REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: R1-98/2022

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, protiv protustranke SL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Ćosiću, odvjetniku u Imotskom, radi uređenja međe, dana 11. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Glavina i nekretnine protustranke č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Glavina, prema pravičnoj ocjeni suda, na način da se međašna linija proteže točkama 1, 2, 3 i 4 i to prema skici vještaka Ante Radmana, dipl. ing. geod. od 4. srpnja 2024., a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, a koja međa se označava međašnim znacima.

II. Stranke u postupku se obavještavaju da svoje jače pravo mogu ostvarivati u parnici, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe.

III. Nalaže se protustranci SL da predlagatelju ZL u roku od 15 dana isplati trošak postupka u iznosu od 1.704,64 eur zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa sve do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U prijedlogu podnesenom 5. listopada 2022. predlagatelj navodi da je vlasnik nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina (nova izmjera), odnosno č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina (stara izmjera). Protustranka je vlasnik nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina (nova izmjera) odnosno č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina (stara izmjera), a koja nekretnina graniči s nekretninom predlagatelja.

Međa između navedenih nekretnina stranaka je sporna.

Naime, protustranka je na svojoj naprijed označenoj predmetnoj nekretnini započeo s izvođenjem građevinskih radova, te je porušio međašne znakove. S obzirom da između izvanparničnih stranka ne postoji mogućnost mirnog rješenja spora te da postoji mogućnost da se više međe, koje su sporne, neće moći raspoznati. Stoga predlaže da sud sukladno odredbama čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a prema posljednjem mirnom posjedu, ispravi među između nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Glavina koja je u vlasništvu predlagatelja i č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Glavina koja je u vlasništvu prostustranke.

Prijedlog je nadopunjen podneskom od 31. ožujka 2023., u kojem je navedeno da je pravo protustranke postojalo u trenutku podnošenja prijedloga za uređenjem predmetnih međa iz razloga što je njegova prednica IL rođ. ĐL preminula dana **.**.2022., te je protustranke temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, ovjerenog pod brojem OV-2295/2018, stekao vlasništvo nad predmetnim nekretninama. Također, temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. IL rođ. ĐL SL je proglašen njenim isključivim nasljednikom te je protustranka u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nad nekretninama označenim kao č.zem.

9271 i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Glavina.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da je taj prijedlog nepotpun pa je potrebno pozvati predlagatelja da ga dopuni odnosno ispravi kako bi se protustranka na njega mogla valjano očitovati. Naime, predlagatelj ne navodi kad i kako je protustranka navodno porušila međašne znakove i koji su to znakovi bili.

3. U dokazne svrhe sud je postupku pregledao posjedovne listove za čest. zem. [katastarska čestica], pročitao je povijest katastarskih promjena klasa 930-01/03-01-2, Urbroj: 541-18-02/09- 03-2 od 9. listopada 2003., zemljišnoknjižni izvadak br. 929. k. o. [katastarska općina], 56. zk. tijelo č. zem. [katastarska čestica].

4. Uvidom u prijepis posjedovnog lista za k. o. [katastarska općina] – Glavina broj 2107 utvrđeno je da je upisani posjednik ZL, a uvidom u posjedovni list 2042 utvrđeno je da su kao posjednici upisani JL, LL i EL. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za k. o. [katastarska općina] – Glavina broj 202 utvrđeno je da je u isti upisane čest. zem. [katastarska čestica] te da je kao vlasnik upisan SL. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za k. o. [katastarska općina] – Glavina broj 87 utvrđeno je da je u isti upisane čest. zem. [katastarska čestica] te da je kao vlasnik upisan SL. Uvidom u parcelacijski elaborat izrađen od strane Geographica d.o.o. u ožujku 2017. od strane investitora FL razvidno je da istom prileži skica izmjere zajedno sa prikazom izmjerenih stanja i iskazom površina, a u koji je izvršio uvid i SL u ime svoje majke IL. U sklopu istoga sastavljen je GNSS zapisnik te je vještak u svome nalazu i mišljenju iskazao da je predlagatelj pokazao među na očevidu na istovjetan način kao što je prikazana 2017.

Sud nije ocjenjivao Sporazum između SL i ZL, budući isti nije potpisan od strane protustranke.

Uvidom u Sporazum sklopljen između ŽL i IL sklopljen dana 17. travnja 1992. razvidno je da su isti dogovorili da sa istočne strane RL je vlasnik u širini od 0,60 m od kuće, dok je vlasnik preostalog dijela IL. Sjeverno položeni vrtovi su međusobno definirani posebnim zidom i stranke su naznačile da tu nema sporova, s time da RL svoju buduću gradnju može postaviti na tom vrtu točno na među i to pravo ne osporava niti IL.

5. Na ročištu održanom 6. lipnja 2024. sud je izašao na lice mjesta zajedno sa vještakom Antom Radmanom, sudskim vještakom za geodeziju. Na uviđaju stranke su pokazale predmet ovog postupka, odnosno i predlagatelj i protustranke su pokazali kuda se, prema njihovom stavu, proteže međašna linija.

Protustranka je navela da nije sporna međa u širini od 60 cm duž istočno zida starog objekta, dok daljnje međe idu duž zidova novog objekta. Također, protustranka se protivila da se međa utvrdi po katastarskom stanju te traži da se utvrdi po posljednjem mirnom posjedu, a koji traži da se utvrdi iskazom svjedoka te stranaka.

Pun. predlagatelja se protivio prijedlogu pun. protustranke te predlaže da se međa utvrdi sukladno katastarskom stanju, a posebice što je jače pravo predlagatelja sukladno parcelacijskom elaboratu koji je danas na ročištu predan u spis, jer je u istome utvrđena sporna granica, a čak štoviše istu je potvrdila i stranke uvidom u isti. Predlagatelj je iskazao da je dozvolio protustranci da izvodi radove na međi s time da mu je rekao da ostavi zid i da do njega izgradi novi, budući je stari predstavljao među. Kada su počeli radovi vidio je da je stari zid srušen, ali budući su tada bili u dobrim odnosima, dogovorili su se da će novi zid biti u njegovom vlasništvu i da će ga napraviti protustranka.

6.1. Vještak je dana 9. srpnja 2024. u spis dostavio svoj nalaz i mišljenje, u kojem je prikazana međa prema pokazivanju predlagatelja i protustranke.

6.2. Vještak je izradio geodetski snimak – skicu sa preklopljenim katastarskim planom na kojem je prikazao snimljeno (topografsko) stanje terena (tanke plave linije), stanje katastarskih granica i katastarske i zemljišnoknjižne oznake čestice (crne linije te crni i zeleni brojevi).

Crvenom iscrtkanom linijom i brojevima 1, 2, 3 i 4 označio je među između predmetnih čestica onako kako ju je na očevidu pokazao predlagatelj. Naglasio je da ta linija predstavlja i trenutno službenu katastarsku granicu od točke 1 do točke 3 i da u naravi predstavlja istočni rub zida (od točke 1 do točke 2 koji prema kazivanju predlagatelja pripada njegovoj čestici katastarske oznake 3869), odnosno predstavlja južni rub zida od točke 2 do točke 3, koji prema kazivanju predlagatelja pripada njegovoj čestici katastarske oznake 3869 K. O. [katastarska općina] – Glavina, a od točke 3 do točke 4 je međa pokazana kao linija koja je odmaknuta 60 cm od istočnog ruba „starog“ dijela zgrade na č. zem. [katastarska čestica].

Zelenom iscrtanom linijom i brojevima 5, 6, 7 i 8 označio je među između predmetnih čestica onako kako ju je na očevidu pokazala protustranka. Naglasio je da je ta međa od točke 5 do točke 6 pokazana kao linija koja je odmaknuta 60 cm od istočnog ruba „starog“ dijela zgrade na č. zem. [katastarska čestica], zatim je od točke 6 do točke 7 pokazana kao linija koja ide po južnom rubu postojećeg objekta koji se nalazi na č. zem. [katastarska čestica], dok se nastavak međe pokazane od strane protustranke označen brojevima 7 i 8 također proteže po rubu postojećeg objekta na č. zem. [katastarska čestica], ali sa istočne strane. Sve navedeno je grafički jasno označeno na spomenutoj skici.

Naveo je da je za potrebe ovog predmeta pretražio arhivsku građu katastarskog ureda te je pronašao dva geodetska elabroata na predmetnom području i te skice je dostavio kao sastavni dio ovog vještva. Prvi je izrađen za investitora NL i ovjeren je pod klasom: 932-06/17-02/177 u Imotskom dana 19.05.2017. te se među ostalim upravo u tom elaboratu utvrdila međa između predmetnih čestica i koja unutar dozvoljenih odstupanja geodetske izmjere i danas odgovara stanju međe koje je pokazao predlagatelj (na toj arhivskoj skici je taj dio međe označen brojevima 6 i 7). Drugi geodetski elaborat koji je pronašao izrađen je za investitora SL i koji je među ostalim izrađen za diobu katastarskih čestica, ali i za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, tj. kojim se među ostalim evidentirao stvaran položaj i utvrdile koordinate predmetne č. zem. [katastarska čestica] koja je susjedna sa č. zem. [katastarska čestica] (na ovoj arhivskoj skici je sporni dio međe označen brojevima 16 i 15). Zaključio je da i u ovom drugom, jednako kao i u prvom geodetskom elaboratu (jedan izrađen za predlagatelja, a drugi za protustranku), granica između č. zem. [katastarska čestica] (katastarske oznake čestica) prikazuje na jednak način, odnosno po istočnom rubu zida koji je na geodetskom snimku – skici sa preklopljenim katastarskim planom koju je izradio za potrebe ovog vještva, prikazan crvenom crtkanom linijom i brojevima 1 i 2, odnosno onako kako je spornu među na tom dijelu pokazao predlagatelj.

6.3. Svom nalazu i mišljenju vještak je priložio skicu izmjere za predmetne nekretnine, koja je napravljena po prijedlogu predlagatelja od strane "Geographica" dana 2. travnja 2014,. i na kojoj je međa ucrtana na način kako je to pokazao predlagatelj. Protustranka, u ime svoje majke je izvršio uvid u istu i potpisao je da na isti nema primjedbi.

6.4. Vještak je priložio i Skicu izmjere napravljenu od ureda ovlaštenog inženjera geodezije ŠL, koji je napravljen po pokazivanju protustranke, te na kojoj je međa prikazana na način kako je to pokazao predlagatelj.

6.5. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, budući je isti sastavljen profesionalno i argumentirano, sukladno pravilima struke, te na koji stranke nisu imale primjedbi.

7.1. Sud je izveo dokaz saslušanjem stranaka, dok je na očevidu izveden dokaz saslušanjem svjedoka i to KL, ČL i AL.

7.2. Predlagatelj ZL iskazao je da je svoju kuću kupio 1991., prijašnji vlasnici duže vrijeme nisu u njoj živjeli i želio je dogovoriti među sa susjedom gđom SL. Tada je problem bila čatranja, budući je IL smatrala da čatrnja pripada njoj, no po papirima ona je pripadala njemu i oni su se dogovorili da čatrnja pripadne IL, a njemu da pripadne 60 cm širine duž njegovog objekta. U to vrijeme već je bio napravljen stari zid, on je napravljen puno ranije, od objekta je bio odmaknut otprilike 10 cm, širina zida je bila otprilike 30 cm. Oni su dogovorili da međa u tom dijelu nekretnine prolazi 60 cm od njegove kuće, odnosno da stari zid bude u njegovom vlasništvu. Na taj način su definirali granicu između njihove dvije nekretnine i ta granica nije bila nikada sporna između gđe IL i prelagatelja.

Misli da je 2023. SL podnio zahtjev za uređenje parcele i on je tada razgovarao sa gospodinom SL, koji mu je rekao da tu neće raditi nikakve veće radove, nego da će samo poravnati teren. Vidio je da su zahvati u prostoru puno veći i tada se ponovno obratio SL i rekao mu je da nema problema da izvodi radove, ali samo da se ne približava postojećem zidu na manje od 1 metra. Tada je vidio da su radovi obimniji, da se priprema izgradnja bazena i u to vrijeme oni su razbijali kamen, pa je stoga bilo puno buke, prašine i vibracije, tresla se cijela kuća. Napomenuo je da je on liječnik i u toj kući ima ordinaciju. Vidio je da su došli sa radovima i do starog zida i ponovno se obratio SL i tada su se dogovorili da će on umjesto starog zida napraviti novi zid, koji će biti u njegovom vlasništvu. Želio je definirati sve vezano uz taj zid i rekao mu je da se obrati svome odvjetniku i da odvjetnik sastavi sporazum, koji će on potpisati. Došao je kod njegovog odvjetnika i potpisao je sporazum. Sporazum nije bio u cijelosti onakav kako su se dogovorili, no on ga je ipak prihvatio. Nakon što je proteklo 2 – 3 mjeseca SL navedeni sporazum nije potpisao i tada mu se ponovno obratio i tada mu je rekao da je to zid koji je on radio i da mu neće potpisati vlasništvo tog zida. Nakon toga je podnio ovu tužbu.

Napomenuo je da do izgradnje novog zida nikada nije bilo sporno u čijem vlasništvu se nalazio stari zid. Novi zid napravljen je na istom mjestu gdje se nalazio stari zid, s time da je novi zid širi, ali taj dio se proteže preko nekretnine u njegovom vlasništvu, budući se novi zid proteže sve do njegove kuće.

Također je napomenuo da su oni susjedi i nisu bili u lošim odnosima, kasnije je vidio da je on rastezao dogovore sve do izgradnje svog objekta kako se tome ne bi protivio, a on je uvijek smatrao da ćemo se uspjeti dogovoriti.

Iskazao je da je novo izgrađenim zidom oštećen na više načina, zid je napravljen sve do kuće, što prije nije bilo, SL sada se smatra vlasnikom tog zida, a također je napomenuo da njegov prozor od dnevnog boravka gleda direktno na to dvorište i on je izgubio svoj mir, intimu i zaštitu od buke, budući sve što se dešava u tom dvorištu u kojem je napravljen bazen se prenosi u njegov dnevni boravak.

Iskazao je da je svoj objekt izgradio na međi, odnosno isti je odmaknuo 10-15 cm od međe i tako je to ostalo, nitko na to nije imao primjedbi. To se sve odnosi na istočni dio nekretnine, dok je južni dio bio već definiran. Naveo je da je SL napravio nadstrešnicu bez da ga je pitao i vezao ju je na njegov objekt, ali kako se radi o stražnjoj strani mog objekta nije oko toga stvarao problem. Tamo je i prije bila nadstrešnica, ali ne vezana kao ova. Smatra da granica je ona kako je označena u katastru. Nije mu poznato tko je radio stari istočni i južni zid, oni su već bili napravljeni kada je kupio svoju nekretninu, ali se od prijašnjih vlasnika raspitao što sve pripada njegovoj nekretnini.

7.3. Protustranka SL je iskazao da je tu rođen i stoga mu je poznato sve vezano uz međe između njegove nekretnine i nekretnine predlagatelja. Inače nema problema sa susjedom i nisu u nikakvim sporovima, osim oko ovog zida. Poznato mu je da je 1992. njegova majka potpisala sporazum sa ZL i da su tim sporazumom oni dogovorili sve svoje međe. Dogovorili su se oko vlasništva čatrnje, otvaranja prozora i postavljanja klime od strane objekta predlagatelja, time su oni došli do kompromisa između njih i taj dogovor on poštuje. Sporazumom između njegove majke i RL dogovoreno je da će on napraviti svoj objekt točno na međi i on je izgradio svoj objekt i on cijelo vrijeme smatra da tuda prolazi granica između njihove dvije nekretnine. Poznato mu je da je on tražio 60 cm širine da bi postavio skelu i slično, sve to je bilo u redu. Vezano uz sporazum naveo je da je isti sastavljao njihov zajednički prijatelj i oni su sa odvjetnikom telefonski razgovarali i tek kasnije on je taj sporazum vidio i rekao je da isti neće potpisati, budući smatra da je zid u njegovom vlasništvu. Naime, taj zid je gradio njegov otac, na taj zid je bila postavljena odrina i njegova majka je tu brala grožđe. Dakle, smatra da je stari zid bio u vlasništvu njegove obitelji. Vezano za nadstrešnicu istaknuo je da je ista postavljena kako bi se spriječilo da kiša pada direktno na kuću i to je u korist predlagatelja i zato smatra da ni tu nema problema. Naime, tu gdje je napravljena nadstrešnica prije je bio čvrsti objekt, ostava koju je on srušio i na tom mjestu napravio predmetnu nadstrešnicu, smatra da na tom dijelu nekretnine međa ide točno uz rub objekta RL. Istaknuo je da njegova majka nikada nije bila u sporu sa RL u vezi predmetne nekretnine, a ona je umrla 2022.

Iskazao je da mu je poznato da su dolazili geometri i da je on nešto potpisivao, ali detalji mu nisu poznati. Ne sjeća se da je išao u ured firme Geografika d.o.o. radi uvida u prijamni list, nešto je išao, ali nije se mogao sjetiti detalja. Nakon izvršenog uvida u dokumenta na listu 74 spisa, na kojem je opasku geometra da je on izvršio uvid za IL, odgovorio je da se toga ne sjeća. U to vrijeme vjerovao je gospodinu ZL i on bi to potpisao bez da je zaista i pogledao o čemu se radi.

Vezano uz istočni zid, iskazao je da je taj zid proširio prema objektu RL otprilike 5 -10 cm, spojili su ga sa njegovim objektom. Napomenuo je da nije proširen cijeli zid, nego samo površinski dio kako voda ne bi ulazila između zida i kuće. Predlagatelj je bio suglasan sa takvim radovima, s time da on nije bio prisutan, bio je prisutan ČL. Sporne zidove i to istočne i južne koristi on, na njih je stavio nadstrešnicu, prije je tu bila odrina.

7.4. Svjedok KL iskazao je kako se oko 1997., kado je on pošao u srednju školu, ovdje po nalogu oca protustanke radio zid. Novi zid je napravljen na mjestu starog zida. U vrijeme izgradnje starog zida nije bilo objekta koji je napravi predlagatelj, a koji je sada spojen s tim zidom. Nikada nitko nije osporavao posjed zida oca protustanke koji je bio u posjedu. On ne zna za kasnije sporazume između stranaka. Nikada nije vidio predlagatelja da koristi zid.

7.5. Svjedok ČL je iskazao da po nalogu GL on je rušio stari i izgradio novi zid koji sada postoji. Novi zid je izgrađen na istom mjestu gdje je bio stari zid. Predlagatelj je jedino došao i tražio da se između njegove kuće i novog zida postavi stiropor, dok prigovore oko ovlaštenja za izvođenje radova nije iznosio. Njemu nije poznato tko je vlasnik tog zida. Nikada nije vidio predlagatelja da koristi taj zid. Na nekretninu je pristupio prije 4 godine, prije nije pristupao.

7.6. Svjedok AL iskazao je da je na predmetnu nekretninu pristupio prije 2 i pol godine i radio je na gornjem dijelu novog zida. Donji dio je već bio izgrađen i radi opasnosti trebalo je dovršiti gornji dio zida. Taj zid je na istom mjestu istih dimenzija kao što je bio stari zid.

7.7. Sud je poklonio vjeru iskazima predlagatelja i svjedoka, budući su isti iskazivali međusobno sukladno, argumentirano i životno, a njihovi su iskazi u skladu sa ostalim dokazima koji prileže spisu.

Sud jedino nije poklonio vjeru iskazu svjedoka KL u dijelu u kojem je iskazao da je zid napravljen 1997., budući iz dokaza koji prileže spisu, prvenstveno Sporazuma sklopljenog između RL i IL proizlazi da je stari zid sagrađen ranije. Sud nije poklonio vjeru iskazu protustranke, budući njegov iskaz nije suglasan ostalim provedenim dokazima, prvenstveno ispravama koje je vještak priložio uz svoj nalaz i mišljenje.

8. Postupak uređenja međa tj. utvrđivanja pravaca koji razdvaja nekretnine predlagatelja i predloženika uređen je odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 155/14, dalje: ZV), te pravnim pravilima Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (primjenjuje se prema zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije travnja 1941. – "Narodne novine", broj 73/91, dalje ZSVP), koja se pravila primjenjuju na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, sve sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23).

9. Odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV-a propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti prema toj odredbi, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

10. Dakle, prvo će se međa urediti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Iako je predlagatelj predložio da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, protustranka na isto nije pristala, slijedom čega se međa na taj način nije mogla urediti. Također, među strankama nije postignut sporazum. Protustranka je tražila da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, no pri tome je izgubila iz vida je od izgradnje novog zida međa je sporna, odnosno da posljednji mirni posjed se ne može utvrditi u ovom postupku.

Naime, svjedok KL je iskazao da je stari zid izgradio otac protustranke, no ta činjenica nije niti bila sporna tijekom postupka. Prednica protustranke je s predlagateljem 1992. godine sklopila Sporazum, kojim su utvrđene međe između njihovih nekretnina i te međe nisu bile sporne do smrti majke protustranke 2022. Ostali saslušani svjedoci iskazali su da su radili predmetni zid, da su isti radili po nalogu protustranke i da se predlagatelj tim radovima nije protivio, no niti ti navodi nisu u suprotnosti sa navodima predlagatelja.

Naime, iz iskaza predlagatelja proizlazi da je on protustranci dozvolio izvođenje radova, odnosno rušenje starog zid i izradu novog, no pod uvjetom da novi zid bude u njegovom vlasništvu.

Dakle, protustranka je dokazala da je novi zid izgrađen prema njegovom nalogu, te da je on financirao izgradnju istog, no taj zid ne predstavlja posljednji mirni posjed, budući od njegove izgradnje i predlagatelj i protustranka smatraju da su upravo oni vlasnici tog zida. Naime, predlagatelj je u svom iskazu naveo da je dozvolio SL izgradnju tog zida, ali pod uvjetom da on bude vlasnik istog.

Prema stavu ovog suda, nisu istiniti navodi protustranke da se međa protezala na drugačiji način od onog što je pokazao predlagatelj, budući to proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu.

Naime, i u geodetskom elaboratu izređenim za investitora SL, odnosno za protustranku, a koji je izrađen za diobu katastarskih čestica i za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, odnosno kojim se evidentirao stvaran položaj i utvrdile koordinate predmetne č. zem. [katastarska čestica] koja je susjedna sa č. zem. [katastarska čestica] granica između č. zem. [katastarska čestica] (katastarske oznake čestica) međa je prikazana po istočnom rubu zida koji je na geodetskom snimku – skici koja je izrađena za potrebe ovog vještva, prikazan crvenom crtkanom linijom i brojevima 1 i 2, odnosno onako kako je spornu među na tom dijelu pokazao predlagatelj.

11. Dakle, i protustranka je do izrade novog zida smatrala da međa između njihove dvije nekretnine se proteže upravo na način kako ju u ovom postupku pokazao predlagatelj. U preostalom dijelu među su na isti način pokazali i predlagatelj i protustranka.

12. Slijedom svega gore navedenog, međa se uređuje prema pravičnoj ocjeni suda, na način kako je među pokazao predlagatelj i kako je ucrtana u katastarskim planovima, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka Radmana, čija skica čini sastavni dio ovog rješenja.

13. Odluka iz točke II. ove presude temelji se na odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a.

14. Odluka o trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a. Odredbom čl. 119. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/2023.) propisano je da postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona. Paragrafom 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje u tekstu: ZSVP) koji se u ovom vanparničnom postupku primjenjuje kao pravna pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91) propisano je da će se ukoliko taj Zakon nema posebnih naređenja, shodno primjenjivati propisi građanskog parničnog postupka. Predlagatelju, zastupanom po punomoćniku, odmjeren je trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023., dalje Tarifa) i to sastav prijedloga od dana 5.10.2022. i pristup na ročišta održana dana 14.9.2023., 6.6.2024., 14.1.2025., 6.6.2025. i 7.11.2025., sve po 50 bodova, kao i sastav podneska od 14.9.2023. u visini 50 bodova, dakle ukupno 350 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću boda i uvećano za vrijednost PDV-a daje iznos od 875,00 eur.

Predlagatelju nije priznata nagrada za sastav podneska od 31.3.2023., budući tim podneskom predlagatelj nadopunjuje prijedlog za uređenje međa, odnosno iznosi navode koje je već morao iznijeti u prijedlogu.

Tužitelju je valjalo priznati naknadu za trošak sudske pristojbe u iznosu od 2x 39,82, kao i trošak očevida u iznosu od 750,00 eur, što daje ukupni trošak tužitelja u iznosu od 1.704,64 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom III.

Makarska, 11. studenoga 2024.

SUTKINJA:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na nadležni županijski sud, putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana prijema istog.

DNA:

1. pun. predlagatelja

2. pun. protustranke

3. u spis.