Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Pr-166/2024-

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Lani Hess Vukoša, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ZP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jurica Borojević i Domagoj Jugović iz Nove Gradiške protiv tužene Republika Hrvatska (OIB 52634238587), Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 27. studenog 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Borisa Brljačića, odvjetnika iz Rijeke i zakonskog zastupnika tužene BP, zamjenika u ODO Rijeka, Građansko-upravni odjel, 21. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tužena Republika Hrvatska (OIB52634238587) Ministarstvo unutarnjih poslova dužna je tužitelju ZP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) isplatiti na ime dodatka na plaću za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. bruto iznos od 4.308,21 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje za razdoblje od 15. veljače 2014. do 30. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate, koja teče na iznose od:

-211,02 EUR-a počev od 15. travnja 2014. do isplate,

-180,86 EUR-a počev od 15. svibnja 2014. do isplate,

-299,31 EUR-a počev od 15. lipnja 2014. do isplate,

-135,51 EUR-a počev od 15. kolovoza 2014. do isplate,

-375,16 EUR-a počev od 15.rujna 2014. do isplate,

-341,79 EUR-a počev od 15. prosinca 2014. do isplate,

-231,76 EUR-a počev od 15. siječanj 2015. do isplate,

-389,72 EUR-a počev od 15.veljača 2015. do isplate,

-107,96 EUR-a počev od 15. travanj 2015. do isplate,

-314,67 EUR-a počev od 15. svibnja 2015. do isplate,

-680,98 EUR-a počev od 15. lipnja 2015. do isplate,

-124,31 EUR-a počev od 15. srpnja 2015. do isplate,

-180,91 EUR-a počev od 15. kolovoza 2015., do isplate,

-313,09 EUR-a počev od 15. rujna 2015. do isplate,

-283,00 EUR-a počev od 15. studeni 2015. do isplate,

-152,39 EUR-a počev od 15. prosinca 2015. do isplate,

-111,33 EUR-a počev od 15. siječnja 2016. do isplate,

osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II. Tužena Republika Hrvatska (OIB: 52634238587) Ministarstvo unutarnjih poslova dužna je tužitelju ZP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.171,70 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom od 21. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Tužena Republika Hrvatska (OIB52634238587) Ministarstvo unutarnjih poslova dužna je tužitelju ZP (OIB: [osobni identifikacijski broj]) isplatiti na ime dodatka na plaću za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. bruto iznos od 412,81 EUR-a specificirano po mjesecima sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 12% godišnje za razdoblje od 15. veljače 2014. do 30. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana do isplate."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako obavlja poslove radnog mjesta policijskog službenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj Postaja pomorske policije Rijeka i tijekom 2014. i 2015. i zbog prirode posla radio je prekovremeno, noću, subotom, nedjeljom i blagdanima.

1.1. Odredbama članka 86. Zakona o radu, članka 92. Zakona o policiji (Narodne novine broj: 129/2000, 41/2008, 76/2009, 34/2011) i članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 23/09, 39/09, 90/10, 89/12), određeno je da se osnovna plaća službenika i namještenika za rad noću uvećava 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%.

1.2. Tijekom 2014. i 2015. tuženik nije tužitelju pravilno obračunao i isplatio razliku uvećane plaće za ostvaren prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima kako je taj rad evidentiran u radnim nalozima.

1.3. Naime, odredba članka 42. stavka 1. Zakona o radu (NN 149/2009, 61/2011, 82/2012, 73/2013, 93/2014 ) definira radno vrijeme kao "vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN broj: 93/08, 23/09, 39/09, 90/10, 89/12) u članku 44. jasno određuje visinu naknade koja se ima platiti službeniku i to za ostvareno radno vrijeme kada je rad organiziran na drugačiji način, a to je u visini naknade za prekovremeni rad (stavak 11.) i u visini ostalih dodataka (rad noću, nedjeljom, blagdanom, itd.).

1.4. U takvom režimu rade službenici pomorske policije, koji su stalno dežurni i na raspolaganju poslodavcu na službenom plovilu, dakle svih 24 sata.

1.5. Iz gore navedenog proizlazi da se prilikom vrednovanja rada tužitelja i bilo kojeg radnika unutar Europske unije ne može uzimati da radnik koristi odmor ako se nalazi na radnom mjestu i na raspolaganju poslodavcu, već da je to radno vrijeme koje se mora platiti radniku.

1.6. Tužitelj je sukladno odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku podnio zahtjev radi mirnog rješenja spora 14. veljače 2019. koji je tužena odbila dopisom broj N-DO-42/19 od 8. travnja 2019.

1.7. Nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja tužitelj je naveo kako se važeći recentni pristup viših sudova ne temelji u propisima Zakona o radu i ne uzima u obzir činjenicu da je tužitelj bio na raspolaganju 24 sata svome poslodavcu – tuženoj, cijelo vrijeme trajanja višednevne službe i da se obračun naknade za 24 satni angažman ne može sačiniti na način da se računa 8 sati odmora jer navedeno nije u skladu s propisima i utvrđenim činjenicama.

1.8. Obračun naknade koji uzima u obzir 8 sati odmora nema uporišta u propisima niti utvrđenim činjenicama jer službenici pomorske policije su dužni 24 sata biti na radnom mjestu – službenom plovilu i stalno su na raspolaganju poslodavcu pa je tužbeni zahtjev tužitelja znatno umanjena u korist tužene, a na štetu tužitelja i u suprotnosti su sa zakonskom definicijom i pojmom radnog vremena jer je tužitelj tijekom višednevne službe na moru cijelo vrijeme i svih 24 sata dužan biti na radnom mjestu – službenom plovilu i biti na raspolaganju poslodavcu jer se obavlja neprekidno i njegovim radnim vremenom smatra se cijelo vrijeme provedeno u takvoj službi i za to mu se mora dati naknada navedeno propisuju Zakon o radu, Kolektivni ugovor, pravni stručnjaci u brojnim stručnim člancima, sud Europske unije u odlukama C-151/02, predmet „ Z od 09. rujna 2003. i C-303/98 predmet „SIMAP” od 03. listopada 2000. i tijela EU u Direktivi 2003/88/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 04. studenog 2003. i odluka Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-184/2018 od 04. travnja 2019.

1.9. Tužitelj drži kako je recentna sudska praksa zauzela stav prema kojem službeniku pomorske policije obzirom na specifičnost službe i nemogućnost napuštanja radnog mjesta tijekom višednevnog boravka na terenu pripada za vrijeme dežurstva i straže pravo na naknadu za prekovremeni rad umanjen za 8 sati dnevnog odmora (Rev-3114/2018, Revd-3734/2020, Revd-4571/2022, Revd-1191/23, Revd- 1231/23 i Revd-1235/23).

1.10. Prema stavu tužitelja sud Europske unije je na jasan način naveo da u situaciji kada je radnik obvezan biti u prostorijama poslodavca i stajati mu na raspolaganju kako bi mogao po potrebi odmah pružiti svoje usluge ne predstavlja "odmor" nego se to vrijeme s pravnog aspekta uvijek mora kvalificirati kao "radno vrijeme" (Rev-3114/18, Revd-3734/20, Revd-4571/22, Revd-1191/23, Revd-1231/23 i Revd-1235/23).

1.11. Tužitelj je također ustrajao kod navoda kako u konkretnom slučaju nije moguće uzeti u obzir isplaćenu naknadu za pasivno i aktivno dežurstvo kao i neto isplaćenu naknadu na ime dodatka za rad u smjenama i turnusima, te umanjiti potraživanje tužitelja za razdoblja kada je utvrđeno da je radio u smjenama i dobio naknadu za istu obzirom da nije postavljen protutužbeni zahtjev niti je istaknut procesnopravni ili materijalnopravni prigovor prijeboja i ne postoje uvjeti za prebijanje navedenih iznosa jer se radi o tražbini iz radnog odnosa.

1.12. Tužitelj drži kako je njegov tužbeni zahtjev osnovan i legitiman jer je poštivao nalog poslodavca i bio cijelo vrijeme službe na radnom mjestu i na raspolaganju poslodavcu i time izvršio svoj dio obveze zbog čega tužena treba vrednovati i platiti tužitelju onu obvezu koju prema njemu nije izvršila, te će donošenje takve odluke biti odraz poštovanja prava radnika zajamčenih ustavom i zakonom, te potvrđenim EU i praksom suda Europske unije.

1.13. Stoga tužitelj končano preciziranim tužbenim zahtjevom nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja sukladno nalazu i mišljenju Centra za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb sačinjenog po vještakinji Petri Blašković, dipl.oecc. potražuje naknadu isplaćenih dodataka na način da je tužitelj bio na raspolaganju 24 sata svom poslodavcu tijekom trajanja višednevne službe koje vrijeme je sukladno važećoj sudskoj praksi umanjio za 8 sati dnevnog odmora i zatražio ukupan bruto iznos od 4.721,02 EUR-a precizirano po mjesecima sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate i naknadnom prouzročenog parničnog troška s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

2.1. Uvidom u izvode iz službene evidencije o radnom vremenu razvidno je da je rad tužitelja zbog specifičnosti poslova pomorske policije, nije bio niti po logici stvari može biti, organiziran kao redovan rad, od ponedjeljka do petka po osam sati dnevno, tjedno 40 sati tjedno, već je isti bio organiziran kroz višednevne službe na moru.

2.2. Naime, konkretni poslovi pomorske policije Rijeka uključuju redovito tijekom cijele kalendarske godine, nadzor državne granice i poslove na moru na području morskog akvatorija Primorsko-goranske županije, odnosno kontrolu prelaska državne granice na pripadajućem graničnom prijelazu i zaštitu dijela državne granice na moru i navedeni poslovi zbog svoje naravi i okolnosti obavljanja, nisu privremenog karaktera, već se ujednačeno obavljaju tijekom cijele kalendarske godine.

2.3. Odredbom članka 57. Kolektivnog ugovora propisano je da ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodne vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno radno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom.

2.4. Odredbom članka 56. stavak 7. KU određeno je da pored terenskog dodatka službenici imaju pravo i na dodatke iz članka 44. KU za svaki stvarno odrađeni sat rada iz čega proizlazi da službenik može ostvariti i prekovremene sate rada, ali uz uvjet stvarno odrađenih sati rada izvan radnog vremena.

2.5. Tužitelju je u spornom razdoblju plaćen dodatak za rad na terenu sukladno članku 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prema kojoj odredbi, za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje osam sati bez obzira na to koliko je dana radio.

2.6. Tuženik je osporio da se tužitelju svi sati preko redovnog rada trebaju računati kao prekovremeni rad (iznad 8 ili 12 sati), a ne kao pasivno dežurstvo jer je u konkretnom slučaju slobodno vrijeme tužitelja koji nesporno radi na terenu, a zbog specifičnosti posla ne može napustiti plovilo vrednovano kao pasivno dežurstvo u smislu odredbe članka 56. stavak 7. KU.

2.7. U utuženom razdoblju djelatnicima na plovilima u višednevnim službama bila su određena pasivna dežurstva. Tužitelju su također isplaćeni dodaci za rad u smjenama i turnusima obzirom da mu je rad organiziran na drugačiji način, te se navedene isplate trebaju odbiti od potraživanja tužitelja ukoliko se zauzme stav da je svaki sat izvan fonda od 40 sati prekovremeni rad.

2.8. Iz navedenog proizlazi da su tužitelju u spornom razdoblju plaćeni svi propisani dodaci na plaću.

2.9. Tuženik je naveo kako je na tužitelju teret dokazivanja postojanja i visine njegove tražbine koja se temelji na tvrdnji o postojanju prekovremenog rada, te tužitelj mora dokazati koliki broj prekovremenih sati je odradio kada se nije odmarao obzirom da je samo paušalno određeno da je tužitelj 16 sati radio a 8 sati se odmarao.

2.10. Tužena je vodila Registar službenih poslova koji sadrži sve podatke na temelju kojih se mogu utvrditi činjenice o ostvarenim satima rada tužitelja jer isti sadrži podatke o vremenu, vrstama obavljenih poslova, broju ostvarenih radnih sati, vremenu smjene ili turnusa, broju ostvarenih sati rada (redovnog i prekovremenog), rezime ostvarenih sati rada u mjesecu s naznakom ukupnog broja sati (sveukupni zbroj sati, broj redovnih i prekovremenih radnih sati, broj sati stvarno odrađenih radom na blagdan, broj dana provedenih na godišnjem odmoru, plaćenom dopustu, bolovanju i na udaljenju iz službe prikaz ukupnog mjesečnog fonda sati, te sati prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, radom u smjenama, radom u turnusu, dvokratnim radom i radom organiziranim na drugačiji način) ostalim razlozima odsutnostima (slobodan dan, prekovremeni premještaj, stručno usavršavanje, neopravdani izostanak, i pripravnost za rad – pasivno dežurstvo), borju ostvarenih sati po vrstama službenih poslova (pozornička, kontaktna i ophodna služba), dežurstvo, poslovi prometa, poslovi osiguranja, suzbijanje kriminaliteta i nadzora državne granice.

2.11. Temeljem podataka upisanih u Registar službenih poslova, ustrojstvena jedinica upisuje podatke o ostvarenim satima rada u Nalog za obračun plaće i dostavlja ga Službi materijalno financijskih poslova nadležnoj za obračun plaće.

2.12. Tuženik smatra kako se u konkretnom slučaju potraživanje tužitelja treba umanjiti za naknadu za aktivno i pasivno dežurstvo, dodatak za rad u smjenama i turnusima uvećano za postotak minulog rada.

2.13. Stoga je tužena predložila odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-8 spisa), odgovor (list 9 spisa), dokumentaciju (list 13-73, 89, 96-101 i 139-248 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka NP (list 104-105 spisa), OP (list 105-106 spisa), AP (list 126- 128 spisa), te je proveden dokaz knjigovodstvenim vještačenjem po pravnoj osobi Centru za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb, a u suglasnosti sa strankama korišteni su zapisnici o saslušanju svjedoka VP, OP i CP u istovjetnoj pravnoj stvari u postupku koji se vodio kod ovog suda pod poslovnim brojem Pr-221/19 (list 116-123 spisa), te sudsku praksu priležeću spisu.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja policijskog službenika Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko goranske, Postaje pomorske policije Rijeka za isplatom neisplaćenih dodataka na plaću za obavljeni prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i u smjenama u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015.

5. Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužitelja cijenio sukladno odredbama članka 42. stavak 1. odnosno 60. stavak 1. Zakona o radu (NN broj 38/95, 54/95, 64/95, 17/01, 82/01, 114/03, 30/04, 137/04, 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZR) koji regulira radno vrijeme kao vremensko razdoblje u kojemu je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca na mjesto gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN broj 92/04 i 143/13, dalje: KU) koji odredbom članka 39. stavak 1. odnosno članka 44. propisuje na koji način osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava kada je u pitanju prekovremeni rad, noćni rad, rad subotom i nedjeljom odnosno rad u drugoj smjeni.

5.1. Odredbom članka 39. stavak 1. koja je istovjetna odredbi članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 92/04, 93/08, 23/09, 39/09, 90/10, 82/12, 143/13 dalje KU) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za noćni rad 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35% te za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik i namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sat 10% i za rad u turnusu 5%. Stavkom 2. propisano je da se dodaci međusobno ne isključuju, a st. 3. da ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom te ukoliko radi na Uskrs, da ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prema st. 4. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada i to u omjeru 1:1,5., dok je stavkom 11. određeno da ako je rad službenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno, a čl. 50. KU propisano je da službenik pred terenskog dodatka ima pravo i na dodatke iz čl. 39. KU.

5.2. Prema odredbi čl. 35. st. 1. KU-a plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, time da su dodaci na osnovnu plaću utvrđeni su Uredbom o plaćama policijskih službenika – dodatak za policijsko zvanje te čl. 87. st. 1. Zakona o policiji kao i gore navedeni dodaci temeljem važećih KU.

5.3. Zakon o policiji (NN 129/00, 41/08, 34/11, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19, dalje ZP) propisuje da je policijski službenik dužan po nalogu nadređenog službenika poslove obavljati duže od punog radnog vremena ako je to nužno radi uspješnog i pravovremenog obavljanja službenog posla, time da istom za rad (iz stavka 1. članka 92. Zakona o policiji) pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane sukladno općim propisima o radu ili kolektivnom ugovoru.

5.4. Odredbom članka 194. ZR-a (koja je istovjetna sa odredbom članka 199. prijašnjeg ZR-a) propisano je da KU obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postali članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor, te je člankom 9. (koja je istovjetna prijašnjoj odredbi članka 12.) istog zakona određeno da ako je neko pravo iz radnog odnosa drugačije uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, da se primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo ako tim zakonom nije drugačije određeno, dok je člankom 90.b. (istovjetno odredbi članka 88. st.1.) propisano da poslodavac kojeg obvezuje Kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom.

5.5. Dakle, u konkretnom slučaju Zakon o radu predstavlja opći propis dok Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o policiji, Uredba o plaćama policijskih službenika te u utuženom razdoblju KU iz 2004. i 2013. predstavljaju lex speciales u odnosu na opći propis.

6. Ovaj sud drži kako među strankama nije sporno:

-da je tužitelj zaposlenik tužene, odnosno policijski službenik MUP-a RH Policijske uprave Primorsko-goranske, Postaje pomorske policije Rijeka,

-da se tužitelj prije pokretanja parničnog postupka obratio tuženoj u svezi mirnog rješenja spora 14. veljače 2019. koji je tužena odbila odgovorom broj N-DO-42/19 od 8. travnja 2019.,

-da je tuženik izdavao tužitelju za utuženo razdoblje od siječnja 2014. do prosinca 2015. višednevne radne naloge,

-da je tuženik na temelju izvještaja sastavljenih na temelju tih radnih naloga vodio evidenciju rada tužitelja na temelju koje evidencije je tužitelju za to utuženo razdoblje isplatio plaću,

-da tuženik nije donio, a niti uručio tužitelju rješenja o preraspodjeli radnog vremena, o korištenju slobodnih dana te o radu u turnusu.

7. Odmjera je ovog suda kako je među strankama sporno:

-pripada li tužitelju pravo na isplatu dodataka na plaću s naslova prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljom, blagdanima kroz utuženo razdoblje,

-da li je tužitelj obavljao „pasivno dežurstvo“ tj pripravnost,

-da li je tuženik tužitelju omogućio korištenje dnevnog i tjednog odmora tijekom višednevnih radnih naloga,

-da li je tužitelj s iskorištenim slobodnim danima u cijelosti nadomjestio ostvareni prekovremeni rad,

-na koji način u konkretnom slučaju organizacija rada tužitelja temeljem radnih naloga tuženika predstavlja prekovremeni rad,

- da li je tužitelju rad organiziran na drugačiji način obzirom da su mu isplaćeni dodaci za rad u smjenama i turnusima i naknada za pasivno i aktivno dežurstvo.

8. Iz iskaza saslušanih svjedoka NP (list 104-105 spisa), OP (list 105-106 spisa), AP (list 126-128 spisa) kao i uvidom u zapisnik o saslušanju svjedoka RP, OP i CP u postupku koji se vodio kod ovog suda pod poslovnim brojem Pr-221/19 (list 116-123 spisa) proizlazi kako je u pomorskom sektoru rad bio organiziran na specifičan način obzirom da se radilo o sektoru u kojem su se obavljali policijski poslovi na moru te se pored vođenja računa o propisima vezanim za rad u policiji moralo voditi računa o propisima vezanim za pomorstvo. Zbog toga su svi djelatnici raspoređeni na brodice morali osim uvjeta za obavljanje policijskih poslova udovoljavati i uvjetima vezanim za obavljanje poslova u pomorstvu. Tuženik je u spornom razdoblju imao brodice tipa A, B i C. Brodice tipa A bile su namijenjene za višednevne službe i obuhvaćale su nadzor državne granice te obilazak otoka Jadranskog akvatorija u nadležnosti PGŽ. Djelatnici raspoređeni u navedene brodice bili su raspoređivani na više dana službe i to u vremenu od 4 do 8 dana tijekom kojih su morali sve vrijeme boraviti na brodici. Isto tako morali su udovoljavati svim potrebnim uvjetima pomorskog zakona za obavljanje takvih poslova. Brodice tipa B bile su predviđene za jednodnevne i višednevne službe, a brodice tipa C samo za jednodnevne službe u trajanju od 8 do 12 sati. I na navedenim brodicama svi djelatnici morali su udovoljavati svim propisanim uvjetima pomorskog zakona. Raspored djelatnika na brodice je rađen na način da se sastavljao radni nalog u kojem je bilo točno naveden dan i vrijeme odlaska na brodicu i dan i vrijeme povratka s brodice. Radnim nalogom bilo je točno određen broj radnih sati na svakoj brodici te je isti iznosio 8, 10 ili 12 radnih sati. Međutim, raspoređeni djelatnici bili su na brodici 24 sata unutar vremena obuhvaćenim radnim nalogom. U utuženom razdoblju radni nalozi su sastavljeni na tjednoj razini, ali i ovisno o konkretnim potrebama posla. Raspored na tjednoj razini je bio izuzetak, a najčešće su rađeni ad hoc ovisno o potrebama posla zbog čega se nije moglo unaprijed obavijestiti djelatnike o tome kada će biti pozvani na brodicu. U navedenom razdoblju obračun plaće djelatnika na brodici vršio se na način da se uzima u obzir broj radnih sati utvrđenim radnim nalogom za svakog djelatnika (uz koeficijent složenosti radnog mjesta i ostalo). Međutim, nije se uzimalo u obzir broj stvarno provedenih radnih sati na brodu obzirom da navedeni djelatnici nakon obavljenog posla odnosno broja radnih sati utvrđenim radnim nalogom nisu mogli kao ostali djelatnici otići kući već su morali ostati na brodici. Djelatnicima na brodici isplaćivao se terenski dodatak iz kojeg su morali snositi troškove prehrane jer su u vrijeme dok su bili raspoređeni na brodice sami kupovali hranu i sami pripremali hranu. Isto tako obračunavana im je naknada za rad vikendom i blagdanom, ali prema broju radnih sati utvrđenim radnim nalogom, a ne prema broju radnih sati koji su stvarno proveli na brodici. Osim ovih naknada djelatnici pomorske policije nisu imali predviđenu bilo kakvu naknadu vezanu za specifičnost obavljanja poslova pomorske policije koja se sastojala u tome da su djelatnici stalno morali biti prisutni na brodici u vrijeme koje im je određeno radnim nalogom. Specifičnosti poslova pomorske policije i djelatnika koji obavljaju te poslove nisu uzete u obzir prilikom utvrđivanja koeficijenta složenosti određenog radnog mjesta. Koeficijenti složenosti određeni su temeljem sistematizacije i naziva radnih mjesta te specifičnosti poslova pomorske policije nisu revalorizirana kroz uvećani koeficijent. Obzirom na specifičnost radnog mjesta bilo je i specifično regulirano radno vrijeme po kojem je radio i imao je obvezu biti na radu na brodu u razdobljima od 3, 5 ili više dana u turnusima u trajanju od 8 ili 12 sati tijekom jednog radnog dana. Preostalo vrijeme (do 24 sata istog dana) morao je provesti na brodu u pripravnosti u slučaju potrebe. U utuženom razdoblju nije se vodilo računa o ostvarenom fondu radnih sati te se moralo poštivati odluku nadređenog o tome kada doći na brodicu. U utuženom razdoblju plaća se obračunavala na temelju koeficijenta radnog mjesta upravitelja stroja uz pravo na terenski dodatak iz kojeg se financirao trošak prehrane jer se hrana kupovala i pripremala, a povremeno se vršila isplata naknade za prekovremeni rad koja naknada se obračunavala na način da bi se uzimalo vrijeme nakon odrađena smjene utvrđene radnim nalogom u kojem je bio naveden početak završetak radnog vremena te ako bi izvan određenog radnog vremena došlo do potrebe hitne intervencije (vađenje osobe iz mora, prijevoz unesrećenih i sl.) kao i naknada za rad vikendom i blagdanom. Isto tako bila je obračunavana naknada za rad noću. Razlog vođenja ovog postupka je u tome što je došlo do razlike u broju stvarno odrađenih radnih sati na brodici i radnih sati koji su obračunati temeljem naprijed opisanih osnova. Naime, zapovjednik i upravitelj stroja imali su dužnost ostati na brodici do dolaska smjene neovisno o tome da li je bio odrađen predviđeni fond radnih sati. U razdobljima izvan aktivnog rada na brodu (pasivni dio) obavljali su se poslovi održavanja broda i ostali tekući poslovi jer su na brodu konstantno uključeni uređaji i sklopovi o kojima je trebalo voditi računa. Spavanje je bilo organizirano (u međuvremenu) odnosno kada bi se obavili svi tekući poslovi. U vrijeme izvan aktivnog dežurstva koje se provodilo na brodici (npr. kada je brod na sidrištu) ovisno o pomorskoj ili policijskoj strani bilo je potrebno određenom broju posadu da budu isto tako u pripravnosti. U policiji se pasivno dežurstvo provodilo na način da je službenik bio kod kuće te je bio dužan biti psihički i fizički spreman da odgovori na poziv.

8.1. Uvidom u radne naloge (list 95-101 spisa) ovaj sud drži utvrđenim kako je tuženik iste izdavao tužitelju u više navrata tijekom jednog mjeseca, a kroz sve mjesece utuženog razdoblja da je iz tih višednevnih radnih naloga razvidno da je tuženik izdavao radne naloge tužitelju u kojima je točno određivao sat i dan početaka rada i sat i dan završetka rada po tim nalozima, određivao radni zadataka te mjesto izvršenja istog.

8.2. Pregledom Izvještaja razvidno je postupanje i obavljeni rad i u kojem vremenu je isti izvršavan, za svakog člana posade, a na temelju tako izdanog višednevnog radnog naloga.

8.3. Uvidom u mjesečnu evidenciju rada tužitelja, te uspoređujući evidenciju s izdanih radnim nalozima te priležećim Izvještajima (list 13-73 spisa) ovaj sud je utvrdio kako evidencija koju je tuženik vodio ne odgovara stvarno odrađenim satima rada tužitelja i da je tuženik evidentirao mjesečni fond sati rada nužan za isplatu osnovne plaće, a posebno ne bi odgovarao kvalifikaciji odrađenih sati. Isto tako, iz evidencije na temelju koje je tuženik vršio obračune i isplate plaća, proizlazi da je tuženik tužitelju davao slobodne dane i tako ih označavao i u vrijeme tužiteljevog tjednog odmora tj. subotom i nedjeljom, obzirom, da je rad kod tuženika bio organiziran kao 40-satni rad u tjednu, ali ne i slobodne dane na način da isti predstavljaju naknadu za odrađeni prekovremeni rad.

8.4. Uvidom u dokumentaciju na listu ......... spisa ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelju u razdobljima kada mu je rad bio organiziran na drugačiji način isplaćen dodatak za rad u smjenama i turnusima kao i naknada za pasivno i aktivno dežurstvo.

9. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva proveden je dokaz knjigovodstvenim vještačenjem po Centru za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb sačinjen po stalnom sudskoj vještakinji Petri Blašković, dipl.oec.

9.1. U svojem pismenom nalazu i mišljenju od 15. rujna 2022. (list 252-276 spisa) dopunjenog sukladno primjedbama tuženika iz pismenog podneska od 10. studenog 2022. i 5. veljače 2023. dopunom od 20. prosinca 2023. (list 356-357 spisa) i 23. svibnja 2025. (list 470-475 spisa) stalni sudski vještak navodi kako je sukladno postavljenoj zadaći vještačenja uzimajući u obzir platne liste tužitelja za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. izvješće o odrađenim radnim satima na brodu, evidenciju sati rada na brodu - višednevne ophodnje utvrdila da je dnevni raspored rada tužitelja određen u dokumentu "radni nalog" koji se izdaje dnevno za jednodnevnu službu ili za višednevne službe koje kontinuirano traju 2 ili više dana s podacima o broju radnih naloga, imenu i prezimenu, vrsti djelatnosti, datumu, vremenu rada, mjestu obavljanja djelatnosti i dnevni odmor u prilogu kojeg prileži "Izvješće o obavljanoj službi."

9.2. U pismenom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak je naveo kako je obračun plaće i dodataka na plaću policijskih službenika propisan člankom 41. i 44. KU za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 90/10, 98/19, 104/13 i 153/13), te člankom 4. Dodatkom 2. KU za državne službenike i namještenike (NN 150/13), a uzevši u obzir evidenciju radnog vremena utvrdila da je tužitelj radio po posebnom rasporedu i da se u pogledu utvrđivanja prekovremenog rada primjenjuje članak 44. stavak 11. KU.

9.3. Stalni sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju navela kako je uvidom u Registar službenih poslova i Izvješća tužitelja utvrdila broj sati rada u svakom pojedinom mjesecu, te je pri obračunu ostvarenih sati uzela u obzir 8 sati odmora unutar 24 sata kada je tužitelj bio na višednevnim plovidbama na koji način je utvrđene sate rada usporedila sa plaćenim satima iz obračunskih isprava što je prikazala u prilogu 1. nalaza.

9.4. Stalni sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju navela kako je uvidom u Registar službenih poslova i Izvješća te usporedbom sa brojem sati iz Obračunskih isprava za isplatu plaća u razdoblju određenom za izradu nalaza i mišljenja utvrdila da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji bi predstavljali sate rada iznad mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad tužitelja.

9.5. U pisanom nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak navela kako je uvidom u dokumentaciju razvidno da je tuženik evidentirao i obračunavao dodatke za rad tužitelja za rad u turnusu kada je primjenjivo, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio, primijenivši propisana uvećanja iz Kolektivnog ugovora i neisključujući međusobne dodatke.

9.6. Stalni sudski vještak je naveo kako je uvidom u dokumentaciju utvrđeno da je tuženik evidentirao i obračunavao dodatke za rad tužitelja za rad u turnusu kada je primjenjivo, rad na dane blagdana, rad subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio primijenivši propisana uvećanja iz Kolektivnog ugovora.

9.7. Stalni sudski vještak je na primjeru nasumično odabranog obračuna plaće za kolovoz 2015. kojeg je tabelarno prikazan na listu 3 nalaza i mišljenja (list 255 spisa) navela kako je razvidno da su dodatci za rad noću subotom, nedjeljom i blagdanom obračunati na broj sati koji su iskazani u obračunskim ispravama.

9.8. U nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak naveo kako je u Tabeli 1. za svaki mjesec prikazao mjesečni fond sati, broj odrađenih sati sukladno podacima iz Registra službenih poslova i izvješćima na način kako mu je naloženo u zadaći vještačenja, te je izvršio usporedbu sa isplaćenim satima iz obračunskih isprava, a na dobivene razlike ukoliko se radilo o satima iznad mjesečnog fonda sati izvršio je obračun potraživanja po osnovi prekovremenog rada, što je sve tabelarno prikazao na listu 4 nalaza (list 256 spisa).

9.9. U nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak naveo kako je u Tabeli 2. prikazao po mjesecima ostvarene sate noću, subotom, nedjeljom i blagdanom za koje je usporedbom s obračunskim ispravama utvrđeno da nisu obračunati pripadajući dodaci i koje je iskazao u koloni 13. na način da je utvrdio ukupan iznos neobračunatih dodataka po mjesecima što je sve tabelarno prikazao na listu 5 nalaza (list 257 spisa).

9.10. Na temelju tako izvršene analize cjelokupne dokumentacije dostavljene u sudski spis vještak je u svojem mišljenju utvrdio kako u razdoblju od 1.siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. uzimajući u obzir sate iskazane u Registru službenih poslova i Izvješćima pod pretpostavkom da je tužitelj koristio 8 sati dnevnog odmora kada je bio na višednevnim plovidbama visina potraživanja tužitelja:

- po osnovi prekovremenog rada iznosi 32.165,82 kn iskazana u Tabeli 1. stupac 10. nalaza i mišljenja,

- po osnovi dodataka za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom iznosi 3.404,75 kn iskazana u Tabeli 2. stupac 13. nalaza i mišljenja,

Slijedom čega ukupno potraživanje tužitelja iznosi 35.570,57 kn.

9.11. Stalni sudski vještak je u Prilogu 1. (list 7-24 nalaza, 259-276 spisa) tabelarno prikazao izračun razlike plaće obuhvaćen nalazom i mišljenjem.

9.12. U pismenoj dopuni nalaza i mišljenja od 20. prosinca 2023. sukladno primjedbama tuženika iz pismenih podnesaka od 10. studenog 2022. i 5. veljače 2023. stalni sudski vještak je izvrši umanjenje izračunate naknade u nalazu i mišljenju od 15. rujna 2022. za naknadu koja je tužitelju isplaćena kada je radio u smjenama i turnusima stalni sudski vještak je naveo kako je prekovremene sate obračunavao na mjesečnoj razini sukladno čl. 44. st. 10 KU za državne službenike i namještenike jer je tuženik u obračunskim listama navodio razdoblja u kojima je tužitelj radio u smjenama i turnusima kao i razdoblje kada je isplaćena naknada za pasivno dežurstvo.

9.13. Stalni sudski vještak je naveo kako je u odnosu na potraživanja za prekovremeni rad i isplaćeni dodatak za rad u smjeni i za rad u turnusu, te naknade za pasivno dežurstvo izvršio prebijanje odnosno umanjio je utvrđenu isplatu te je u Tabeli 1. dopune nalaza i mišljenja od 20. prosinca 2023. sačinio izračun razlike između ukupnog potraživanja utvrđenog u nalazu i isplaćene naknade za smjenski rad i rad u turnusu te naknadu za pasivno dežurstvo što je tabelarno prikazao na listu 356-357 spisa.

9.14. U očitovanju od 28. svibnja 2025. (list 474-475 spisa) stalni sudski vještak je naveo kako je umanjio utvrđeno potraživanje za isplaćenu naknadu za rad u smjenama i turnusima, te je izračune izvršio na način da je umanjio potraživanje za iznose isplaćenih dodataka za rad u smjeni i rad u turnusu za 2015. na koje umanjenje tuženik nije imao primjedbe, te je sukladno primjedbama tuženika u odnosu na izračun isplaćenih naknada za pasivno i aktivno dežurstvo, te dodatak za rad u smjenama i turnusima za 2014. uzeo u obzir uvećanje na ime minulog rada, te je dodatak za rad u smjenama i turnusima uvećao za postotak minulog rada.

9.15. Stoga je vještak tabelarno u Tabeli A uzeo u obzir postotak minulog rada, te je umanjio ukupan iznos potraživanja za isplaćene naknade za smjenski rad i rad u turnusu uvećano za minuli rad prema podacima dostavljenim od tuženika.

10. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži kako je tužbeni zahtjev tužitelja konačno preciziran u pismenom podnesku od 29. kolovoza 2023. djelomično osnovan.

11. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove radnog mjesta policijskog službenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u Policijskoj upravi Primorsko- goranskoj, Postaja pomorske policije Rijeka te mu je rad bio organiziran sukladno odredbi članka 44. stavak 11. KU na drugačiji način. Naime, konkretni poslovi pomorske policije Rijeka uključuju redovito tijekom cijele kalendarske godine nadzor državne granice i poslove na moru na području morskog akvatorija Primorsko- goranske županije, odnosno kontrolu prelaska državne granice na pripadajućem graničnom prijelazu i zaštitu dijela državne granice na moru i navedeni poslovi zbog svoje naravi i okolnosti obavljanja, nisu privremenog karaktera, već se ujednačeno obavljaju tijekom cijele kalendarske godine.

11.1. Službe na plovilima organizirane su sukladno mjesečnom Planu Policijske postaje koji se dostavlja na suglasnost Sektoru za granicu Policijske uprave i to kroz jednodnevne i višednevne službe od 2-7 dana, ovisno o tipu plovila i usklađeno je s Pravilnikom o uporabi i održavanju plovila na način da su jednodnevne službe organizirane u trajanju od 8 ili 12 sati, a višednevne službe organizirane na način da im služba kontinuirano traje od 2 do 7 dana s time da se svaki dan službe računa po 12 sati stvarnog rada. Policijske službenike se raspoređuje na obavljanje zadataka „Posebnim rasporedom rada", koji u pisanom obliku donosi rukovoditelj PP u kojem je određeno vrijeme trajanja rada 8 odnosno 12 sati.

11.2. Na temelju podataka iz "Posebnog rasporeda rada" radnih naloga odnosno izvješća zapovjednika plovila, naloga za prekovremeni rad i naloga za terenski rad, svi podaci se upisuju u registar službenih poslova MUP RH-R 27 koji se na kraju mjeseca upisuju u „Nalog za obračun plaće", poštujući mjesečni fond sati uključujući i sva materijalna prava sukladno članku 44. Kolektivnog ugovora i svim djelatnicima koji su radili noću, subotom, nedjeljom, na blagdan i prekovremeno isplaćivali su se dodaci na plaću.

11.3. Djelatnicima čija je služba obuhvaćala i rad posije podne, takav rad obračunat je kao rad u drugoj smjeni (npr. 10-22 - rad poslije podne od 14-22, 8 sati rada u drugoj smjeni), djelatnicima koji su bili raspoređeni u višednevne kontinuirane ophodne službe na moru kao i nadzore radova u brodogradilištu u trajanju od 2 do 7 dana isplaćivao se terenski dodatak u iznosu od 150,00 kn za svaki dan proveden na plovilu, ako su na terenu bili 7 dana isplaćivalo se 7x150,00 kn za jednodnevne službe nije isplaćivan terenski dodatak, ali su im isplaćivani dodaci na plaću.

11.4. U utuženom razdoblju djelatnicima na plovilima u višednevnim službama nisu bila određena pasivna dežurstva.

11.5. Uvidom u izvode iz službene evidencije o radnom vremenu ovaj sud je utvrdio kako je tužitelj u utuženom razdoblju bio raspoređen na obavljanju poslova pomorske policije u kojem razdoblju mu nije zbog specifičnosti poslova pomorske policije organiziran kao redovan rad, od ponedjeljka do petka po osam sati dnevno, tjedno 40 sati tjedno, već je isti bio organiziran kroz višednevne službe na moru, a u razdobljima kada mu je rad bio organiziran na drugačiji način mu je bio isplaćen dodatak za smjenski rad i rad u turnusu kao i dodatak za pasivno dežurstvo.

12. Ovaj sud drži, a sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske da nije životno i logično da bi efektivni rad službenika trajao neprekidno 24 sata dnevno, četiri do sedam dana uzastopno. Životno i logično je da službenik koji zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti brod tijekom višednevnih službi na moru ima slobodno vrijeme. Tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada ne može se smatrati prekovremenim radom. Stoga, Vrhovni sud RH izražava pravno shvaćanje da pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad iz kolektivnog ugovora službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke i da je odlučna činjenica stvarno odrađeni sati rada tužitelja kroz utuženo razdoblje s obzirom na njegovo radno mjesto i nalog – zapovijed za obavljanje odgovarajućih poslova.

13. Odmjera je ovog suda kako u konkretnom slučaju Direktivom 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenog 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena u članku 2. točka 1. i 2. je definirano radno vrijeme kao vremensko razdoblje u kojem radnik radi, stoji na raspolaganju poslodavcu i obavlja svoje poslove i zadatke u skladu s nacionalnim propisima i/ili praksom, a vrijeme odmora definirano je kao vremensko razdoblje koje nije radno vrijeme, a odluke Suda Europske unije (C-303/98 i C-151/02) predstavljaju odluke u kojima se Sud Europske unije bavio tumačenjem navedene Direktive. Direktiva 2003/88/EZ ne predviđa „siva razdoblja“ koja bi se umetnula između radnog vremena i vremena odmora. Sud Europske unije usvojio je dvostrani pristup na temelju kojeg ono što ne ulazi u pojam radnog vremena ulazi u pojam vremena odmora i obrnuto (Presuda Z C- 151/02). U predmetu B (C-14/04) Sud EU-a je utvrdio da nije prihvatljivo različito računanje vremena dežurstva u odnosu na redovito radno vrijeme. Kvalifikacija radnog vremena, u smislu Direktive 93/104/EZ, vrijeme je tijekom kojega je radnik prisutan na radnom mjestu, neovisno o intenzitetu njegovog rada, a što isključivo proizlazi iz njegove obveze biti na raspolaganju svom poslodavcu.

14. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj tijekom vremena trajanja radnih naloga bio raspoređivan na višednevne službe na plovilu u trajanju od 4 do 8 dana tijekom kojeg vremena je cijelo vrijeme morao boraviti na brodici na način da je tijekom cijelog razdoblja morao biti na radnom mjestu i izvršavati ili biti spreman izvršavati radne zadaće koje su obuhvaćale aktivno dežurstvo, organiziran 24 satni nadzor nad plovilom kroz aktivna dežurstva na plovilu i kroz cijelo vrijeme rada; redovito obavještavanje ovlaštenih osoba o pozicijama na terenu, a pozorničko-ophodno područje u konkretnom slučajevima je izuzetno veliko što proizlazi iz same nadležnosti Policijske uprave – Policijske postaje Pomorske policije u Primorsko-goranskoj županiji i da konkretni poslovi uključuju redovito tijekom cijele kalendarske godine nadzor državne granice i poslove na moru odnosno kontrolu prelaska državne granice na pripadajućem graničnom prijelazu i zaštitu dijela državne granice na moru te da navedeni poslovi zbog svoje naravi i okolnosti obavljanja nisu privremenog karaktera već se ujednačeno obavljaju tijekom cijele kalendarske godine, a da je prisustvo tužitelja na radnom mjestu neophodno i da je u svakom trenutku na raspolaganju poslodavcu kad to zahtijevaju potrebe posla i u kojim situacijama tužitelj mora biti spreman odraditi radni zadatak sukladno opisu svojeg radnog mjesta.

15. Ovaj sud je uzeo u obzir okolnost što tuženik tijekom postupka nije dostavio dokaz da je izvršio preraspodjelu radnog vremena u smislu odredbe iz članka 43. ZR-a niti je o tome donio bilo kakvo rješenje.

16. Isto tako ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. radio u smjenama i turnusima, te je tuženik tužitelju isplaćivao naknadu za rad u smjenama i rad u turnusima u mjesecima u kojima je to primjenjivo odnosno u razdobljima kada je tužitelj radio "na drugačiji način". Tužitelju je također u spornom razdoblju isplaćena naknada za pasivno dežurstvo kada je to primjenjivo.

16.1. Zbog navedenog odmjera je ovog suda kako se u konkretnom slučaju u smislu odredbe članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13, 156/13) koji uređuje pitanje prekovremenog rada kod rada organiziranog na drugačiji način i isplate dodataka za takav rad, a koji dodaci se ne mogu kumulirati sa isplatom naknade za prekovremeni rad je potrebno umanjiti utvrđenu isplatu naknade za prekovremeni rad sa isplaćenom naknadom za rad u smjenama i rad u turnusima (odnosno za rad na drugačiji način u smislu naprijed citirane odredbe) kao i sa dodatkom za pasivno dežurstvo.

17. Stoga ovaj sud drži uzimajući u obzir pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske tužitelju u utuženom razdoblju pripada naknada prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i u smjenama u vrijeme kada je bio raspoređen na obavljanje jednodnevnih i višednevnih službi na moru umanjeno za 8 sati dnevnog odmora, neovisno o činjenici da li po kvaliteti navedeni odmor odgovara stvarnim potrebama tužitelja i tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada, unatoč obveznoj prisutnosti tužitelja na radnom mjestu, ne može se smatrati prekovremenim radom i prilikom isplate plaće ne može se vrednovati kao prekovremeni rad, kao i izvršenu isplatu za rad u smjenama ili turnusima u mjesecima u kojima je to primjenjivo obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj u spornom razdoblju radio i na drugačiji način u smislu odredbe članka 44. stavak 11. KU za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 153/13).

18. Ovaj sud također drži kako se u konkretnom slučaju primjenjuje obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU (isto i čl. 38. st. 12 KU/17) kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Stoga, kada je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka), to taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati.

19. Naime, odredbom članka 93. stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14) propisano je da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaće, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Člankom 93. stavkom 3. ZR-a navedeno je da su isplate navedene u stavku 2. predmetnog članka ovršne isprave, a stavkom 4. da ministar pravilnikom propisuje sadržaj navedenih isprava.

19.1. Obračuni plaće su u cijelosti sukladni Pravilniku o sadržaju obračuna plaće naknade plaće ili otpremnine (NN br. 32/15, 102/15, 35/17) i koji su bili dostavljeni tužitelju prilikom isplate plaće.

19.2. Odredbom članka 5. stavak 1. ZR-a propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni te da stoga evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, dok je odredbom čl. 135. st. 4. ZR-a propisano da je u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. st. 1. ZR-a na propisani način teret dokazivanja radnog vremena na poslodavcu.

19.3. Pri tome je ovaj sud u cijelosti prihvatio navode tuženika kako Registar službenih poslova sadrži sve podatke na temelju kojih se mogu utvrditi činjenice o ostvarenim satima rada tužitelja jer isti sadrži podatke o vremenu, vrstama obavljenih poslova, broju ostvarenih radnih sati, vremenu smjene ili turnusa, broju ostvarenih sati rada (redovnog i prekovremenog), rezime ostvarenih sati rada u mjesecu s naznakom ukupnog broja sati (sveukupni zbroj sati, broj redovnih i prekovremenih radnih sati, broj sati stvarno odrađenih radom na blagdan, broj dana provedenih na godišnjem odmoru, plaćenom dopustu, bolovanju i na udaljenju iz službe prikaz ukupnog mjesečnog fonda sati, te sati prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, radom u smjenama, radom u turnusu, dvokratnim radom i radom organiziranim na drugačiji način) ostalim razlozima odsutnostima (slobodan dan, prekovremeni premještaj, stručno usavršavanje, neopravdani izostanak, i pripravnost za rad – pasivno dežurstvo), borju ostvarenih sati po vrstama službenih poslova (pozornička, kontaktna i ophodna služba), dežurstvo, poslovi prometa, poslovi osiguranja, suzbijanje kriminaliteta i nadzora državne granice. Temeljem podataka upisanih u Registar službenih poslova, ustrojstvena jedinica upisuje podatke o ostvarenim satima rada u nalog za obračun plaće i dostavlja ga službi materijalno financijskih poslova nadležnoj za obračun plaće.

20. Kako je stalni sudski vještak u pismenom nalazu i mišljenju od 15. rujna 2022. i dopunama istog od 20. prosinca 2023. i 23. svibnja 2025. uzeo u obzir radne naloge kojima prileži izvješće o obavljenoj službi, evidenciju o prisutnosti na radu i izvršio izračun da je radno vrijeme tužitelja provedeno na brodu umanjio za dnevni odmor u trajanju od 8 sati unutar svaka 24 sata provedena na moru, a u slučajevima višednevne kontinuirane ophodnje na moru je razdoblja od 0 do 24 sata umanjio za 8 sati dnevnog odmora te je takav izračun tabelarno prikazao na listu 4 i 5 nalaza od 15. rujna 2022. (list 256-257 spisa), te je navedeni iznos umanjio za nesporno isplaćenu naknadu tužitelju za rad u smjenama i dežurstvu uvećanu za minuli rad, te isplaćenih dodataka za pasivno dežurstvo kada je to primjenjivo što je tabelarno prikazao na listu 256-257 i 474-475 spisa, te je navedeni tabelarni prikaz bio jasan i razvidan slijedom čega je sud mogao samostalno umanjiti tužbeni zahtjev tužitelja za isplaćene naknade za smjenski rad i rad u turnusu uzimajući u obzir minuli rad, te naknadu za pasivno dežurstvo koje su prikazane u posebnom stupcu dopune nalaza od 20. prosinca 2023. (stupac 6. Razlika ukupnog potraživanja i isplaćenih naknada u bruto iznosima) na listu 356-357 spisa i Dopune od 23. svibnja 2025. (stupac 5. Razlika ukupnog potraživanja i isplaćenih naknada u bruto iznosima) na listu 474-475 spisa.

20.1. Stoga je sud tužitelju dosudio bruto iznos od 4.308,21 EUR-a kako je to stalni sudski vještak prikazao u stupcu 6. dopune pismenog nalaza i mišljenja od 20. prosinca 2023. (list 356-357 spisa) i dopune od 23. svibnja 2025. (list 474-475 spisa) specificirano po mjesecima, a odbio tužitelja sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 412,81 EUR-a.

20.2. Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 277. ZOO-a u visini propisanoj važećom uredbom o visini stope zatezne kamate te odredbe članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate s time da nije dosudio zakonsku zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u gore navedenim bruto iznosima sukladno odredbi članka 45. stavak 1. i stavak 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04 – u daljnjem tekstu ZPD) kojim je propisano da predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. ZPD-a ili sam porezni obveznik, i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbom članka 45. stavak 4. i stavak 5. ZPD-a kao i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06 i 68/07 – u daljnjem tekstu Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. tog Zakona i članka 11., članka 12. i članka 15. tog Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. ZPD-a te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i stavak 2. ZPD-a. Pri tome isplatitelj obračunati predujam poreza obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku. Slijedom navedenog, obzirom da porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće, uz neto plaće i doprinose, dospijevaju tek s isplatom, isto znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak. Kako tužitelj nije izostavio potraživanje zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jer se obzirom na predenje navedeno na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju to ju je sud odbio s neosnovanim zahtjevom za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenim iznosima bruto plaće iz točke 1. izreke ove presude.

21. Ostali navodi prema stavu ovog suda ne predstavljaju odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari te se sud na njih nije posebno osvrtao.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a obzirom da u odnosu na odbijajući dio tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi, u svezi s članka 155. stavak 1. ZPP-a i tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku prema priloženom troškovniku i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 EUR-a, sastava tužbe (Tbr.7.t.1) u iznosu od 200,00 EUR-a, sastava obrazloženih podnesaka od 27. svibnja 2019., 5. srpnja 2019., 29. kolovoza 2023. i 16. veljače 2024. (Tbr. 8.t.1.) u iznosu od po 200,00 EUR-a, zastupanja na ročištu 13. lipnja 2019., 15. ožujka 2022., 8. rujna 2023., 27. prosinca 2024. i 15. listopada 2025. (Tbr. 9.t.1) u iznosu od po 200,00 EUR-a, zastupanja na ročištu 7. lipnja 2019. (Tbr.1.3.) u iznosu od 100,00 EUR-a, zastupanje na ročištu 16. siječnja 2020. (Tbr. 9.t.4.) u iznosu od 50,00 EUR-a, sve uvećano za PDV i odmjereno sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kao i trošak knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR-a obzirom da je isto bilo nužno za vođenje ovog postupka slijedom čega je tužitelju dosuđen ukupan trošak u iznosu od 3.171,70 EUR-a.

22.1. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi članka 3. ZID ZOO-a (NN 78/15). Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi članka 30. stavak 3. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13 i 93/14).

22.2. Ovaj sud tužitelju nije dosudio trošak sastava ostalih podnesaka zatraženih troškovnikom obzirom da isti nisu bili nužni za vođenje ovog postupka kao niti preostali trošak kojeg je tužitelj zatražio u troškovniku.

23. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Rijeci, 21. studenog 2025.

Sudac:

Lana Hess Vukoša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

Dostaviti:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika