REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] H 5
Poslovni broj: Us I-910/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. HK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. ŠK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 3. DK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB 72910430276, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, radi obnove postupka - izvlaštenja, 21. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/23-01/180, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-04 od 18. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja, KLASA: UP/I-943-04/23-01/73, URBROJ: 2133-08-02/04-23-2 od 16. svibnja 2023. odbijen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka u predmetima potpunih izvlaštenja nekretnina pod oznakom k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], dovršenih rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za izvlaštenja, KLASA: UP/I-943-04/19-01/32, URBROJ: 2133/1-07-03/1-20-13, od 23. lipnja 2020., djelomičnim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za izvlaštenja KLASA: UP/I-943-04/19-01/34, URBROJ: 2133/1-07-03/1-20-28, od 3. travnja 2020., djelomičnim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja KLASA: UP/I-943-04/22-01/226, URBROJ: 2133-08-01/02-23-33, od 27. siječnja 2023. te djelomičnim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja KLASA: UP/I-943-04/22-01/227, URBROJ: 2133-08- 01/02-23-21, od 30. siječnja 2023., i njegovim dopunskim rješenjem KLASA: UP/I-943- 04/22-01/227, URBROJ: 2133-08-01/02-23-23, od 3. veljače 2023.
2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelji su izjavili žalbu koja je odbijena osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-943-02/23-01/180, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-04 od 18. travnja 2024.
3. Tužitelji u pravodobno podnesenoj tužbi ovom Sudu, osporavaju zakonitost tuženikova rješenja i navode, u bitnome, sljedeće. Predmetni upravni postupak pokrenuli su radi obnove ranije dovršenih upravnih postupaka izvlaštenja, na temelju novih činjenica i dokaza koji su mogli utjecati na drugačije rješenje u tim postupcima izvlaštenja, a za koje su saznali nakon proteka roka za žalbu protiv rješenja o izvlaštenju. Navode da su do predmetnih saznanja došli nakon 13. travnja 2023. te da su nakon toga, u otvorenom roku, podnijeli predmetni prijedlog za obnovu postupka. Slijedom navedenog, predlažu da Sud poništi osporavano rješenje te donese meritornu odluku.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, zbog čega ju predlaže odbiti kao neosnovanu.
4. Budući da su pravno odlučne činjenice među strankama nesporne, da tužitelji osporavaju samo primjenu prava, a stranke u tužbi i odgovoru na tužbu nisu izričito zatražile održavanje rasprave, sud je bez održavanja rasprave, primjenom odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.
5. Na temelju razmatranja nespornih činjenica i spornog pravnog pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
6. Iako tužitelji svojoj tužbi nisu priložili sva rješenja o izvlaštenju na koja se pozivaju, već se u spisu upravnog postupka nalaze djelomična rješenja o izvlaštenju Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja, KLASA: UP/I-943-04/22-01/226, URBROJ: 2133-08-01/02-23-33, od 27. siječnja 2023. i KLASA: UP/I-943-04/22-01/227, URBROJ: 2133-08-01/02-23-21 od 30. siječnja 2023., a kojima su izvlaštene nekretnine u suvlasništvu jednog od tužitelja, nesporno je da su ranije donesena rješenja o izvlaštenju nekretnina kojima su izvlaštene nekretnine te su postale vlasništvo Republike Hrvatske, a koje su prethodno bile u suvlasništvu (jednog od) tužitelja. Nadalje, nesporno je i da protiv tih rješenja nisu izjavljene žalbe, da su ona postala pravomoćna te da su tužitelji u odnosu na te provedene upravne postupke izvlaštenja podnijeli predmetni prijedlog za obnovu postupka.
7. Sporno je u ovoj pravnoj stvari, je li zakonito tuženik odbio žalbu protiv rješenja prvostupanjskog tijela, kojom je utvrđeno da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za obnovu provedenih postupaka izvlaštenja, a na temelju novih činjenica i dokaza koje tužitelji ističu kao temelj za obnovu.
8. Na temelju razmatranja nespornih činjenica i spornog pravnog pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Odredbom članka 123. stavka 1. ZUP-a propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Stavkom 3. istog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
10. Odredbom članka 124. stavka 2. ZUP-a propisano je da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
11. Odredbom članka 126. stavka 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.
12. Prije same ocjene pravilnosti i zakonitosti tuženikove odluke o odbijanju žalbe protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za obnovu postupka, Sud ističe da obnova upravnog postupka, kao izvanredni pravni lijek, omogućuje da se pod za to propisanim pretpostavkama obnovi upravni postupak koji je dovršen donošenjem pravomoćnog rješenja. Budući da se tim pravnim lijekom zadire u pravomoćne odluke, njegova primjena je iznimna, i to samo pod zakonom propisanim uvjetima i u zakonom propisanim rokovima. Dakle, za njegovu primjenu moraju kumulativno biti ispunjena tri uvjeta, tj. prijedlog za obnovu postupka mora biti pravodoban, izjavljen od ovlaštene osobe te okolnost na kojoj se prijedlog temelji mora biti učinjena vjerojatnom. Navedene pretpostavke nadležno tijelo ispituje prije upuštanja u eventualnu obnovu upravnog postupka. Posljedica neispunjenja bilo kojeg (ili svih propisanih) uvjeta jest ta da će nadležno tijelo takav prijedlog odbaciti rješenjem.
13. U pogledu uvjeta je li predmetni prijedlog podnesen pravodobno, ističe se da tužitelji u podnesenom prijedlogu nisu naveli kad su saznali za činjenice, odnosno pribavili dokaze, koje ističu kao temelj za obnovu postupka (što su učinili tek u tužbi), zbog čega njihov prijedlog nije sastavljen u skladu s odredbom članka 124. stavka 2. ZUP-a te nije moguće ocijeniti je li on podnesen u objektivnom (članak 123. stavak 1. ZUP-a) i subjektivnom (članak 123. stavak 2. ZUP-a) roku. Naime, prethodno citiranim zakonskim propisima određeno je da stranka može podnijeti prijedlog za obnovu upravnog postupka, odnosno nadležno tijelo može pokrenuti postupak obnove po službenoj dužnosti, u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci, iz zakonom propisanih razloga. Osim propisanog objektivnog roka, propisano je i da zahtjev mora biti podnesen i u subjektivnom roku od trideset dana od dana saznanja za razlog obnove, pri čemu subjektivni rok mora biti unutar zakonom propisanog objektivnog roka. S obzirom da u podnesenom prijedlogu za obnovu nije naveden trenutak saznanja za činjenice i dokaze koji se navode kao temelj za obnovu postupka, ne može se utvrditi je li prijedlog za obnovu postupka podnesen u subjektivnom i objektivnom roku. Osim toga, jasno je da je propisani objektivni rok od 3 godine očito protekao u odnosu na rješenje o izvlaštenju od 3. travnja 2020. Stoga, imajući u vidu prethodno navedeno, navedeni uvjet za obnovu provedenih postupaka izvlaštenja nije ispunjen. Nadalje, u predmetnom prijedlogu tužitelji nisu učinili vjerojatnim niti razloge zbog kojih predlažu provesti obnovu postupaka. Naime, iz podnesenog prijedloga proizlazi da tužitelji osporavaju naknadu koja im je određena u provedenim postupcima izvlaštenja, a što temelje na pribavljenim ponudama korisnika izvlaštenja za sklapanje sporazuma s vlasnicima nekretnina za koje se namjerava pokrenuti postupak izvlaštenja, a u kojima da je navedena viša cijena od one koja je njima određena u provedenim postupcima. S obzirom da je takva ponuda općenita, a ne individualizirana, te da ne predstavlja dokaz da su po tim cijenama transakcije i realizirane, takva ponuda ne može biti temelj koji potencijalno uopće može dovesti do drugačijeg rješenja u postupcima u kojima su tužitelji bili stranke, a o čemu će u nastavku biti detaljnije obrazloženo. Stoga je ocjena Suda da je takav prijedlog, a iz prethodno navedenih razloga, trebalo odbaciti sukladno odredbi članka 126. stavak 1. ZUP-a.
14. Dakle, u ovoj upravnoj stvari tužitelji su podnijeli prijedlog za obnovu upravnih postupaka okončanih pravomoćnim rješenjima o izvlaštenju, temeljeći ga na odredbi članka 123. stavak 1. točki 1. ZUP-a, a povodom pribavljene ponude korisnika izvlaštenja za sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja prava služnosti na nekretninama, u sklopu projekta "Retencija [adresa] s pripadajućim objektima na zemljištu u k. o. [katastarska općina], Sveti Petar i Vitunj, sve u gradu [adresa] u [adresa], od 11. siječnja 2022., oglasa o ponudi vlasnicima nekretnina radi dogovora o otkupu nekretnina prije pokretanja postupka izvlaštenja u svrhu izvođenja prethodno navedenih radova na navedenom području te uvjerenja o statusu predmetnih čestica Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, od 13. travnja 2023. i 17. travnja 2023. Dakle, tužitelji su podnijeli predmetni prijedlog za obnovu postupka radi saznanja o novim činjenicama, odnosno novim dokazima za koje smatraju da bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjim postupcima izvlaštenja.
15. Nastavno na prethodno navedeno, Sud ističe da se pod novim činjenicama koje mogu biti razlog za obnovu postupka, smatraju samo one činjenice koje su postojale u vrijeme vođenja redovitog postupka u istoj upravnoj stvari, ali se u tijeku tog postupka za njih nije znalo pa je u trenutku donošenja rješenja činjenično stanje utvrđeno bez tih činjenica. Osim toga, te činjenice moraju biti takve da bi same ili s već upotrijebljenim u postupku mogle dovesti do drugačijeg rješenja stvari da su bile iznesene u tom postupku. Dodatno, razlog za obnovu postupka ne mogu biti nove činjenice koje su nastale nakon okončanja postupka čija se obnova traži i nakon donošenja rješenja u tom prijašnjem postupku koje je postalo konačno. U odnosu na nove dokaze koji mogu biti razlog za obnovu postupka, potrebno je istaknuti da se mora raditi o dokazima za koje se u prijašnjem redovitom postupku u istoj upravnoj stvari nije znalo, kao i oni dokazi za koje se znalo, ali se nisu mogli pribaviti i upotrijebiti za vrijeme vođenja redovitog postupka, već su pribavljeni nakon okončanja tog postupka.
16. Nadalje, Sud ukazuje na odredbu članka 8. ZUP-a kojom je propisano da u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.
17. Dakle, u svakom upravnom postupku, odnosno u svakoj upravnoj stvari koja se rješava, utvrđuju se (isključivo) pravno relevantne činjenice koje su odlučne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Prema ocjeni Suda, ponude za sklapanje sporazuma, odnosno kupoprodajnih ugovora na koje tužitelji upućuju u podnesenom prijedlogu, ne predstavljaju činjenice pa tako niti odlučne činjenice za rješavanje upravnih postupaka izvlaštenja nekretnina koje su ranije bile u suvlasništvu tužitelja, stoga navedene ponude ne predstavljaju nove dokaze koji bi doveli do drugačije odluke u provedenim postupcima izvlaštenja da su oni bili pribavljeni u predmetnim postupcima izvlaštenja. To stoga što se odluka o naknadi za izvlaštenu nekretninu, kao obvezni sadržaj izreke rješenja o izvlaštenju sukladno odredbi članka 37. stavkom 2. točkom 7. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14, 69/17 i 98/19), utvrđuje na temelju procjembenog elaborata ovlaštenog vještaka, koji se izrađuje za svaku nekretninu posebno na temelju osnova za procjenu, a koju čine sukladno odredbi članka 23. stavka 1. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 105/15), podaci koji su nužni za procjenu vrijednosti nekretnine, a koji se procjenjuju na temelju dovoljnog broja pribavljenih i evaluiranih podataka prikladnih kupoprodajnih cijena uzimajući u obzir opće vrijednosne odnose, a sve s obzirom na dan vrednovanja, odnosno dan donošenja rješenja o izvlaštenju. Dakle, za izradu individualiziranog procjembenog elaborata vještaka, mjerodavni su podaci prikladnih kupoprodajnih cijena nekretnina, a ne uopćene ponude korisnika izvlaštenja izvlaštenicima, po kojim cijena su mogli, a nisu i morali biti, realizirani sporazumi ili kupoprodajni ugovori. Stoga takve ponude nisu niti činjenica ili dokaz o vrijednosti usporednih nekretnina pa da bi (indirektno) upućivali da je tužiteljima pogrešno određena naknada za izvlaštene nekretnine, zbog čega priložene ponude ne predstavljaju novu činjenicu niti novi dokaz koji bi mogao biti temelj za obnovu pravomoćno okončanih postupaka izvlaštenja u smislu odredbe članka 123. stavka 1. ZUP-a.
18. Dodatno se ističe i da su stranke ako su smatrale spornom naknadu određenu u provedenim postupcima izvlaštenja, to trebale isticati u žalbi protiv rješenja o izvlaštenju u kojem je rješavano o naknadi, sporeći pri tome samo rješenje o izvlaštenju, određenu naknadu i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka, te u tu svrhu prilagati dokaze o realiziranim kupoprodajnim cijenama usporedivih nekretnina ili o visini naknade određene u postupcima izvlaštenja za takve nekretnine, a ne to isticati tek u prijedlogu za obnovu upravnog postupka, što je pravilno istaknuo i sam tuženik u osporenom rješenju. Osim toga, ističe se i da su ponude na koje ukazuju tužitelji, a kao razlog za obnovu postupka, nastale nakon dovršetka nekih od postupka izvlaštenja (i to rješenja o izvlaštenju od 23. lipnja 2020. i djelomičnog rješenja o izvlaštenju od 3. travnja 2020.) tako da niti formalno one ne mogu biti osnova za obnovu tih postupka izvlaštenja, a s obzirom da sukladno citiranom članku 123. stavku 1. točki 1. ZUP-a, razlog za obnovu postupka ne mogu biti nove činjenice koje su nastale nakon okončanja postupka čija se obnova traži. Iz istog razloga, na drugačiju odluku nisu od utjecaja niti uvjerenja o statusima predmetnih čestica Karlovačke županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, a s obzirom da su ta uvjerenja izdana nakon što su okončani postupci čija se obnova predlaže. Osim toga, s obzirom da se radi o uvjerenjima izdanim na temelju uvida u prostornoplansku dokumentaciju, odnosno javnu evidenciju, ne radi se o dokazima za koje se tijekom navedenih postupaka izvlaštenja nije znalo, niti ih je bilo nemoguće za pribaviti tijekom tog postupka od službenog tijela, stoga se oni ne mogu smatrati novim dokazima u smislu odredbe članka 123. stavak 1. točke 1. ZUP-a.
19. Stoga navedene ponude korisnika izvlaštenja ne mogu biti osnova za obnovu provedenog upravnog postupka izvlaštenja na koju tužitelji upiru te ne mogu dovesti do drugačijeg rješenja u provedenim postupcima izvlaštenja.
20. Iako je iz prethodno navedenih razloga prijedlog tužitelja trebalo odbaciti u skladu s odredbom članka 126. stavak 1. ZUP-a, a ne odbiti, Sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga što time, suštinski, nisu povrijeđena prava i pravni interesi tužitelja. Slijedom navedenog odbio je tužbeni zahtjev tužitelja na temelju članka 116. stavka 2. ZUS-a, a kako je to navedeno u izreci ove presude.
U Rijeci 21. studenog 2025.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
- tužiteljici i opunomoćenici ostalih tužitelja DK, [adresa]
- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49
