Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u
Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj: R1-266/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Goranki Puhar, odvjetnici iz [adresa], protiv protustranaka 1. ID iz [adresa] i 2. JD iz [adresa], oboje kao sljednici upisanih PD i VD, [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvan ročišta, 21. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica] sjenokoša u kalička rebar od 13639m2 prema uživanju na terenu te razvrgne suvlasnička zajednica navedene nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu s zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1.Predlagatelj navodi da je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao njegovo samovlasništvo ali da je ista nekretnina upisana i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao suvlasništvo prednika protustranaka, pri čemu u oba zk uloška nekretnina ima istu površinu odnosno 13639m2.
Prema katastarskim podacima, nekretnina je upisana u posjedovni list br. 184 gdje je on upisan kao posjednik i to dijela od 6819m2, a također je u površini od 6820m2 upisana i u posjedovni list br. 338 gdje su kao posjednici upisane protustranke.
Ističe da je iz posjedovnih listova vidljivo da su prednici stranaka davno prije izvršili podjelu posjeda sukladno čemu je bilo i uživanje na terenu te stranke točno znaju kome pripada koji dio nekretnine, da je otac protustranaka OD još 1995. angažirao geometra koji je izvršio premjeravanje i cijepanje prema uživanju te su postavljene međne oznake a 2000. -e godine napravljen je i geodetski elaborat koji zbog formalnih razloga nikada nije proveden u katastru i zemljišnoj knjizi. Prema navedenom elaboratu, predlagatelju pripada kč. br. [katastarska čestica] a protustrankama kč. br. [katastarska čestica]. Navedeni OD je u međuvremenu umro a njegovi nasljednici – protustranke nisu iskazale volju za rješavanje problema vansudskim putem.
Stoga predlaže donošenje rješenja kao u izreci.
Uz prijedlog prilaže izvatke iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška], posjedovne listove br. 184 i 338, kopiju katastarskog plana i skicu izmjere, predlaže provesti dokaz saslušanjem stranaka.
2. Analizom sadržaja prijedloga utvrđeno je da isti nije osnovan.
3. Prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
Prema odredbi čl. 47. st. 1. ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće, dok čl. 55. propisuje pravni učinak razvrgnuća, a to je da suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe pravo vlasništva i/ili neko drugo pravo, izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću a koji mu istodobno prestaje.
ZV ne sadrži postupovne odredbe, slijedom čega se na razvrgnuće suvlasništva primjenjuju odredbe Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku: ZOVP), sve sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91), sukladno kojem će se pravni propisi – zakoni, uredbe, naredbe i dr., koji su bili na snazi na dan 06. travnja 1941. primjenjivati u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila i to na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske. Par. 267. do 274. ZOVP- a regulirano je razvrgnuće suvlasništva.
3.1.Potrebno je navesti i da je dana 10. lipnja 2023. stupio na snagu Zakon o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP), međutim se isti u konkretnom slučaju ne primjenjuje s obzirom da je čl. 119. st. 1. istog propisano da postupci koji su bili pokrenuti a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu istog, dovršiti će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno primjenjivali su se do dana stupanja na snagu ZIP-a.
3.2. Iz citiranih kao i ostalih odredbi ZV-a proizlazi da suvlasništvo predstavlja situaciju kada je neka stvar pravno razdijeljena na idealne dijelove kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova, pri čemu je pojedini idealni dio stvari samostalan u pravnom prometu (čl. 37.), međutim tek razvrgnućem suvlasništva prestaje postojanje suvlasničkog dijela kao idealnog dijela i svaki suvlasnik istovremeno stječe pravo vlasništva na dijelu koji je stekao razvrgnućem, koje može biti sporazumno ili sudsko.
Prema tome, razvrgnuće suvlasništva predstavlja konstitutivnu odluku jer donošenjem takve odluke prestaje dotadašnje suvlasništvo i nastaje pravo vlasništva.
3.3. Također valja navesti i da s obzirom na citirane odredbe ZV-a, sud nije vezan prijedlogom načinom razvrgnuća, već se isto provodi sukladno odredbama ZV-a, što znači da će sud nekretnine prvenstveno dijeliti geometrijski a podredno prodajom na javnoj dražbi, međutim isto se odnosi na situacije kada stranke svoju faktičnu (i zemljišnoknjižnu) zajednicu razvrgavaju tako što će po provođenju tog postupka svaka od stranaka steći odgovarajući novonastali dio ili će svaka od stranaka na ime svog suvlasničkog dijela dobiti novčani iznos koji odgovara veličini suvlasničkog dijela.
4. U konkretnom slučaju, iz navoda u prijedlogu vidljivo je da predlagatelj sadržajno traži da njemu pripadne u vlasništvo novonastala nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u površini od 6896m2, a protustrankama preostali dio u površini od 6743m2 i to na temelju činjenice što predlagatelj u naravi tu nekretninu drži u samostalnom posjedu duži niz godina.
Sukladno prednjem, proizlazilo bi da je pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmet prijedloga prestalo još ranije, temeljem činjenice da se predlagatelj nalazi u posjedu iste. Točnije rečeno, dioba je evidentno u naravi provedena, međutim ista nije formalno provedena u zemljišnoj knjizi već je nekretnina i dalje ostala upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška].
U konkretnom slučaju po prijedlogu predlagatelja ne može razvrgavati suvlasništvo jer je isto već razvrgnuto a koja činjenica proizlazi iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige, sukladno kojem je predlagatelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti (ali u površini koja ne odgovara njegovom stvarnom posjedu), a činjenica upisa iste nekretnine i u drugom zemljišnoknjižnom ulošku ne predstavlja pretpostavku za razvrgnuće suvlasništva već se tako stečena prava stranaka mogu formalno prenijeti na ime pojedine stranke u odgovarajućem parničnom ili zemljišnoknjižnom postupku.
Na prednju okolnost postoji i brojna sudska praksa (primjerice odluke ŽS Pula Gž-154/23, ŽS Zadar Gž-870/23) iz koje proizlazi da se u izvanparničnom postupku razvrgnuća ne odlučuje o vlasništvu nekretnine (ili dijela iste). Iz opisanih razloga je prijedlog za razvrgnuće odbijen te je odlučeno kao u izreci.
Delnice, 21. studenog 2025.
Sutkinja
Renata Rački
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
