REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: Pn-92/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Budimir i partneri d.o.o. u Splitu, Bihaćka 2/A, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Ulica Antuna Heinza 4, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu, Zelinska 4, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 1.listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Nenada Čovića, odvjetnika u OD Budimir i partneri d.o.o., i punomoćnice tuženika Tadijane Čulav, odvjetnice u OD Mađarić & Lui d.o.o., na ročištu za objavu i uručenje presude 21.studenoga 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s naslova naknade štete isplatiti tužiteljici iznos od 6.442,71 EUR (slovima: šest tisuća četiri stotine četrdeset dva eura sedamdeset jedan cent), uvećan za zatezne kamate koje teku od 15. studenoga 2021. do isplate, po stopi koja se do 31.prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici s naslova procesnih kamata iznos od 152,46 EUR (slovima: stotinu pedeset dva eura četrdeset šest centi), uvećan za zatezne kamate koje teku od 02.ožujka 2022. do isplate, po stopi koja se do 31.prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.167,84 EUR (slovima: tri tisuće stotinu šezdeset sedam eura osamdeset četiri centa), uvećan za zatezne kamate koje teku od 21.studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj 2.ožujka 2022. navodi se da je Splitu, u ulici Put Supavla dana 14.studenoga 2021. došlo do prometne nezgode koju je skrivio vozač RĐ upravljajući automobilom marke „Renault Scenic“, reg. oznake [registarska oznaka], koje je bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika, na način da je vršio radnju nepropisnog polukružnog okretanja, pod utjecajem alkohola, preko pune linije i na taj način oduzeo prednost prolaska automobilu u vlasništvu tužiteljice marke „Mercedes“ reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao TĐ i koje se propisno kretalo u svojoj prometnoj traci. Protiv vozača automobila osiguranog od automobilske odgovornosti kod tuženika podnesen je prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 43. st. 1. i 2., prekršaja iz čl. 12. st. 4. i prekršaja iz čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Budući da je automobil reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka nezgode bio osiguran od automobilske odgovornosti kod tuženika, tužiteljica je podnijela zahtjev za naknadu štete tuženiku, koji je dopisom od 15.studenoga 2021. obavijestio tužiteljicu o zaprimljenom zahtjevu za isplatu odštete. Tuženik je dopisom od 25.studenoga 2021. obavijestio tužiteljicu kako je pregledom dokumentacije utvrdio obvezu za naknadu štete, te joj predložio da dostavi račun popravka sukladan Zapisniku o izvidu štete. Međutim, tužiteljica je od ovlaštenog servisa obaviještena da je tuženik od ovlaštenog servisa zamolio da se ne započinje s popravkom oštećenog automobila. Kako je bila bez automobila, tužiteljica je od ovlaštenog servisera tražila da se započne s popravkom istog, ali se čekalo da tuženik sačini zapisnik o izvidu štete koji je u konačnici sačinjen 17.prosinca 2021. Tužiteljica i njen suprug osobno su kod tuženika požurivali rješavanje njenog zahtjeva, te ju je tuženik obavijestio da mu je za rješavanje njenog zahtjeva potrebna skica i fotoelaborat. Tužiteljica i njen suprug u Policijskoj postaji Split pokušali su doći do skice i fotoelaborata, ali im je rečeno da oni to ne mogu dobiti bez pravomoćnosti postupka po prekršajnom nalogu, s tim da tuženik ima mogućnost pribavljanja traženog po čl. 7. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Tužiteljica je, kako bi se mogla koristiti svojim automobilom, što joj je bilo onemogućeno od 14.studenoga 2022., bila prisiljena ovlaštenom serviseru platiti popravak automobila, te je dana 03.veljače 2022. na ime troškova popravka automobila ovlaštenom serviseru platila po ispostavljenom računu iznos od 15.926,68 EUR/119.999,59 kn, kao i naknadu za prijenos u iznosu od 16,62 EUR/125,20 kn. Tužiteljica je još 15.studenoga 2021. platila iznos od 138,53 EUR/1.043,75 kn po računu vučne službe. Prema tome, ukupna šteta koju tužiteljica trpi zbog nastanka predmetne nezgode iznosi 16.081,83 EUR/121.168,54 kn.

1.1. Tuženik je 18.veljače 2022. punomoćnicima tužiteljice uputio e-mail u kojem navodi da će nesporni iznos od 60% biti isplaćen, te da će se ponovno utvrđivati suodgovornost tužiteljice kada dobije traženu skicu i fotoelaborat. Tuženik je 21.veljače 2022. na račun punomoćnika tužiteljice uplatio iznos od 9.556,00 EUR/71.999,69 kn, a dana 23.veljače 2022. na račun punomoćnika tužiteljice uplatio je iznos od 83,12 EUR/626,25 kn. Prema tome, potraživanje tužiteljice iznosi 6.442,71 EUR/48.542,60 kn (6.081,83 EUR/121.168,54 kn-isplaćenih 9.556,00 EUR/ 71.999,69 kn-isplaćenih 83,12 EUR/626,25 kn). Pored toga, tužiteljica na isplaćene iznose od 9.556,00 EUR/71.999,69 kn i od 83,12 EUR/626,25 kn potražuje i tzv. procesnu kamatu u iznosu od 152,46 EUR/1.148,73 kn po čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu jer je do isplate došlo nakon isteka roka iz čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Kamata na iznos od 9.556,00 EUR/71.999,69 kn od 15.studenoga 2021. do 21.veljače 2022. iznosi 153,24 EUR/ 1.154,56 kn, dok kamata na iznos od 83,12 EUR/626,25 kn od 15.studenoga 2021. do 23.veljače 2022. iznosi 1,34 EUR/10,11 kn.

1.2. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade imovinske štete iznos od 6.442,71 EUR/48.542,60 kn sa zateznim kamatama koje teku od 15.studenoga 2021. do isplate (točka I.), zatim s naslova procesnih kamata iznos od 152,46 EUR/ 1.148,73 kn uvećan za zatezne kamate koje teku od 02.ožujka 2022. do isplate (toč.II.), te naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate (toč.III).

1.3. Podneskom od 24.ožujka 2025. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na stopu zateznih kamata na utužene iznose.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 1.travnja 2022. tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, kao i djelomičnu odgovornost svog osiguranika za nastanak prometne nezgode u visini od 60 %. Međutim, tuženik ističe prigovor suodgovornosti vozača vozila tužiteljice nastanku štetnog događaja i štete u visini od preostalih 40 %, iz razloga što je isti kritične zgode upravljao prekomjernom brzinom, koja je u izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom nezgode, kao i da do nezgode ne bi došlo da je isti tom prilikom upravljao primjerenom i dopuštenom brzinom. Tuženik osporava kako osnovu tako i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te smatra da je isplatom nespornog iznosa štete na vozilu tužiteljice u visini od 9.556,00 EUR/71.999,69 kn, kao i iznosa 83,12 EUR/626,25 kn na ime troškova vuče vozila (koji iznosi predstavljaju 60 % troškova popravka vozila i troškova vučne službe), u cijelosti namireno potraživanje tužiteljice na ime naknade štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] i naknade troškova vučne službe, nastalih u predmetnoj prometnoj nezgodi. Tuženik prigovara i tijeku zakonskih zateznih kamata kako tužiteljica potražuje u tužbi od podnošenja odštetnog zahtjeva, a osporava i pravo tužiteljice na "uglavničene" zatezne kamate. Nadalje, tuženik osporava pravo tužiteljice na potraživanje zateznih kamata na apsolutne iznose neisplaćenih (procesnih) kamata. Budući da je tuženik isplatom nespornih iznosa na ime naknade potraživane štete u cijelosti namirio tužiteljicu, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova tuženiku sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom potvrde Policijske uprave Splitsko- Dalmatinske, Postaje prometne policije Split, Klasa: 211-04/21-P/34980, Urbroj: 511- 12-36/06-P-2275-2/2021 od 15.11.2021, pregledom cjelokupnog spisa sačinjenog u povodu predmetne prometne nezgode od strane Postaje prometne policije Split (list 102-107 spisa), dopisa tuženika od 15.studenoga 2021. i od 25.11.2021., e-maila tuženika od 25.studenoga 2021., zapisnika o izvidu štete od 17.prosinca 2021., e- maila supruga tužiteljice od 28.prosinca 2021., računa Jolly Autoline d.o.o. od 31.siječnja 2022., naloga za plaćanje OTP banke d.d. od 03.veljače 2022., radnog naloga Šljajo d.o.o. od 15.studenoga 2021., maloprodajnog računa Šljajo d.o.o. od 15.studenoga 2021., e-maila punomoćnika tužiteljice od 04.veljače 2022., 16.veljače 2022. i 17.veljače 2022., žurnog podneska tužiteljice od 04.veljače 2022., e-mailova tuženika od 04.veljače 2022., 17.veljače 2022. i 18.veljače 2022., ispisa prometne stavke od 21.veljače 2022. o uplati iznosa od 71.999,69 kn/9.556,00 EUR, ispisa prometne stavke od 23.veljače 2022. o uplati iznosa od 626,25 kn/83,12 EUR, obračuna kamata na iznos od 71.999,69 kn/9.556,00 EUR od 15.studenoga 2021. do 21.veljače 2022., i obračuna kamata na iznos od 626,25 kn/83,12 EUR od 15.studenoga 2021. do 23.veljače 2022., saslušanjem svjedoka TĐ, i prometno-tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za promet i motorna vozila Nevenu Kralju.

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice prema tuženiku radi naknade imovinske štete nastale tužiteljici na njenom vozilu u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14.studenoga 2021. krivnjom osiguranika tuženika RĐ.

6. Među parničnim strankama u ovom postupku nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno nije sporno da je vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika u trenutku nastanaka prometne nezgode bilo osigurano policom automobilske odgovornosti, kojom se policom vlasnik tog vozila osigurao od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama.

7. Između stranaka nije sporno da je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 71.999,69 kn/ 9.556,00 EUR dana 21.veljače 2022. na ime naknade imovinske štete na njenom vozilu i iznos od 626,25 kn/83,12 EUR dana 23.veljače 2022., odnosno 60% ukupno zatraženog iznosa. Nije sporna ni visina postavljenog tužbenog zahtjeva, kao ni visina obračuna zateznih kamata.

8. Međutim, sporno je da li je za nastanak prometne nezgode isključivo odgovoran osiguranik tuženika, ili postoji suodgovornost vozača koji je upravljao vozilom tužiteljice. Isto tako je sporan tijek zatezne kamate koju tužiteljica potražuje od podnošenja odštetnog zahtjeva pa nadalje, kao i pravo tužiteljice da potražuje apsolutne iznose obračunate zatezne kamate na djelomično isplaćene iznose i pravo na zateznu kamatu na takve iznose.

9. Odredbom čl. 1072. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, nadalje: ZOO), propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

10. Na okolnost nastanka predmetne prometne nezgode izveden je dokaz prometno- tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Nevenu Kralju, koji zaključno u svom nalazu i mišljenju navodi:

- da se prometna nezgoda dogodila 14.studenoga 2024. oko 20,50 sati na kolniku ulice Put Supavla širine 12,00 metara, podijeljenog dvostrukom uzdužnom neisprekidanom crtom na sjeverni i južni kolnički trak sa po dvije prometne trake, namijenjenog odvijanju prometa u oba smjera,

-da su u srazu sudjelovala dva motorna vozila: osobno vozilo "Mercedes A 180 D", reg. [registarska oznaka], u vlasništvu tužiteljice, kojim je tom prigodom upravljao TĐ, i osobno vozilo marke "Renault Scenic", reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao RĐ,

-da je na mjestu sraza javna rasvjeta bila u funkciji, promet reguliran prometnim znakovima, uz dobru horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, ograničenje brzine iznosilo je 50 km/h, stanje prometa bilo je normalno, da je bila noć i padala kiša, a kolnik mokar,

- da je brzina kretanja osobnog vozila tužiteljice marke „Mercedes“ neposredno prije primarnog sraza iznosila 40,39 km/h,

-da se osobno vozilo „Renault“ u fazi polukružnog okretanja i neposredno prije primarnog sraza kretalo realnom brzinom od oko 30 km/h,

-da se neposredno prije sraza osobno vozilo „Mercedes“ reg.oznake broja [registarska oznaka] kreće južnom prometnom trakom sjevernog kolničkog traka ulice Put Supavla, iz pravca istoka u pravcu zapada,

-da je vozač osobnog vozila „Mercedes“ neposredno prije samog sraza zadržavao svoju putanju kretanja južnim prometnim, a sjevernim kolničkim trakom kolnika ulice Put Supavla iz pravca istoka u pravcu zapada i ničim nije ugrožavao putanju kretanja osobnog vozila „Renault“,

-da prije primarnog sraza na kolničkoj površini nisu zabilježeni nikakvi tragovi kočenja ni zanošenja, pa nije moguće egzaktno definirati brzinu kretanja osobnog vozila „Mercedes“ neposredno prije sraza, niti je moguće definirati trenutak kada je vozač osobnog vozila „Mercedes“ reagirao otklonom volana u lijevo i kočenjem na pojavnost osobnog vozila „Renault“ na svom pravcu kretanja,

-da se ispred osobnog vozila „Mercedes“ kretalo osobno vozilo „Renault“ reg.oznake broja RI9947 I, koji neposredno prije primarnog sraza obavlja radnju polukružnog okretanja preko sjeverne prometne trake sjevernog kolničkog traka ulice Put Supavla i to na način da u polukružnom okretanju pod kutom od oko 80° u odnosu na dvostruku punu središnju kolničku crtu kolnika ulice Put Supavla prelazi na južni kolnički trak i ulazi u putanju kretanja osobnom vozilu „Mercedes“,

-da se mjesto sraza između prednjeg i bočnog desnog dijela osobnog vozila „Mercedes“ i prednjeg i bočnog lijevog dijela osobnog vozila „Renault“ nalazi na sjevernoj prometnoj, a južnoj kolničkoj traci kolnika ulice Put Supavla i to na udaljenosti od oko 6,5 metara od PTM u smjeru zapada i oko 1 metra od središnje isprekidane crte južnog kolničkog traka u smjeru sjevera,

-da je sam sraz definiran kao kutni.,

-da se vremenski gledano 1 sekundu prije samog primarnog sraza, osobno vozilo „Mercedes“ nalazilo od mjesta sraza udaljeno oko 11,18 metara i nalazilo se položeno na južnom prometnom traku sjevernog kolničkog traka kolnika ulice Put Supavla u početnoj fazi skretanja u lijevo u cilju izbjegavanja sraza sa prednjim i bočnim lijevim dijelom osobnog vozila „Renault“ i ničim nije ugrožavalo putanju kretanja osobnog vozila „Renault“,

-da se u istom trenutku vremenski gledano 1 sekundu prije sraza osobno vozilo „Renault“ nalazilo od mjesta sraza udaljeno oko 8,31 metar i nalazilo se položeno na sjevernom prometnom traku kolnika ulice Put Supavla u fazi polukružnog okretanja i prilaska dvostrukoj središnjoj kolničkoj crti kolnika ulice Put Supavla, a kada je vozač osobnog vozila „Renault“ svojim manevrom ulazio u putanju kretanja osobnom vozilu „Mercedes“,

-da je vozač osobnog vozila „Renault“ neposredno prije polukružnog okretanja i prelaska na južni kolnički trak preko pune dvostruke središnje crte, jasno mogao uočiti nailazak osobnog vozila „Mercedes“ južnim prometnim, a sjevernim kolničkim trakom kolnika ulice Put Supavla iz pravca istoka u pravcu zapada, istog propustiti, prekinuti nepropisno polukružno preko dvostruke pune središnje crte kolnika ulice Put Supavla i na taj način izbjeći sraz.

11. Svjedok TĐ, sin tužiteljice, u svom iskazu navodi je on kritične prigode upravljao vozilom u vlasništvu tužiteljice marke Mercedes i to ravnim dijelom ulice Put Supavla u Splitu iz pravca istoka u pravcu zapada svojom južnom kolničkom trakom. Padala je kiša, vozio je negdje oko 50 km/h, ispred njega je bilo jedno vozilo, koje je u jednom trenutku iz njihove trake prešlo u desnu traku, a odmah zatim i u pomoćnu traku, koja služi kao skretanje za Brodogradilište Split. Čim je prešao u pomoćnu traku, taj vozač je upravljajući vozilom Renault Senic iz nepoznatog razloga naglo učinio radnju polukružnog okretanja, tako da se u momentu ponovno našao u traci kojom se kretao svjedok. Kako iz suprotnog pravca nije nailazio ni jedno vozilo, a s obzirom na brzinu automobila, svjedok nije uspio kočiti već je pokušao izbjeći vozilo skrećući u suprotnu traku. Međutim, u tome nije uspio i taj vozač je prednjom stranom svog vozila udario u prednji desni dio vozila Mercedes. Nakon toga došla je policija, napravila zapisnik o očevidu, te su izmjerili razinu alkohola u krvi, kojeg svjedok nije imao dok je RĐ, vozač Renaulta, imao 1,36 promila alkohola u krvi. Vozača Renault Senica prvi put je ugledao nakon što je krenuo na zeleno semafora kod Jokera, a vozač Renaulta je došao iz pravca trgovačkog centra Joker. Svjedok je od tada pa nadalje vozio iz njega na udaljenosti od oko 20 m, i tako nekih 500 m, dok nije došlo do njegovog skretanja u drugu, pa nakon toga u pomoćnu traku. Njegovo polukružno okretanje i cijelo nepropisno ponašanje na cesti je trajalo nekoliko sekundi.

12. Dakle, iz prometno-tehničkog vještačenja, nedvojbeno proizlazi da je glavni i isključivi krivac za nastanak predmetne nezgode upravo RĐ, osiguranik tuženika. Vozač osobnog vozila „Mercedes“ TĐ neposredno prije samog sraza zadržavao je svoju putanju kretanja južnim prometnim, a sjevernim kolničkim trakom kolnika ulice Put Supavla iz pravca istoka u pravcu zapada i ničim nije ugrožavao putanju kretanja osobnog vozila „Renault“. S druge strane osiguranik tuženika upravljao je vozilom marke „Renault“ započeo je radnju nepropisnog polukružnog okretanja i prelaska sa sjevernog kolničkog na južni kolnički trak kolnika ulice Put Supavla preko dvostruke pune središnje crte, i ulazi u putanju kretanja osobnom vozilu „Mercedes“, u vlasništvu tužiteljice. Osiguranik tuženika je okretanjem preko lijevog ramena jasno mogao uočiti nailazak osobnog vozila „Mercedes“ južnim prometnim, a sjevernim kolničkim trakom kolnika ulice Put Supavla iz pravca istoka u pravcu zapada, istog propustiti, prekinuti nepropisno polukružno okretanje i na taj način izbjeći sraz vozila.

13. Vozač vozila marke Mercedes TĐ neposredno prije samog sraza zadržavao je svoju putanju kretanja, ničim nije ugrožavao putanju kretanja osobnog vozila „Renault“, i isti je pravovremeno reagirao otklonom volana u lijevo kada je uočio polukružni manevar vozila Renault. Na dijelu kolnika na kojem se dogodila prometna nezgoda, brzina kretanja motornih vozila ograničena je na 50 km/h, pa niti jedan sudionik nije vozilo nedozvoljenom brzinom prije samog sraza. Ovo se posebno ističe radi prigovora tuženika da bi vozač TĐ tom prilikom vozio nedozvoljenom brzinom, i time doprinio nastanku nezgode. Upravo iz provedenog prometnog vještačenja proizlazi suprotno, a to je da se TĐ upravljajući vozilom marke Mercedes u vlasništvu tužiteljice, propisno kretao kolnikom, da ničim nije ugrožavao kretanje osiguranika tuženika, da nije vozilo pod utjecajem alkohola (za razliku od osiguranika tuženika), da je vozio dozvoljenom brzinom i da je poduzeo ispravnu reakciju otklonom volana u lijevo kada je uočio manevar osiguranika tuženika.

14. Iskaz svjedoka TĐ, koji je upravljao tužiteljičinim vozilom sud u cijelosti prihvaća kao istinit, budući da se iskaz tog svjedoka u pogledu nastanka predmetne prometne nezgode u cijelosti podudara sa nalazom i mišljenjem vještaka prometne struke Nevena Kralja.

15. Stoga sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o štetnom događaju uzrokovanom motornim vozilima u pokretu, te da je osiguranik tuženika kao vozač vozila marke Renault Scenic", reg. oznake [registarska oznaka], isključivo odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode, dok vozač tužiteljičina vozila marke "Mercedes" ničim nije doprinio kako nastanku štetnog događaja tako i samoj šteti.

16. Odredbom čl. 1085. st. 4. ZOO-a propisano je da će sud dosuditi oštećeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti danog slučaja opravdavaju uspostavljanje prijašnjeg stanja.

17. Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Tužiteljica je priložila račun o popravku predmetnog vozila i drugim troškovima (vučna služba i naknada za prijenos), pa ima pravo na naknadu imovinske štete u punom opsegu.

18. Naime, odredbom čl. 12. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, nadalje: ZOOP), propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili 2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Stavkom 4. istog članka propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

19. Odredba čl. 12. ZOOUP-a je lex specialis u odnosu na odredbe čl. 1089. i čl. 29. st. 1. ZOO-a. Predmetni trošak popravka vozila predstavlja novčanu imovinsku štetu koja, sukladno odredbi čl. 12. ZOOUP-a, dospijeva u trenutku podnošenja pisanog zahtjeva za naknadom štete u mirnom postupku, odnosno od podnošenja tužbe. Stoga zatezne kamate na dosuđenu naknadu imovinske štete teku od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. U ovom slučaju odštetni zahtjev podnesen je 15.studenoga 2021., koja činjenica nije sporna između stranaka, pa tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu upravo od tog datuma pa do isplate.

20. Slijedom navedenoga, naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime nastale imovinske štete iznos od 6.442,71 EUR, sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 15.studenoga 2021. do isplate, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.

21. Nadalje, zatezne kamate imaju obilježje akcesornosti, jer nastaju kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze i teku sve do njezina ispunjenja. Dok glavna obveza (glavni dug) ne bude ispunjen, tj. dok glavni dug ne bude plaćen, zatezne kamate kao sporedna tražbina nedjeljive su od njega i čine cjelinu s glavnim dugom. To proizlazi iz čl. 160. st. 2. ZOO-a. Tek nakon podmirenja glavne novčane tražbine, ako nisu plaćene i zatezne kamate, one se osamostaljuju, obračunavaju se u apsolutnom iznosu i kao za glavnu tražbinu, radi njihove isplate, može se podnijeti tužba sudu radi ostvarivanja prava na tzv. procesne kamate (članak 31. stavak 2. ZOO-a).

22. Međutim, ako se zahtijeva obračunata kamata za određeno razdoblje dugovanja bez procesnih kamata, jer zatezna kamata i dalje teče na glavnicu koja nije plaćena, onda nije riječ o osamostaljivanju kamate, već jednostavno o drugačijem načinu njenog izražavanja jer umjesto opisnog „koje teku od (…) do (…) po stopi (…)“, nema nikakve zapreke izraziti je kao kapitaliziranu (izraženu u apsolutnom iznosu za to određeno razdoblje). No takvo izražavanje ne oduzima toj kamati svojstvo sporedne tražbine.

23. Stoga su neosnovani prigovori tuženika da tužiteljica nema pravo na zateznu kamatu na plaćeni dio glavnice. Tužiteljica je u spis priložila obračun kamate, koja iznosi 151,12 EUR/1.138,62 kn na nesporno plaćeni trošak popravka vozila od 9.556,00 EUR, dok za nesporno isplaćeni iznos ostalog troška (vučne službe i naknada za prijenos) od 83,12 EUR/626,25 kn obračunata zatezna kamata iznosi od 1,34 EUR/10,11 kn, ili ukupno 152,46 EUR/1.148,73 kn. Navedeni iznosi izračunati su za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva 15.studenoga 2021. do 21. odnosno 23.veljače 2022. kao datuma plaćanja. Radi navedenoga, prihvaćen je zahtjev tužiteljice u dijelu kojim potražuje isplatu kamate u apsolutnom iznosu od 152,46 EUR obračunate na djelomično plaćeni iznos glavnog duga, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

24. U odnosu na tzv. procesnu kamatu koju je tužiteljica zatražila na iznos od 152,46 EUR od dana 2.ožujka 2022. do isplate, treba navesti da je tužiteljica kao vjerovnik, osim prava na isplatu ostatka novčane obveze, ima pravo "uglavničiti" dospjelu zateznu kamatu obračunatu na plaćeni dio glavne tražbine za razdoblje od dospijeća do ispunjenja, te na tako obračunatu novčanu svotu zahtijevati isplatu daljnjih procesnih zateznih kamata od dana podnesenog zahtjeva za isplatu primjenom čl. 31. st. 1. ZOO-a. Identično stajalište izraženo je u presudi i rješenju Vrhovnog suda RH broj Rev-2380/2015-2 od 22. svibnja 2019., prema kojem je tužiteljica bila dužna primiti djelomično ispunjenje, jer nije imala interesa odbiti ga, pa je tužiteljici na iznos od 152,46 EUR priznata daljnja zatezna kamata od 2.ožujka 2022. do isplate. Tužiteljica bi imala pravo na daljnju zateznu kamatu od plaćanja 21. i 23. veljače 2022., ali kako može tražiti manje od onog što joj pripada, to je sud navedenu kamatu dosudio sukladno zahtjevu tužiteljice i odlučio kao u izreci presude pod točkom II.

25. Dokaze koji nisu posebno obrazloženi sud ne smatra relevantnim za odlučivanje o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. ZPP-a. Između parničnih stranaka bila je sporna osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužiteljica je i u osnovi i u visini postigla uspjeh od 100%, pa joj je tuženik u obvezi naknaditi cjelokupni trošak.

26.1. Tužiteljici koja je zastupana po punomoćniku trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023, nadalje: Tarifa), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018. i 51/2023, nadalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 137/2023.), priloženom popisu parničnog troška i vrijednost predmeta spora od 6.595,17 EUR za sljedeće radnje: sastav odštetnog zahtjeva-100 bodova, za sastav tužbe 100 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 13.travnja 2021. kojim se tužitelj očituje na navode iz odgovora na tužbu- 100 bodova, za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari održanim 27.travnja 2022., 20.lipnja 2022., 21.rujna 2022., 21.studenoga 2022., 7.veljače 2024., i 1.listopada 2025. po 100 bodova za svako ročište (100x6), za sastav neobrazloženih podneska od 28.listopada 2022. i od 8.veljače 2024. po 25 bodova (25x2), za sastav obrazloženog podneska kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka od 24.ožujka 2025.-100 bodova, i za pristup na ročište za objavu odluke 50 bodova, odnosno ukupno 1 100 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR daje iznos od 2.200,00 EUR, što uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 2.750,00 EUR. Na taj iznos treba nadodati trošak za prometno-tehničko vještačenje u iznosu od 250,00 EUR, plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 55,44 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 112,40 EUR, tako da je tužiteljici priznat trošak u ukupnom iznosu od 3.167,84 EUR.

26.2. Tužiteljici nije priznat trošak od po 25 bodova za pristup ročištima od 20.studenoga 2024. i 8.siječnja 2025., budući da u ovom postupku nisu održana nikakva ročišta navedenih datuma. Isto tako tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 31.listopada 2023., jer navedeni podnesak nije bio ni nužan ni potreban za vođenje ovog postupka.

26.3. Na dosuđeni trošak tužiteljici je priznata i zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, pa je odlučeno kao u izreci presude pod točkom III.

U Splitu, 21.studenoga 2025.

SUTKINJA:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici putem punomoćnika,

-tuženiku putem punomoćnika,

-u spis.