REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1251/2024-10

Osijek, Vukovarska cesta 31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu toga suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja EU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa opunomoćenik Hrvoje Lukavec, odvjetnik u Zagrebu, Meštrovićev trg 10, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, radi naknadnog upisa rješenja o zasnivanju posvojenja s roditeljskim učinkom u maticu rođenih, **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-552-03/24-01/02, URBROJ: 524- 11-01/1-24-2 od 4. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-552-03/24-01/02, URBROJ: 524-11-01/1-24-2 od 4. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek, KLASA: UP/I-552-03/22-01/4, URBROJ: 139-060-04/28-24- 10 od 31. srpnja 2024., kojim je odbačen zahtjev tužitelja radi naknadnog upisa rješenja Republičkog fonda socijalne zaštite, Podružnice Osijek, Centra za socijalni rad KLASA: UP/I-552-03/97-01/2, URBROJ: 2158-017-04/12-97-2 od 14. veljače 1997. o zasnivanju posvojenja s roditeljskim učinkom malodobne HU u maticu rođenih matičnog ureda u Osijeku, zbog nepostojanja zakonskih pretpostavki za vođenje postupka.

2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da je Upravni sud u Osijeku presudom poslovni broj Us I-1093/2023-6 poništio rješenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-552-03/22-01/2, URBROJ: 524- 11-01/1-23-2 od 3. srpnja 2023. i rješenje Centra za socijalnu skrb Osijek, KLASA: UP/I-552-03/22-01/4, URBROJ: 2158-017-04/28-22-2 od 14. lipnja 2022. i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak. Tužitelj ističe da prvostupanjsko tijelo nije postupilo u skladu s navedenom presudom. Nadalje ističe da pobija osporeno rješenje iz razloga što u aktu nije nikako, ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt, te zbog toga što se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Nadalje, tužitelj navodi kako u razdoblju, kada je tadašnjim člankom 368. stavkom 1. Obiteljskog zakona iz 1998. ostavljen rok od godinu dana za naknadni upis posvojenja u maticu rođenih nije boravio u [adresa], već u SR Njemačkoj. Nadalje, ističe kako je argumentacija prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela o stečenim pravima koja se ne mijenjaju potpuno pravno promašena, jer tužitelj tužbom upravo traži potpunu provedbu stečenog prava – prava na roditeljstvo koje treba biti upisano u maticu rođenih, tj. temeljno ljudsko pravo na dostojanstvo i identitet, koje je narušeno i tužitelju i posvojenici zbog toga što se u rubrici matice rođenih pod otac još uvijek navodi i biološki otac. Smatra da se to treba ispraviti u skladu s člankom 551. stavkom 1. važećeg Obiteljskog zakona. Stoga tužitelj predlaže poništiti osporeno rješenje KLASA: UP/II-552-03/24-01/02, URBROJ: 524- 11-01/1-24-2 od 4. listopada 2024., kao i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnoga spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je u ovom sporu održao raspravu 23. listopada 2025. te je na takav način strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS) pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanoga tuženika, a u prisutnosti tužitelja i njegovog opunomoćenika. Tom prilikom tužitelj je istaknuo da je ova situacija i dalje emotivno iznimno teška i njemu i kćerki ZU jer u hrvatskim dokumentima on nije naznačen kao njezin otac.

5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sudski spis, spis upravnog postupka i sve isprave priložene tom spisu te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u smislu članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U ovome je predmetu sud ranije presudom poslovni broj: Us I-1093/2023-6 od 30. travnja 2024. poništio rješenja javnopravnih tijela i predmet je vratio na ponovan postupak, uz uputu kako je u ponovnom postupku potrebno razmotriti mogućnost primjene važećeg Obiteljskog zakona (''Narodne novine'', broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.) i mogućnost dopune rješenja od 14. veljače 1997. Naime, imajući u vidu specifičnost predmeta i činjenicu da se usvajanjem zahtjeva tužitelja ne bi povrijedio bilo kakav javni interes sud je predmet vratio javnopravnim tijelima na ponovan postupak kako bi se sve okolnosti ponovno razmotrile.

7. Međutim, u postupku povodom navedene presude, javnopravna tijela ponovno donose istu odluku.

8. Posvojenje je kao obiteljskopravni institut mijenjalo ne samo svoju svoju namjenu, sadržaj i učinke, već se tijekom svojeg razvoja pojavljivalo pod različitim stručnim nazivljem. Nakon Drugog svjetskog rata, 1947. donesen je Zakon o usvojenju, koji je 1965. izmijenjen i nazvan Osnovni zakon o usvojenju, s institutom koji se nazivao usvojenje. Ovi propisi nisu predviđali mogućnost da se u maticu rođenih posvojitelji upišu kao roditelji.

9. Prvi hrvatski obiteljski propis, Zakon o braku i porodičnim odnosima (''Narodne novine'', broj 11/78.) uveo je 1978. mogućnost da se posvojitelji upišu kao roditelji u matične knjige rođenih, te je uveo dva oblika posvojenja – usvojenje (koje je bilo raskidivo) te usvojenje sa potpunim učinkom roditeljskog odnosa (koje je bilo neraskidivo). Reforma 1989. godine osuvremenila je institut posvojenja, te promijenila nazive posvojenja u usvojenje sa srodničkim učinkom (neraskidivo) i usvojenje s roditeljskim učinkom (raskidivo). Dvije vrste posvojenja imale su različite učinke u obiteljskom pravu te u drugim granama prava.

10. Republika Hrvatska je nakon osamostaljivanja donijela Obiteljski zakon (''Narodne novine'', broj 162/98.), kojim je izmijenjen naziv usvojenja u posvojenje, te se sada razlikuje roditeljsko posvojenje (koje je bilo raskidivo) i srodničko posvojenje (koje je bilo neraskidivo). Najveća promjena nastupila je 2003., kada je Obiteljski zakon (''Narodne novine'', broj 116/03. – dalje: ObZ/03) uveo samo jedan, i to neraskidivi oblik posvojenja s mogućnošću da se pojedini učinci izaberu i prilagode potrebama individualnog posvojenja. Reforma obiteljskog zakonodavstva uvela je 2007. mogućnost da se posvojenje zasnovano s roditeljskim učinkom po prijašnjim propisima može raskinuti sporazumnim prijedlogom posvojitelja i posvojenika te ponovno zasnovati posvojenje s pravnim učincima ObZ/03, koji je predvidio samo jedan, neraskidiv, oblik posvojenja. Tu mogućnost posvojenici i posvojitelji mogli su iskoristiti samo do 31. prosinca 2009.

11. Kasnije promjene obiteljskog zakonodavstva nisu mijenjale stručni naziv instituta posvojenja. Podaci u državnim maticama i danas se iskazuju s obzirom na oblik posvojenja koji je bio predviđen propisom po kojem je posvojenje zasnovano.

12. U konkretnom slučaju rješenjem o zasnivanju usvojenja Republičkog fonda socijalne zaštite, Podružnice Osijek, Centra za socijalni rad, KLASA: UP/I-552-03/97- 01/2, URBROJ: 2158-017-04/12-97-2 od 14. veljače 1997., u točki I. izreke, određeno da EUUL iz [adresa], rođen **.**.1958. u mjestu Houffalize, od oca HUUL i majke E EUU, belgijski državljanin, usvaja sa roditeljskim učinkom malodobnu HU, pastorku, rođenu **.**.1988. u [adresa], od oca ĐU i majke H, udane HUUL, hrvatsku državljanku, uz pristanak oba roditelja i suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te odobrenja Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske. U točki II. izreke određeno je da usvojenica dobiva prezime usvojitelja: '' Z'. U točki III. izreke određeno je da usvojitelj i malodobna usvojenica i njeni potomci imaju međusobno nasljedno pravo krvnih srodnika u pravoj liniji, a malodobna usvojenica zadržava i nasljedno pravo prema krvnim srodnicima. U točki IV. izreke određeno je da danom pravomoćnosti tog rješenja prestaje roditeljsko pravo ĐU iz [adresa], a usvojitelj EU stječe roditeljsko pravo nad malodobnom usvojenicom.

13. Dakle, u konkretnom slučaju zasnovano je usvojenje s roditeljskim učinkom.

14. Prema članku 15. Zakona o državnim maticama (''Narodne novine'', broj 96/93.) kod usvojenja djeteta sa srodničkim učinkom, u maticu rođenih upisuju se podaci usvojitelja kao podaci o roditeljima djeteta. Prema stavku 2. istog članka ako je dijete čiji su roditelji poznati usvojeno sa roditeljskim učinkom, pored podataka o usvojitelju upisat će se i podaci o roditeljima djeteta.

15. Prema tome, neiskazivanje posvojitelja (tužitelja) kao roditelja u maticama, posljedica je vrste posvojenja zasnovanog rješenjem od 14. veljače 1997.

16. Prema članku 361. ObZ/03 odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno (stavak 1.). Danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima (stavak 2.).

17. Nadalje, prema članku 62. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama obiteljskog zakona (''Narodne novine'', broj 107/07.) iznimno od članka 361. stavka 2. Obiteljskog zakona posvojenje s roditeljskim učinkom zasnovano po prijašnjim propisima Republike Hrvatske može se raskinuti sporazumnim prijedlogom posvojitelja i posvojenika uz istodobno zasnivanje posvojenja s pravnim učincima utvrđenim odredbama ovog Zakona. Prema stavku 6. prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do 31. prosinca 2009.

18. Iz materijala Hrvatskog sabora vidljivo da ova iznimka iz 2007. nije bila predviđena u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona (Klasa: 552-01/07-01/01 Urbroj: 5030108-07-3 od 15. lipnja 2007.). Ova je iznimka predviđena tek u Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona od 13. rujna 2007. (Klasa: 552-01/07-01/01 Urbroj: 5030108-07-5). Naime, Predlagatelj je temeljem prijedloga saborskog zastupnika AU u prijelazne i završne odredbe Konačnog prijedloga Zakona uvrstio novi članak 62. kojim se iznimno omogućuje posvojitelju koji je po odredbama prijašnjih propisa Republike Hrvatske posvojio dijete s roditeljskim učinkom da takvo posvojenje raskine, uz istodobno zasnivanje posvojenja s pravnim učincima utvrđenim odredbama ovog Zakona, ObZ/03, koji je predvidio samo jedan neraskidiv oblik posvojenja.

19. Ovu mogućnost tužitelj nije iskoristio u određenom roku, kao ni godinama kasnije. Stoga je njegova pravna pozicija ostala ista onakva kakva je bila u trenutku zasnivanja posvojenja. Tužiteljeva prava nisu na bilo koji način dokinuta ili umanjena nakon kasnijih promjena obiteljskog zakonodavstva. Pogodnost koju je novela Obiteljskog zakona iz 2007. iznimno propisala (mogućnost raskida dosadašnjeg statusa posvojenja sa roditeljskim učinkom te ponovnog zasnivanja posvojenja sa srodničkim učinkom temeljem čega bi se tužitelj u maticu rođenih mogao upisati kao roditelj) tužitelj nije iskoristio, odnosno nije iskoristio mogućnost da se usvojenje s roditeljskim učinkom ''prevede'' na posvojenje u skladu s odredbama ObZ/03 sa svim posljedicama koje to nosi u vidu upisa u matice rođenih.

20. Za ovaj propust tužitelja sud ne nalazi rješenje koje bi mogao utemeljiti na propisima i u tom smislu sud mijenja ranije zauzeti stav da rok iz članka 62. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona (''Narodne novine'', broj 107/07.) nije uređen kao prekluzivan.

21. Dana 1. studenoga 2015. stupio je na snagu Obiteljski zakon (''Narodne novine'', broj 103/15.), koji je u članku 551. stavku 2. propisao da se danom stupanja na snagu ovoga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena prema prijašnjim propisima. Sukladno tom članku, s danom početka primjene Zakona ne mijenjaju se prava i dužnosti stečena po prijašnjim propisima, slijedom ove zakonske odredbe ne mijenjaju se prava i obveze iz roditeljskog posvojenja.

22. Kako, dakle, navodi tužbe nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja, sud je na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci ove presude.

U Osijeku 21. studenoga 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju, po opun.,

2. Tuženiku