Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-1280/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu OIB: 14828046348 po sucu tog suda Vesni Jug - Blažin kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], GP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ČPZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po odvjetniku UP iz Odvjetničkog društva Jelić, Vuković & Vukšić j.t.d., Ulica kneza Domagoja 4, Zagreb, protiv protustranke PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnici Nini Ružman iz Preloga, Glavna 15, a povodom prijedloga za lišenje poslovne sposobnosti, 21. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagateljica zaprimljen kod ovog suda 20. studenog 2024. za lišenjem poslovne sposobnosti protustranke ŠP i to

-u dijelu koji se odnosi na donošenje odluka o ambulantnom i bolničkom liječenju te redovitom uzimanju lijekova te ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu,

-u dijelu koji se odnosi na donošenje odluka o institucionalnom smještaju,

- u dijelu koji se odnosi na davanje izjava o prijavi i odjavi prebivališta i boravišta,

-u dijelu koji se odnosi na obavljanje pravnih radnji u odnosu na statusna pitanja, sklapanju i prestanku braka, potpisivanja ugovora, davanja izjava, pribave osobnih dokumenata,

- u dijelu koji se odnosi na samostalno zastupanje pred državnim i javnim tijelima,

- u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje financijskim sredstvima većim od 100,00 eura,

- u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje imovinom (kako pokretnom tako i nepokretnom) u bilo kojem opsegu ili iznosu.

II. Nalaže se predlagateljicama da plate protustranci prouzročeni trošak u ovom postupku u iznosu od 406,25 ( četiristošesteuraidvadesetpetcenti ) eura u roku od 15 dana a u preostalom dijelu se protustranka sa zatraženim iznosom troškova postupka odbija.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda podnesen je prijedlog predlagateljica za donošenje odluke o lišenju poslovne sposobnosti protustranke PP, uz obrazloženje da su predlagatelji bračni drug i djeca predloženika, te ovaj prijedlog podnose temeljem odredbe čl. 496. Obiteljskog zakona. Predlagatelji podnose ovaj prijedlog stoga što smatraju da predloženik nije u mogućnosti sam se brinuti o svojim potrebama, pravima i interesima jer ugrožava prava i interese drugih osoba, konkretno predlagatelja. Naime, predloženik je osoba taško narušenog zdravlja. Prvenstveno je teški bubrežni bolesnik koji se dugo godina liječi od bolesti zatajenja bubrega zbog čega prima teške terapije. Predlagatelji su kao njegova obitelj svo vrijeme njegova liječenja brinuli o predloženiku te mu olakšavali borbu sa teškom bolešću. Međutim, posljednjih godina predloženik je potpuno promijenio svoje ponašanje, postao je agresivan, prijeti predlagateljima teškim povredama i smrću, uništenjem imovine i sl. Na žalost, predlagatelj je osoba nesposobna brinuti se za svoje potrebe, prava i interese, te ugrožava njihova prava i interese, a opasnost je i za imovinu, prava i interese drugih. To se može shvatiti na temelju konkretnih činjenica.

Predloženik je dana 17. srpnja 2024. g. u njihovom zajedničkom domu napao tuženu, nasilnički se ponašao, vrijeđao, te ju više puta otvorenim dlanom udario u predjelu lica i nosa, ogrebao, rukom udarao je po glavi. Zbog toga je prekršajno kažnjen Presudom Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel, posl. br. Pp - 1081/2024. U navedenom prekršajnom postupku provedeno je psihijatrijsko vještačenje po sudskom vještaku za psihijatriju Štefici Deuš iz Varaždina koja je u svome nalazu i mišljenju utvrdila da je ovdje predloženik bitno smanjeno ubrojiv!! U predmetnom prekršajnom postupku izrečena mu je i mjera zatvora u trajanju od 10 dana. Po izlasku iz te ustanove predlagatelj je prijetio smrću i nanošenju teških ozljeda predlagateljici ČP, a i pred djecom ovdje također predlagateljima je izjavljivao različite prijetnje kako u odnosu na ČP, tako i u odnosu na obiteljsku imovinu za koju je rekao daće sve uništiti. Predlagatelji navode da je povodom zdravstvenog stanja predloženika pokrenut postupak pred nadležnim Centrom za socijalni rad, Područni ured Prelog, radi lišenja poslovne sposobnosti pod brojem Klasa 552-02/24- 21/1 no isti je još u tijeku, a predloženik nastavlja prijetiti i uništavati imovinu. Kako je težak bubrežni bolesnik kojem je nužna svakodnevna skrb i terapija, a predlagateljima prijeti za njihov život i zdravlje, isti su odselili sa zajedničke adrese prebivališta pa je nejasno kako sada uzima terapiju. Smatraju da se predlagatelj alkoholizira i živi potpuno neurednim životom koji ugrožava svoje zdravlje. Obzirom na prethodno opisano, predlagatelji smatraju da je duševno stanje ali i općenito zdravstveno stanje predloženika vrlo loše, te da ugrožava prava i interese predlagatelja. Predlažu da se tijekom ovoga postupka saslušaju predloženik, predlagatelji, svjedoci, da se provede medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru koji će predloženika pregledati i potom dati svoje stručno mišljenje, a koje treba iznijeti i usmeno tijekom postupka na raspravi. Jednako tako predlaže se da predloženiku od strane nadležnog Centra za socijalni rad imenuje poseban skrbnik. Nakon utvrđenja svih činjenica i provedbe svih dokaza da predlagatelji predlažu da sud donese svoju odluku temeljenu na pravnim standardima koje zahtjeva zakon ali i Europski sud za Ljudska prava (ESLJP) poput toga da osobu o čijoj poslovnoj sposobnosti se odlučuje Sud mora u postupku ispitati (osim ako ne postoje iznimne okolnosti koje to onemogućuju); mora se predvidjeti periodična sudska ocjena neophodnosti mjere ograničenja, tj. oduzimanja poslovne sposobnosti, te omogućiti podnositelju zahtjeva da osobno ili putem drugog zastupa svoje interese; postupci odlučivanja o poslovnoj sposobnosti moraju trajati kratko; postojanje duševne bolesti, makar i vrlo ozbiljne, ne može biti jedini razlog na kojem se temelji sudska odluka o ograničenju tj. oduzimanju poslovne sposobnosti; mora postojati fleksibilnost pravnog režima skrbništva; mora se osigurati redoviti nadzor skrbnika. Nakon provedenog postupka, predlagatelji predlažu radi zaštite njegovih prava i obveza, te imovine i zdravlja, kao i imovine i zdravlja predlagatelja donese rješenje kojim će predloženika ŠP lišiti poslovne sposobnosti na način da utvrdi kako predloženik ne može samostalno poduzimati radnje i to: -u dijelu koji se odnosi na donošenje odluka o ambulantnom i bolničkom liječenju te redovitom uzimanju lijekova te ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, u dijelu koji se odnosi na donošenje odluka o institucionalnom smještaju, u dijelu koji se odnosi na davanje izjava o prijavi i odjavi prebivališta i boravišta, u dijelu koji se odnosi na obavljanje pravnih radnji u odnosu na statusna pitanja, sklapanju i prestanku braka, potpisivanja ugovora, davanja izjava, pribave osobnih dokumenata, - u dijelu koji se odnosi na samostalno zastupanje pred državnim i javnim tijelima, - u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje financijskim sredstvima većim od 100,00 eura, - u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje imovinom (kako pokretnom tako i nepokretnom) u bilo kojem opsegu ili iznosu.

2. Protustranka je u ovom predmetu angažirala za zastupanje odvjetnicu koja je u pismenom podnesku koji je sud zaprimio 23. prosinca 2024. očitovala se na prijedlog predlagatelja na način da se protustranka PP u cijelosti protivi prijedlogu od 20.11.2024.g, sve s obzirom da je isti u mogućnosti sam se brinuti o svojim potrebama, pravima i interesima. Svi navodi predlagateljica da je protustranka osoba teško narušenog zdravlja, da je nesposoban brinuti se za svo je potrebe, prava i interese, da ugrožava tuđa prava i interese te da predstavlja opasnost za imovinu, prava i interese drugih, su neistiniti, netočni i iskonstruirani od strane predlagateljica. Protustranka PP je kod Općinskog suda u Varaždinu dana 11.10.2024.g. pokrenuo parnicu radi razvoda braka s predlagateljicom ČP, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P Ob-470/2024, slijedom čega isti smatra da predlagateljica ČP nije aktivno legitimirana podnijeti prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti. Također, valja napomenuti da je prethodno tome predlagateljica ČP kod Općinskog suda u Varaždinu dana 02.10.2024.g. podnijela tužbu protiv protustranke PP radi utvrđenja bračne stečevine, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem P Ob-460/2024. Kako su trenutno oba parnična postupka prekinuta do pravomoćnog okončanja gornjeg izvanparničnog postupka, razvidno je da je prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti podnesen dana 20.11.2024.g. usmjeren na odugovlačenje navedenih parničnih postupaka. Naime, valja voditi računa i da je predlagateljica ČP dana 02.10.2024.g. podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine, a zatim u mjesecu listopadu 2024.g. više puta neosnovano prijavljivala tužitelja raznim institucijama, sve kako bi prikazala protustranku PP kao osobu koja boluje od psihičkih poremećaja, a s ciljem da isti bude zadržani na bolničkom liječenju (pretpostavljao kako bi bila donijeta presuda bog ogluhe?). Također, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Prelog je po prijedlogu predlagateljice ČP proveo radnje u okviru kojih je utvrdio da je protustranka PP poslovno sposobna, a što je vidljivo iz zapisnika od 04.11.2024.g., a što je bilo poznato predlagateljici ČP prije podnošenja prijedloga. Dakle protustranka se u cijelosti protivi prijedlogu predlagateljica.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presudu Općinskog suda u Čakovcu Pp-1081/2024-18 (list 7 do 12), medicinsku dokumentaciju za protustranku (list 13 do 33, 69 do 77), nalaz i mišljenje dr. Štefice Deuš (list 34 do 41), tužbu za razvod braka (list 46 do 48), tužbu radi utvrđenja bračne stečevine (list 50 do 55),

Zapisnik HZZSR, PU Prelog (list 63 do 65), nalaz i mišljenje dr. Horvat (list 82 do 89),

Zapisnik HZZSR; PU Prelog od 23. listopada 2025. (list 126 do 132), saslušani su kao stranke u svrhu dokazivanja predlagateljice i protustranka.

4.Sud je odbio prijedlog predlagateljica za provođenjem novog vještačenja jer smatra da na temelju gore provedenih dokaza može donijeti valjanu i zakonitu odluku te da bi se provođenjem daljnjih dokaza nepotrebno odugovlačio postupak.

5.Nije sporno da su 1.predlagateljica ČP i protustranka PP bračni drugovi, da je PP podnio tužbu kod ovog suda radi razvoda braka, a ČP je podnijela tužbu protiv ŠP radi utvrđenja bračne stečevine i da su oba postupka prekinuta do pravomoćnog okončanja ovog postupka radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke. Također nije sporno da je u obitelji evidentirano obiteljsko nasilje jer isto proizlazi iz presude Općinskog suda u Čakovcu. Međutim sporno je da li postoje zakonski uvjeti da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti u ovom postupku jer predlagateljice smatraju da je protustranka nesposobna brinuti za svoje potrebe, prava i interese, dok protustranka smatra i ističe da je u potpunosti sposoban brinuti o sebi i svim svojim potrebama te da je postupak od strane predlagateljica pokrenut ne radi zaštite njegovih prava i interesa već radi svojih vlastitih interesa prvenstveno imovinske naravi s obzirom na podnesenu tužbu od strane 1.predlagateljice radi utvrđenja bračne stečevine i njezinog protivljenja razvodu braka.

6. Iz zaključka HZZSR, PU Prelog proizlazi da je navedeni Zavod pokrenuo postupak jer je zaprimio obavijest ČP o potrebi lišenja poslovne sposobnosti njezinog supruga PP, međutim nisu utvrdili da postoje pravne pretpostavke za pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti protustranke jer su utvrdili da se protustranka redovno liječi prema preporukama liječnika, a u pogledu preporuke dr. Štefice Deuš da je potrebna skrbnička zaštita protustranke i to samo u pogledu brige o zdravlju, liječenju i smještaju zaključuje se da se protustranka u slučaju opasnosti po takvo zdravlje može zaštiti odredbama Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, ali u trenutku davanja svojeg mišljenja nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti protustranke.

7. Sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Nenadu Horvatu koji je dostavio sudu pismeni nalaz i mišljenje 1. travnja 2025. iz kojeg proizlazi da sposobnosti za rasuđivanje kod ovdje protustranke nisu značajnije kompromitirane – njegove su rasudne snage izvan utjecaja psihopatologije, nisu zahvaćene težim psihoorganskim mijenjanjem niti su pod drastičnim utjecajem afektivnih stanja. Zloguke, pesimistične prognoze koje je u pogledu protustranke donijelo prethodno psihijatrijsko vještačenje nisu se objektivizirale.

Dakle protustranka je sposobna osmisliti, organizirati i urediti svoju egzistenciju i njome po svome nahođenju, ali i odgovorno upravljati. Druga je stvar što se to možda nekima neće svidjeti i neće konvenirati no vještak nije našao medicinskih (uključujuć i i psihijatrijskih) razloga i opravdanja za zadirati u ljudska prava i slobode protustranke PP. Mišljenje je vještaka nadalje da je protustranka unutar svoje aktualne mentalne kondicije sposoban samostalno, suvereno i odgovorno odlučivati o sebi, kao i svojim dobrim, pravima i interesima.

Zaključak je vještaka da se nisu stekli forenzično psihijatrijski preduvjeti koji bi podržali prilično drastičan i radikalan prijedlog predlagateljica, pa vještak smatra da prijedlog predlagateljica ne treba prihvatiti i time se pridružuje zaključku stručnog tima HZZSR, PU Prelog od 4. studenog 2025.

8. S obzirom na primjedbe predlagateljica u podnesku njihovog punomoćnika od 29. travnja 2025. sud je pozvao na ročište 23. rujna 2025. vještaka dr. Nenada Horvata koji je na istom ročištu usmeno obrazložio svoj pismeni nalaz i mišljenje, te je odgovorio na postavljena pitanja. Vještak dr. Nenad Horvat navodi da ostaje u cijelosti kod pismenog nalaza i mišljenja koji je dostavio u spis 31. ožujka 2025., čak i nakon što je pažljivo proučio podnesak predlagateljica u kojima one prigovaraju forenzičkim utvrđenjima koje je donio u pismenom nalazu i mišljenju. Sud ga je u dva navrata pozvao da se pismeno očituje na taj podnesak, međutim ne znajući kako da odgovori pismeno odlučio se je izložiti pitanjima na ovom ročištu. Želi samo naglasiti svoje mišljenje osobno, a i stanovište forenzično psihijatrijske struke kako lišenje poslovne sposobnosti i posljedično skrbništvo ne može i ne smije služiti kao pokušaj discipliniranja protustranke niti kao pokušaj da mu se nameće tuđa volja. Pisani nalazi i mišljenje izradio je pomno prostudiravši sve dokumente koje je našao u spisu, te nakon toga detaljno obradivši protustranku.

Želi još samo naglasiti da zadaća forenzičnog psihijatra nije da "saslušava" predlagatelje, kao ni druge, a ni treće osobe kao što se to sugerira u podnesku koji mu je dostavljen. Na posebno pitanje pun. predlagatelja odgovara:

- nije bilo potrebno za davanje nalaza napraviti CT mozga ili kontaktirati farmakologa vezano uz lijekove koje koristi protustranka

- na pitanje da li se slaže sa nalazom dr. Deuš u dijelu gdje ona je napisala da je protustranka patološki ljubomorna odnosno da li se slaže sa postavljenom dijagnozom patološke ljubomore odgovara da "patološka ljubomora" je termin koji nema dijagnostičku težinu već se eventualno može raditi o simptomu nekog mogućeg psihičkog poremećaj. Spomenuta sudska vještakinja u svojem pisanom nalazu i mišljenju baratala je dijagnozom organskom sumanutog poremećaja, a kojeg je šifrirala kao F06.2. Radeći na ovom predmetu posvetio je dužnu dijagnostičku pažnju ovoj mogućnosti pri čemu nije našao dovoljno simptoma, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom pogledu koji bi ovu dijagnozu u vrijeme mojeg vještačenja činili aktualnom. Dopušta mogućnost da je ta dijagnoza bila aktualna u vrijeme vještačenje koje je poduzela kolegica Deuš.

- na daljnje pitanje da li u osnovi patološke ljubomore postoji kao osnova psih. poremećaja paranoidne šizofrenije, a to misli općenito, vještak odgovara da ovo pitanje u med. i psih. smislu potpuno besmisleno i da se na njega ne može suvislo odgovoriti

- na daljnje pitanje da li je nakon razgovora sa protustrankom i uvida u dokumentaciju smatrao da postoji potreba za još dopunskim dokazima i činjenica na temelju kojih bi mogao donijeti ispravan nalaz i mišljenje odgovara da je svoj nalazi i mišljenje podnio sudu na temelju onoga što mi je sud dostavio i zašto me je ovlastio. Posao vještaka nije da bude detektiv, istražitelj i da se petlja u stvari koje nisu u njegovoj nadležnosti. Pretpostavka je da je predlagatelj dobro promislio prije nego je podnio prijedlog i da je potrošio najveće moguće napore da svoj prijedlog potkrijepi. Nakon što je sve to brižljivo proučio vidio je da taj prijedlog nije donio dovoljno argumenata kojima bi se tako agresivno zadiralo u temeljna ljudska prava i slobode protustranke.

9. Sud je saslušao i predlagateljice i protustranku u svrhu dokazivanja.

Predlagateljica ČP u svojem iskazu navodi da je sklopila brak sa PP **.**.1990. i u braku je rođeno dvoje djece GP i ČPZ. Njihov brak nije formalno razveden, ali je u tijeku jer je PP pokrenuo postupak razvoda braka, međutim taj postupak razvoda braka je prekinut do okončanja ovog postupka. Mi smo živjeli zajedno na adresi [adresa], sve do prošle godine do ljeta kada je PP završio u zatvoru radi nasilja prema meni i kada je on trebao izaći iz zatvora, a to je bilo negdje u srpnju 2024. godine, ja sam otišla iz kuće jer mi je to zapravo sugerirala kćerka ČPZ koja mi je rekla da otiđem iz kuće jer ga je ona vodila iz zatvora i on je rekao da će me ubiti, pa da ne dođe do toga neka iselim iz kuće. Prvo sam otišla živjeti kod svoje majke u mjesto Donji Kraljevec, a nakon toga sam otišla živjeti kod kćerke GP, odnosno GP i ja smo podstanari na adresi [adresa]. Kad me se pita zbog čega smatram da bi protustranku trebalo lišiti poslovne sposobnosti kako je to predložio odvjetnik u prijedlogu, odgovaram da se je 2024. godine PP počeo čudno ponašati, počeo je govoriti da ja imam ljubavnika i kleveće me po selu. Kad me se pita na koji način protustranka na taj način odnosno tim ponašanjem šteti meni ili sebi, odgovaram da ja nemam ljubavnika i da sve što on govori nije istina, i da je to ono što je njoj bitno u ovom slučaju. Što se tiče PP on da je čovjek "zdravog razuma" ne bi to mogao govoriti. Kad sam ja otišla iz kuće u [adresa] prvo je sa njim ostala živjeti kćerka GP, ali je i nju otjerao u rujnu 2024. godine, i od tada koliko je meni poznato on sam živi. Kad me se pita da li znam od kada PP sam živi, tko mu pere odjeću, tko mu kuha, tko vodi brigu o lijekovima, odgovaram da znam da po njega dolazi sanitet koji ga vozi na dijalizu, a koji sam mu ja sredila, odnosno dogovorila, poznato mi je da mu hranu voze iz jednog restorana i da on sam plaća tu hranu, a što se tiče pranja odjeće pretpostavljam da on sam o tome vodi brigu. Ja sam i kada sam otišla iz kuće prošle godine nekoliko puta došla u kuću kada PP nije bilo, posljednji puta sam bila u lipnju ove godine kada je on bio hospitaliziran i vidjela sam da kuća odnosno prostor nije održavan onako kako bi trebao biti za bolesnika kao š to je on jer je bitno da ima što čišći prostor radi mogućnosti infekcije. Smatram da on ne vodi brigu dovoljno o svojem zdravlju jer je u zadnjih 4 mjeseca već 4 puta bio u bolnici. Inače PP ima velikih problema sa zdravljem odnosno bubrezima, on mora odlaziti na dijalizu, sada 3 puta tjedno, a zapravo je potreba za takvom vrstom liječenja kod njega od 2015. godine. Osim toga ima i visoki tlak, operirao je bruh, ima problema sa prostatom. Ja bi htjela reći da sam pokrenula ovaj postupak jer iz nalaza dr. Deuš proizlazi da PP ima sumanute misli i to je glavni razlog zbog čega smo pokrenuli ovaj postupak. Htjela bih još reći da u prekršajnom postupku koji se je vodio kod prekršajne sutkinje Maje Moharić, da mi je ona rekla da će dati vještačiti pro tustranku dr. Deuš, a ne dr. Horvatu jer da inače nije zadovoljna sa njegovim nalazima, a što se tiče prijedloga odnosno mišljenja Zavoda Prelog, oni su mi rekli da bi trebalo protustranku odvesti dr. Č bez obzira na dokumentaciju koju su imali od dr. Deuš. Htjela bih još također reći da je PP pohađao Obiteljski centar 6 mjeseci i da su tamo prepoznali da je kod njega došlo do emocionalne rastresenosti i ljubomore, to joj je rekla socijalna radnica, međutim ona o tome nema i ne može dobiti o tome ništa napismeno.

10. Predlagateljica GP u svojem iskazu navodi da su ovdje predlagateljica ČP i protustranka PP su njezini roditelji sa kojima sam je živjela zajedno u kući u [adresa], na adresi [adresa]. godine kada je otac PP mene izbacio iz kuće odnosno rekao da se iselim, da si nađem neki drugi smještaj, što sam ja i učinila i od tada ne živimo zajedno. Od tog dana mi zapravo nemamo kontakte jer je on meni napisao poruku na mobitel "kaj si bila pri hiži" jer sam vratila auto koji je inače mamino vlasništvo i nakon toga sam ja njega blokirala i nemamo od tada nikakve kontakte. Sa majkom ČP sam u dobrim odnosima jer mi zapravo živimo zajedno ali najprije kada sam otišla iz kuće ja sam živjela kod prijatelja, a majka ČP je živjela kod bake i sada živimo zajedno u iznajmljenom stanu u [adresa]. Kad me se pita zbog čega smatram da bi trebalo udovoljiti između ostalog i njezinom prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti PP odgovaram da se on ne ponaša u komunikaciji normalno, pun je ljutne i gnjeva, nepredvidljiv, ne prihvaća našu vrstu pomoći odnosno prije svega mislim na moju pomoć. On konkretno nema strpljenja saslušati nečije drugo, pa i moje mišljenje vezano uz bilo što, a posebno neku pomoć njemu. Kad me se pita da li me je ikada fizički udario odgovaram da je digao ruku na mene, ali ne sjećam se kada je to bilo ali sigurno je prošlo više od 2 godine. Kad me se pita kada je majka ČP otišla i kuće u [adresa] odgovaram da je ona otišla nekoliko mjeseci prije mene jer ju je PP i fizički napao ali joj je cijelo vrijeme i govorio pogrdne riječi, a prijetio joj je u smislu da će je izbaciti iz kuće i da će biti sve njegovo. Ona je ostala u kući radi oca jer mu je željela pomoći i u tom trenutku on nije bio tako loš prema njoj, dakle ja sam mu kuhala, išla u dućan i po lijekove, no usprkos toga kao što sam rekla on je meni u rujnu 2024. rekao da izađem iz kuće. Koliko je meni poznato nakon mojeg odlaska iz kuće PP je ostao sam živjeti u kući. Inače moj otac je teški bubrežni bolesnik, i koliko se ja sjećam od 2015. godine ide na dijalizu u bolnicu u Čakovec i voze ga svaki drugi dan na dijalizu, a radi svoje bolesti on je vrijeme koje je bio kod kuće uglavnom provodio odmarajući i spavajući. Ja ne znam od kada sam otišla u rujnu 2024. iz kuće tko je njemu kuhao, prao, čistio, odlazio po lijekove, nije mi to poznato.

11. Predlagateljica ČPZ u svojem iskazu navodi da ne živi sa svojim roditeljima ČP i PP otprilike 5 godina, tada se je preselila u Strahoninec gdje sam uredila kuću u kojoj živim zajedno sa svojom obitelji. Ja mogu potvrditi sve što je moja sestra GP prije mene rekla vezano uz ponašanje i odnos oca PP prema majci ČP, međutim napominjem da je sve eskaliralo prošle godine, odnosno 2024. u ljeto kada je došlo do fizičkog napada oca na majku radi čega je on i završio u zatvoru u Varaždinu na otprilike 2 tjedna. Ja sam došla po njega kada je bio otpušten iz zatvora jer sam to osobno htjela iz razloga da nešto ne napravi mojoj majci već ako bude tako ljut da to napravi meni i odvezla sam ga prvo u kuću u [adresa] gdje se je on presvukao i odvezla sam ga nakon toga na dijalizu u bolnicu u Čakovec. Tom prilikom kada sam ga vozila na dijalizu on je bio jako ljut i bijesan što majka ČP nije došla po njega i prijetio je da će joj nešto učiniti, nisam to prijavila nekim službenim tijelima ali sam rekla majci što je on govorio, a između ostalog joj je i prijetio ubojstvom. Za razliku od moje sestre GP ja jesam povremeno od toga događaja u ljeto 2024. u kontaktu sa ocem PP jer sam otprilike jednom mjesečno odlazila do kuće, nisam ulazila u kuću jer mi otac nije dozvoljavao ulazak u kuću, otac je zaključao vrata da ja ne mogu ući u kuću i mi smo se razgovarali isključivo na dvorištu. Posljednji puta sam ga tako vidjela na dvorištu kuće u [adresa] u lipnju ove godine. Htjela bih napomenuti da od kada je ostao sam u kući da je 4 puta bio u bolnici, na odjelima hematologije i nefrologije, posjetila sam ga u bolnici 2 puta, željela sam ga posjetiti i više puta ali on je dao do znanja da to ne želi, a zvala sam ga zadnji puta telefonski u bolnicu otprilike prošli tjedan, odnosno kontaktirali smo na način da sam ja njemu napisala poruku i on je odgovorio na tu poruku. Od njegovog liječnika kojeg sam kontaktirala sam doznala da je on fizički jako loše, treći puta kada je završio u bolnici dobio je salmonelu, a sada koliko imam informacije od liječnika ima neku bakteriju. Kad me se pita da li znam da je ocu netko pomagao od kada sam živi odgovaram da znam da su mu susjedi pomagali u smislu košnje trave ili hranjenja životinja kada se on nalazi u bolnici, a neku drugu pomoć nije imao. Ti susjedi imaju i ključeve od kuće jer mi odnosno moja majka i sestra nemamo ključeve od kuće.

12. Protustranka PP u svojem iskazu navodi da je točno da živi sam već 15 mjeseci u kući u [adresa] i odmah želi reći da se ja to cijelo vrijeme samostalno brinem i o svojim potrebama ali i o kući i okućnici. O tome su se uvjerile i djelatnice Zavoda za socijalni rad koje su me posjetile u kolovozu prošle godine. Točno je da ja imam zdrav. problema sa bubrezima zbog čega idem na dijalizu sada 3 puta tjedno i to odlazim u bolnicu u Čakovcu zadnjih 3,5 godine, i to je organizirano na način da dolazi sanitet po mene. Ja radi svojeg zdrav. stanja, a imam još i prob lema sa tlakom imam propisane lijekove koje redovno uzimam. Što se tiče hrane svakodnevno mi voze topli obrok odnosno ručak iz jednog restorana, i ja to sam plaćam od svoje mirovine koja je 1.250 eura, a tu je uključena i moja invalidnina. Točno je da sam ja u zadnjih 4 mjeseca bio 4 puta u bolnici ali jedan od razloga je bio i taj što sam bio na gastroskopiji u bolnicu u Čakovcu i prilikom tog zahvata mi je došlo do povrede grla radi čega sam krvario, pa je to trebalo sanirati. Dobio sam također i jednu bakteriju kao posljedicu katetera kojeg imam radi dijalize, pa sam i radi toga bio u bolnici no sada je sve sanirano. Kad me se pita zbog čega ja smatram da je predlagateljica podnijela ovaj prijedlog, a kojemu se ja u cijelosti protivim, odgovaram da prije svega smatram da nema nikakvih opravdanih razloga zbog čega bi se tom prijedlogu udovoljilo, a s druge strane mislim da je interes predlagateljica da dobiju moje nekretnine i novac. Kad me se pita što bi još htio reći vezano uz ovaj postupak odgovaram da b i ja zapravo pitao predlagateljicu s koliko novaca je ona "otišla" i rekao da je ona uzela i automobil. Također bi htio reći da je ČP kada sam ja bio u zatvoru platila odnosno dala kćerkama svakoj po 5.000 eura, a to sam vidio na računu koji glasi na ČP ali na kojim sam i ja bio opunomoćen.

Na posebno pitanje pun. protustranke odgovara:

- kada sam bio u bolnici organizirao sam si pomoć odnosno brigu o kući i kokošima koje imam na način da je o tome brinuo od sestre zet, on je kosio travu i hranio kokoši, a brinuo je i o računima, a nosio mu je i stvari u bolnicu, a jednom mu je donijela i kćerka ČPZ

- osim hrane koja mu se dostavlja svaki dan on si isto sprema tople obroke po potrebi jer ima puni frižider

- prije nego što on ide na dijalizu mu dostave hranu koju si on onda odgovarajući spremi do povratka

- brine ne samo o lijekovima koje treba uzeti nego općenito da uzima i dovoljno tekućine

- koristi odnosno vozi automobil jer ima vozačku

- zato jer je invalidna osoba ostvaruje određena prava, npr. ne treba plaćati određene režije i on koristi ta prava

Na posebno pitanje pun. predlagateljica odgovara:

- na pitanje tko je ishodio prava koja mu pripadaju temeljem invalidnine, odgovara da dok su bili zajedno supruga ČP

- na pitanje zbog čega je napao i izbacio predlagateljice odgovara da GP i ČPZ nije izbacio, a ČP je dolazila u kuću prije nego što je on promijenio brave 9 puta i uzimala stvari, a uzimala je i njegove osobne stvari

13. Sukladno čl. 496. i čl. 497. Obiteljskog zakona ( NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje OBZ) sud je proveo postupak radi donošenja odluke o lišenju poslovne sposobnosti, te nadalje primijenio i čl. 234. stav 1. OBZ-a koji propisuje da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Stav 2. propisuje da iznimno od stavka 1. ovog članka ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe sud može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju. Stav 4. propisuje da će sud rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu.

14. Dakle, sud na temelju gore provedenih dokaza smatra da nije ispunjen uvjet iz gore citiranog čl. OBZ-a koji propisuje pod kojim uvjetima osoba može biti lišena u potpunosti ili djelomično poslovne sposobnosti jer između ostalog iz mišljenja nadležnog Zavoda proizlazi da protustranka u potpunosti jasno komunicira, razumije sva pitanja i daje suvisle i točne odgovore, detaljno opisuje stanje svoje imovine, uredne je vještine, uhranjen, surađuje sa stručnim djelatnicama, dvorište i kuća su uredni, razumije značenje i posljedice sklapanja pravnih poslova, iz opisa proizlazi uredna i odgovorna briga za vlastito zdravlje te ne iskazuje paranoidne misli već realno opisuje probleme sa suprugom (Zapisnik HZZSR, PU Prelog od 4. studenog 2024.) Slijedom navedenog je stručni tim nadležnog Zavoda donio mišljenje da ne postoje pravne pretpostavke za pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti protustranke, te su ovdje predlagateljice upućene da imaju zakonsku mogućnost one podnijeti prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti protustranke što su one i učinile prijedlogom koji je sud zaprimio 21. studenog 2024.

15. S obzirom na protivljenje protustranke sud je u ovom predmetu proveo medicinsko vještačenje protustranke koje je povjerio stalnom sudskom vještaku dr. Nenadu Horvatu koji je dostavio sudu pismeni nalaz i mišljenje i koji je još dodatno usmeno obrazložio na ročištu 23. rujna 2025. i iz kojeg proizlazi da nema niti u trenutku davanja njegovog nalaza i mišljenja nikakvih uvjeta da se protustranka liši poslovne sposobnosti kao što su to predložile predlagateljice.

Ponavlja i ističe da i njegovo osobno mišljenje kao vještaka i stanovište forenzično psihijatrijske struke je da lišenje poslovne sposobnosti i posljedično skrbništvo ne može i ne smije služiti kao pokušaj discipliniranja protustranke niti kao pokušaj da mu se nameće tuđa volja, a sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka jer je isti dan stručno i objektivno u skladu sa pravilima struke, uz napomenu da je on i u skladu sa mišljenjem i zaključcima nadležnog stručnog tima HZZSR-a, PU Prelog vezano uz i djelomično lišenje protustranke poslovne sposobnosti.

16. Lišenje poslovne sposobnosti, pa čak i djelomično iznimno je ozbiljna mjera koja se predlaže samo u iznimnim okolnostima, imajući u vidu životnu važnost posljedica takve mjere za osobni život protustranke pa je nužno pažljivo ispitivanje svih važnih čimbenika od strane suda radi osiguranja poštivanja njezina privatnog života koji propisuje čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine – Međunarodni ugovor'', br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u RH od 5. studenog 1997.

17. U ovom slučaju sud na temelju i mišljenja odnosno zaključka HZZSR, PU Prelog, mišljenja vještaka, kao i osobnog zapažanja prilikom saslušanja protustranke utvrđuje da nema nikakvih indicija da protustranka ima bilo kakve duševne smetnje zbog kojih ne bi bio sposoban brinuti se o sebi, svojim pravima i interesima ili bi ugrožavao prava i interese drugih osoba a kako je to predviđeno odredbom čl. 234. st. 5. OBZ-a, pa je sud donio odluku kao pod točkom I. izreke odnosno odbio prijedlog predlagateljice.

18. Za donošenje odluke o troškovima postupka prije svega sud primjenjuje čl. 32. Zakona od izvanparničnom postupku (NN 59/23) koji u čl. 32. st. 2. propisuje da u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se određuje parnični postupak, pa se nadalje primjenjuje čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku koji propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj strani naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Primjenjuje se i čl.155. ZPP-a koji propisuje da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni, a ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi. U ovom slučaju protustranci koja je zastupana po odvjetnici i koja je zatražila troškove prema priloženom troškovniku sud priznaje trošak zastupanja na ročištima 23. rujna 2025. i 22. listopada 2025. 100 eura svako (TBR. 17. O.T.), zastupanje na ročištu 24. veljače 2025. 50 % jer se je raspravljalo samo o procesnim pitanjima, trošak podneska od 23. prosinca 2024. 50 eura i trošak podneska od 15. svibnja 2025. (TBR. 16. O.T.), 25 eura, dakle sveukupno 325 eura i PDV na navedeni iznos 25% 81,25 euro što je ukupno 406,25 eura i to su troškovi za koje sud smatra da su opravdani i nužni za vođenje ovog postupka a propisani gore citiranim odredbama zakona.

U Varaždinu, 21. studenog 2025.

S U D A C

Vesna Jug–Blažin, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana, od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, pismeno, u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. punomoćnik predlagateljica UP, odvjetnik iz OD Jelić i dr. iz Zagreba

2. punomoćnica protustranke Nina Ružman, odvjetnica iz Preloga