REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2796/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužiteljice OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi privremenog stambenog zbrinjavanja davanja stana u najam, dana 21. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/I-000-06/25-15/12, URBROJ: 531-11-2-25-7 od 16. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam.

2. Tužiteljica tužbom pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je tuženik previše formalistički pristupio rješavanju zahtjeva, bez primjene načela razmjernosti i sagledavanja situacije. Pojašnjava da je podnijela zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam zbog provođenja konstrukcijske obnove stambene zgrade u [adresa], na adresi [adresa], u kojoj ima u vlasništvu stan, koji joj je jedina nekretnina i u kojem stanuje sa suprugom DO, i to neprekidno nakon potresa, a stečen je neposredno prije potresa i kupljen za stanovanje stambenim kreditom. Pojašnjava da je nakon kupnje započeta renovacija stana jer se radilo o starijem stanu u kojem je bilo potrebno zamijeniti instalacije, stolariju i općenito radove potrebne za stanovanje. Napominje da je stan kupljen 17. rujna 2020. i do prosinca 2020., kad se dogodio potres, nije bilo moguće obaviti sve radove i stanovati u njemu niti prijaviti prebivalište. Ističe da, čim su se stekli uvjeti, useliti su u isti te od tada u njemu stanuju. Prije toga su stanovali u [adresa], u stanu koji nije bilo njihovo vlasništvo i iz kojeg su morali iseliti, a zbog čega su i kupili stan u zgradi za koju nisu pretpostavili da će biti oštećena potresom. Navodi da joj je stan na adresi u [adresa] jedini dom iz kojeg sada moraju iseliti zbog organizirane konstrukcije obnove koja će trajati duže vrijeme zbog sveobuhvatnosti radova i veličine zgrade. Stoga je podnijela zahtjev za stambeno zbrinjavanje dok traje obnova, a koji zahtjev joj je odbijen bez sagledavanja konkretnih okolnosti slučaja. Smatra da je time došlo do miješanja u mirno uživanje vlasništva zbog nemogućnosti stanovanja u jedinom domu koji imaju za vrijeme obnove zgrade koja se provodi u javnom interesu i koju provode državna tijela. Navodi da joj je zahtjev odbijen pretjerano formalističkom primjenom članka 77. stavka 1. Zakona o obnovi jer da nisu na dan potresa, 28. i 29. prosinca 2020. imali prijavljeno prebivalište na adresi stana u zgradi koja se obnavlja, bez uzimanja u obzir okolnosti zbog kojih nisu mogli imati prijavljeno prebivalište u to vrijeme u stanu. Navodi kako tuženik nije uzeo u obzir načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, u smislu da se u specifičnim okolnostima slučaja ocijeni da li je osporavanje njezinog prava na stambeno zbrinjavanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji se treba postići. Naime, članak 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske propisuje da svako ograničenje prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenje u svakom pojedinom slučaju. Ističe kako sve navedeno treba gledati u kontekstu uvodno citiranih temeljnih ljudskih prava na dom, obiteljski i privatni život i zaštite prava vlasništva iz Ustava Republike Hrvatske i Konvencije, za koju smatra da je povrijeđena zbog opisanog postupanja tuženika i pretjerano formalističkog stajališta kod ocjene ispunjavanja zakonskih pretpostavki za odlučivanje o podnesenom zahtjevu na stambeno zbrinjavanje, pri čemu se poziva na sudsku praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i praksu Europskog suda za ljudska prava.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi kako tužiteljica i njezin suprug nisu imali prijavljeno prebivalište na adresi potresom oštećene višestambene zgrade u [adresa] u [adresa], već na adresi [adresa]. Navodi da je tužiteljica sama izjavila da su ona i suprug stanovali u [adresa] u [adresa]. Dakle, tužiteljica nije stanovala u potresom oštećenoj višestambenoj zgradi u vrijeme potresa, a stanovanje je uvjet za ostvarivanje prava na privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam. Pritom se poziva na članak 77. stavak 1. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije te točke 8.1.1.2. Programa mjera. Navodi da su uvjeti jasno definirani i propisani, odnosno ne radi se o situaciji gdje forma nadgledava sadržaj, već o legitimnom i zakonitom provođenju pravnih pravila te je tužiteljica upoznata s navedenim propisom. U odnosu na navod tužiteljice da je stavljena u nepovoljniji i diskriminatorni položaj u odnosu na druge vlasnike stanove u zgradi koja je predmet obnove, tuženik iste smatra neosnovanima, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o različitom postupanju prema različitim skupinama podnositelja zahtjeva, odnosno Zakon o obnovi jasno razlikuje podnositelje zahtjeva koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište u vrijeme nastanka potresa od onih koji nisu. Napominje da tužiteljica nije jedina vlasnica stana u predmetnoj zgradi kojoj nije udovoljeno zahtjevu za privremeno stambeno zbrinjavanje te stoga nije dovedena u pitanje jednakost pred zakonom. Vezano za prigovor tužiteljice da je prepuštena situaciji pronalaska stana, tuženik ističe da navedeno nije točno, budući da je unaprijed propisano tko i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam sukladno odredbama Zakona o obnovi te da, s tim u vezi, on nije u obvezi tužiteljici pronalaziti alternativne mogućnosti smještaja niti joj je nametnuto pretjerano pojedinačno opterećenje. Posebno napominje da je stanarima potresom oštećene zgrade u [adresa] priznato pravo na popravak konstrukcije predmetne zgrade koja se obnavlja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u visini 100%, te smatra da tužiteljici nisu povrijeđena temeljna ljudska prava.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS-a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Odredbom članka 77. stavkom 1. Zakona o obnovi zgrade oštećenim potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 21/23 - dalje: Zakon o obnovi) propisano je da će se vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika ili zaštićeni najmoprimac stanovao u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, [adresa] odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dati na istom području, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

10. Člankom 4. stavkom 1. točkom o) Zakona o obnovi definiran je pojam stanovanja kao mjesto i adresa na kojem se osoba nastanila radi ostvarenja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi te se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu ili boravištu odnosno drugim dokaznim sredstvima uz izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak s upozorenjem da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.

11. Točkom 8.1.1. Programa mjera obnove zgrada oštećenim potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj 154/24- dalje: Program mjera) propisano je da zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje mogu podnijeti: vlasnici odnosno suvlasnici stana, srodnici vlasnika ili suvlasnika stana, te zaštićeni najmoprimci pod uvjetom: da se radi o stanu u konstrukcijski oštećenoj ili uništenoj obiteljskoj kući, višestambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi koja se nalazi na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke žu- panije ili jedinica lokalne samouprave na području tih županija koja za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, da su podnositelj zahtjeva i članovi njegovog kućanstva u istoj stanovali na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., te da su ispunjeni uvjeti za najam stana temeljem članka 81. stavka 1. Zakona (vlasništvo drugog useljivog stana ili obiteljske kuće).

12. Točkom 8.1.1.2. Programa mjera propisano je da se, između ostalog, uz zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje prilaže dokaz o osobama koje su stanovale u oštećenoj ili uništenoj obiteljskoj kući odnosno stanu na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. i to: uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u obiteljskoj kući ili stanu stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. i izjava podnositelja zahtjeva o stanovanju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak.

13. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam za vrijeme konstrukcijske obnove zgrade u [adresa].

14. Tuženik je u postupku utvrdio da je tužiteljica na dane potresa 28. i 29. prosinca 2020. imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u [adresa], a iz njezine izjave o stanovanju od 7. siječnja 2025., danom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, utvrdio je da je tužiteljica na dane potresa i stanovala na adresi [adresa] u [adresa].

15. Budući da tužiteljica na dane potresa nije imala prijavljeno prebivalište niti je stanovala na adresi potresom oštećene zgrade u [adresa], a što niti ne osporava, tuženik je pravilno ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam za vrijeme obnove potresom oštećene zgrade.

16. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužiteljica iznosi u tužbi i tijekom spora te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.

17. Naime, Zakon o obnovi i Program mjera kao nužan uvjet za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem stana u najam propisuju prijavu prebivališta i stanovanje na dane potresa u stanu oštećene zgrade, te je u tom smislu propisana i dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtjev (uvjerenje o prebivalištu i izjava podnositelja zahtjeva o stanovanju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću), a nisu propisani izuzeci od tog uvjeta pa da bi se moglo udovoljiti zahtjevu tužiteljice. S tim u vezi, nisu od utjecaja na drukčiju odluku Suda razlozi zbog kojih tužiteljica u vrijeme potresa nije imala prebivalište i nije stanovala u stanu u [adresa].

18. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 21. studenoga 2025.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. ĆO, [adresa]

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

3. U spis