Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: Pr-112/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Gračan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Zoranu Kralju, odvjetniku u Zagrebu, Dankovečka 8, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, Ministarstvo obrane, zastupano po ODO-u u Karlovcu – Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave, zaključene dana 5. studenog 2025.godine u nazočnosti punom. tužitelja Zorana Kralj, odvjetnika u Zagreba, te zz. tuženika ČS, zamjenice u ODO u Karlovcu, po objavi 21. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Zagreb, OIB: 52634238587, da tužitelju AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplati iznos od 3.237,19 eura bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto naknade plaće i to:

- na iznos od 442,20 eura bruto tekućom od 16. 08. 2018. god. do isplate,

- na iznos od 135,92 eura bruto tekućom od 16. 09. 2018. god. do isplate,

- na iznos od 112,10 eura bruto tekućom od 16. 10. 2018. god. do isplate,

- na iznos od 483,80 eura bruto tekućom od 16. 01. 2019. god. do isplate,

- na iznos od 38,31 eura bruto tekućom od 16. 02. 2019. god. do isplate,

- na iznos od 414,66 eura bruto tekućom od 16. 10. 2019. god. do isplate,

- na iznos od 156,84 eura bruto tekućom od 16. 01. 2020. god. do isplate,

- na iznos od 518,00 eura bruto tekućom od 16. 03. 2020. god. do isplate,

- na iznos od 402,31 eura bruto tekućom od 16. 08. 2020. god. do isplate,

- na iznos od 102,81 eura bruto tekućom od 16. 01. 2021. god. do isplate,

- na iznos od 207,71 eura bruto tekućom od 16. 02. 2021. god. do isplate,

- na iznos od 47,04 eura bruto tekućom od 16. 07. 2021. god. do isplate,

- na iznos od 175,49 eura bruto tekućom od 16. 09. 2021. god. do isplate, II Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Zagreb, OIB: 52634238587, da tužitelju AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.612,50 eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih, tekućom od dana donošenje prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u utuženom periodu bio djelatna vojna osoba zaposlena u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Oružane snage Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska (HKoV-a), Inženjerijska pukovnija, Pionirska satnija, na ustrojbenom mjestu pionira. Nadalje pobliže navodi da je u vremenskom razdoblju od 01.10.2011.god. pa do trenutka podnošenja ove tužbe bio zaposlen u prethodno navedenoj ustrojbenoj jedinici, ali u Satniji riječnih brodova na ustrojbenom mjestu vođe skupine i da mu tuženik u periodu od srpnja 2018. do kolovoza 2021. nije isplaćivao naknadu za godišnji odmor koja mu pripada prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba ) Narodne Novine br. 70/2018) u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Stoga potražuje id. naknadu i napominje da je tuženik, uvidjevši da mu pogrešno obračunava, djelomično podmirio id. naknadu krajem 2021.godine. Ipak, tužitelj ne može precizno odrediti (ukupnu) visinu potraživanja dok tuženik ne dostavi dokumentaciju o njegovom radu i korištenju godišnjeg odmora te dok se ne provede financijsko knjigovodstveno vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku, a uz to i napominje da se obraćao tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora ali se isti nije očitovalo u zakonskom roku. Stoga prvenstveno predlaže donošenje rješenja sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku, kojim će se tuženiku naložiti da dostavi svu potrebnu dokumentaciju za provođenje vještačenja, a potom da se nakon provedenog postupka donese presuda kojom će se tuženiku naložiti da mu isplati predmetnu razliku naknade plaće za godišnji odmor, sve uz trošak parničnog postupka i zakonsku zateznu kamatu na glavno potraživanje i trošak postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je u utuženom razdoblju na snazi bila odredba čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (Narodne novine broj 54/14 i 70/18), prema kojoj djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Tuženik nastavno priznaje pravnu osnovu tužbenog zahtjeva i mogućnost da je prilikom isplate naknade plaće za godišnji odmor u tom razdoblju došlo do greške u obračunu. Vezano pak uz visinu tužbenog zahtjeva iznosi da je kao zakonski zastupnik tuženika primio u međuvremenu dana 20. rujna 2023. od zastupanog tijela dokumentaciju za tužitelja o radu u utuženom razdoblju, pa predlaže zaključiti izvansudsku nagodbu s tužiteljem „za iznose prema izračunu tuženika koji je dostavljen tužitelju“, kako doslovno navodi. Navedenu dokumentaciju i dopis tužitelju dostavlja u privitku, no ističe da nije primio odgovor tužitelja na navedeni prijedlog, pa ustraje u prijedlogu da se zaključi sudska nagodba za iznos koji priznaje u visini od 1.290,57 eur, a sve u cilju smanjenja troškova postupka.

3. Međutim tužitelj nije prihvatio takav prijedlog tuženika, već je u daljnjem podnesku od 21.kolovoza 2024. predložio u nastavku postupka provesti financijsko vještačenje, kako bi se nedvojbeno utvrdila visina njegovog potraživanja iz tužbe. Slijedom toga, na pripremnom ročištu od 18. rujna 2024. određeno je provođenje financijsko knjigovodstvenog vještačenja po vještaku D&S d.o.o. radi dakle "nedvojbenog“ utvrđenja visine tužiteljevog potraživanja.

4. Sud je pored toga radi utvrđenja činjenica i pravilne ocijene činjeničnog stanja proveo druge dokaze, te je tako izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora i potvrdu o urednom zaprimanju istog od strane ODO-a u Karlovcu na listu 6-8 spisa, u Odluku o rasporedu MORH-a, Oružane snage Republike Hrvatske, Hrvatska kopnena vojska (HKoV-a) od 24.09.2021. za tužitelja, u Karton njegovih primanja sadržan na listu 10-34 spisa, kao i uvid u Troškovnik tužitelja i tuženika. Također je pročitao odgovor na tužbu s dokumentacijom i izračunom u privitku, podnesak tužitelja od 21.08.2024., kojim se očituje na prijedlog tuženika za sklapanje sudske nagodbe i 20. 09.2024. kojim dostavlja dokaz o uplati predujma, te je uz to pročitao Nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka D&S d.o.o. za knjigovodstveno, računovodstveno i financijsko vještačenje, Karlovac, Kralja Tomislava 10a, kao i podnesak tužitelja od 24.02.2025. kojim se očituje na tužbu te precizira tužbeni zahtjev.

5. Obzirom dakle tužitelj nije prihvatio izračun, niti je sklopljena predložena sudska nagodba, na prijedlog tužitelja provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku po izboru suda D&S d.o.o., kako je navedeno radi utvrđenja postojanja predmetnog potraživanja i njegove visine…

6. Prethodno je utvrđeno, uvidom u Odluku o rasporedu Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH-a), Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH- a), Hrvatske kopnene vojske (HKoV-a) od 24.rujna 2021., kao na listu 9 spisa da je tužitelj AS u razdoblju od 01.10.2021. do 30.09.2023. bio raspoređen u ustrojbenu jedinicu Hrvatske kopnene vojske, Inženjerijska pukovnija, Satnija riječnih brodova, Izviđačko-desantni vod, Desetina čamaca, na ustrojbenom mjestu „druge vojno stručne specijalnosti; pontonir s ustrojbenim činom voj¸-rz i mjestom službe u Osijeku, uz vrstu staža 12/12. Prema id. Odluci bilo je također razvidno da je tužitelj i u vremenu do tada bio raspoređen u istu ustrojbenu jedinicu Hrvatske kopnene vojske, Inženjerijske pukovnije, Pionirske satnije, ali u 2. Pionirski vod i 2. Desetinu, na ustrojbeno mjesto pionira. Prema daljnje priloženim Odlukama i Nalozima o slobodnih dana te Planovima o korištenju godišnjeg odmora bilo je razvidno kada je i koliko dana godišnje koristio godišnji odmor, a koliko je slobodnih dana ostvario pored godišnjeg odmora

7. Sve te dokaze koristio je financijsko knjigovodstveni vještak D & S d.o.o. prilikom izrade Nalaza i mišljenja od 29.siječnja 2025., s time da je u nalazu najprije iznio pregled zadatka i navoda stranaka te se očitovao o dostavljenoj dokumentaciji u predmetu postupka, a potom je izvršio izračun predmetne razlike plaće zbog neisplate pune zatražene naknade koja mu je trebala biti isplaćena za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Isti izračun je vještak, kako navodi, sačinio;

- prema čl. 64. ZID Zakona o službi u OS RH (NN 30/18), koji je stupio na snagu 7.4.2018. godine, a kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, ali najmanje u visini prosječne mjesečne plaće id. djelatne vojne osobe koja joj je isplaćena u prethodna tri mjeseca, kao i

- prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba NN 70/18, koji je stupio na snagu 9.8.2018., a kojim

je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, no najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

7.1. Vještak se i dodatno očitovao da je sate rada provedene na bolovanju, ukoliko je tužitelj u utuženom razdoblju bio na bolovanju, a koji se uzimaju kao osnovica za izračun godišnjeg odmora preračunao na redovan rad, po satnici redovnog rada, uvećano za dodatke koje bi primio da je radio redovno.

7.2. Na osnovu opisanog izračuna, u okviru provedenog vještačenja vještak u ovom spisu utvrdio je:

- da tužitelju na ime godišnjeg odmora, u utuženom razdoblju od srpnja 2018. do kolovoza 2021.

godine, pripada razlika plaće u ukupnom iznosu od 24.390,50 kuna,

- da iskazano u eurima takva razlika naknade plaće iznosi 3.237,19 eura, te

- da tužena u utuženom razdoblju nije vršila naknadne isplate tužitelju na ime godišnjeg odmora.

8. Nakon ovakvo provedenog vještačenja tužitelj je u podnesku od 24.veljače 2025. sukladno nalazu vještaka potraživao da mu tuženik na ime neisplaćene razlike plaće za godišnji odmor isplati ukupni iznos od 3.237,19 eur, sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos izračunate razlike plaće, te uz to troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom kako ih precizira u točki II tužbenog zahtjeva odnosno u visini kako je to naznačeno u točki II izreke ove presude.

9. Tuženik je pak ostao kod odgovora na tužbu i navoda datih tijekom postupka. Osobito je istaknuo da je u odgovoru na tužbu priznao osnovu i iznos od 1.290,57 eura, dok je ostali dio i dalje osporavao. U svakom slučaju nije imao daljnjih dokaznih prijedloga, te je potraživao troškove postupka prema Troškovniku kojeg je predao u spis na završnom ročištu.

10. Navedeno potraživanje prihvaćeno je kao osnovano imajući u vidu da je dakle člankom 64. ZID Zakona o službi u OS RH (NN 30/18), koji je stupio na snagu 7.4.2018. godine, propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da radi u redovnom radnom vremenu, ali najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

11. Također je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, NN 70/18, koji je stupio na snagu 9.8.2018., sukladno propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, ali najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

12. Isto se može primijeniti odredba članka 142. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, Narodne novine br. 73/13., 75/15. i 50/16., koji je bio na snazi od 26. lipnja 2013.godine, a kojom je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radi u redovnom radnom vremenu, te je u čl. 4. st. 2.

13. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika, Narodne novine broj 54/14, sukladno navedeno da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da radi u redovnom radnom vremenu. No, u st. 3. istog članka propisano je da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena (Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, Narodne novine broj 118/09, koja je stupila na snagu 1.listopada 2009.g., te Odluka o izmjeni ove Odluke, Narodne novine broj 118/12 koja je stupila na snagu 1.studenog 2012.g., nadalje Odluka o rasporedu radnog vremena, Narodne novine broj 66/14 koja je stupila na snagu 1.lipnja 2014.g., zatim Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena, Narodne novine broj 23/15 koja je stupila na snagu 1.ožujka 2015.g., Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena, Narodne novine br. 84/15 koja je stupila na snagu 1.kolovoza 2015., te daljnje objavljene id. Odluke u NN 106/17, 39/18 i 46/18. To tim više što je Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora, NN 70/18, određeno da se naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može odrediti i u većem iznosu od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

14. Također je člankom 81. stavak 1. Zakona o radu, NN 93/2014, određeno da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

15. U članku 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Narodne novine 104/13., 153/13., 71/16., 123/16. i 112/17, navedeno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna 3 mjeseca.

16. Dakle, na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, Narodne novine broj 54/14 i 70/18, Odluke o rasporedu radnog vremena, Narodne novine broj 66/14., koja je stupila na snagu 1. 6. 2014., te Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena, Narodne novine 23/15. i 84/15, tužitelj ostvaruje pravo na dosuđene zatražene razlike naknade plaće za godišnji odmor u bruto iznosu, sukladno izračunu iz Nalaza i mišljenja uredujućeg financijsko-knjigovodstvenog vještaka, to tim više što je potonjim izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba, Narodne novine broj 70/18, propisano da se naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može odrediti i u većem iznosu od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Pri tom čl. 81. Zakona o radu, Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje: ZR, propisuje da se kod određivanja naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u obzir uzimaju prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), kao i imajući u vidu da je čl. 9. st. 3. ZR, te čl. 142. ZSOS-a i čl. 4. st. 2. Pravilnika, dana mogućnost da se djelatnim vojnim osobama naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odredi i u većem iznosu od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, to je usvojen tužbeni zahtjev i donesena odluka kao u točki I izreke ove presude.

17. Zatezna kamata priznata je prema čl. 90. st. 4 Zakona o radu od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa i to od 15. -tog odnosno 16.-tog u mjesecu za prethodni mjesec, kako je to tužitelj naznačio, po stopi iz članka 29. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine broj 35/05. i dr., izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kakav je sadržan u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće, a što je tužitelj pravilno naznačio u tužbenom zahtjevu. Potonje je dakle opravdano jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3 Zakona o porezu na dohodak, Narodne novine broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14, 136/15, pročišćeni tekst 115/16 i 106/18, 121/19, 32/20, te članka 17. st. 3 Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1., 157/14, pročišćeni tekst 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19, zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Slijedom toga proizlazi da bruto plaća, koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate, u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Stoga je i u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata prihvaćen kao osnovan i donesena je odluka kao u točki I izreke.

18. Tužitelju je obzirom na uspjeh u postupku priznat parnični trošak sukladno priloženom Troškovniku i Odvjetničkoj tarifi, a prema članku 154. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23). Kao opravdan tužitelju je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23) dosuđen zatraženi trošak u iznosu od po 200,00 eur za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, za sastav tužbe i podneska od 24.02.2025., te za zastupanje po punomoćniku na ročištu od 05.11.2025. Za sastav podneska od 21.08.2024. tužitelju je sukladno Tbr. 8. točka 3 Odvjetničke tarife priznat daljnji zatraženi trošak od 50,00 eur, te mu je još priznata 50%-na naknada troška za zastupanje po punomoćniku na pripremnom ročištu od 18.09.2024. i ročištu za objavu odluke od 21.11. 2025. Ukupno je tužitelju za naprijed navedene radnje dosuđen trošak postupka u iznosu od 1.312,50 eur-a u koji je uključen pripadajući pdv. Tom trošku pridodan je trošak vještačenja u iznosu od 300,00 eur-a, pa je sveukupno tužitelju dosuđen trošak postupka u iznosu od 1.612,50 eur-a kao u točki II izreke ove odluke, sa zakonskom zateznom kamatom kao u točki II izreke.

U Karlovcu 21. studenog 2025.

Sudac:

Vesna Gračan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka putem ovoga suda.

Dna:

1. Tužitelju po punom. Zoran Kralj, odvjetnik iz Zagreba

2. Tuženiku po zz. ODO-a u Karlovcu na br. P-DO-101/2023