REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2059/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska2, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 24. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 21. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska2, iznos od 2.180,51 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 16. travnja 2020. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.752,33 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 21. studenoga 2025., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da potražuje 50 % iznosa kojeg je isplatio svom osiguraniku s kojim ima sklopljen ugovor o kasko osiguranju vozila reg. oznaka [registarska oznaka]. Ističe da se 13. veljače 2020. dogodila prometna nezgoda u Vodicama, Ulica Pavla Šubića 8 na način da se osiguranik tužitelja kretao sporednom cestom s koje je izlazio na glavnu cestu te je poduzeo tu radnju, a da nije propustio sva vozila. Međutim, vozilo osigurano kod tuženika, reg. oznaka Š koje se kretalo cestom s prednošću prolaska se u trenutku prometne nezgode nije kretalo sredinom svoje obilježene prometne trake već je prešlo na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Tužitelj je po kasko osiguranju svom osiguraniku isplatio iznos od 4.358,42 EUR / 32.838,52 kn. U ovom postupku, objašnjava tužitelj, potražuje 50 % u iznosu od 2.180,51 EUR / 16.419,32 kn. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi iznos od 2.180,51 EUR sa zateznim kamatama počev od 16. travnja 2020.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da je vozilo osigurano kod tuženika sudjelovalo u navedenoj prometnoj nezgodi. Ne osporava visinu. Ističe prigovor isključive odgovornosti osiguranika tužitelj koji je počinio prekršaj iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Objašnjava da je osiguranik tužitelja bio dužan propustiti sva vozila zbog čega je njegovo postupanje isključivi uzrok nastanku prometne nezgode. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a, PU šibensko-kninska, PPP Šibenik, klasa: 211-04/20-P/3758, ur.br.: 511-13-11/06-P-67-4/20 od 4. veljače 2020. (listovi 36. i 37. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 2080 0320 0274 (listovi 39. – 42. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 2080 0320 0274 (listovi 39. – 42. spisa), podatake o prometnoj nezgodi HUO-a od 13. veljače 2020. (list 43. spisa), obvezni prekršajni nalog vozaču ŠŠ, osiguraniku tužitelja (list 102. spisa), situacijski plan (listovi 108. i 109. spisa), službene zabilješke od 14. veljače 2020. (listovi 112. i 113. spisa), saslušao svjedoka ŠŠ (listovi 132. i 133. spisa), svjedok KŠ (listovi 146. i 147. spisa), pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića od 7. srpnja 2025. (listovi 153. – 159. spisa) te usmeno iznošenje nalaza i mišljenja (list 174. spisa).

4. Raspravnim rješenjem od 12. studenoga 2025. (list 175. spisa) sud je odbio daljnje predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, što će biti još dodatno obrazloženo. Navedeno se posebice odnosi na provođenje novog prometnog vještačenja jer je prometno vještačenje sačinjeno u ovom predmetu sud prihvatio kao stručno, detaljno i obrazloženo, a posebice stoga što je prometno vještačenje sukladno ispravama u spisu. Vještak je prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja odgovorio na sva pitanja te je sud iz odgovora vještaka mogao, na razini izvjesnosti, otkloniti sve prigovore stavljene po tuženiku.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 2.180,51 EUR na ime 50 % iznosa naknade štete koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku, s kojim ima sklopljen ugovor o kasko osiguranju, zbog štete nastale na vozilu osiguranika, reg. oznaka [registarska oznaka], uslijed sudjelovanja u prometnoj nezgodi koja se dogodila 13. veljače 2020. u Vodicama.

7. Između stranaka nije sporno da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo kasko osigurano kod tužitelja. Između stranaka nije sporno da je u vrijeme štetnog događaja vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] imalo sklopljeno s tuženikom ugovor o obveznom automobilskom osiguranju. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja 13. veljače 2020. u Vodicama, Ulica Pavla Šubića 8. Nije sporno da su u štetnom događaju sudjelovala vozila reg. oznaka [registarska oznaka], vozilo kasko osigurano kod tužitelja, te vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], vozilo osigurano kod tuženika obveznim automobilskim osiguranjem. Nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku isplatio ukupan iznos od 4.358,42 EUR / 32.838,52 kn. Nije sporan dan isplate (16. travnja 2020.). Nije sporna visina štete.

8. Međutim, između stranaka sporna je suodgovornost.

9. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

10. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

11. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

12. Iz potvrde MUP-a, PU šibensko-kninska, PPP Šibenik, klasa: 211-04/20- P/3758, ur.br.: 511-13-11/06-P-67-4/20 od 4. veljače 2020. (listovi 36. i 37. spisa) proizlazi da je vozaču ŠŠ, koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koje je u vrijeme štetnog događaja bilo kasko osigurano kod tužitelja, izdan prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019 – dalje u tekstu: ZOSPC).

13. Ujedno, iz iste potvrde od 14. veljače 2020. proizlazi da je vozaču KŠ, koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koje je u vrijeme štetnog događaja imalo obvezno automobilsko osiguranje kod tuženika, naplaćena novčana kazna zbog počinjenja prekršaja iz čl. 46. st. 1. ZOSPC-a.

14. Uvidom u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz automobilskog kaska br. 2080 0320 0274 (listovi 39. – 42. spisa) proizlazi da je u prijavi napisan opis štetnog događaja i to na način da se vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kretalo Šubićevom ulicom, u smjeru zapad-istok, dok je u odnosu na dinamiku samog štetnog događaja prijavitelj osiguranog slučaja uputio na policijski zapisnik koji je priložio prijavi.

15. Izvadak iz podataka o prometnoj nezgodi HUO-a od 13. veljače 2020. (list 43. spisa) potvrđuje navode iz policijske potvrde u pogledu dinamika nastanka štetnog događaja te u pogledu izdavanja prekršajnog naloga, odnosno naplate novčane kazne.

16. Nadalje, uvidom u policijski spis vidljiv je izdan obvezni prekršajni nalog vozaču ŠŠ, osiguraniku tužitelja (list 102. spisa). Ujedno je vidljivo da je osiguranik tužitelja ŠŠ podnio prigovor protiv obveznog prekršajnog naloga. U prigovoru stoji navodi okrivljenika da nisu ostvarena obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Ne stoje nikakvi određeni prigovori, već prigovori istaknuti samo paušalno (listovi 97. i 98. spisa).

17. Policijskom spisu prileži i situacijski plan (listovi 108. i 109. spisa) koji potvrđuju dinamiku nastanka prometne nezgode iz potvrde MUP-a od 13. veljače 2020. te podataka o prometnoj nezgodi s stranica HUO-a. Iz situacijskog plana vidljivo je da osiguranik tužitelja skreće iz odvojka Ulica Pavla Šubiće na Ulicu Pavla Šubića, u desno dok se osiguranik tuženika kreće u cijelosti suprotnom prometnom trakom, koja nije namijenjena za njegov smjer kretanja. Iz situacijskog plana ne proizlazi da je osiguranik tuženika prošao samo dijelom, pa čak ni u pretežnom dijelu na suprotnu prometnu traku, već proizlazi da se osiguranik tuženika u cijelosti kretao suprotnom prometnom trakom, koja nije namijenjena za njegov smjer kretanja i to čak ne sredinom suprotne prometne trake, već bliže lijevoj bankini.

18. Iz službene zabilješke od 14. veljače 2020. (list 112. spisa) proizlazi da su policijski djelatnici obavili razgovor s ŠŠ, vozačem vozila osiguranog kod tužitelja koji je naveo da se kretao do kraja ulice prema raskršću s drugom ulicom, dolaskom do raskršća, zaustavio se, pogledao ulijevo, nije bilo nikoga i krenuo skretati prema desno i u tom trenutku je vidio kako dolazi auto prema njemu i da je vozaču u tom autu glava bila sagnuta prema dolje. Taj vozač bio je djelomično na njegovoj strani i udario u njegovo vozilo.

19. Policijski djelatnici su istog dana obavili i obavijesni razgovor s KŠ (list 113. spisa) koji je naveo da se kretao ulicom prema magistrali, kad je došao do ravnog dijela ceste, gdje se nalazi gradilište, sjetio se da ne zna gdje mu je mobitel. Spustio je nakratko glavu da vidi da mu nije ispao negdje u vozilu i kad je podigao glavu djelomično je bio na suprotnoj prometnoj traci i udario je vozilo koje mu je dolazilo iz bočne ulice.

20. Sud je saslušao vozača vozila kasko osiguranog kod tužitelja ŠŠ, na ročištu 30. srpnja 2024. (listovi 132. i 133. spisa) koji je naveo da se kretao sporednom ulicom u namjeri da skrene desno u Šubićevu ulicu. Kretao se vrlo sporo. Vidio je da s njegove desne strane stoje parkirani automobili. Već je izašao na cestu kada je vidio vozilo osigurano kod tuženika na udaljenosti 50 – 70 m od njega. Vozač u tom vozilu spustio je glavi i prešao u traku namijenjenu za suprotan smjer. On je već ušao u raskršće pa nije mogao izbjeći sudar. Nije se mogao maknuti zbog parkiranih automobila. Nije kočio jer se kretao vrlo sporo. Sjeća se da mu je vozač iz drugog vozila rekao da mu je ispao mobitel. Taj vozač je odmah preuzeo odgovornost na sebe. Ne sjeća se jesu li pomicali automobile ali se sjeća da se promet normalno odvijao. Već je bio na glavnoj cesti kada se dogodio udar. Misli da se drugi vozač kretao velikom brzinom. Svjedok ŠŠ sačinio je i rukom skicu dinamike nastanka štetnog događaja na ročištu na kojem je saslušan (list 136. spisa). Skica potvrđuje navode svjedoka ŠŠ. Iz skice proizlazi da je vozač vozila osiguranog kod tuženika bio u cijelosti u traci namijenjenoj za suprotan smjer kretanja vozila.

21. Na ročištu 6. studenoga 2024. saslušan je svjedok KŠ (listovi 146. i 147. spisa) koji je naveo da ništa nije bio kriv. Vozio se glavnom cestom, a iz sporedne je izletjelo drugo vozilo. Prešao je dijelom svog vozila u lijevu traku i nije vidio to drugo vozilo. Vozio je otprilike sredinom prometnice. Nije kočio ni on, a ni drugi vozač. Nije vozio velikom brzinom, oko 10 km/h. Rekao je policajcima da je dijelom ušao u suprotnu traku. Protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak.

22. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ŠŠ jer je iskazivao suglasno ispravama u spisu. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka KŠ jer je iskaz navedenog svjedoka sam sebi proturječan, a posebice stoga što je proturječan ispravama u spisu, posebice samom prekršajnom spisu, odnosno plaćenoj novčanoj kazni za počinjeni prekršaj, izostanku navoda koje je svjedok dao pred policijskim djelatnicima, zbog čega sud nije mogao prihvatiti iskaz svjedoka KŠ, kao istini.

23. Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Peri Todoroviću koji je sačinio nalaz i mišljenje od 7. srpnja 2025. (listovi 153. – 159. spisa). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je primarni kontakt u sudaru uspostavljen između lijevog dijela prednje strane vozila osiguranika tužitelja i prednjeg lijevog vrha vozila osiguranika tuženika. Do dolaska policije, vozila su maknuta s mjesta konačnog zaustavljanja. S kolnika su maknuti polomljeni i otpali krupniji, plastični dijelovi, zbog čega nije moguće precizno utvrditi mjesto sudara. Uvažavajući položaj sitnih krhotina plastike na kolniku, proizlazi da se mjesto sudarala nalazilo u raskršću, na prometnoj traci ceste s prednošću prolaska, na koju je sporedne ceste skretalo vozilo osiguranika tužitelja. Vještak je označio najvjerojatnije mjesto sudara i sudarni položaj vozila. Zbog toga što su vozila maknuta s mjesta konačnog zaustavljanja nije moguće na egzaktan način utvrditi brzinu jednog i drugog vozila u trenutku sudara. Moguća je procjena brzine. Osiguranik tužitelja mogao se kretati 15 – 20 km/h. Iz sporedne ceste je desnim skretanjem ulazio u raskršće te je u potpunosti bio prepriječen preko trake na koju je skretao. Osiguranik tuženika kretao se 15 – 20 km/h te se većim dijelom gabarita kretao po sebi lijevoj prometnoj traci. Osiguranik tužitelja bi štetni događaj izbjegao da je odgodio ulazak u raskršće i da je propustio vozilo osiguranika tuženika da nesmetano prođe. Osiguranik tuženika bi štetni događaj izbjegao da se vozilom kretao po sebi pripadajućom desnoj prometnoj traci ceste s prednošću prolaska.

24. Prigovore protiv nalaza i mišljenja istakao je tuženik u podnesku od 14. kolovoza 2025. (listovi 161. i 162. spisa). Tuženik nije iznosio prigovore u podnesku do 15. rujna 2025.

25. Sud je pozvao vještaka Peru Todorovića na glavnu raspravu 12. studenoga 2025. radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja (listovi 173. i 174. spisa) na kojoj je vještak naveo da je u nalazu i mišljenju analizirao na koji način jedan i drugi sudionik predmetnog štetnog događaja su mogli izbjeći štetni događaj. Iz navedenog je proizašlo da bi osiguranik tuženika štetni događaj izbjegao da se po cesti s prednošću prolaska svojim vozilom kretao po pripadajućoj desnoj prometnoj traci. Ujedno bi osiguranik tužitelja štetni događaj izbjegao da je propustio vozilo osiguranika tuženika da nesmetano prođe cestom s prednošću prolaska. Odgovorio je da je bitno da se vozilo osiguranika tuženika dobrim dijelom svojih gabarita kretalo po lijevoj prometnoj traci, a ono što nalaže zakonodavac jeste da se vozilo mora kretati sredinom širine za smjer kretanja predviđene desne prometne trake. U varijanti da se vozilo osiguranika tuženika kretalo po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo, bez obzira što osiguranik tužitelja nije poštivao pravilo ulaska sa sporedne ceste u raskrižje s cestom s prednošću prolaska kojom se kretalo vozilo osiguranika tuženika. Naveo je da je osiguranik tužitelja bez obzira na parkirana vozila uz raskrižje imao mogućnost punog pregleda trake na koju je skretao. Naime, osiguranik tužitelja je mogao skretati u raskrižju u desnu stranu isključivo i jedino ako je prometna traka na koju je skretao bila slobodna. Imao je tehničku mogućnost okretanjem glave vidjeti stanje na toj prometnoj traci pa s tim u vezi onda odlučiti da li ostati stajati (što mu je bila obveza bez obzira na način kretanja vozila osiguranika tuženika) ili se eventualno ukoliko je traka na koju je skretao bila slobodna od vozila.

26. Nakon usmeno danog nalaza i mišljenja tuženik je ustrajao kod prigovora te predložio provođenje novog prometnog vještačenja. Takav dokazni prijedlog sud je odbio, što je prethodno već obrazloženo.

27. Sud je u cijelosti prihvatio kao detaljno i profesionalno sačinjen nalaza i mišljenje po vještaku Peri Todoroviću ovom predmetu. Činjenica što je tuženik ostao kod prigovora i istakao novi dokazni prijedlog provođenja novog prometnog vještačenja, odnosno što se tuženik ne slaže s nalazom i mišljenjem ne može, samo po sebi, značiti da je potrebno provoditi novo prometno vještačenje. Prometno vještačenje sačinjeno po vještaku Todoroviću detaljno je odgovorilo na zadatak suda – dinamika nastanka prometne nezgode, odnosno mogućnost izbjegavanja prometne nezgode u konkretnom predmetu. Valja pritom navesti da je sud prilikom provođenja postupka dužan postupati po odredbi iz čl. 10. st. 1. ZPP-a te spriječiti svako daljnje nepotrebno produljenje postupka (postupak započeo u studenom 2022., a radi se o maličnom sporu pred trgovačkim sudom) i nepotrebno stvaranje nepotrebnih troškova (provođenje još jednog nepotrebno prometnog vještačenja te održavanje minimalno još jedne glavne rasprave na koju bi se eventualno pozivali još i dva vještaka).

28. Prema odredbi iz čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) kad je šteta prouzročene pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

29. Prema odredbi iz čl. 1072. st. 2. ZOO-a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

30. Prema odredbi iz čl. 57. st. 4. ZOSPC-a vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

31. Prema odredbi iz čl. 46. st. 1. ZOSPC-a vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

32. Slijedom iznesenog, ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sud je utvrdio da se u Vodicama, u U lici Pavla Šubića 8, 13. veljače 2020. dogodila prometna nezgoda na način da je vozač vozila kasko osiguranog kod tužitelja, reg. oznaka [registarska oznaka] ušao u raskršće iz sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska, a da prije poduzimanja te prometne radnje nije provjerio da navedenu prometnu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu. Međutim, sud je ujedno utvrdio da je i vozač automobila reg. oznaka [registarska oznaka], osiguranog kod tuženika, vozio najmanje sredinom cijele širine prometne trake, odnosno da je najmanje jednom polovicom dijela svog vozila prešao na prometnu traku namijenjenu za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera. Nadalje, sud je utvrdio da do štetnog događaja ne bi došlo da je osiguranik tužitelja odgodio ulazak u raskršće i pričekao da osiguranik tuženika prođe. Istovremeno je sud utvrdio da do štetnog događaja ne bi došlo i u slučaju da se osiguranik tuženika svojim vozilom kretao prometnom trakom koja je namijenjena za smjer njegovog kretanja, čak i da je pritom osiguranik tužitelja poduzeo radnju skretanja u desno na glavnu cestu, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez dovođenja u opasnost drugih sudionika u prometu i imovine.

33. Iz navedenog sud je utvrdio da postoji obostrana krivnja vozača oba vozila za nastanak štetnog događaja koji se dogodio u Vodicama 13. veljače 2020. Sud je ocijenio krivnju svakog sudionika u omjeru od 50 %. Ovo stoga jer je osiguranik tužitelja poduzeo radnju uključivanja na glavnu cestu, a da prethodno nije propustio vozilo osiguranika tuženika, dok se osiguranik tuženika minimalno polovicom svog vozila kretao prometnom trakom koja nije namijenjena za njegov smjer kretanja vozila. Valja posebno naglasiti da iz nalaza i mišljenja proizlazi, a i životan je i logičan zaključak, da do štetnog događaja ne bi ni došlo da se osiguranik tuženika kretao svojom prometnom trakom, čak i u slučaju da je osiguranik tužitelja poduzeo prometnu radnju skretanja u desno na glavnu cestu, a da prethodno nije propustio osiguranika tuženika.

34. Na iznos glavnice dosuđene su zatezne kamate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima, sve primjenom odredbe iz čl. 963. st. 1. ZOO- a.

35. Slijedom iznesenog, valjalo je odlučiti kao u t. I. izreke.

36. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

37. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 7.1. Tarife, sastava podneska od 15. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife te troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 11. listopada 2023., 30. rujna 2024. i 12. studenoga 2025., za svako iznos od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tafire, sve uvećano za PDV (25 %). Tužitelju pripadaju troškovi vještačenja u iznosu od 400,00 EUR. Tužitelju pripadaju troškovi plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,11 EUR i zatražene sudske pristojbe na presudu u iznosu od 68,22 EUR. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.752,33 EUR sa zateznim kamatama počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja s primjenjuje u ostalim predmetima. Slijedom iznesenog, odlučeno kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 21. studenoga 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 68,24 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. kal. 30 dana