Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pr-76/2020-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdić kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici ČP, protiv tuženog Bauwerk Group Hrvatska d.o.o. Đurđevac, Kolodvorska 32, OIB: 21155404807, zastupan po punomoćniku Željku Jutriša, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jutriša & Jutriša iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave 13. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika,a odluke objavljene dana 21.studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Bauwerk Group Hrvatska d.o.o. Đurđevac, Kolodvorska 32, OIB: 21155404807, da tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, plati iznos od 17.703,76 €

(slovima:sedamnaesttisućasedamstotrieura i sedamdesetšestcenta) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od dana 01.01.2023.g. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je žeuropska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekukćeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023.g. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, a koja kamata teče na iznos od 3.495,98 € do isplate, na iznos od 7.384,42 € od 12. rujna 2018.g. do isplate, na iznos od 6.823,36 € od 02.03.2021.g. do isplate kao i da tužitelju naknadi prouzročeni trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 78,89 € (slovima: sedamdesetosameura osamdesetdevetcenta) sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 2.610,87 € (slovima: dvijetisućešestodeseteura i osamdesetsedamcenta) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva tužitelja od dana 22. veljače 2021.g.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je LP bila u radnom odnosu kod tuženika te je dana 12.travnja 2006.g. u pogonu tuženika doživjela nesreću na radu prilikom čega je zadobila teške tjelesne ozljede. Nesreća se dogodila kada je obavljala poslove na stroju u trenutku kada je željela izvaditi element obrade koji je bio na transportnoj traci prilikom čega joj je glodalo zahvatilo vanjski dio šake desne ruke. Tužitelj navodi kako je do nesreće došlo zbog neispravnosti i nepostojanja odgovarajuće zaštite pa je navedena nesreća u neposrednoj uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom invalidnosti u vidu profesionalne nesposobnosti za rad. LP je zbog zadobivene ozljede ruke nastupila invalidnost te joj je dana 25.veljače 2008.g. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i u razdoblju od 21.2.2008.g. do 28.2.2010.g. na ime invalidske mirovine tužitelj je za korisnika LP imao trošak u ukupnoj svoti od 45.360,64 kn, a razmjerni dio, obračunat prema propisima Zakona o mirovinskom osiguranju u svoti od 34.764,25 kn koje tužitelj potražuje od tuženika. Tužitelj je podneskom od dana 18.9.2013.g. s obzirom na doprinos oštećene od 20% u tom postotku smanjio tužbeni zahtjev pa je zatražio iznos od 27.811,40 kn. Tužitelj je zatim podneskom od 1.8.2018.g. povisio tužbeni zahtjev na ukupno 101.649,93 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Tužitelj je podneskom od dana 22.veljače 2021.g. povisio tužbeni zahtjev jer se korisnici LP isplaćuje mirovina i nakon 31.srpnja 2018.g. pa povisuje tužbeni zahtjev za nastavno razdoblje od 01.08.2018.g. do zaključno 31.siječnja 2021.g. za naredni iznos od 51.410,62 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 2.3.2021.g. pa do isplate pa stoga ukupno potražuje iznos od 153.060,55 kn. Tužitelj je nakon provedenog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev s obzirom na Zakon o uvođenju eura podneskom od dana 12.rujna 2024.g. u iznosu od 20.314,63 €.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti jer poriče odgovornost nastanka štete budući da se šteta dogodila isključivo krivnjom i nepažnjom same radnice jer je izvođenje radne operacije protivno pravilima zaštite na radu. Tuženik navodi kako je proveo sve mjere zaštite na radu a radnica je bila osposobljena za rad na siguran način. Tuženik tvrdi kako je LP pokrenula postupak za naknadu štete te predlaže prekid ovog postupka do završetka postupka radi utvrđenja opsega i eventualne odgovornosti tuženika za štetu, a na ročištu od dana 7.travnja 2021.g. punomoćnik tuženika usprotivio se preinaci tužbenog zahtjeva postavljen podneskom od dana 2.ožujka 2021.g.

3. Sud je donio presudu broj Pn-67/2018-37 dana 5.listopada 2020.g. kojom je usvojio tužbeni zahtjev u cijelosti i naložio tuženiku platež cjelokupnog iznosa od 101.649,93 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te troškovima postupka u iznosu od 800,00 kn. Protiv presude tuženik je uložio žalbu povodom koje je Županijski sud u Osijeku ukinuo presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. U obrazloženju odluke se navodi kako je bilo potrebno udovoljiti zahtjevu tuženika na provedbu vještačenja po drugom vještaku zaštite na radu, te da je i naknadno specificirano potraživanje tužitelja za naknadu štete u podnesku od 1.kolovoza 2018.g. bilo djelomično u zastari. Naime, od podnošenja zahtjeva tužitelja za tražbinu od ukupno 75.309,48 kn, za razdoblje isplaćene invalidske mirovine ozlijeđenoj radnici od 1. srpnja 2014. do 31. srpnja 2018., sukladno odredbi čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj:35/05, 41/08 i 78/15, - dalje:ZOO), sve dospjelo unatrag tri godine od podnošenja tog novog zahtjeva bi bilo u zastari. Prekid ovog postupka do dovršetka drugog parničnog postupka nema nikakvog utjecaja na pitanje zastare tražbine tužitelja naknadno specificirane u podnesku od 1. kolovoza 2018., u smislu odredbe čl. 245. ZOO, jer tužitelja ništa nije sprječavalo da naknadno dospjelu tražbinu (pretrpljenu štetu) utuži u zasebnom sporu. Stoga Županijski sud navodi kako je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je upitna i primjena materijalnog prava a s obzirom da se, mimo prigovora zastare, svi žalbeni navodi tuženika svode na rezultate vještačenja vještaka zaštite na radu, pa je u nastavku postupka sud prvog stupnja potrebno provesti novo vještačenje po drugom vještaku zaštite na radu (ukoliko tuženik ustraje s tim dokaznim prijedlogom) na okolnost je li tuženik poduzeo sve mjere zaštite na radu na dan štetnog događaja, a ako nije, ocijeniti od kakvog je to utjecaja na ozljedu LP, te razlučiti koliko je od potraživanog iznosa 75.309,48 kn zastarjelo sukladno prigovoru tuženika, a na temelju podataka tužitelja o izvršenim isplatama invalidske mirovini ozlijeđenoj radnici LP.

4. U ponovljenom postupku u svrhu dokazivanja pročitana je prijava ozljede na radu (list 32-4), rješenje HZMO u Koprivnici od 22.1.2008. (list 5-7), obavijest o pravomoćnosti rješenja (list 8), rješenje HZMO, Područna služba u Koprivnici od 14.3.2008. i 30.4.2008. (list 9 i 10), prepiska te obračun HZMO-a (list 11-14), podnesak tužitelja u nastavku postupka od 16.9.2013. (list 23), podnesak tuženika od 26.5.2014. (list 27-28), podnesak tužitelja od 3.7.2017. (list 30), podnesak tužitelja od 21.8.2017. (list 31), podnesak tužitelja od 15.3.2018. (list 33), podnesak tužitelja od 30.7.2018. (list 36-40), kopija presude Županijskog suda u Varaždinu, SS u Koprivnici Gž-1401/12-2 od dana 7. svibnja 2013., presuda Općinskog suda u Koprivnici, SS u Đurđevcu broj P-694/09-25 od 16. veljače 2012., nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti od 18.7.2007. (list 57-58), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 59), rješenje HZMO- a od 22.1.2008. (list 60-61), rješenje HZMO-a od 14.3.2008. (list 62), rješenje HZMO-a od 30.4.2008. (list 63), obrazaca 7PK (list 64-65), obračun isplate (list 66-68) te ispis iz kompjutora (list 69-76), obračun isplate zajedno s ispisima iz kompjutora (list 77-87), podaci o poslovnom subjektu za tuženika te izvadak parničnog postupka za prethodno pitanje (list 94), suglasno punom. pročitan je iskaz svjedoka LP na ročištu od 1. ožujka 2019., čita se podnesak tuženika (list 103-104) , uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način LP, svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika, obavještenje o događaju na radu, uvjerenje "Inspekt d.o.o. za kontrolu i inžinjering" o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima (list 106-109), zapisnik o ispitivanju oružja za rad s povećanim opasnostima (list 110-113), uvjerenje Zagreb inspekta (list 114), zapisnik o provjeri i ispitivanju električne instalacije visokog napona (list 115-124), zapisnik o ispitivanju faktora radnog okoliša (list 125-136), uvjerenje br. 48-02/06 DP (list 137), pravila za rad na siguran način na strojevima i uređajima za rad (list 138- 144), test znanja za provjeru osposobljenosti djelatnika za rad na siguran način (list 145- 146), zapisnik o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način (list 147), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marije Hrgarek, dipl. ing. od 20. studenog 2019. (list 155-159), čita se podnesak tuženika kojim se očituje na nalaz i mišljenje (list 163- 168), čita se podnesak tuženika od 17. prosinca 2019. (list 170-171), podnesak tužitelja (list 172-175) od 19.12.2019., dopunski nalaz i mišljenje vještaka Marije Hrgarek od dana 14. veljače 2020. (list 181-197), pročitan je spis broj P-694/09, čita se podnesak tužitelja od dana 23. ožujka 2019. (list 202-203) te je provedeno novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu Milanu Lovriću dipl. ing.sig.

5. Analizirajući provedene dokaze i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno proizlazi kako je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

6.Sud je rješenjem broj P-1068/10-5 od dana 9.studenog prekinuo postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj P-694/09 ovog suda. a postupak je nastavljen rješenjem broj P-1068/10-7 od dana 17.listopada 2013.g. jer je u međuvremenu spis P-694/09 pravomoćno okončan presudom Županijskog suda broj Gž- 1401/12 od dana 7.svibnja 2013.g. Tužitelj je, uzimajući u obzir kako je u pravomoćnom okončanom predmetu broj P-694/09 utvrđen doprinos oštećene od 20% u tom postotku smanjio tužbeni zahtjev. Tužitelj je međutim podneskom od dana 1.kolovoza 2018.,g. povisio tužbeni zahtjev za nastavno razdoblje od 01.07.2014.g. do zaključno 31.07.2018.g. a budući da je postupak pokrenut još 2009.g. povećanje tužbenog zahtjeva je dopušteno prema tada važećem Zakonu o parničnom postupku. Tužitelj je nadalje podneskom od dana 22.veljače 2021.g. povisio tužbeni zahtjev jer se korisnici LP isplaćuje mirovina i nakon 31.srpnja 2018.g. pa povisuje tužbeni zahtjev za nastavno razdoblje od 01.08.2018.g. do zaključno 31.siječnja 2021.g. za naredni iznos od 51.410,62 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 2.3.2021.g. pa do isplate pa stoga ukupno potražuje iznos od 153.060,55 kn.

7.Tuženik je na ročištu od dana 7.studenog 2018.g. osporio tvrdnje tužitelja da se može iz nalaza i mišljenja vještaka zaključiti da li je LP mogla obavljati druge poslove sa preostalom radnom sposobnosti koja očito postoji jer tuženik navodi kako ima saznanja da oštećena ima registriran OPG i ostvaruje prihode povodom te djelatnosti. U tu svrhu sud je saslušao svjedokinju LP koja je navela kako je po struci profesionalni vozač koja zbog ozljede više nije mogla obavljati posao profesionalnog vozača, a osporila je tvrdnje tuženika kako ima djelatnost OPG-a već tvrdi kako obavlja kućanske poslove i pomaže suprugu oko pčela koji ima registriran OPG za proizvodnju pčela. Tijekom godine tri puta po dva dana pomaže suprugu vaditi okvire iz košnica radi vrcanja meda za što je joj ne plaća naknadu.

8. Punomoćnik tuženika se na ročištu od dana 1.ožujka 2019.g., usprotivio da se pročita nalaz i mišljenje vještaka zbog čega je ponovno određeno vještačenje u ovom postupku po vještaku zaštite na radu na okolnost da li je tuženik primijenio sva pravila zaštite na radu, iako su suglasno prekinuli ovaj postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj P-694/09 ovog suda, a postupak je nastavljen rješenjem broj P-1068/10-7 od dana 17.listopada 2013.g. jer je u međuvremenu spis P-694/09 pravomoćno okončan presudom Županijskog suda broj Gž-1401/12 od dana 7.svibnja 2013.g.

9.1. Sud je stoga proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu i zaštitu okoliša Mariji Hrgarek, dipl.ing. koja u svom nalazu i mišljenju od dana 20.11.2019.g. navodi da na temelju dokumentacije u spisu je utvrdila kako tuženik kao poslodavac nije primijenio sva pravila zaštite na radu u dijelu primjene posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na stručno osposobljavanje radnice za rad na predmetnom stroju na kojem se dogodila nesreća na radu. Naime, u toč.2.2. Nalaza i mišljenja vještak navodi kako su poslovi s posebnim uvjetima

rada u pogledu stručne sposobnosti oni kojima opasnosti rada imaju porijeklo u sredstvima rada i uzrokuju zdravstvena oštećenja (uglavnom povrede) ako se njima ne rukuje po pravilima struke ili prema utvrđenom postupku, dakle, zbog pogreške pri rukovanju sredstvima rada. Prema Pravilniku, takvi poslovi ne smiju se povjeriti radniku koji nema odgovarajuću stručnu osposobljenost ili stručno obrazovanje odgovarajućeg usmjerenja i odgovarajućeg stupnja, kojima se stječu potrebna znanja i vještine, pa ih radnik može obavljati bez ugrožavanja života i zdravlja, ako postupa potrebnom pažnjom. Poslovi s posebnim uvjetima rada u pogledu stručnih sposobnosti – oni koji mogu izazvati štetne posljedice radniku koji nema odgovarajuću osposobljenost ili stručnu spremu a koji su predviđeni u prilogu Pravilnika pod rednim brojem:1 (rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti). Vještak navodi kako u spisu ne postoji dokaz da je radnica LP bila stručno osposobljena za poslove i radne zadatke na radnom mjestu Majstor 1.grupe u finali (poslovi posluživanja stroja s elementima za obradu). Vještak navodi kako je u radnoj knjižici LP evidentirano da je završila srednjoškolsko obrazovanje za poslove vozača teretnih motornih vozila što nije zadovoljavajuće obrazovanje za rad na navedenom stroju. Stoga je zaključak vještaka kako tuženik kao poslodavac nije primijenio pravilo zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/906, 114/03) članak 10. jer nije uputio radnicu na stručno osposobljavanje za rukovanje strojem na kojem se dogodila ozljeda. Nadalje vještak navodi kako se na temelju dostavljene dokumentacije ne može sa sigurnošću utvrditi da li je tuženik postupio ili nije postupio prema odredbama članka 7. i č.52.Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/906, 114/03) jer iz predočenog Zapisnika nije moguće utvrditi da li je stroj na kojem se dogodila nesreća bio ispitan ili nije budući da je pregledom Procjene opasnosti RN 266-06 od siječnja 2006.g. utvrđeno da u tvrtki postoje dva istovjetna stroja tj. linije Torwegge 1.

9.2.Tuženik je podneskom od dana 16.12.2019.g. osporio navode vještaka tvrdnjom kako se na predmetni radni zadatak koji je radnica u trenutku ozljeđivanja obavljala ne primjenjuju odredbe čl. 3.toč.1. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada, odnosno navodi kako za obavljanje predmetnog posla nije bilo potrebe za stručnom osposobljenosti radnika. Nadalje se tvrdi kako je radnica, a što je vidljivo iz zapisnika, bila uredno osposobljena iz područja zaštite na radu, a kojim je procesom tekla potrebna minimalna znanja za obavljanje dodijeljenih radnih zadataka i obaveza. Tuženik navodi da se u odnosu na zapisnike za obje „linije za uzdužno-širinsko ljepljenje Č“ očito omaškom dogodila greška ovlaštenoj tvrtki koja je procjenu izrađivala.

9.3. Sud je pozvao vještaka Mariju Hrganek na ročište od dana 7.rujna 2020.g. koja je podneskom a zatim i na ročištu u cijelosti ostala kod nalaza i mišljenja te obrazložila svoj nalaz jer navodi kako se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada. Što je utvrđeno također i procjenom opasnosti koja je izrečena i za to radno mjesto. Radnica je radila na radnom mjesto majstor 1 i na poslovima koji su obuhvaćali rad na dotičnom stroju. I u procjeni opasnosti je utvrđeno da je to radno mjesto utvrđeno kao poslovi s posebnim uvjetima rada prema toč. I priloga Pravilnika za poslove s posebnim uvjetima rada, a koja se konkretno odnosi rad sa strojevima i uređajima na kojima se ne može otkloniti opasnost od mehaničkih ozljeda u potpunosti. Rizik za radnom mjesto se utvrđuje za sve poslove koji se odnose na to radno mjesto. Oni mogu obuhvaćati i samo rukovanje daskama, skidanje dasaka sa troja, stavljanje dasaka na stroj, rad pokraj tog stroja. Vještak je navela je radnica radila na mjestu majstora 1 grupe, a ne na mjestu pomoćnih poslova. Vještak je također pojasnila razliku između stručnog osposobljavanja i osposobljavanja za rad na siguran način, koje je objašnjeno i u dopuni nalaza te navodi da se prema Pravilniku o posebnim uvjetima rada ti poslovi se ne smiju povjeriti radniku koji nije stručno osposobljen tj. koji nema stručno obrazovanje odgovarajućeg usmjerenja ili odgovarajućeg stupnja kojim se stječu potrebna znanja i vještine kako bi radnim mogao obavljati poslove na koje je raspoređen. Stručno obrazovanje se stječe u ustanovi za srednjoškolsku obrazovanje ili ustanovi za obrazovanje odraslih koja ima ovlaštenje od Min. znanosti i obrazovanja tj. 2011. je to bilo Min. znanosti obrazovanja i športa. Osposobljavanje za rad na siguran način se provodi sukladno Zakon o zaštiti na radu čl. 27 i govori o tome da poslodavac ne smije samostalno dozvoliti obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja. U skladu s time je i u dopuni nalaz i mišljenja navedeno da je radnica bila osposobljena za rad na siguran način pr. čl. 27 Zakona o zaštiti na radu. Također je navedeno da nije bila stručno osposobljena za obavljanje navedenih poslova jer nije dobila niti nikakav dokaz da je radnica završila bilo kakvo srednje školsko obrazovanje. Radnica je radila na radnom mjestu majstor 1 grupe u finali koji je također obuhvaćao i poslove posluživanja stroja jer radnog mjesta posluživanja stroja posebno nije bilo. Dokaz tome je i izvod iz Procjene opasnosti gdje je navedeno da je to radno mjesto majstor 1 grupe u finali spada u poslove s posebnim uvjetima rada prema toč. 1 priloga Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. Također je i radnica bila na zdravstvenom pregledu u ustanovi medicine rada prema toč. 1 priloga Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. Vještak smatra da ako je radnica radila na radnom mjestu majstor 1 grupe u finali u trenutku ozljeđivanja da su to poslovi koji su dio poslova i koji spadaju u to radno mjesto. Jer u cijeloj procjeni opasnosti ti poslovi nisu posebno obrađeni, dakle to su poslovi s posebnim uvjetima rada. Vještak je navela kako u svom nalazu nije mogla navesti da je stroj ispravan budući da se niti iz zapisnika o ispitivanju stroja ne može povezati sa strojem na kojem se dogodila nezgoda s obzirom da nema navedenog tvorničkog niti inventarskog broja, a nije niti bila na očevidu da bi mogla utvrditi da li na njemu postoji jedan od ta dva broja, a čak i pod pretpostavkom da se radi o automatiziranom stroju vještak smatra da se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, jer radnik mora biti upoznat s radom navedenog stroja i s opasnostima koje mu prijete radom na tom stroju.

9.4.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti jer je dat jasno i u skladu s pravilima struke, a smatra da je svojim očitovanjem u potpunosti odgovorila na pitanja i prigovore tuženika i u cijelosti obrazložila svoj nalaz, a sud smatra da bi uvažavajući načelo ekonomičnosti novim vještačenjem samo došlo do bespotrebnog odugovlačenja postupka. Tvrdnja tuženika da postoji procesna prepreka zbog činjenice da je vještak sudjelovala i u spisu P-694/09 zbog čega po Zakonu o parničnom postupku postoje okolnosti koje dovode u sumnju njezinu pristranost i u ovom predmetu, sud nije mogao prihvatiti jer se radi o stalnom sudskom vještaku čiji je nalaz prihvaćen i u tom predmetu, što znači da je obavio posao vještačenja u skladu s pravilima i strukom. Nigdje nije Zakonom propisano da se vještak ne može koristiti u istovjetnom postupku u svezi istog događaja osim ako ne ukazuje na određenu pristranost vještaka a tuženik to ničim nije dokazao.

10.1. Prema naputku Županijskog suda u Osijeku sud je proveo na trošak tuženika novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku za zaštitu na radu Milanu Lovriću dipl. ing.sig. koji u svom nalazu navodi kako se ozljeda na rdu dogodila dana 12.travnja 2006.g. u proizvodnoj hali –FINALA kod stroja – LINIJA ZA UZDUŽNO-ŠIRINSKO LJEPLJENJE2 "TORWEGGE" prilikom pokušaja vađenja drvenog elementa koji se popriječio u liniji u predjelu noževa glodala, a zbog nestanka električne struje u pogonu prilikom čega je radnica ozlijedila desnu ruku u predjelu šake bez prstiju s vanjske strane. Ozljeda se dogodila kada je radnik JP, koji je radio s ozljeđenom radnicom podigao zaštitni poklopac na liniji u predjelu pile i glodala prilikom čega je radnica desnom rukom uzela drveni element, a stroj iako je bio isključen noževi glodala su se još okretali. Vještak navodi kako je tada prema Pravilniku o mjerama i normativima zaštite na radu Sl.list SFRJ 18/91 koji je tada bio na snazi u članku 67., bilo predviđeno da zaštitna blokada mora biti izvedena tko da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji automatski u funkciji od početka nastajanja opasnosti, odnosno od početka rada s opasnim materijalima. U točki 2. je navedeno da se u slučaju skidanja ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja automatski zaustavi rad oruđa dok je u trećoj točki bilo navedeno da je skidanje, odnosno otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja moguće tek kad je potpuno zaustavljeno opasno gibanje, odnosno rad oruđa s opasnim materijalima i onemogućeno djelovanje preostale energije poslije isključenja oruđa. Vještak dalje navodi članak 51. ovog Pravilnika pod točkom 5. u kojoj je navedeno da se zaštitne naprave ne mogu skinuti bez upotrebe alata, odnosno konstruirane tako da ne mogu jednostavno ili slučajno biti uklonjene. Vještak navodi kako je iz Zapisnika o obavljenom ispitivanju oruđa za rad s povećanim opasnostima broj 26/455-01/05 od dana 5.listopada 2005.g. od strane Zagrebinspekta d.o.o. je vidljivo da je za isključivanje postavljenih u liniju postavljenih tipki STOP i potezno uže, a probom je utvrđeno da pouzdano djeluju te je na temelju tog zapisnika izdano Uvjerenje da stroj-uređaj ispunjava sve uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu. Vještak dalje navodi kako je Zapisnikom o očevidu povodom ozljede na radu od dana 19.travnja 2006.g. koji je sastavio inspektor rada za zaštitu na radu AP, dipl.ing. i prvim nadzorom koji je obavila inspektorica rada za zaštitu na radu TP dipl. ing. od dana 13.4.2006.g. a što su vjerodostojne isprave te je utvrđeno da stroj nema ugrađenu kočnicu radnih alatki u slučaju nestanka električne struje ili isključenja istog iz pogona, pa vještak zaključuje da stroj ne odgovara Zapisniku. Potezno uže nije postojalo na dan ozljede pa su se poslije otvaranja zaštitne naprave glodala i dalje okretala i izazvala ozljedu, a prema izjavama svjedoka, kočnica je naknadno ugrađena mjesec dana poslije ozljede na radu.

10.2.Vještak stoga u mišljenju navodi kako je poslodavac imao svu dokumentaciju iz zaštite na radu samo formalno ali ako je bilo moguće podizanje zaštitnog poklopca prije zaustavljanja glodala, po mišljenju vještaka značilo bi da stroj ne odgovara navedenom Pravilniku. U Zapisniku je navedeno potezno uže, kojim se uz pomoć tipke STOP zaustavljalo okretanje glodala no u stvarnosti ga nije bilo pa po tom onda vještak smatra kako ne vrijedi Uvjerenje o tome da stroj- uređaj ispunjava sve uvjete. Vještak navodi kako je radnica na uobičajeni način htjela rukom izvaditi zaglavljeni komad drveta ne očekujući opasnost od glodala koja su trebala mirovati. Nadalje vještak navodi kako u procjeni opasnosti nije navedena opasnost od mehaničkih ozljeda jer je stroj tako konstruiran da se izbjegne dodir s rotirajućim dijelovima, već se navode samo opasnost od buke, nefiziološkog položaja, loše rasvjete i prašine, zato je po mišljenju vještaka ovo bila prikrivena opasnost, za koju radnici nisu znali, a proizašla je zbog neispravnosti stroja, odnosno nepostojanja poteznog užeta, koje je bilo predviđeno za ovakve situacije.

11. Tuženik je podneskom od dana 18.rujna 2024.g. prigovorio nalazu i mišljenju pa je sud saslušao vještaka na ročištu od dana 22.listopada 2024.g. koji je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja vještaka. Vještak je odgovorio na prigovore i pitanja pun. tuženika te naveo kako je prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršio uvid u prijavu ozljede na radu te smatra kako je uzrok ozljede i izvođenja radne operacije protivno pravilima zaštite na radu, a tako je napisano i u zapisniku od dana 19. travnja 2006.g. koji je sastavljen od strane inspekcijskog nadzora u Koprivnici a radi se o zapisniku koji je sastavljen prilikom očevida na radu gdje je također napisano da je uzrok ozljede izvođenje radne operacije na način protivan zaštite na radu. Iako inspekcija nakon očevida nije zabranila rad na ovom stroju, po stajalištu vještaka inspekcija je trebala zabraniti rad na ovom stroju. Stroj je imao zaštitni poklopac, a zaštitni poklopac služi za zaštitu od stroja dok isti radi i taj zaštitni poklopac se ne bi smio podići. Svoje saznanje o tome da na stroju nije bilo potezno uže koje je trebalo biti na stroju kako bi se stroj zaustavio crpi iz iskaza svih radnika i svjedoka koji su izjavljivali, da su uže za potezanje postavili na stroju mjesec dana nakon toga događaja drugi sistem zaštite dakle postavili su sklopku. Podatak o tome da stroj ima sigurnosno uže crpio je iz zapisnika o ispitivanju stroja. Vještak smatra kako je LP prošla formalnu i faktičnu obuku, no smatra da nije bila upoznata sa načinom na koji bi trebalo zaustaviti stroj jer inače ne bi gurala ruku u stroj. Vještak navodi kako mu je poznato da je postojao kod tvrtke služba za održavanje, međutim, smatram da je postojala samo formalno i da nije radila svoj posao a saznanje crpi iz iskaza oštećene i svjedoka JP. Vještak smatra kako bi u slučaju da stroj prestane raditi taj poklopac bi mogla i smjela otvoriti samo služba održavanja. Vještak smatra kako nije u skladu sa pravilima zaštite na radu da osoba koja radi na bilo kakvom stroju koja ima pilu ili glodalo pruža ruku prema istome, čak kad i stroj stoji treba postojati hvataljka, međutim niti te hvataljke nije bilo. Vještak priznaje kako je LP dakle ozlijeđena radnica rukom išla prema stroju i to nije u skladu sa pravilima Zakona o zaštiti na radu. Takvo postupanje radnice je uzrok ozljede. Ja smatram da je poslodavac trebao održavati stroj ispravnim što po meni nije bio iz razloga što se zaštita mogla podići, te nije postojalo potezno uže i hvataljka, a da je stroj bio ispravan ta se zaštita ne bi mogla podići, to smatra odgovornošću zaštitne službe. Procjenom opasnosti koja je provedena na tom stroju nije utvrđeno je da je ovaj stroj siguran od mehaničkih ozljeda već nije od buke i prašine. Nadalje vještak navodi kako pravilne upute nisu bile na stroju na primjer upute kako se zaustavlja stroj, a to smatra iz razloga što uopće nisu znali za postojanje poteznog užeta. Kada su ispitivali ispravnost stroja nisu naveli, odnosno naveli su da nema uputa za rukovanje strojem. Vještak navodi kako u zapisniku o ispitivanju stroja piše da im nije dostavljena sva dokumentacija o stroju dakle radi se o tehničkim podacima o stroju, a smatra da je ta dokumentacija bila potrebna o ispitivanju stroja, a zašto su unatoč tome donijeli takvu odluku da je stroj ispravan nije se mogao izjasniti. Vještak priznaje da je stroj imao na sebi tipku Stop na kojem se zaustavlja struja, no bilo je potrebno i potezno uže kojim se zaustavlja rotacija glodala, što taj stroj nije imao. Vještak smatra kako nije bilo potrebno posebno imati stručnu spremu za rad s ovim strojem jer se to može otkloniti alatima, odnosno zaštitnim sredstvima, no smatra kako poslodavac nije primijenio sve propisane mjere zaštite na radu jer nije osigurao potezno uže i sprječavanje otvaranja zaštite dok stroj radi.

12. Pun. tuženika prigovorio je nalazu i mišljenju vještaka u dijelu u kojem vještak navodi da stroj nije bio ispravan premda formalno posjeduje sve certifikate i potvrde, te da ga inspekcija zaštite na radu državnog inspektorata nije isključila iz daljnjeg rada niti zabranila rad na tom stroju. Vještak ne može objasniti na temelju kojih činjenica je utvrdio da potezno uže ne postoji na stroju niti da je stroj imao manjkavu dokumentaciju prilikom pregleda ovlaštene certifikacijske kuće Zagrebinspekt. Međutim, tuženik prihvaća nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem navodi da je uzrok ozljede postupanje radnice LP koja je protivno pravilima zaštite na radu, a budući da je ona golom rukom pristupila rotirajućem elementu stroja bez da se uvjeri da to može učiniti na siguran način. Stoga je tuženik predložio provedbu novog vještačenja radi otklanjanja nedorečenosti i nelogičnosti u nalazu i mišljenju ovog vještaka a koje se odnose na valjanost stroja na kojem se dogodila nezgoda, s tim da navodi kako toga stroja više nema jer je reshodovan dolaskom novog vlasnika.

13. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti jer tuženik svojim prigovorima i pitanjima nije doveo u sumnju nalaz i mišljenje vještaka a mišljenje vještaka podudara se sa utvrđenim činjenicama iz suglasno priklopljenog spisa P-694/09. Naime, sud smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da je osnovni uzrok povređivanja LP u tome što na stroju na kojem je došlo do povređivanja nije bila u funkciji kočnica koja bi brzo zaustavila rotaciju glodala nakon prestanka napajanja elektromotora koji su glodalo pokretali električnom energijom, odnosno nakon isključenja sklopke na stroju označene nazivom „STOP“. Takva funkcija kočnice uspostavljena je tek nakon povređivanja LP pa je po ocjeni suda predstavljena kao osnovni uzrok zbog kojeg je LP povrijeđena jer nije znala niti mogla znati a ni morala znati da se rotirajući dijelovi stroja vrte još preko dvije minute, a u trenutku povrede nije vidjela da se glodala vrte ili je zbog stroboskopskog efekta imala optičku iluziju da glodala stoje, a po stajalištu ovog suda za odluku suda u ovom postupku nije od važnosti nalaz i zaključak inspekcije kojim se dozvoljava daljnji rad stroja kao i njegova ispravnost. Međutim, budući da je odlukom Županijskog suda u Varaždinu ocjenjeno je kako je doprinos LP u nastanku štetnog događaja 20% a ovakav doprinos prihvaća i ovaj sud jer je LP bila u trenutku ozljeđivanja dugogodišnja iskusna radnica upravo na ovom stroju pa ovakav doprinos u postotku od 20% prihvaća i ovaj sud.

14. Tuženik je uložio prigovor zastare jer je od podnošenja zahtjeva tužitelja za tražbinu od ukupno 75.309,48 kn, za razdoblje isplaćene invalidske mirovine ozlijeđenoj radnici od 1. srpnja 2014. do 31. srpnja 2018., sukladno odredbi čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj:35/05, 41/08 i 78/15, - dalje:ZOO), jer sve dospjelo unatrag tri godine od podnošenja tog novog zahtjeva bi bilo u zastari. Po stajalištu Županijskog suda u Osijeku, a što prihvaća i ovaj sud, prekid ovog postupka do dovršetka drugog parničnog postupka nema nikakvog utjecaja na pitanje zastare tražbine tužitelja naknadno specificirane u podnesku od 1. kolovoza 2018., u smislu odredbe čl. 245. ZOO, jer tužitelja ništa nije sprječavalo da naknadno dospjelu tražbinu (pretrpljenu štetu) utuži u zasebnom sporu. Stoga je tražbina u tom dijelu u zastari za sve iznose koji su isplaćeni tijekom 2014.g. sve do 1.kolovoza 2015.g. pa je u zastari iznos od 11.340,00 kn, te iznos za prvih sedam mjeseci tijekom 2015.g. Budući da je obračunom od dana 30.srpnja 2018.g. (list 77) naveden samo ukupni iznos od 22.713,48 kn sud je podijelio na dvanaest jednakih iznosa od 1.892,79 kn pa je u zastari ukupan iznos za vremenski period od 1.1.2015.g. do 30.7.2015.g. u iznosu od 13.249,53 kn a preostali iznos za 2015.g. od 9.463,95 kn nije u zastari. Prema tome, ukupan iznos za kojeg postoji zastara potraživanja je 24.589,53 kn, odnosno kada se smanji za 20% koliko je tužitelj umanjio potraživanje onda iznosi 19.671,62 kn odnosno 2.610,87 € za taj period dok mu je za taj period dosuđen iznos od od 7.384,42 € s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Međutim, po stajalištu ovog suda nije osnovan prigovor zastare tuženika kako je to sređeno podneskom tužitelja od dana 22.veljače 2021.g. za razdoblje od dana 1.kolovoza 2018.g. do 31.siječnja 2021.g. jer je unutar roka od tri godine.

15. Sud je donio rješenje kojim je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva odnosno povećanje tužbenog zahtjeva kako je to tužitelj povisio podneskom od dana 22.veljače 2021.g. zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe temeljem članka 191.st. 2. Zakona o parničnom postupku.

16. Sud je stoga usvojio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 17.703,76 € na koji iznos je dosuđena i zakonska zatezna kamata temeljem članka 29.st.1. Zakona o parničnom postupku, a odbio tužbeni zahtjev za iznos od 2.610,87 €.

17. S obzirom da je tužitelj uspio sa 87,15% a tuženik s 12,85% kada se odbiju postoci uspjeha stranaka proizlazi da je tužitelju potrebno dosuditi trošak od 74,3% pa mu je dosudio troškove parničnog postupka temeljem članka 154.st.2. Zakona o parničnom postupku a koji se odnose na troškove putovanja na sud, a s obzirom da je od Koprivnice do Đurđevca udaljenost 27 km (27 x 2 x 2) proizlazi da bi za svaki dolazak trebalo obračunati tužitelju iznos od 108,00 kn, no budući da je tužitelj zatražio 100,00 kn taj mu je trošak priznat u cijelosti u iznosu od 100,00 kn odnosno sveukupno 800,00 kn odnosno 106,18 € odnosno 74,3% u iznosu od 78,89 €.

18.Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

Koprivnica, 21. studenoga 2025.

Sudac

Darko Magdić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu i rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. HZMO, Zagreb, A. Mihanovića 3, Područni ured Koprivnica, Koprivnica, n/r pun. ČP, preko e-oglasne ploče

2.Odvj. Željko Jutriša, ZOU Jutriša & Jutriša, Zagreb, Trnjanska c. 45A-preko e-oglasne ploče