P-2529/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, postupajući po sucu ovoga suda Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnicima ZOU Mire Boban i Gordana Lolića iz Splita, protiv tuženika ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ljubičić&Vrdoljak i partneri d.o.o., Split, radi uspostave prijašnjeg stanja i zabrane uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave 18. rujna 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Antona Luke Pivca, odvjetnika u Splitu i punomoćnice tuženika Ane Marije Ljubičić Kuzmanić, odvjetnice u Splitu, te na ročištu za objavu presude 21. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Nalaže se tuženoj ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini označnoj kao čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] zk. Ul. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina], na način da ukloni dio objekta koji je na dopuni vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića oznake V/20/2019 od 09.09.2019. označen kao lik C1,E,2,D,C sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Zabranjuje se tuženoj ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svako uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja glede nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica], i čest. zem [katastarska čestica] zk. Ul. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina] a koje uznemiravanje podrazumijeva svako neovlašteno korištenje i uporabu nekretnine, gradnju na nekretnini sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tužitelju cjelokupni parnični trošak uveća za zateznu kamatu koje teku od presuđenja do isplate u roku od 15 dana.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tuženoj ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana parnični trošak od 5.902,22 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, izračunate po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim od 1.847,78 eura ovo traženje tuženika odbija kao neosnovano.

Obrazloženje

1. Tužitelj, FČ podnio je tužbu protiv tužene ŠČ **.**.2018. radi uspostave prijašnjeg stanja i zabrane uznemiravanja, navodeći kako je on vlasnik nekretnine označenih i opisanih kao čest. zem [katastarska čestica] Zk. Ul [broj ZK uloška] ( kat oznake čest. zem [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] za cijelo. Navedene nekretnine čine cjelinu i u naravi predstavljaju neizgrađeno zemljište, šumu time da je katastarsko i zemljišnoknjižno stanje površinom i oblikom usklađeno.

1.1. Tužena je suvlasnica za 1/8 dijela cjeline nekretnine označenih i opisanih kao čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] ZU 2080 katastarske oznake kat. čest. zem [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina], time da je katastarsko i zemljišnoknjižno stanje površinom i oblikom usklađeno.

1.2. Navedene nekretnine su susjedne tj međašne. Tužena je započela gradnju na navedenim nekretnina a za koju gradnju nije prethodno ishodila potrebne dozvole i to na međi unutar tužiteljeve nekretnine na južnoj i jugozapadnoj strani tužiteljeve nekretnine označe kao čest. zem [katastarska čestica] kat. oznake kat. čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

1.3. Naime, tužena je još 2013. od strane upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Omiš ishodila Rješenje o izvedenom stanju, klasa UP-I-361-02/13-05/485 od 03.07.2013 a kojim rješenjem se ozakonjuje nedovršena jednostavna zgrada poslovne namjene-caffe bar izgrađena u samostojećem načinu gradnje, tlocrtnih dimenzija 15,20 m x7,24m, nepravilnog oblika, ukupne bruto površine od 76,50 m2, na kat. čest. zem [katastarska čestica] nekretnine tužitelja KO [katastarska općina]. Tužena kao investitor je 26.10.2017. Upravnom odjelu za prostorno uređenje, Ispostava Omiš podnijela prijavu početka gradnje radova na završavanju nezavršene poslove građevine na kat. čest. zem [katastarska čestica] nekretnine tužitelja KO [katastarska općina].

1.4. Tužitelj pridržava pravo urediti tužbeni zahtjev nakon što sudski vještak za geodeziju označi i opiše građevinski pothvat tužene te ga preklopi sa službenim katastarskim planom. Obzirom da tužitelj na temelju čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima pravo na sudsku zaštitu predlaže donošenje presude, koju je isti nakon izvedenog dokaza vještačenjem od u postupku imenovanog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 14.10.2019., konačno postavio podneskom od predanim na ročištu od 23. listopada 2019. o kojem je ovaj sud odlučio u izreci ove presude.

2. Tužena u odgovoru na tužbi osporava vrijednost predmeta spora označen u tužbi od 10.001, kn, te predlaže sudu da istu odredi sa 200.001,01 kn. Tužena osporava tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti navodeći kako je nekretnina koje je predmet tužbenog zahtjeva izgrađena prije više od 20 godina u jednakim gabaritima kao i danas. Razlog ovog postupka je činjenica da je tužena sukladno zakonskim propisima RH-a prijavila građevinske radove na objektu sukladno projektu koji je u predmetnom prostoru predviđa uređenje ugostiteljskog objekta po projektu ovlaštenog arhitekta JČ a što tužitelj želi onemogućiti. Tužena posebno ističe kao indikativnim što se tužitelj poziva na Rješenje o izvedenom stanju od 03.07.2013. pri čemu prešućuje da je u tom postupku dao svoju suglasnost.

2.1. Tužena u dokazne svrhe dostavila je Izvješće o zgradama i drugim građevinama izrađenog od strane ovlaštenog inženjera geodezije OČ iz [adresa] u kojem su točno opisani gabariti same nekretnine i koje izvješće je potpisano od strane tužitelja i ostalih međašnika koje izvješće je izraženo za potrebe legalizacije objekta i donošenja navedenog Rješenja o izvedenom stanju. Tužitelj je dao suglasnost za gradnju nekretnine prilikom same gradnje te je cijelo vrijeme bio svjestan okolnosti kako je nekretnina tužiteljice dijelom nalazi na nekretnini kat. čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] a istu okolnost je isti potvrdio svojim potpisom u postupku legalizacije u kojem predmetu je nekretnina opisana u svim detaljima te je tužitelj potpisao sve potrebne dokumente u postupku obzirom da je u tome postupku bio obaviješten i u istome sudjelovao.

2.2. Tužena ističe kako između samih stranaka nikada nije bilo spora oko nekretnine, tužitelj je za gradnju znao, dao svoju suglasnost te je istu dao i u postupku legalizacije, ali nakon sumnje da će tužena na svojoj nekretnini izraditi caffe bar dolazi do postupka. Ističe, tužena da je riječ o potpornom zidu nekretnine pa postavlja pitanje mogućnosti uklanjanja objekta a da se ne ugrozi statika cjelokupne nekretnine.

3. Tužitelj tijekom postupka ustraje u navodima iz tužbe, negira da bi predmetna građevina bila u prostoru već 20-tak godina a eventualna suglasnost tužitelja ne isključuje njegovo pravo vlasništva kao ni njegove ovlasti koje proizlaze iz istoga. Na izrađeno vještvo sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 04.06.2019. nema posebnih prigovora na isto, ali predlaže dopunu istoga radi postavljanja tužbenog zahtjeva. Na vještvo stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Josipa Šituma od srpnja 2019. tužitelj nema primjedbi time da drži taj dokaz nerelevantnim, pa ističe kako je tužena čitav sporni objekt – caffe bar izgradila na nekretnini u vlasništvu Grada Omiša označenoj kao čest. zem [katastarska čestica], put sa upisanom pravom služnosti za postavljenje kabelskih elektro vodova.

3.1. Tužitelj je nakon izrade dopunskog vještava stalnog sudskog vještaka geodezije Ivana Barbalića postavio uređeni tužbeni zahtjev podneskom predanim na ročištu od 23.10.2019.( str 97,98) a nakon izvedenih dokaza saslušanjem predloženih svjedoka i izvedenog dokaza sudskog vješaka za građevinarstvo Ante Runjića, na koje vještvo nije imao primjedbi, isti je predložio zaključenje raspravljanja i donošenje odluke na temelju stanja u spisu.

3.2. Tužitelj drži kako je vrijednost radova uklanjanja potpuno irelevantna u konkretnom slučaju s obzirom da se radi o eklatantnom pravu povrede prava tužitelja a što je u postupku i utvrđeno. S druge strane u postupku je iz vještaka geodeta a čije vještvo je relevantno za utvrđivanje mjera i dimenzija zadiranja u nekretninu tužitelja u cijelosti je evidentno na koji način i u kojim dimenzijama je došlo do zadiranja u nekretninu tužitelja dok vještak procjenitelj, statičar nije ni ovlašten utvrđivati dimenziju i površinu predmeta spora.

4. Tuženik tijekom postupka ustraje u navodima iz odgovora na tužbu, ističe, kako je tužitelj pokušao osporiti zakonitost građevinske dozvole za objekt tužene, što nije uspio kako to proizlazi iz donesene presude Upravnog suda u Splitu br. Uslgr-48/19-7 od 10. lipnja 2019. Tužena nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Josipa Šituma te geodetske struke Ivana Barbalića. Tužena ističe kako vještak Šitum na stranici 4. svoga vještava navodi da bi se dio zida koji u naravi predstavlja istočni nosivi zid prostora cxaffe bara mogao ukloniti samo uz izvedbu uklanjanja i na način kako bi to projektom bilo predviđeno a za ovu izmjenu trebalo bi ishoditi građevinsku dozvolu odnosno dopunu postojeće građevinske dozvole na temelju koje je izveden predmetni prostor. Obzirom na navedeno utvrđenje vještaka proizlazi kako je nekretnina tužene izvedena sukladno postojećoj građevinskoj dozvoli i rješenju o izvedenom stanju u kojim predmetima je upravo sudjelovao tužitelji koji je dao svoju suglasnost za izgradnju objekta upravo u postojećim gabaritima.

4.1. U predmetu ne bi trebalo biti sporno kako je tužitelj znao za gradnju objekta tužene, kako je dao suglasnost za radnju nekretnine, kako je danas objekt tužene upravo u gabariti sa skice na kojoj se nalazi suglasnost tužitelja, kako je objekt tužene sukladan građevinskoj dozvoli i svim drugim upravnim postupcima u kojima je redovno sudjelovao tužitelj bez prigovor. Tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer se objekt koji se nalazi na predmetnoj nekretnini samo u suvlasništvu tužene kao i objekti koji se nalaze na nekretninama čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina], pa kako je riječ o nedjeljivoj obvezi tj uklanjanju to je tužitelj morao tužiti sve suvlasnike nekretnine a ne samo tuženu. Na temelju takvog stanja spisa jasno je da je tužena poštena graditeljica objekta i kako je tužitelj znao za gradnju, što je nesporno i što proizlazi iz dokumentacije pa je životno i logično jer se radilo o međašniku sve do ovog postupka te tužitelj nije poduzeo bilo kakvu radnju kojom bi osporio gradnju tužene, čak što više isti je bio suglasna što je potvrdio svojim potpisom i suglasnosti u upravnim postupcima. Radi svega navedenog, sud bi temeljem odredbe članka 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4.2. Tužena se protivila preinaci tužbenog zahtjeva na način kako je to tužitelj napravio podneskom predanim na ročištu od 23. listopada 2019. Na dopunski nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Josipa Šituma u kojem isti navodi kako bi vrijednost zauzetog zemljišta tužitelja iznosila 1.380,00 kn dok bi vrijednost objekta tužene bio 8.142,00 dok se isti na vrijednost radova koji bi bili nužni prilikom rušenja te nakon toga izgradnje nije naveo, pa predlaže da se vještak očituje o vrijednosti tih radova koje bi tužene trebala izvršiti ( projekt rušenja zida, gradnje novog zida unutarnji radovi, instalacije, materijal i dr.).

4.3. Tužena ističe kako je upravo iz nalaza i mišljenja vješaka Ante Runjića razvidna osnovanost tvrdnji koje je tužena isticala tijekom cijelog postupka. Odnosno kako je jasno da uklanjanje predmetnog zida košta gotovo 25.000 Eur-a a vrijednost zauzetog zemljišta košta 200,00 eura, pa je jasno da nema nikakve razumne osnove nalagati tuženoj uklanjanje istog. Pogotovo kod činjenice da se radi o objektu napravljenom davnih godina. Za koju gradnju je tužitelj znao i na koju nikada nije imao primjedbi. Ovdje se radi o knjiškom primjeru građena na međi a u najmanju ruku je tužena stekla pravo vlasništva nad predmetnim zemljištem i to građenjem na istom. Svakako se ističe kako iz dostavljenog nalaza i mišljenja Vještaka Ante Runjića također utvrđeno da predmetni zid i ne zadire na nekretninu tužitelja pa se u tom pravcu također ukazuje neosnovan tužbeni zahtjev. Naime, u domeni građevinskog vještaka kao što je vještak Ante Runjić sasvim sigurno utvrditi gdje se nalazi i o kakvom se zidu radi pa je nedvojbeno da je taj vještak utvrdio da je zid u naravi na terenu kraći za 0,96 metara od zida prikazanog na situaciji vještaka geodeta a posebno se ukazuje na činjenicu da tužitelj nije imao nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje ovog vještaka. Uostalom sud presudu donosi temeljem činjenica u vrijeme zaključenja glavne rasprave a ne u vrijeme utuženja.

5. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom spisa Ureda državne uprave splitsko dalmatinske županije, Ispostava Omiš Klasa: 361-03/01-01/00043, izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem [katastarska čestica] ZkUl [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] ( str 5.), prijepis posjedovnog lista RH Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš od 15.05.2018. ( str 6.), izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem [katastarska čestica] ( str 78.), prijepis posjedovnog stanja RH Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš za čest. zem [katastarska čestica] od 15.05.2018. ( str 9.), Rješenje o izvedenom stanju RH Županija splitsko dalmatinska, Upravni odjel za prostorno uređenje od 03.07.2013. sa prerisom ( str 10- 13.), prijava početka gradnje od 26.10.2017. sa prilozima ( str 14. -16.), Izvješće o zgradama i drugim građevinama ( stzr 27.), Rješenje Grada Omiša, Upravnog odjela za komunalno stambenu djelatnost i uređenje prostora od 01.10.2002. ( str 39.), građevinska dozvola od 25.10.2001. ( str 40-42.), očevid na listu mjesta od 12.04.2019. ( str 53.), Geodetsko vještvo izraženo od strane stalnog sudskog vještaka zta geodeziju Ivana Barbalića ( str 57-59.), Presuda Upravnog suda u Splitu broj Uslgr-48/19-87 od 10.06.2019. ( str 63-64.), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za a ( str 66-graditeljstvo Josipa Šituma od 30.07.2019. ( str 66-73), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] ( str 85), dopuna vještva vještaka geodezije Ivana Barbalića od 14.10.2019. ( str 90-93.), Rješenje o izvedenom stanju predmetne nekretnine, ( str 108-110.), Rješenje Grada Omiša, Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša od 03.12.2013. ( str 113-114.), usmena dopuna vještva za graditeljstvo Josipa Šituma na ročištu od 13.01.2020. ( str 116-117.) i pisana dopuna od 13.02.2020. i od 07.12.2020. ( str 121-128. i str.145.), saslušanjem svjedoka AČ ( str 161, 162.), IČ ( str 165, 166.), tužene ŠČ ( str 168,169. ) tužitelja od 26.09.2022. ( str 176,177), svjedoka OČ ( str 181,182.), vještvo stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo Ante Runjića od 12-.2024. ( str 2013-226.).

6. Stranke su popisale parnični trošak

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora je:

- pasivna legitimacija tužene,

- nalog tuženoj na uklanjanje dijela objekta koji je na dopuni vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića oznake V/20/2019 od 09.09.2019. označen kao lik C1,E,2,D,C uz uspostavu prijašnjeg stanja

- zabrana svakog uznemiravanje vlasničkih prava tužitelja glede nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica], i čest. zem [katastarska čestica] zk. Ul. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina] a koje uznemiravanje podrazumijeva svako neovlašteno korištenje i uporabu nekretnine, gradnju na nekretnini tužitelja.

9. Između parničnih stranaka u ovoj fazi postupka i prema dostavljenim materijalnim dokazima u nije sporno:

- da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1454 KO [katastarska općina] ( kat. oznake 2077/1, 2077/3 ) kako je to razvidno iz uvida u zemljišno knjižni i katastarski izvadak za navedene nekretnine,

- da je tužene suvlasnica i suposjednica nekretnine za 1/8 nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2080 KO [katastarska općina], katastarske oznake 2076/2, 2076/3 kako je to razvidno iz uvida u zemljišno knjižni i katastarski izvadak za navedene nekretnine,

- da se opisane nekretnine nalaze u mejašu, i to tužiteljeva čest. zem [katastarska čestica] kat. oznake 2077/1,0 2077/3 sve kao [adresa] sa nekretninom tužene čiji je ona suvlasnik za 1/8 dijela čest. zem [katastarska čestica] kat oznake 2076/3 i 2076/1 sve KO [katastarska općina],

- da je tužena kao investitor izgradila jednostavnu zgradu poslovne namjene caffe bar dimenzije 15,20 x7,24m nepravilno oblika, ukupne bruto razvijene građevinske površine od 76,50m2, na kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina],

- da je tužitelj sudjelovao i bio obavješten sa postupkom legalizacije objekta koji je izgrađen na kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kako to proizlazi iz Izvješća o zgradama i drugim građevinama,

- da je tužena izgradila objekt na temelju građevinske dozvole, kako to proizlazi iz uvida u istu.

10. U odnosu na istaknuti prigovor tužene glede promašene pasivne legitimacije za kazati je istoj kako je taj prigovor neosnovan. Naime, obzirom da je tužena suvlasnica za 1/8 dijela označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2080 KO [katastarska općina], katastarske oznake 2076/2, 2076/3 na kojim nekretninama postoje upisani i drugi suvlasnici, pa kako su isti nužni suparničari, to se u odnosu na tužbeno traženje tužitelja imaju primijeniti odredbe članka 64. Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22, 155/23 - dalje ZOO) u svezi sa člankom 43. ZOO-a, jer je riječ o nedjeljivoj obvezi, to tužena odgovara tužitelju solidarno sa ostalim suvlasnicima, koji može tražiti namirenje od tužene a ona od drugih suvlasnika.

10.1. Naime, odredbom članka 64. ZOO-a st.1. propisano da na nedjeljive obveze u kojima ima više dužnika na odgovarajući se način primjenjuju propisi o solidarnim obvezama, kako je odredom članka 43.st.1. ZOO-a istog zakona propisano da svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

10.2. Dakle, kako se u konkretnom slučaju radi o nedjeljivoj obvezi a tužena je suvlasnica a time i solidarna dužnica to je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan.

11. Dakle, u ovoj pravnoj stvari trebalo je raspraviti je li tužena dužna uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] zk. Ul. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina], na način da ukloni dio objekta koji je na dopuni vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića oznake V/20/2019 od 09.09.2019. označen kao lik C1,E,2,D,C .

12. U odnosu na zahtjev tužitelja uspostave prijašnjeg stana i uklanjane dijela objekta kako to traži tužitelj tužbenim zahtjevom treba primijeniti odredbu članka 155. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV) kojom odredbom je propisano u st. 1. ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja, st.2. da dok ne bude potpuno provedena uspostava prijašnjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu, st.3. da vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuđe zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenoga zemljišta sve dok postoji dio zgrade na tom zemljištu; time se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene štete, kod je st. 4. propisano da vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni; to može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjega stanja, a ta nije moguća bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troškova.

13. Naime, ovaj sud drži da je tužena pošteni graditelj nekretnine čije rušenje tužitelj traži, ovo stoga što iz dolje izvedenih dokaza proizlazi gornje utvrđenje o poštenju tužene.

13.1. Tako uvidom u Rješenje o izvedenom stanju RH Županija splitsko dalmatinska, Upravni odjel za prostorno uređenje od 03.07.2013. sa prerisom ( str 10-13.), koje je postalo pravomoćno 19.07.2013. te Izvješća o zgradama i drugim građevinama koje je sastavio ured ovlaštenog inženjera geodezije OČ, iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka svjedoka AČ ( str 161, 162.), IČ ( str 165, 166.), tužene ŠČ ( str 168,169. ) i tužitelja od 26.09.2022. ( str 176,177), proizlazi da je tužitelj dao suglasnost tuženoj da spornu nekretnine tj objekta koji je tužena izgradi na dijelu nekretnine tužitelja oznake kat. čest. [katastarska čestica], te da prilikom gradnje zida kao i objekta nitko radnike nije smetao u izvedbi istoga kako iskazuje svjedok AČ a da su bili u dobrim odnosima bili sa tužiteljem sve dok isti nije saznao da će tužena tu izgraditi caffe bar kako to navodi svjedok IČ.

13.2. Iz istovjetnih iskaza svjedoka svjedoka IČ, zaručnik tužene i svjedok OČ ( str 181,182.), koji je sačinio elaborat u sklopu kojega se nalazi potpis i suglasnost tužitelja, proizlazi da je tužena međašni zid upravo na traženje tužitelja pomakla za cca 80 cm, te da je na taj način došla u granice svoje parcele 2076/1 KO [katastarska općina]. Na ovu činjenicu ukazuje i vještak građevinske struke GČ u vještvu od 01.01.2025. kada u svom mišljenju navodi da postoji razlika u izgledu izgrađenog objekta sa snimke iz 2019. i snimke iz 2024. kada je on radio vještvo, i to tako da je zid na terenu kraći za 0,96m od zida koji je prikazan na situaciji u vještvu geodete Ivana Barbalića iz 2019., jer je tada vještak utvrdio dimenziju zida od 12,00 m a on da je utvrdio kako je zid južnog pročelja 2024. u naravi dužine od 11,04m, dakle, kraći za 0,96m. Za kazati je da ovaj vještak po ocjeni ovog suda nije izašao iz domene svoga vještačenja, jer se isti samo utvrdio stanje zida tj građevine u trenutku izrade vještva, a dužina istoga utječe na količinu materijala za rušenje i uspostavu i izgradnju novog zida, a razliku u dužini je utvrdio jednostavnom matematičkom operacijom.

13.3. Dakle, ovaj sud ocjenom gore izvedenih dokaza u postupku utvrdio je kako je tužitelj dao suglasnost tuženoj da izgradi spornu nekretninu i na čest. zem tužitelja kat. oznake 2077/3 KO [katastarska općina] a zemljišno knjižne oznake 1137/14 KO [katastarska općina], tim više što je za gradnju znao i nije se istoj usprotivio, a kada se usprotivio da je podnio ovu tužbu, pa valja zaključiti da je tužiteljica prilikom gradnje objekta i nekretnine koje je izgradila na nekretninama tužitelja bila pošteni graditelj.

14. Obzirom na prednje utvrđenje primjenom odredbe članka 155.st.4. ZV-a te da tužitelj traži uspostavu prijašnjeg stanja to je valjalo je utvrditi kako vrijednost tužiteljeva zemljišta na kojem je tužena gradila kao i vrijednost objekta kojega je izgradila ili vrijednost troškova rušenja izgrađenog objekta.

15. Radi utvrđenja na kojem dijelu tužiteljevih nekretnina je tužena gradila sporni objekt sud je izveo dokaz očevidom na listu mjesta od 12. travnja 2019. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Barbalića koji je izradio svoj nalaz i mišljenje od 18.06.2019. uz dopunu od 14.10.2019.

15.1. U svom nalazi i mišljenju od 18. lipnja 2019. sudski vještak Ivan Barbalić naveo je kako je 12. travnja 2019. izvršen očevid predmetne nekretnine u postupku te je utvrđeno - da je predmet spora betonski potporni zid koji se proteže od sjevera prema jugu na skici vještava linija označena točkama A,B,C,D, zid u naravi predstavlja spornu među između čestica zemlje [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], te između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina],

- da je terenskim mjerenjem i dobavom služenih podataka Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina [adresa], izvršen je preklop stanja na terenu topografsko stanje i katastarskog plana te isti nadalje utvrđuje:

- predmetni zid od točke A do točke B u naravi predstavlja među između čest. zem [katastarska čestica],

- predmetni zid od točke B do točke C u naravi predstavlja među između čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] dok se od točke C do točke D zid nalazi na čest. zem [katastarska čestica] u duljini od 0,8m,

- predmetni zid se od točke D do točke E nalazi na čest. zem [katastarska čestica] u duljini od 3 m,

- međa između čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] položena je linijom označenom točkama D do F

15.2. Dopunom osnovnog vještva od 14.10.2019. po prigovoru tužitelja uz prednja utvrđenja vještak je utvrdio kako slijedi:

- da dio objekta izgrađen na čest. zem [katastarska čestica] označen točka C,D,1,C je površine od 0,6m2,

- dio objekta izgrađen na čest. zem [katastarska čestica] označen točkama D,1,E,2,D površine od 1,3m2.

16. Da bi sud utvrdio vrijednost kako zemljišta tako i izgrađenog objekta kao i da li bi rušenje izgrađenog objekta narušilo statiku istoga te koliko bi koštalo uklanjanje te izgradnje objekta na nekretnini tužene, sud je izveo dokaze vještačenjima od strane vještaka građevinske struke i to Josipa Šituma i Ante Runjića

16. Tako iz nalaza i mišljenje vještaka Josipa Šituma od 30. srpnja 2019. proizlazi:

- da predmetni ogradi armirano betonski zid od kuta objekta u suterenu točka A do kamina u predstavlja i potporni zid koji pridržava teren tužene, te da se isti ne bi mogao ukloniti a da pri tom ne bi došlo do odronjavanja dijela dvorišta tužene,

- da se dio zida u dijelu kamina ne može ukloniti a da se pri tome ne ugrozi statička stabilnost kamina i terase uz kamin odnosno uklanjanjem ovog dijela zida morao bi se ukloniti i kamin i dio terase,

- da se od kamina točka B do armirano betonske terase točka c zid ne bi mogao ukloniti a da se pri tome ne bi ugrozila statička stabilnost konstrukcije armirano betonskog stubišta uz zid,

- da bi se dio zida koji u naravi predstavlja istočni nosivi zid prostora caffe bara točke C-D-E moga o ukloniti samo uz prethodnu izvedbu projekta uklanjanja i na način kako bi to projektom bilo predviđeno za ovu izmjenu trebalo bi ishoditi građevinsku dozvolu donosno dopunu postojeće građevinske dozvole na temelju koje je izveden predmetni prostor.

16.1. U usmenoj dopuni nalaza i mišljenja istoga vještaka na ročištu od 13. siječnja 2020. isti je naveo kako rušenjem dijela objekta tužene ne bi došlo do narušavanja statike objekta, dok isti u dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 13. veljače 2020. na temelju relevantne dokumentacije koju isti prezentira i navodi na str 123-127 spisa, daje mišljenje:

- da je tržišna vrijednost predmetnog zemljišta na dan 12.04.2019 iznosila 185,87 eura,

- da je građevinska vrijednost objekta koji je smještan na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na dan 12.04.2019. iznosila 1.096,61 eura

- cijena rušenja predmetnog objekta ovisila bi o tehnologiji rušenja a definirala bi se projektom rušenja koji bi bilo neophodno izvesti pri samih radova rušenja kao i o projektnom rješenju izrade novoga zida sa istočne strane caffe bara.

16.2. U pisanom očitovanju na traženje suda vještak Josip Šitum naveo je da nije kvalificiran za radove projektiranja pa se nije mogao očitovati o visini troškova uklanjanja objekta i izgradnji novog zida.

17. Obzirom da se do tada imenovani vještak građevinar nije mogao očitovati na visini troškova uklanja, projektiranja i izgradnje zida sud je izveo dokaz po vještaku građevinske struke Ante Runjića koji je u svom nalazu i mišljenju od 01. siječnja 2025. koji je dao stručno i kvalitetno mišljenje na temelju spisu priložene dokumentacije te pregledom građevine na licu mjesta, te zaključio da prema izrađenom troškovniku ( str 224-226 spisa), procjena visine troškova rušenja spornog dijela zida, a koji je predmet ovog postupka te izrada novog zida po međi između nekretnine tužitelja i tužene iznosila bi 24.459,00 eura.

17.1. Isti vještak je obišao nekretninu u prosincu 2024. te je utvrdio da su dimenzije predmetne građevine različite u izgledu izgrađenog objekta sa snimke iz 2019. i snimke iz 2024. kada je on radio vještvo, i to tako da je zid na terenu kraći za 0,96m od zida koji je prikazan na situaciji u vještvu geodete Ivana Barbalića iz 2019., jer je tada vještak utvrdio dimenziju zida od 12,00 m a on da je utvrdio kako je zid južnog pročelja 2024. u naravi dužine od 11,04m, dakle, kraći za 0,96m, radi čega da bi bilo potrebno izvršiti ponovno mjerenje od strane ovlaštenog geodeta kako bi se utvrdila stvarna dimenzija zida kao i situacijski položaj zgrade u odnosu na među između parcela u vlasništvu tužene 2076/1, 2076/3 i tužitelja 2077/1 i 2077/3 KO [katastarska općina].

18. Sud je sva izrađena vještva vještaka geodetske struke Ivana Barbalića, vještaka građevinske struke Josipa Šituma i Ante Runjića cijenio kao stručna i kvalitetna utumeljena na pravilima struke spisu dostupne dokumentacija te osobnim uvidima na lice mjesta i predmetnu nekretninu, a na koje nalaze i mišljenja ni stranke nisu imale primjedbi a na čije traženje su izvršene i dopune na koje isti također nisu imali primjedbi i prigovora.

18. Stoga, za zaključiti je, da iz gore izvedenih i ocjenjenih vještava proizlazi:

- da prema skici vještaka Barbalića ( str 93 spisa) predmetni zid od točke B do točke C u naravi predstavlja među između čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] dok se od točke C do točke D zid nalazi na čest. zem [katastarska čestica] u duljini od 0,8m,

- da se predmetni zid od točke D do točke E nalazi na čest. zem [katastarska čestica] u duljini od 3 m,

- međa između čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] položena je linijom označenom točkama D do F,

- da dio objekta izgrađen na čest. zem [katastarska čestica] označen točka C,D,1,C je površine od 0,6m2,

- dio objekta izgrađen na čest. zem [katastarska čestica] označen točkama D,1,E,2,D površine od 1,3m2.

- da je tržišna vrijednost predmetnog zemljišta na dan 12.04.2019 iznosila 185,87 eura,

- da je građevinska vrijednost objekta koji je smještan na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na dan 12.04.2019. iznosila 1.096,61 eura

- da prema izrađenom troškovniku ( str 224-226 spisa), procjena visine troškova rušenja spornog dijela zida, a koji je predmet ovog postupka te izrada novog zida po međi između nekretnine tužitelja i tužene iznosila bi 24.459,00 eura.

18.1. Na temelju gornjih utvrđenja proizlazi da je tužena izgradila dio svog objekta zida u površini od 06,m2 tj u duljini od 0,8m na k.č.z. 2077/1 zemljišno knjižne 1137/3 za koju nekretninu tužitelj nije tuženoj dao suglasnost jer isti nije niti imao saznanja da tužena gradi na dijelu njegove nekretnini, kako to proizlazi iz njegova iskaza jer je smatrao da gradi na njezinom zemljištu, sve do provođenja vještačenja i indentificiranja sporne nekretnine tj objekta u ovom postupku, što ni tužena nije imala saznanja pa je tužena i u odnosu na tu nekretninu također bila pošteni graditelj a tužitelj pošteni vlasnik zemljišta. Kod takvog stanja stvari i u odnosu na taj dio tužiteljeve nekretnine valjalo primijeniti odredbu članka 155.st.4. ZV-a. Ovo stoga, što u pravomoćnom Rješenju o izvedenom stanju kojom se ozakonjenje nedovršena jednostavna zgrada poslovne namjene caffe- bar, proizlazi da se ista nalazi na k.č.z. 2076/1, 2076/3 i 2077/3 KO [katastarska općina].

18.2. Dakle, primjenom odredbe članka 155.st.4. ZV-a kojom je propisano da vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni; to može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjega stanja, a ta nije moguća bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troškova, Kraj prednjih utvrđenja, da je tužena izgradila predmetnu nekretninu tj betonski zid sa dijelom objekta caffe bara kako je to gore opisano u nalazima i mišljenjima vještaka građevinske struke, da je tužena bila pošteni graditelj pa kako je tužitelj u ovoj parnici tražio uspostavu prijašnjeg stanja, ovaj sud je utvrdio da to nije moguće bez nerazmjerno velikih troškova, jer vrijednost tužiteljeva zemljišta iznosi 185,87 eura a vrijednost rušenja, projektiranja i izgradnje objekta tužene bi iznosila 24.459,00 eura.

18.3. Ističe se, kako je u ovoj pravnoj stvari tužitelj dokazao da je tužena izgradila svoj objekt na njegovim nekretninama time da je tužena dokazala da je pošteni graditelj, a utvrđenje na koje je ukazao vještak Ante Runjić o promijenjenom stanju na objektu tužene od 2019. kada je izrađeno geodetsko vještvo Ivana Barbalića, uz preporuku da se ponovno izvrši izmjera na terenu, kako bi se utvrdilo nalazili se objekt tužene na njezinim nekretninama, pa kako to niti jedna stranka nije predlagala a sud nema stručnih znanja za to utvrđenje, to je isti držao dokazanim da je tužena izgradila svoj objekt na dijelu nekretnina tužitelja u opsegu kako je to tužitelj tražio u točki I izreke ove presude.

18.4. Prema citiranoj odredbi članka 155.ZV-a vlasnik zemljišta ima pravo izbora između zahtjeva za naknadu za zauzeti zemljište i zahtjeva da se sagrađeno na tom zemljištu ukloni odnosno sruši. Iznimno, sud može odbiti zahtjev za rušenje sagrađenog objekta ako to zbog vrijednosti objekta u odnosu na vrijednost zauzetog zemljišta ne bi bilo opravdano ili ako uzimajući u obzir ponašanje vlasnika zemljišta i graditelja i druge okolnosti ocjeni da zahtjev za rušenje objekta predstavlja zloupotrebu pravu. Stoga sud smatra, imajući u vidu konkretne okolnosti da treba odbiti zahtjev za rušenje sagrađenog objekta jer treba imati na umu da svako korištenje prava koje zakon daje ne isključuje mogućnost zloupotrebe toga prava, ovo posebno u slučaju kad je zauzeće neznatne površine zemljišta koja je u konkretnom slučaju niti 2 m2 koje za vlasnika zemljišta objektivno predstavlja neznatnu vrijednost a za koje je vlasnik zemljišta dao suglasnost da tužena može izgraditi svoj objekt što je u postupku utvrđeno i dokazano.

19. Radi svega navedenog, a kako je odredbom članka 167. ZV-a propisana zaštita vlasnika od uznemiravanja na drugi način a ne oduzimanjem stvari, to je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude tj odbiti tuženi zahtjev u cijelosti.

19.1. Naime, odredbom članka 167. ZV-a st.1. propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, st.2. da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže, st.3. da kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

19.2. Dakle, kako se odredba članka 167. ZV-a odnosi na uznemiravanja vlasnika na drugi način a ne oduzimanjem stvari, što je ovdje slučaj, to nema mjesta njezinoj primjeni na konkretni slučaj.

19.3. Radi svega navedenog valjalo je odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

20. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7., 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

20.1. Priznati parnični trošak tužene prema VPS od 1.327,36 eura, sastoji je od sastava odgovora na tužbu od 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 26.09.2018., 18.02.2019.,12.04.2019., 23.10.2019., 13.01.2020., 23.04.2020., 12.04.2021., 15.09.2021., 28.01.2022., 14.04.2022., 16.02.2023., 08.12.2023., 20.05.2025., 18.09.2025. za svaku radnju po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 10.09.2018. od 50 bodova a za pristup na ročište od 04.03.2022. od 25 bodova, što ukupno iznosi 1575 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj Tarifi od 2,00 eura priznati parnični trošak iznosi 3.150,00 eura koji uveća za 25% PDV-a od 787,50 eura iznosi 3.937,50 eura koji valja uvećati za troškove vještačenja od 1.964,72 eura pa isti trošak ukupno iznosi 5.902,22 eura za koji iznos valja obvezati tužitelja jer je tuženik u ovoj parnici uspio u cijelosti. Sa više zatraženim od 1.847,78 eura ovo traženje tuženika se odbija kao neosnovano.

20.2. Na dosuđeni parnični trošak tuženu pripada i zatražene zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate temeljem odredbe članka 151.st.3. ZPP-a u svezi sa člankom 29.st.2. ZOO-a.

U Splitu, 21. studenog 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu , a putem ovog suda 3 primjerka i putem e komunikacije.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun.tužitelja

- pun.tuženika

-u spis