička zajednica SR BiH uknjižena s pravom korištenja na predmetnom zemljištu, a što nesporno proizlazi iz zemljišnoknjižnog stanja za predmetno zemljište. Nadalje je mišljenja kako činjenično stanje u pogledu okolnosti radi li se o izgrađenom ili neizgrađenom građevinskom zemljištu nije jasno i u potpunosti utvrđeno, dok u obrazloženju osporenog rješenja nisu dani jasni razlozi na kojima prvostupanjsko tijelo temelji svoje stavove, te nije jasno na koji način je izvelo zaključke u odnosu na te okolnosti. Također, navodi tuženika u svezi prestanka prava korištenja kako su kontradiktorni, te kao takvi da nisu razumljivi, dok je zaključak kako je došlo do gubitka prava korištenja u korist Bosne i Hercegovine paušalno naveden. Zaključno, tužitelj iznosi kao nespornu činjenicu postojanja prava Bosne i Hercegovine i uspostavljenu zabranu raspolaganja, slijedom čega je mišljenja kako zahtjev za povrat nije osnovan. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbu tužitelja. Za istaći je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 57/24), odnosno 17. svibnja 2024., Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije preuzelo poslove Ministarstva pravosuđa i uprave (članak 15. stavak 1.), slijedom čega je kao tuženik označeno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

5. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) rješenjem pod gornjim poslovnim brojem od 4. veljače 2025. pozvao IŽ, KŽ i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, da kao zainteresirane osobe sudjeluju u sporu, te se očituju na navode iz tužbe tužitelja.

6. Zainteresirana osoba pod 1. BŽ se u odgovoru na tužbu pridružio navodima tuženika u cijelosti, te je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Ističe kako je pravilno tuženik otklonio sve prigovore tužitelja o njegovom pravu vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a činjenična utvrđenja i pravne kvalifikacije zašto je tome tako kako su iznesena u presudama Okružnog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem Gž.129/74, Okružnog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-123/75 i presudi Vrhovnog suda Hrvatske pod poslovnim brojem Gž-89/1983, u kojima kako je tužitelj sudjelovao i koji su za njega obvezujući. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i potražuje trošak upravnog spora.

7. Zainteresirana osoba pod 2. VŽ je osporio tužbene navode tužitelja kao neosnovane u cijelosti, navodeći kako je u provedenom postupku raspravljeno činjenično stanje i utvrđene sve pravno odlučne činjenice. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te potražuje trošak upravnog spora

8. Zainteresirana osoba pod 3. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku nije dostavilo odgovor na tužbu.

9. U sporu je održana rasprava 22. listopada 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba pod 3., pa je rasprava pozivom na odredbe članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez njihove prisutnosti, kojom prilikom je opunomoćenica tuženika opetovano istaknula tužbene navode, odnosno ističe kako bez suglasnosti tužitelja predmetne parcele nisu mogle biti predmetom cijepanja, kao i da iste nisu mogle biti vraćene prijašnjim vlasnicima, već da istima pripada pravo na naknadu. Također, da u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti odredbe članka 16. i 17. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, dalje Zakon o naknadi), budući da je Općina raspolagala predmetnim zemljištem i dodijelila ga tužiteljici. Zaključno, kao i u tužbi, je istaknula kako upravna tijela negiraju da uopće postoji pravo korištenja Društveno političke zajednice SR BIH. Opunomoćenik zainteresirane osobe pod 2. koji je ujedno i zamjenik opunomoćenice zainteresirane osobe pod 1. je istaknuo kako je tužitelj sudjelovao u upravnom postupku, dok u postupku povrata nije rađena nikakav parcelacija zemljišta, već je ista vezana za parnični postupak, u kojem nisu sudjelovale stranke iz ovog upravnog spora.

10. Stranke su popisale trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje Tarifa) i to opunomoćenica tužitelja trošak na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi od 22. listopada 2025., sve po 500 bodova, bez PDV-a. Ujedno je zatražila trošak na ime izdataka za opunomoćenika za prijem pismena u Republici Hrvatskoj u iznosu od 71,38 eura, na koju okolnost je priložila presliku računa broj 56/2025 izdanu od odvjetnika Svebora Milkovića. Nadalje, podneskom zaprimljenim 21. studenog 2025. tužitelj je u spis dostavio daljnje račune izdane od odvjetnika Svebora Milkovića i to broj 8/25 od 26. veljače 2025. u iznosu od 71,38 eura, 16/25 od 26. ožujka 2025. u iznosu od 71,38 eura, broj 10/25 od 27. veljače 2025. u iznosu od 71,38 eura, i broj 18/25 od 7. travnja 2025. u iznosu od 71,38 eura.

11. Zamjenik opunomoćenice zainteresirane osobe pod 1. je popisao trošak na ime sastava odgovora na tužbu i zastupanja na raspravi od 22. listopada 2025. od po 500 bodova, bez PDV-a.

12. Opunomoćenik zainteresirane osobe pod 2. je popisao trošak na ime sastava odgovora na tužbu i zastupanja na raspravi od 22. listopada 2025. od po 500 bodova, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

13. Tijekom dokaznog postupka, radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, sud je pregledao i čitao dokumentaciju koja prileži sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

14. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, dijelom iz razloga navedenih u obrazloženju ove presude.

15. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je zahtjev pravnog prednika zainteresiranih osoba pod 1. i pod 2. za povrat/naknadu oduzetih nekretnina, između ostalih, i nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] u Srebrenom, prijašnjeg vlasništva IŽ za 240/4080 dijela (dio od I K od 80/240 dijela i dio od KŽ pok. I od 80/4080 dijela, sukladno Ugovoru o darovanju iz 1960.), pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava. Naime, tužitelj u bitnom prigovara kako nije moguć naturalni povrat čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 10589 m2, K. O. [katastarska općina], budući da je Bosna i Hercegovina imala pravo korištenja na istoj, koje je u zemljišnoj knjizi upisano u listu "C", pa uživa vlasnička prava na predmetnoj nekretnini. Stoga ističe kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 16. Zakona o naknadi, jer je predmetno zemljište oduzeto iz posjeda prijašnjeg vlasnika, niti odredbe članka 17. Zakona o naknadi, budući da je općina raspolagala predmetnim zemljištem i dodijelila ga upravo Bosni i Hercegovini. Također, negira utvrđenje upravnih tijela kako je pravo korištenja u korist Bosne i Hercegovine prestalo.

16. Iz spisa predmeta proizlazi slijedeće činjenično stanje:

- predmetni postupak pokrenut je zahtjevom IŽ pok. IŽ, pravnog prednika zainteresiranih osoba pod 1. i pod 2., za povrat oduzetih nekretnina, između ostalih, i nekretnina oznake 782/1 i 782/9, K. O. [katastarska općina], koji je pred prvostupanjskim tijelom zaprimljen 30. lipnja 1997.;

- nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] bile suvlasništvo prednika predlagatelja za ukupno 240/4080 dijela, koje zemljište je nacionalizirano općom mjerom nacionalizacije i to rješenjem Sekretarijata za financije NO Općine Dubrovnik, br. 03-N-5190/155-59, nakon kojeg je rješenja na predmetnom zemljištu uknjiženo društveno vlasništvo s organom upravljanja Općine Dubrovnik;

- rješenjem NOO Dubrovnik, broj: 03-4160/1-1961 od 6. studenog 1961. Državnom Sekretarijatu za unutrašnje poslove NR BiH dana je na trajno korištenje za gradnju odmarališta čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 11540 m2;

- rješenjem NOO Dubrovnik, broj: 03-635/1-1963 od 9. travnja 1963., u nastavku već ranije dodijeljenog zemljišta čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], Državnom Sekretarijatu za unutrašnje poslove SR BiH - Sarajevo dan je na korištenje dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 3367 m2, koji je pripojen čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], a prema Prijavnom listu poduzeća "Geodet " u Dubrovniku od 11. siječnja 1963., radi izgradnje kampa;

- prijavnim listom Ureda za katastar broj 809/63 čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 11540 m2 je promijenila oblik na način da joj je pripojen dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 3367 m2, te joj je upisana površina od 14907 m2;

- prijavnim listom Ureda za katastar UP/I-606/69 izvršena je dioba čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

17. Iz sadržaja rješenja NOO Dubrovnik, broj: 03-4160/1-1961 od 6. studenog 1961., proizlazi kako su tim rješenjima određene i dužnosti Državnog sekretarijata za unutrašnje poslove NR BiH, pa je tako pod točkom V. utvrđeno kako je isto dužno: a) u roku od mjesec dana po primitku tog rješenja pribaviti građevinsku dozvolu, a najkasnije u roku od 4 mjeseca; b) sa radovima na izgradnji započeti, a zgradu dovršiti u rokovima određenim u građevinskoj dozvoli, a najkasnije u roku od 2 godine od dana primitka građevinske dozvole; c) za promjenu namjene zgrada ili odustajanja od građevinske dozvole zatražiti prethodnu suglasnost NO Općine Dubrovnik; d) po završetku gradnje temelja zgrade, prije daljnje gradnje, obavijestiti Odjel za komunalne poslove tog NO-a Općine, radi daljnje gradnje i suglasnosti za daljnju gradnju; e) po završetku zatražiti tehnički prijem zgrade i dozvolu za upotrebu; f) u slučaju namjeravanog otuđenja, prije dovršetka zgrade, zatražiti prethodno odobrenje tog NO- a Općine. Pod točkom VI. je odlučeno da ukoliko se korisnik zemljišta ne bude pridržavao obveza iz tog rješenja, kako je NO Općine ovlašten dato korištenje zemljišta oduzeti, a započete radove odnosno zgradu skupa sa zemljištem dati drugome uz naknadu korisno uloženih troškova u gradnju. S tim u vezi navesti je kako spisu prileži dopis Sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Dubrovnik od 18. lipnja 1970. upućen Republičkom Javnom pravobranilaštvu SR BiH, u kojem se navodi kako je Državni Sekretarijat izgradio na površini od 3367 m2 kamp kućice, dok je sav ostali dio date površine čet.zem. 782/9 (površina od 11540 m2) ostao neizgrađen, kao i da su rokovi izgradnje odavno protekli. U dopisu od 10. ožujka 1971. Sekretarijat za upravno pravne poslove Općine Dubrovnik je izvijestio Republički Sekretarijat za unutrašnje poslove SR BiH kako je Skupština Općine Dubrovnik na sjednicama svojih vijeća održanim 28. prosinca 1967. stavila izvan snage dodjelu neizgrađenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

18. Tijekom upravnog postupka obavljen je očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, o čemu u spisu prileži zapisnik od 5. lipnja 2012., kojim prilikom je utvrđeno kako je čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] zapušteno zemljište, a čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kako je dijelom zapušteno zemljište, a na dijelu su izgrađeni bungalovi.

19. Nadalje, tijekom upravnog postupka provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja graditeljstva ZŽ, koji je izradio Izviješće o graditeljskom vještačenju "U Dubrovniku, 4. prosinca 2012." Zadatak vještaka je bio utvrditi jesu li predmetna zemljišta, među kojima i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], privedeni namjeni za koju su predmetne nekretnine oduzete do donošenja Zakona o naknadi, je li zemljište izgrađeno ili ne, što je i kada na zemljištu izgrađeno, jesu li obavljene pripreme za izgradnju, odnosno privođenje zemljišta svrsi radi kojeg je oduzeto, pri tome vodeći računa o prostorno-planskoj dokumentaciji koja je bila na snazi u vrijeme donošenje Zakona o naknadi, te ukoliko zemljišta ili dio zemljišta nisu privedena svrsi, je li bi se vraćanjem istih narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, ili bi se okrnjila gospodarska i tehnološka funkcionalnost predmetnog kompleksa.

20. Iz Izviješća o graditeljstvom vještačenju, a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 11540 m2 (pri čemu je bilješka kako vještak nije uračunao površinu pripojene čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 3376 m2) proizlazi kako prema zatečenom stanju, sjeverni dio (u površini od cca 4200 m2) predstavlja izgrađeno zemljište, te je do dana 11. listopada 1996. privedeno namjeni radi koje je oduzeto iz posjeda ranijih vlasnika, budući da je izgrađeno 17 objekata - bungalova. Također, vraćanjem tog dijela zemljišta prijašnjim vlasnicima kako bi se narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, te bi se okrnjila gospodarska i tehnološka funkcionalnost kompleksa. Južni dio predmetne nekretnine kako predstavlja neizgrađeno zemljište i do dana 11. listopada 1996. zemljište koje nije privedeno namjeni radi koje je oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika. Vraćanjem tog dijela zemljišta kako se ne bi narušila prostorna cjelovitost, namjena uporabe prostora i imovine, te se ne bi okrnjila gospodarska i tehnološka funkcionalnost kompleksa.

21. Tijekom upravnog postupka je utvrđeno kako je upravo na temelju presude Općinskoga suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem P-1183/19, koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž-489/2020-3, u pravnoj stvari tužitelja Leotar d.o.o. Bosna i Hercegovina protiv tuženika Općina Župa Dubrovačka, radi utvrđenja, parcelacijskim elaboratom izdvojen dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je priveden namjeni i to u površini od 3367 m2 (ranije čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), te je dobio novu oznaku 782/27, K. O. [katastarska općina], koji elaborat je proveden i u zemljišnoj knjizi. Stoga je upravno tijelo zaključilo kako nema potrebe za izradom parcelacijskog elaborata, već da se čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini 10589 m2 može vratiti pozivom na odredbu članka 17. Zakona o naknadi.

22. Tijekom upravnog postupka održana je usmena rasprava, uz sudjelovanje zz tužitelja, kojom prilikom je isti upoznat s naprijed iznijetim činjeničnim stanjem, te sa zemljišnoknjižnim stanjem.

23. Imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nedvojbeno proizlazi kako odmaralište, radi izgradnje kojeg je Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR BiH dano na korištenje zemljište oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 11540 m2, nije sagrađeno, odnosno da Državni sekretarijat za unutrašnje poslove NR BiH nije u rokovima određenim rješenjem o deposedaciji izvršio dužnosti na koje je obvezan tim rješenjem, zatim činjenicu da je na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi predmetno zemljište bilo neizgrađeno građevinsko zemljište, kakvo je i danas, to je tužitelju pravo korištenja predmetnog neizgrađenog građevinskog zemljišta prestalo i prije stupanja na snagu ZV-a, slijedom čega nema mjesta primjeni odredbi ZV-a kojima je propisana pretvorba društvenog vlasništva.

24. Nadalje, sud ukazuje i na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji u odluci pod poslovnim brojem Rev-844/09 od 10. srpnja 2013. zaključuje da bi pravo korištenja na temelju rješenja o desposedaciji, a u kojem je bio određen rok za gradnju prema Ugovoru iz odredbe članka 51. ZGZ-a bio bitan, te da pravo korištenja u smislu odredbe članka 53. ZGZ-a prestaje po sili zakona protekom roka u kojem je trebalo izvršiti izgradnju, te da su rješenja po odredbi članka 53. ZGZ-a samo deklaratorne prirode, s time da je naravno rok za izgradnju trebao isteći do stupanja na snagu ZV- a odnosno prestanka ZGZ-a.

25. Odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o naknadi propisano je kako će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev.

26. Slijedom citirane zakonske odredbe, te imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, sud nalazi pravilan zaključak upravnih tijela kako je u konkretnom slučaju moguć naturalni povrat čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od 10589 m2), dok je prigovor tužitelja iz naprijed navedenih razloga neutemeljen.

27. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci.

28. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema stavku 4. te zakonske odredbe troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke.

29. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

30. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, zainteresiranoj osobi pod 1. je priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova, te trošak zastupanja na raspravi od 22. listopada 2025. od 500 bodova, ukupno 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 2000,00 eura, bez uvećanja za PDV-a, dok je zainteresiranoj osobi pod 2. priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava odgovora na tužbu od 500 bodova, te trošak zastupanja na raspravi od 22. listopada 2025. od 500 bodova, ukupno 1000 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 2000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% iznosi 2.500,00 eura. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. i III. izreke presude.

U Splitu, 21. studenoga 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Bosna i Hercegovina, zastupana po zakonskom zastupniku Pravobraniteljstvu Bosne i Hercegovine, Džemala Bjedića 32, Sarajevo, putem opunomoćenika za primanje pismena: odvjetnik Svebor Milković, Zagreb, Martićeva 67

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara

3. BŽ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Marijana Temali, odvjetnica u Dubrovniku, Vukovarska 30 4. VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Cvijetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku, M. Marojice 17

5. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Dropčeva 1, Dubrovnik

6. u spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte