Poslovni broj: P Ob-60/2022-44

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Pavla Lončara 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda mr. sc. Zvonimiru Dodigu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JFP iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Fras, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene DFP iz [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jošku Sprčić, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon usmene, glavne i javne rasprave koja je održana 23. listopada 2025. i zaključena u prisutnosti punomoćnika stranaka, 21. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e:

1. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 328 m2, kuća [adresa] površine 184 m2, gospodarska zgrada površine 20 m2, nadstrešnica površine 30 m2, ukupne površine 562 m2, izvanbračna stečevina tužitelja JFP, oib: [osobni identifikacijski broj], u 9/100 dijela.

2. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži utvrđenje da je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], dvorište površine 328 m2, kuća [adresa] površine 184 m2, gospodarska zgrada površine 20 m2, nadstrešnica površine 30 m2, ukupne površine 562 m2, njegova bračna stečevina, zatim u dijelu u kojem traži utvrđenje da je ta nekretnina njegova izvanbračna stečevina i u daljnjih 1/100 dijela, pa u dijelu u kojem traži od tužene izdavanje isprave podobne za uknjižbu njegova prava suvlasništva u roku od 15 dana koju će u protivnome zamijeniti ova presuda, kao i u dijelu u kojem traži da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Zaprešić, Općinskog suda u Novom Zagrebu, da ovu presudu provede po njenoj pravomoćnosti i ovršnosti u zemljišnoj knjizi katastarske općine [katastarska općina].

3. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da je zajedno s tuženom suvlasnik u izvanbračnoj stečevini koju da čini nekretnina pobliže označena u točki 1. izreke presude. Tvrdi da se radi o nekretnini koju je, istina, tužena stekla dijelom prije zasnivanja njihove izvanbračne zajednice, a dijelom darovanjem od oca za vrijeme trajanja zajednice, međutim, da je nekretnina za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice dograđena, čime joj je povećana vrijednost, pa na temelju ulaganja vršenih u dogovoru s tuženikom smatra da je stekao udio u toj imovini.

2.Stoga tužitelj ustaje tužbom i konačno zahtijeva pravnu zaštitu sadržaja kao u izreci, potražujući usto i nadoknadu troškova parničnog postupka.

3.U odgovoru na tužbu, kao i tijekom cijele parnice, tužena osporava da predmetna nekretnina predstavlja izvanbračnu stečevinu stranaka, pa stoga predlaže tužbeni zahtjev odbiti, a tužitelja suditi na nadoknadu troškova parničnog postupka

4.Tokom dokaznog postupka sud je tako izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Izjave tužitelja od 11. lipnja 2015. i od 16. siječnja 2017., izvadak iz obrtnog registra za tuženika, rješenje o ovrsi ovoga suda broj: Ovr-401/2017 od 7. veljače 2018., prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe od 15. veljače 2017., prijedlog za ovrhu od 19. svibnja 2010. s rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Ljiljane Herceg Miličević broj: Ovrv-4828/2010 od 26. svibnja 2010., Potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 16. studenog 2016., zahtjev za provođenje izvansudske ovrhe od 16. siječnja 2017., obavijest tvrtke Pregare – Art j.d.o.o. od 13. veljače 2017., Odjavu tužitelja kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 16. siječnja 2017., Popis poreznih obveznika na dan 31. listopada 2021., prijedlog za ovrhu od 25. svibnja 2017. s izvatkom iz poslovnih knjiga i rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Ivana Adžije broj: Ovrv-774/2017 od 26. svibnja 2017., ovršni prijedlog od 14. travnja 2014. s rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Ivana Maleković broj: Ovrv-2072/2014 od 14. travnja 2014., rješenje suca za prekršaje od 24. rujna 1991., građevinsku dozvolu od 12. rujna 1990., obračun zajma, Ugovor o kreditu za osobne potrebe od 21. studenog 1979., rješenje Grada Zaprešića od 18. prosinca 2024., Potvrdu Privredne banke Zagreb d.d. od 2. travnja 1990., rješenje Grada Zaprešića od 6. kolovoza 2018., rješenje Ureda državne uprave u Splitsko-Dalmatinskoj županiji od 26. srpnja 2002., Potvrdu Zagrebačke banke d.d. od 31. prosinca 1990., Obavijest o konačnoj otplati kredita od 27. veljače 1990., Urbanističke uvjete od 9. ožujka 1981., Tabularne isprave Stambene zadruge Zagrebstan od 10. prosinca 2018. i 21. siječnja 2019., rješenje Hrvatskih voda od 21. ožujka 2018., Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od 22. travnja 1994. s Izmjenom, Ugovor o kreditu broj 55401-40, rješenje o izvedenom stanju od 18. srpnja 2016., dopis Grada Zagreba, Područnog ureda Zaprešić od 11. studenog 1991., potvrdu ovjere potpisa tuženika od 28. veljače 1980., Ugovor o međusobnim imovinskim pravima i obvezama od 15. veljače 1980., troškovnik iz veljače 1995., situacioni plan s prikazom postojećeg stanja stambeno poslovnog objekta, Ugovor o deponiranju deviznih sredstava od 21. studenog 1979., dopis Jugobanke Zagreb od 17. studenog 1987., projektanska rješenja poduzeća Gras d.o.o. za dogradnju garaže i spremišta i nadogradnju stambenog prostora s Glavnim projektom iz veljače 1995. i arhitektonski snimak izvedenog stanja tvrtke Vinitor d.o.o. iz svibnja 2016., održao je očevid 5. veljače 2025., proveo je građevinsko vještačenje, te je saslušao stranke i svjedoke JF, DF i NF.

4a.Druge dokaze (list 15-24, 40-41, 47-51, 58-80, 84-86, 163-166) sud nije provodio, smatrajući da nisu važni za odlučivanje, jer se odnose na razdoblje nakon prestanka izvanbračne zajednice stranaka i na stvari koje nisu u vezi s predmetom ovog spora.

4b.Da tužitelj nema redovnih prihoda i da nema vrjedniju imovinu, proizlazi, uostalom, i iz rješenja Zagrebačke županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje od 31. siječnja 2024. (list 191-193).

5.Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza, kao i rezultata raspravljanja u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6.Tužitelj, naime, tvrdi da je stekao radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice s tuženom imovinu koja je predmet ove parnice, pa zbog toga zahtijeva od suda da utvrdi izvanbračnu stečevinu i njegov udio u toj imovini od 10/100 dijela.

6a.Okolnost da je presuda zbog sadržaja pružene pravne zaštite u ovomu času, istina, neprovediva u zemljišnim knjigama, ne dovodi u sumnju pravni interes tužitelja za vođenje ove parnice, jer on ima značenje koje ide preko cilja ove parnice u kojoj tužitelj ostvaruje tek dio svojih ovlaštenja, pa mu takva presuda može poslužiti kao temelj i za suštinski istovjetno suđenje u narednoj parnici u kojoj bi ostvarivao slijedeći pravozaštitni zahtjev iz istog bazičnog odnosa u odnosu na tuženu.

7.Tužena, s druge strane, osporava da se radi o izvanbračnoj stečevini.

8.Prema odredbi čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 51/89 – pročišćeni tekst, 59/90, 25/94, dalje: ZBPO), imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

9.Prema odredbi iz čl. 285. ZBPO-a, svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov udio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine.

10.Prema odredbi iz čl. 287. ZBPO-a, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (st. 1.). U slučaju spora (st. 2.) sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

11.Prema odredbi iz čl. 252. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 162/98, dalje: Ob/98), bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

12.Prema odredbi iz čl. 253. st. 1. Ob/98, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

13.Sadržajno jednake odredbe nalaze se u čl. 248. i 249. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 5/15, dalje: Ob/03), kao i u čl. 36. st. 1. i st. 3. važećega Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, 98/19, 47/20 i 49/23, 156/23, dalje: Ob/15).

14.U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da je predmetna nekretnina tužene na adresi u [adresa], koja je sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u naravi dvorište od 328m2, kuća od 184m2, gospodarska zgrada od 20m2 i nadstrešnica od 30m2, nadograđena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice njega i tužene u periodu od 1987. do 2015. -2016. na način da je na mjestu ranije šupe sagrađena radionica na dvije etaže time da je iznad druge etaže nadograđen stambeni prostor koji se proteže dijelom i na površinu kuće, te da je uređeno i ograđeno dvorište gdje su sagrađeni kiosk i nadstrešnica.

14a.Obzirom na period izvanbračne zajednice stranaka, koja je po svojim imovinskopravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, tužitelj je bio dužan dokazati da se radi o izvanbračnoj stečevini, dakle, imovini koju su on i tužena stekli radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, ili pak da potječe iz te imovine, a za razdoblje važenja ZBPO-a i visinu svoga udjela u zajedničkoj imovini i svoj doprinos u stjecanju te imovine.

15.Radi utvrđivanja pravnorelevantnih činjenica od kojih zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva, sud je izveo predložene materijalne i personalne dokaze, održao je očevid i proveo građevinsko vještačenje koje je povjerio stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Mladenu Ožić.

16.Nije sporno da su stranke zaista bile u izvanbračnoj zajednici u periodu od 1987. do 2015.-2016. u kojoj je rođeno i zajedničko dijete (list 175-176) .

17.Nije, također, sporno da je tužena upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, što je, osim toga, utvrđeno i uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu.

18.Uvidom u danu Izjavu tužitelja od 11. lipnja 2015. proizlazi da je njome tužitelj izjavio da nije financijski sudjelovao u "nikakvim izgradnjama, nadogradnjama obiteljske kuće i poslovnog prostora koji se nalaze u [adresa], na adresi [adresa]", dok pak uvidom u Izjavu tužitelja od 16. siječnja 2017. proizlazi da je potonju izjavu tužitelj opozvao jer ju je dao "na nagovor i prisilu" tužene kako njegov sin iz prvog braka ne bi imao pravo na spornu imovinu nakon njegove smrti, dodajući uz to da je "ulagao u nadogradnju radionice u dvije etaže" i da je "gradio malu drvenu kućicu, te nadstrešnicu i ogradu oko kuće".

18a.Okolnost da je tužitelj opozvao ranije danu izjavu od 11. lipnja 2015. i da predmetnom tužbom tvrdi drukčije nego što proizlazi iz sadržaja opozvane izjave otvara mogućnost suštinskoga raspravljanja o svim činjenicama od čijeg postojanja, odnosno nepostojanja zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva.

18b.Samu opozvanu izjavu sud je cijenio kroz prizmu rezultata provedenog parničnog raspravljanja i tužiteljevih razloga njezinog opoziva, pa je u konačnici zato nije prihvatio kao istinitu.

19.Iz danoga iskaza tužitelja proizlazi da su za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka na predmetnoj nekretnini izvršeni zemljani radovi u dvorištu kuće, da je izgrađena betonska ograda oko kuće sa dvoja vrata, da je sagrađena radionica na dvije etaže, proširen je balkon i ulaz u kuću, postavljene su pločice i parket u kući, montirane su sanitarije, nova stolarija, namještaj i rasvjeta, obavljeni su svi ličilački radovi, te je popločeno dvorište gdje su sagrađeni kiosk, opremljen komunalijama, i nadstrešnica. Nadalje, da su svi ti radovi financirani iz zarade stranaka, a on sam je i fizički radio na kući.

20.Iz danoga iskaza tužene, pak, proizlazi da je kuću kupila na kredit u roh bau izvedbi, i to još prije izvanbračne zajednice s tužiteljem (što nije niti sporno), da je podigla dva kredita za unutarnje uređenje kuće koje je otplatila iz svoje zarade, da su prije stupanja u izvanbračnu zajednicu s tuženikom obavljeni zidarski, ličilački i instalaterski i keramičarski radovi u kući, a nakon prestanka zajednice da su dovršeni ličilački, keramičarski i instalaterski radovi u radioni. Nadalje, svi radovi koji su vršeni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice s tužiteljem da su financirani iz sredstava njezine zarade, kao i novčanih sredstava darovanih joj od strica i oca, te da je i ona sama fizički radila na kući.

20a.Dakle, iz iskaza tužitelja proizlazi da je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka sagrađena radionica na dvije etaže i stavljena prozorska stolarija, te da je uređeno i ograđeno dvorište kuće gdje su sagrađeni kiosk i nadstrešnica, što u svom iskazu ne spori ni tužena, a proizlazi uz to i iz materijalnih dokaza provedenih na glavnoj raspravi – to jest, iz rješenja suca za prekršaje od 24. rujna 1991., građevinske dozvole od 12. rujna 1990., Uvjerenja o uvjetima uređenja prostora od 22. travnja 1994. s Izmjenom, dopisa grada Zagreba, Područnog ureda Zaprešić od 11. studenog 1991., zatim troškovnika iz veljače 1995., situacionog plana s prikazom postojećeg stanja stambeno poslovnog objekta, te iz projektanskih rješenja poduzeća Gras d.o.o. za dogradnju garaže i spremišta i nadogradnju stambenog prostora s Glavnim projektom iz veljače 1995.

20b.Da je iznad druge etaže nadograđen stambeni prostor koji se proteže dijelom i na površinu kuće, utvrđeno je na očevidu, što u svom iskazu ne spori niti sama tužena, a proizlazi uz to i iz provedenih netom citiranih materijalnih dokaza.

20c.Također, iz iskaza tužitelja proizlazi i da nadogradnja ima kompletne sanitarije (dva WC-a s kupaonicama), te balkon i manji skladišni prostor (garderobu), što je utvrđeno na očevidu, a u svom iskazu ne spori ni tužena. Okolnost, pak, da je tužena prije zasnivanja izvanbračne zajednice s tužiteljem kupila keramiku i sanitarije koje su montirane kasnije za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka (nisu mogle biti montirane ranije jer je za vrijeme njihove zajednice izvršena nadogradnja) nema utjecaja na građevinsku vrijednost nadogradnje.

20d.Da je nadogradnja opremljena električnim i vodovodnim instalacijama, utvrđeno je na očevidu, proizlazi uz to i iz iskaza tužitelja o ugradnji WC-a, sanitarne opreme i rasvjete, a u skladu je i s provedenim gore citiranim materijalnim dokazima (isprave poduzeća Gras d.o.o.) o ugradnji podžbukne instalacije.

20e.Da je grijanje nadograđenog dijela objekta izvedeno na plin, utvrđeno je na očevidu, te između stranaka nije niti sporno.

20f.Prema tome, iz danih iskaza stranaka, koje je sud cijenio kako svaki za sebe, tako i u skladu s drugim dokazima provedenim na glavnoj raspravi, utvrđeno je da su stranke za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice nadogradile kuću na adresi u [adresa] na način da su sagradile radionu na dvije etaže koju su opremile stolarijom, komunalnim instalacijama struje, voda i plina, kompletom sanitarija, da je iznad druge etaže stambeni prostor koji s dijelom koji se proteže na površinu kuće tvori jedinstveni stambeni prostor, te da su u dvorištu sagradile kiosk i nadstrešnicu. Također, proizlazi i da su svi ti radovi financirani u cijelosti iz zarade jer tužena ničime ne dokazuje da je bila doista obdarena značajnim svotama novca od svog strica i oca koje da je potrošila na te radove. Prema ocjeni ovog suda, puno je logičnija i životno je puno uvjerljivija tvrdnja tužitelja da su on i tužena zajedno trošili svoje zarade na predmetne radove i da je on svojim fizičkim radom doprinio stjecanju sporne imovine od tvrdnje tužene koja to negira, tvrdeći da je samo ona trošila svoju zaradu na te radove i da je samo ona fizički sudjelovala u tim radovima. Štoviše, već sama činjenica da je barem jedna od stranaka financirala sporne radove u cijelosti iz svoje zarade, dokazuje a limine postojanje izvanbračne stečevine u smislu prethodno već citiranih propisa obiteljskog prava. Sama, pak, činjenica prezaduženosti tužitelja na koju se poziva tužena, koja nije ni sporna, ne znači da tužitelj nije zarađivao, nego samo da nije podmirivao svoje dospjele novčane obveze. Obzirom da stranke nisu dostavile podatke o svojoj zaradi tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice, sud je, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221a. ZPP-a - koja ovdje terete obje stranke jednako (jer je svaka stranka dužna dokazati istinitost onih tvrdnji na koje se poziva), uzeo da je njihov doprinos po toj osnovi u smislu odredbe čl. 287. ZBPO-a bio podjednak.

20g.Što se tiče brige oko odgoja i podizanja zajedničkog djeteta i vođenja poslova u kućanstvu, sud cijeni da je i po toj osnovi u smislu odredbe čl. 287. ZBPO- a njihov doprinos bio podjednak jer su i jedan i drugi bili u samostalnom zanimanju i jednako poslovno angažirani i radili su terenski (tužitelj je po rezultatima dokazivanja izrađivao reklame, a tužena se bavila ugostiteljstvom), pa su često izbivali iz kuće, što znači da su teret brige oko odgoja i podizanja djeteta i vođenja kućanstva morali dijeliti zajednički i podjednako.

21.Iz iskaza svjedoka JF i DF u bitnom proizlazi da su stranke za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice nadogradili postojeću kuću, da je tužitelj izrađivao reklame, imao dosta posla i dobro zarađivao, a iz iskaza svjedoka NF proizlazi da je s još jednim radnikom kraće vrijeme radio kod tužitelja u radionici na adresi predmetne nekretnine.

21a.Sud je prihvatio iskaze potonjih svjedoka u pogledu nadogradnje kuće i rada tužitelja jer se temelje na njihovim neposrednim zapažanjima i na razgovoru sa strankama, a u tom pogledu nisu u suprotnosti niti s iskazima samih stranaka, kao niti s materijalnim dokazima provedenim na glavnoj raspravi.

22.Dakle, na temelju tako postignutih rezultata parničnog raspravljanja sud je utvrdio da predmetna nekretnina u dijelu u kojem je tijekom trajanja izvanbračne zajednice stranaka nadograđena na prethodno opisani način predstavlja izvanbračnu imovinu stranaka, jer je u odnosnom dijelu stečena radom za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice, to jest novčanim sredstvima iz zarade, kao i fizički radom obje stranke zajedno te da su stranke u stjecanju te imovine podjednako doprinijele radom iz radnog odnosa, radom u kućanstvu i brigom oko odgoja i podizanja njihova djeteta.

23.Radi procjene sadašnje vrijednosti tako izvršenih ulaganja u predmetnu nekretninu i utvrđivanja da li je njima u građevinskom smislu izmijenjen identitet ranije stvari, sud je izveo dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Mladenu Ožić dipl.ing.arh.

24.Iz konačnih zaključaka provedene građevinske ekspertize (list 208-224 232, 246-247 i 256-269) tako proizlazi da procjena udjela ukupne vrijednosti ulaganja u odnosu na cijelu nekretninu iznosi 20/100 dijela, odnosno bez uračunatih uzgrednih troškova 16/100 dijela, te da je takvim ulaganjima došlo do promjene identiteta ranije stvari čime je nastala nova stvar.

25.Svoj stručni nalaz i mišljenje vještak je detaljno usmeno obrazložio na ročištu glavne rasprave održanom 23. listopada 2025. kad, je djelomično prihvaćajući prigovore tužene, izmijenio udio ukupne vrijednosti ulaganja u predmetnu nekretninu u odnosu na cijelu nekretninu, a što ne predstavlja razlog zbog kojeg bi tužena imala pravo dodatno se pisano izjašnjavati i zbog toga provocirati odgodu glavne rasprave.

26.Sud je potpuno prihvatio zaključke građevinske ekspertize smatrajući ih vrlo stručnim i valjano obrazloženim. Iako sud nema stručnog znanja potrebnoga za razjašnjenje svih okolnosti dane građevinske situacije, prihvatio je nalaz i mišljenje potonjeg vještaka iz razloga jer je našao da izneseni stavovi i odgovori mogu odoljeti baš svakoj kritici zasnovanoj na pravilima logičkog zaključivanja i životnog iskustva, a osim toga, u mišljenjima vještaka nema proturječja ili nedostataka, niti se pak, unatoč kritičkoj analizi tužene, pojavila bilo kakva sumnja u pravilnost konačnih zaključaka vještva.

27.Dakle, na temelju provedenog građevinskog vještačenja utvrđeno je da udio ukupne vrijednosti ulaganja stranaka u predmetnu nekretninu za vrijeme trajanja njihove izvanbračne zajednice u odnosu na cijelu nekretninu iznosi 20/100 dijela, odnosno bez uračunatih uzgrednih troškova 16/100 dijela, te da je takvim ulaganjima došlo do promjene identiteta ranije stvari čime da je nastala nova stvar, a što tužitelju dopušta postavljanje stvarnopravnog zahtjeva za pružanje pravne zaštite.

28.Prema stručnom zaključku vještaka uzgredni troškovi obuhvaćaju trošak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole, trošak legalizacije, geodete, nadzora nad gradnjom, pristojbi, komunalnih priključaka, doprinosa, kazni i razlike doprinosa, te da je, zbog manjka isprava o njihovoj visini i plaćanju, određen paušalni iznos od 7% po toj osnovi - 3% za izradu raznih projekata, 2% za nadzor nad gradnjom i 2% za razne takse doprinose i priključke. Da su takvi troškovi doista nastali, vještak zaključuje iz činjenice da je kuća sagrađena, legalizirana i priključena na odgovarajuću komunalnu infrastrukturu, što logičkom nuždom prihvaća i ovaj sud.

29.Obzirom da je iz provedenih prethodno već citiranih materijalnih dokaza vidljivo da je dio tih troškova (trošak ishođenja građevinske dozvole, izrade projekta, pristojbi za gradnju i komunalne priključke, nadzora nad gradnjom, kazne) nastao za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a dio (kazne i razlike doprinosa u legalizaciji) nakon njezinog prestanka te da nema dokaza koliko svi oni ukupno iznose, sud je, na temelju već navedenih zaključaka, uzeo da su one troškove koji su nastali za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka stranke snosile zajednički iz svoje zarade, a one troškove koji su nastali kasnije, nakon njezina prestanka, da je snosila tužena iz svoje imovine, pa je, primjenom odredbe iz čl. 223. ZPP-a, po slobodnoj ocjeni, uzeo da je doprinos stranaka u stjecanju sporne imovine i po toj osnovi bio podjednak.

30.Rezimirajući u konačnici naprijed izloženo sud zaključuje da predmetna nekretnina doista predstavlja izvanbračnu stečevinu stranaka u omjeru 9/100 dijela u korist tužitelja i 91/100 dijela u korist tužene, te je, shodno odredbama iz čl. 277. i čl. 285. ZBPO-a, čl. 252. Ob/98, čl. 248. Ob/03 i čl. 36. st. 1. Ob/15, odlučio kao u točkama 1. i 2. izreke presude.

31.U konkretnom slučaju tužitelj zahtjeva utvrđenje bračne stečevine iako u tužbenim navodima upire na izvanbračnu zajednicu života i imovine stranaka. Budući da je izvanbračna zajednica, pa tako i imovina, izjednačena po svim svojim učincima s bračnom, znači da je sadržana u onoj bračnoj, zbog čega je, primjenom pravila da je u većem sadržano manje, u odnosu na takav zahtjev tužitelja odlučeno, također, kao u točkama 1. i 2. izreke presude.

32.Što se tiče zahtjeva za izdavanjem isprave podobne za zemljišnoknjižni upis, treba navesti da je to zahtjev obveznopravne naravi kojim se tuženika obvezuje izdati ispravu podobnu za upis određenoga stvarnog prava u zemljišne knjige. Od tuženika se, dakle, može zahtijevati izdavanje takve isprave ako on nije ispunio svoju obvezu koja proizlazi iz pravog posla koji je osnova za stjecanje prava vlasništva na nekretninama. U konkretnom slučaju tužitelj nije stekao pravo suvlasništva na temelju pravnog posla, nego na temelju zakona, te se slijedom toga ne nalazi u bilo kakvom obveznopravnom odnosu prema tuženoj, zbog čega je u odnosu na takav zahtjev tužitelja odlučeno kao u točki 2. izreke presude.

33.Obzirom da se u zemljišnu knjigu upisuju stvarna prava, a da je ovom presudom, u njezinom deklaratornom dijelu utvrđen udio tužitelja zajedničkoj imovini u smislu čl. 285. ZBPO-a, a ne i njegov suvlasnički dio u smislu čl. 287. ZBPO-a, čl. 253. st. 1. Ob/98, čl. 249. st. 1. Ob/03 i čl. 36. st. 3. Ob/15, nema uvjeta da se naloži njezina provedba u zemljišne knjige, zbog čega je u odnosu na takav zahtjev tužitelja odlučeno, također, kao u točki 2. izreke presude.

34.O troškovima parničnog postupka odlučeno je temeljem odredbe iz čl. 154. st. 4. ZPP-a.

35.Naime, tužitelj je najprije istaknuo deklaratorni zahtjev koji se u pogledu visine svog udjela obvezao određeno postaviti tek nakon što se provede građevinsko vještačenje. Takav tužbeni zahtjev tužitelj je stavio na glavnoj raspravi odmah nakon dopune vještva, što ne predstavlja niti preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. ZPP-a, niti djelomično smanjenje tužbenoga zahtjeva na koje bi se trebalo primijeniti pravilo o povlačenju tužbe iz čl. 193. st. 2. ZPP-a. Nadalje, tužitelj je s tako postavljenim prvoistaknutim tužbenim zahtjevom uspio istina u pretežnom dijelu, ali, s druge, pak, strane, nije uspio s preostala dva objektivno kumulirana tužbena zahtjeva u odnosu na koje je, dakle, tužena uspjela u cijelosti. Takav uspjeh stranaka, koji se ne može matematički točno obračunati, sud navodi na zaključak o uspjehu stranaka u ovomu sporu u približno jednakim dijelovima, što onda opravdava i odluku da svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka, zbog čega je, u odnosu na parnične troškove, odlučeno kao u točki 3. izreke presude.

36.Slijedom svega navedenog i obrazloženog, presuđeno je kao u izreci.

U Zaprešiću 21. studenog 2025.

Sudac:

mr. sc. Zvonimir Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave presude pod uvjetima iz članka 335. i čl. 348. ZPP-a. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju, po pun.,

2. Tuženoj, po pun.