REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 83 P-2899/2025-61
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Toniu Ivandiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jujnović Lučić, Marković, Ivandić i Galić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika GRAD ZAGREB, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 01. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice IU, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika ŠUR, diplomirane pravnice, dana 21. studenog 2025.
p r e s u d i o j e:
I./ Usvaja se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zagrebu poslovnog broja Ovrs-116/2002 od dana 25. listopada 2002. donesenog na prijedlog tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937 protiv tužiteljice ŠU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."
"II. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB:61817894937 predati tužiteljici u posjed stan slobodan od stvari i osoba, i to:
- stan na lokaciji [adresa], na 4. katu, zgrade, interne oznake 88, veličine 30.11 m2, koji se nalazi prema evidenciji katastra na dijelu zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema stanju u zemljišnoj knjizi na dijelovima:
• zk. č. 4810/8 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 104.8 čhv ili 377 m2, zk tijelo Ali - obiteljska stambena zgrada u [adresa] u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica],
• zk. č. 4810/103 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 41.2 čhv ili 148 m2, zk tijelo Š - Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica], • zk. č. 4810/11 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 41,2 čhv ili 148 m2, zk tijelo Ali - Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica], • zk. č. 4810/12 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286 m2, zk tijelo Ali - stambena zgrada popisni broj 8331 u [adresa],
• zk. č. 4810/10 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286 m2, zk tijelo Š - obiteljska kuća u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica], u kopiji plana označena br.l, tlocrtne površine 14 m2,
• zk. č. 4837/4 k. o. [katastarska općina] - ne postoji u zemljišnoj knjizi,
• zk. č. 4810/9 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište i oranica [adresa] od 327 m2, zk tijelo Ali - kuća br. 208. u [adresa] R. [adresa], tlocrtne površine 110 m2, oznaka u kopiji plana I, sagrađena na 335/449 dijela čkbr. [katastarska čestica] i zgrada, tlocrtne površine 28 m2 u kopiji plana označena II,
• zk. č. 4810/13 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 84,2 čhv ili 303 m2, zk tijelo Ali - porodična stambena zgrada u [adresa],
• zk. č. 4810/113 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI - dvorište u [adresa] od 43,1 čhv ili 155 m2, zk tijelo Ali - stambena zgrada u [adresa],
• zk. č. 4810/60 k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI -obiteljska stambena zgrada u [adresa] i dvorište od 40,8 čhv ili 147 m2.
a u naravi lociran na navedenom dijelu zgrade br. 112, čija je pozicija locirana temeljem pokazivanja stranaka na terenu, prema dostavljenoj dokumentaciji u spisu i po vještaku, u roku 15 dana."
III./ Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak od 4.745,43 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
IV./ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi od 8. studenog 2017. navodi kako je rješenjem suda brojem Ovrs-309/13 od 16. listopada 2017. upućena da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Postupajući sukladno rješenju tužiteljica u zadanom roku podnosi sljedeću tužbu. Pravomoćnom i ovršnom presudom suda broj Ps-919/99 naloženo je tužiteljici da iseli iz stana u [adresa]. kat, stan broj 88., te predaju navedenog stana tuženiku. Tokom citiranog postupka tužiteljica je napravila nespornom činjenicu kako je tuženik vlasnik predmetnog stana obzirom da je vjerovala kako se Grad Zagreb kao tijelo javne vlasti ne bi pogrešno predstavljao kao vlasnik nekretnine. Tužiteljica je naknadno saznala da se pred sudom, ZK odjel od dana 28. srpnja 2015. vodi postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora te upis neupisanih posebnih dijelova nekretnine na zk. čbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da se stan koje je predmet ovrhe odnosno iseljena tek upisuje u zemljišne knjige. Tužiteljica je 26. svibnja 2017. podneskom zatražila od ZK odjela suda da joj se dozvoli uvid u spis broj Z-295285/2015, a kako bi uvidjela pravo zk stanje te eventualno sa tuženikom pravno regulirala svoj status, te eventualno kupila nekretninu, ali joj zahtjev odbijen. Tužiteljica, a obzirom da ima pravni interes za uvid u citirani spis nastavila je dalje istraživati zk stanje te je lociranjem nekretnine u [adresa]. kat. na čestici 2308 k. o. [katastarska općina], u katastru utvrdila kako se samo dva stana približne veličine kao stan koji je predmet ovog postupka (30,11m2) nalaze u predmetnoj zgradi na IV. katu i to stanovi upisani u knjige položenih ugovora pod.ulbr. 17807 ukupne površine 34,71 čm u vlasništvu IUR, te stan pod ul.br. 29670 ukupne površine 34,48 čm u vlasništvu JU. Slijedom navedenog očito je kako tuženik nije vlasnik predmetnog stana, te da stan čije je ispražnjenje naloženo u ovršnoj ispravi, odnosno presudi suda broja Ps-919/99, stan u [adresa], na adresi [adresa]. kat broj 88 površine 30,11m2 uopće ne postoji. Obzirom na navedeno očito je kako tuženik nije ovlašten tražiti ovrhu, jer nije vlasnik navedenog stana, nije ovlašten tražiti ovrhu protiv tužiteljice te nije ovlašten tražiti na predmetu na kojem je ovrha određena obzirom da predmet ovrhe ne postoji kao i da tuženikova tražbina ne postoji te egzistiraju žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. točke 6. do 10. Ovršnog zakona, slijedom čega ovrhu treba proglasiti nedopuštenom. Tužiteljica ističe kako se i ovršni postupak vodi suprotno propisima ovršnog zakona, te će se naknadno očitovati o navedenome, kao i predložiti adekvatne dokaze na navedene okolnosti.
2. Tužiteljica je u podnesku od 24. prosinca 2021. precizirala tužbeni zahtjev na način da traži proglašenje ovrhe nedopuštenom te od tuženika potražuje ono što je stekao ovrhom s obzirom da predmetna ovrha nije ni smjela biti određena, jer osim što u rješenju o ovrsi predmet ovrhe-predmetni stan, nije jasno određen niti odrediv, tuženik nije ni aktivno legitimiran da bi bio ovrhovoditelj u ovom ovršnom postupku, jer nije ni knjižni, ali ni vanknjižni vlasnik predmetnog stana, pa s obzirom da je vještak u nalazu i mišljenju identificirao stan, tužiteljica specificiranim podneskom usklađuje tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka, a kako je navedeno u točci I. i II izreke presude.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani u cijelosti, budući da tužiteljica u svojoj tužbi nije dokazala da su se ispunili uvjeti za proglašenje ovrhe nedopuštenom, a posebice da tuženik, kao ovrhovoditelj nije bio ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave donesene u postupku koji se pred naslovnim sudom vodio pod poslovnim brojem Ovrs-309/13. Naime, ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovrs-309/13 vođen je između ovopredmetnih stranaka radi predaje u posjed stana u [adresa], koji se nalazi na 4 katu, stan broj 88, površine 30,11m2, a kako je to naloženo ovršenici, sada tužiteljici, rješenjem o ovrsi naslovnog suda dana 25. listopada 2002., odnosno presudom naslovnog suda poslovni broj Ps-919/99 od dana 1. ožujka 2001. Tuženik ističe da tužiteljica u tijeku ranijih postupaka nije dovodila u pitanje aktivnu legitimaciju tužitelja, ovdje tuženika, već je istu u tijeku parničnog postupka učinila nespornom. U odnosu na navode tužiteljice da je naknadno saznala da se pri zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu vodi postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, kojim postupkom je obuhvaćen i predmetni stan, tuženik ističe da su isti u cijelosti irelevantni, budući da od dana donošenja presude temeljem koje je pokrenut ovršni postupak iseljenja pa do dana, zemljišno knjižno stanje za predmetnu nekretninu nije promijenjeno, kao i da sam postupak povezivanja nije dovršen pa samim time nije niti od utjecaja na predmetni ovršni postupak. Nadalje, sama činjenica da tuženik nije u zemljišnoj knjizi, odnosno u knjizi položenih ugovora upisan kao vlasnik predmetnog stana ne znači ujedno da isti nije vlasnik stana, posebno uzimajući u obzir da iz Ugovora o kupoprodaji od dana 17. siječnja 1990. sklopljenog između pravnog prednika tuženika, Općine Trešnjevka, kao kupca i poduzeća za građevinski inženjering ''TEMPO'', kao prodavatelja, proizlazi suprotno. Naime, temeljem navedenog ugovora, pravni prednik tuženika Općina Trešnjevka, postao je vlasnikom predmetnog stana. Uzimajući u obzir da je odredbom čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi propisano je da će općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzeti nekretnine, pokretnine , financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina, razvidno je da je tuženik, Grad Zagreb, ex lege pravni slijednik ranije Općine Trešnjevka. Nadalje, tuženik ističe da je također neosnovan navod tužiteljice da predmetni stan, odnosno stan opisan u ovršnoj ispravi od dana 25. listopada 2002. odnosno presudi suda poslovni broj Ps-919/99, ne postoji. Naime, uzimajući u obzir činjenicu da je rješenjem naslovnog suda od dana 19. listopada 2017. utvrđeno da je ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovrs-309/13 dovršen, kao i da iz obrazloženja istog rješenja proizlazi da je uredovanjem službene osobe u cijelosti postupljeno po rješenju o ovrsi od dana 25. listopada 2002., razvidno je da stan čije je ispražnenje naloženo u ovršnoj ispravi predan tuženiku, odnosno da predmetni stan postoji. Konačno, navodi tužiteljice da predmetni stan ne postoji ne samo da su neosnovani već su isti kontradiktorni kasnije podnesenom prijedlogu za privremenu mjeru, a kojim se predlaže određivanje privremene mjere za stan identičnog opisa onom u rješenju o ovrsi od dana 25. listopada 2002. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere tuženik-protivnik osiguranje ističe da je isti u cijelosti neosnovan, a budući da tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije dokazala da su ispunjeni uvjeti za određivanje predložene privremene mjere. Tužitelj prvenstveno ističe da ne samo da nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine, nego tužiteljica niti nije navela u čemu se sastoji njezina tražbina. Međutim, iz ranije vođenog parničnog i ovršnog postupka proizlazi da je tužiteljica imala intencija zadržati se, odnosno da ima intencije ponovno ući u posjed predmetnog stana. U svezi s navedenim tuženik ističe da je odredbom st. 2. čl. 341. Ovršnog zakona propisano da prijedlog za određivanje privremene mjere mora sadržavati točno označenu tražbinu čije se osiguranje zahtijeva, dok je točkom 1. čl. 2. istog zakona propisano da tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Iz navedenog proizlazi da se zahtjev tužiteljice ne može podvesti niti pod jednu od navedenih kategorija obveza, posebno uzimajući u obzir da tužena u svezi s predmetnim stanom nema nikakva prava, a posebice ne pravo zahtijevati od tuženika zabranu raspolaganja predmetnim stanom. Navedeno proizlazi iz činjenice da je tužiteljica bila bespravna korisnica predmetnog stana, kao i samih navoda iz prijedloga iz kojih proizlazi da tužiteljica nema osnov ni za jednu vrstu pravne zaštite. Slijedom navedenog, razvidno je da postavljeni zahtjev tužiteljice ne predstavlja tražbinu u smislu točke 1. čl. 2. Ovršnog zakona. Nadalje, osim što tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine ista nije učinila vjerojatnim niti postojanje dodatnih pretpostavki za određivanje privremene mjere iz st. 1. čl. 346. Ovršnog zakona. Slijedom navedenog prijedlog tužitelje je u cijelosti neosnovan, odnosno isključivo usmjeren na onemogućivanje tuženika da nakon više od 15 godina napokon raspolaže predmetnim stanom na način da ga da na korištenje osobi koja ispunjava uvjete za dodjelu stana na korištenje. Slijedom svega ranije iznesenog, a budući da tužiteljica nije dokazala postojanje osnove za proglašenje ovrhe nedopuštenom, odnosno nije dokazala da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice te prijedlog za određivanje privremene mjere, kao i da tužiteljicu obveže da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.
4. Ovdje je potrebno navesti kako je sud prvotno donio presudu P-5820/17-46 od 26.04.2022. kojim je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice za proglašenjem nedopuštenosti ovrhe određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zagrebu poslovnog broja Ovrs-116/2002 od dana 25. listopada 2002., dok je odbio tužiteljicu sa dijelom zahtjeva na predaju u posjed nekretnina opisanih u točci I izreke slobodnih od osoba i stvari.
5. Županijski sud u Karlovcu rješenjem, Gž-821/2022-2 od 09.04.2025. ukinuo je prethodno navedenu presudu ovog suda i predmet vratio na ponovni postupak.
6. U obrazloženju iste presude stoji kako iz preslike rješenja broj Ovrs-309/13- 30 od 16. listopada 2017. (list 4 spisa) proizlazi da je ovršenica, ovdje tužiteljica upućena na pokretanje parnice povodom prigovora nedostataka aktivne legitimacije ovrhovoditelja , odnosno žalbenog razloga iz članka 46. stavak 1. točka 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 – dalje: OZ), o kojem prigovoru se sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude nije valjano izjasnio, te je nejasno kako je u odlomku 38. obrazloženja utvrdio da je tuženik neosnovano uspio u navedenom ovršnom postupku iseljenjem tužiteljice iz predmetnog stana dana 16. listopada 2017. U odlomku 28., 29. i 30. obrazloženja pobijane presude sud prvog stupnja navodi da je između tvrtke TEMPO d.d. kao prodavatelja i pravnog prednika tuženika zaključen Ugovor o kupoprodaji od 16. prosinca 1990. (list 28 – 34 spisa) i da prema specifikaciji stanova, spremišta i poslovnih prostora kao prilog tom ugovoru proizlazi kako je njime obuhvaćen predmetni stan, no te dokaze nije doveo u vezu sa ostalim ispravama u spisu predmeta, zbog čega su prilikom donošenja pobijane presude izostali razlozi o odlučnim činjenicama. S tim u vezi, nejasno je kako je sud prvog stupnja pozivom na odredbu članka 166. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV), uvažavajući samo tvrdnje tužiteljice i činjenicu da se u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora koji još nije okončan tuženik ne spominje kao vlasnik predmetnog stana, utvrdio da tuženik nije pretpostavljeni vlasnik predmetnog stana. Slijedom iznijetoga, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a uvažiti žalbu tužiteljice i uvažiti žalbu tuženika, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, te odlučiti kao u izrijeci ovog rješenja.
7. U ponovnom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje poslovni broj Ovrs-309/13-30 od 16. listopada 2017. ( list 4 spisa), preslika žalbe od 30. kolovoza 2017. (list 5-6 spisa), preslika izvatka iz knjige položenih ugovora br.pod.ul. 29670/ zk. uložak: [broj ZK uloška] ( list 7 spisa), preslika informacija Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave ( list 8 spisa), preslika izvatka iz knjige položenih ugovora broj pod.ul. 17807/ zk. ul. [broj ZK uloška] (list 9 spisa), preslika zahtjeva radi uvida u spis Z- 29528/15 ( list 10 spisa), preslika presude Ps-919/99 od 1. ožujka 2001. ( list 11-13, 24-27, 68-71 spisa), preslika predmeta broj Ovrs-309/13 na e-oglasnoj ploči ( list 19- 20 spisa), preslika izjave predstavnika stanara UU ( list 21 spisa), preslika Ugovora o kupoprodaji broj 3/90 od 17. siječnja 1990. ( list 28-32 spisa), preslika priloga kupoprodajnom ugovoru 3/90 ( list 33-34 spisa), preslika rješenja o ovrsi broj Ovrs-116/2002 od 25. listopada 2002. ( list 35-36, 72-73 spisa), preslika rješenja broj Ovrs-309/13-33 od 19. listopada 2017. ( list 37, 74, 115 spisa), preslika prijedloga radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa neupisanih posebnih dijelova nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zgrada mješovite uporabe [adresa] i Bosiljevska br. 51 i dvorište, površine 2693 m2 (zgrada mješovite uporabe [adresa] i Bosiljevska br. 51, površine 1721 m2 i dvorište površine 972m2 ( list 41-49, 50-56, 88-94 spisa), preslika izvoda iz katastarskog plana neslužbena verzija k. o. [katastarska općina] k. č. br.: [katastarska čestica] ( list 57 spisa), preslike potvrde MUP-a, PU ZAGREBAČKA, VII PP Zagreb broj: 511-19-33/3-2697/17 od 29. prosinca 2017. (list 58 spisa), preslika dopisa Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada Klasa: 370-01/2004-001/01800 URBROJ: 251-17-05/1-05-65 DB od 20. travnja 2020. ( list 59 spisa), preslika uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa: 015-08/2018-03/231 Ur.broj:
251-15-04/2-2018-2 od 30. siječnja 2018. ( list 64 spisa), preslika prijepisa posjedovnog lista, neslužbena kopija, katastarska općina: Trešnjevka (Mbr. 335622) od 22. siječnja 2018. (list 65 spisa), preslika izdavanja dokumentacije Gradskog ureda za opću upravu, odjel za uredsko poslovanje, odsjek za poslove pismohrane, klasa:
037-02/03-01/195 URBROJ: 251-02-03/211-03-2 od 12. kolovoza 2003. ( list 66 spisa), preslika evidencije preuzetih stanova dana 20. kolovoza 1993. Gradskog ureda za izgradnju i uređenje, odjel pripreme građevinskog zemljišta, Odsjek zamjenskog prostora i zakupa ( list 67 spisa), preslika potvrde o prijavi MUP-a, PU ZAGREBAČKA, VII PP Zagreb broj 511-19-33/3-2697/17 od 4. ožujka 2018. ( list 79 spisa), pregled web stranice Ministarstva pravosuđa, e-oglasna ploča ( list 80 spisa).
8. Sud je nadalje pročitao geodetsko vještačenje dipl.ing. geod. EU (list 137-177 spisa) i zapisnik o očevidu na licu mjesta 15. listopada 2021. ( list 133-135 spisa).
9. Cijeneći rezultate dokaznog postupka kako cjelokupnog, tako i svakog pojedinačno, a na osnovi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 84/08, 96/08., 123/08. i 57/11. dalje ZPP) ovaj sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
10. Iz preslike Rješenja ovog suda br. Ovrs-309/13-30 od 16. listopada 2017.g. razvidno je da je tužiteljica upućena da u roku od 15 dana od dostave Zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe u spomenutom ovršnom predmetu nedopuštenom.
11. Iz obrazloženja istog rješenja proizlazi kako tužiteljica ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani ovdje tuženika kao ovrhovoditelja obzirom da je tužiteljica kao ovršenik utvrdila da tuženik nije vlasnik predmetnog stana, pa kako se radi o žalbenim razlozima iz čl. 46 st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, žalba je dostavljena na očitovanje tuženiku koji se na istu nije očitovao te je odluka u rješenju donesena sukladno članku 48. st.3 OZ-a.
12. Slijedom navedenog razvidno je kako su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz čl. 48. st. 3. i 51. st. 1. st. OZ-a, te da je tužiteljica osnovano na temelju pravomoćnog rješenja ovog suda broj Ovrs-309/13-30 bila ovlaštena pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe br. Ovrs-116/02 nedopuštenom, a potom i zahtijevati povrat nekretnine koja je predmet ovrhe slobodan od osoba i stvari.
13. S tim u vezi potrebno je navesti kako je među strankama nesporno, a ovaj sud je navedeno utvrdio uvidom u spis ovog suda Ovrs-116/02 putem e-aplikacije ovog suda da je isti postupak ovrhe pravomoćno okončan, da je tužiteljica dana 01. travnja 2021.g. podnijela prijedlog za dopuštenje revizije koji je odbačen kao nepravovremen a kako to proizlazi iz rješenja ovog suda Ovrs-309/13 od 21. svibnja 2021.g.
14. Nadalje, iz stanja spisa ovog suda Ovrs-116/02 vidljivo je da je dana 19. listopada 2017.g. ovaj sud donio rješenje kojim je utvrđeno da je u uredovanju službene osobe dana 16.10.2017. dovršen postupak ovrhe glede iseljenja tužiteljice iz predmetne nekretnine, da se tuženik upućuje da u roku od 30 dana postavi zahtjev za naknadu troškova postupka, da su pokretnine tužiteljice popisane i ostavljene na čuvanje tuženiku u ulici II. Poljanice iza broj 3-5, a da se čuvarem istih određuje PU zaposlenik tuženika, da je tužiteljica pozvana da u roku od 15 dana preuzme pokretnine uz prethodno podmirenje troškova čuvanja uz upozorenje da će u protivnom biti izložene prodaji, a iz postignute cijene podmireni troškovi čuvanja i prodaje stvari.
15. Nadalje proizlazi kako je isto rješenje potvrđeno odlukom Gž Ovr-196/18 od 31.10.2018.g.
16. Imajući u vidu prethodna utvrđenja a vezano za preinaku tužbe izmjenom istovjetnosti zahtjeva koji je tužiteljica izvršila u podnesku od 24. prosinca 2021.g. na način da osim proglašenje nedopuštenim ovrhe Ovrs-116/02 predlaže da se naloži tuženiku da preda tužiteljici u posjed predmetni stan slobodan od stvari i osoba te joj naknadi trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, ovaj sud je istu preinaku dozvolio u smislu čl. 190. ZPP-a jer je ista kao takva svrsishodna.
17. Naime, činjenica da je ovršni postupak čije utvrđenje nedopuštenosti, tužiteljica traži toč. I. petita tužbe pravomoćno dovršen prije zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari, ispunjene su zakonske pretpostavke za preinaku tužbe u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl. 56. st. 1. OZ-a.
18. Niti jednom odredbom OZ-a nije propisano da nakon provedbe ovrhe i samo zbog te činjenice, tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti postaje neosnovan.
19. Dapače, iz odredbe čl. 62. st.1. toč.4. OZ-a prema kojoj nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, između ostalog ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe, proglašena nedopuštenom, jasno proizlazi da se parnica radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe može voditi i nakon prevedbe ovrhe (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj REV-1604/2018- 2 od 8. siječnja 2019.).
20. Odredbe čl. 56. st. 1. OZ-a razrada je navedene odredbe o protuovrsi, koja omogućuje tužitelju da u postojećem parničnom postupku već zahtijeva vraćanje onog što je ovršenik ovrhom dobio, s time da se o nedopuštenosti ovrhe u parnici dalje odlučuje kao o prethodnom pitanju.
21. Štoviše, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci poslovni broj Rev- 1012/2020-2 od 22. prosinca 2020. zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: "Tužitelj koji je pravomoćnim rješenjem suda donesenog u ovršnom postupku upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom može, postupajući sukladno tom rješenju podnijeti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a sud može po toj tužbi provesti parnični postupak, pa iako je prije podnošenja tužbe ovrha dovršena, ovaj sud je u prethodnom postupku dopustio preinaku na način naveden u točci izreke ove presude.
22. Slijedom navedenog u nastavku presude obrazložiti će se navod tužiteljice da je tuženik kao nevlasnik predmetne nekretnine izvršio iseljenje tužiteljice iz iste.
23. Naime, tužiteljica tvrdi da je istraživanjem zk stanja i lociranjem nekretnine u [adresa] na čestici 2308 k. o. [katastarska općina] u katastru utvrdila kako je riječ o dva stana veličine kao što je i predmetni stan (30,11 m2) nalazeće u predmetnoj zgradi na IV. katu i to stanovi koji su upisani u KPU u [broj poduloška] površine 34,71 čm u vlasništvu IUR te stan u [broj poduloška] površine 34,38 čm u vlasništvu JU, a kako to proizlazi iz dostavljenih izvadaka iz knjige položenih ugovora u prilogu tužbe u kojoj je sud izvršio uvid (list 7-9 spisa).
24. Radi raščišćavanja pravne situacije koju tužiteljica navodi da bi je tuženik iselio iz stana na adresi [adresa] površine 30,11 m2 koji u stvari ne postoji a niti je tuženik vlasnik istog ovaj sud je radi identifikacije spornog stana i time vlasništva tuženika na istom, proveo geodetsko vještačenje po dipl. ing. EU uz prethodni očevid na licu mjesta.
25. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.geod. EU utvrđeno je kako predmetna sporna nekretnina naznačeni stan u [adresa] na 4. katu, interne oznake br. 88, a površine 30.11m2. Vanjsko uredovanje je zakazano i obavljeno u prisustvu stranaka u postupku na navedenoj lokaciji na navedenom licu mjesta. Tužiteljska strana je pokazala ulaz u predmetni sporni stan na 4. katu, kako se opisuje prethodno.
26. Na fotografijama na navedenoj adresi razvidno je kako je na njima opisano sljedeće: Pogled sa [adresa] na ulaz u stubište, pogled na vjetrobranska vrata na ulasku u stubište, fotografija pokazivanja ulaza u predmetni stan o strane tužiteljice, pogled sa stubišne strane (stepeništa), pogled sa zapadne strane hodnika. Stranke u postupku su suglasno pokazale poziciju ulaza u predmetni stan kao sporni. Navedeni stan koji se nalazi na 4. katu na navedenoj lokaciji [adresa], interne oznake 88, je sagrađen temeljem građevne dozvole Klasa:
UP/I-361-03/90-017184, Ur. broj: 251-05-19-91-6 od 18. ožujka 1991., rješenja Klasa:
UP/I 361-03/92-01/72, Ur. broj: 251-05-19-93-07 od 19. travnja 1993/BN, te uporabne dozvole Klasa: UP/I-361-05/93-01/36, Ur. broj: 251-05-19-93-04, od 17. studenog 1993. U prilogu građevna dozvola. Nadalje, iz istog vještva proizlazi kako na str. spisa br. 33, se navode popisi stanova navedene zgrade, gdje stoji navedeno na IV katu, br. 88, veličine tip G od 30,11 m2. Uvidom u tlocrt, sa glavnog projekta, je vidljivo da taj stan ima navedenu površinu, te se poklapa i s površinom. Navedena lokacija i stan se nalaze prema zemljišnim evidencijama, tj. prema katastru na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema zemljišnoj knjizi na dijelu sljedećih zemljišnoknjižnih čestica: zk- č.4810/8 K. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – dvorište u [adresa] od 104.8 čhv ili 377 m2, zk tijelo AII-Obiteljska stambena zgrada u [adresa] u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/103 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – 8 Dvorište u [adresa] od 41,2 čhv ili 148m2, zk tijelo AII – Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/11 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – dvorište u [adresa] od 41,1 čhv ili 148m2, zk tijelo AII – Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/12 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – Dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286m2, zk tijelo AII – stambena zgrada popisne broj 8331 u [adresa], zk.č. 4810/10 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI-dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286 m2, zk tijelo AII – Obiteljska kuća u [adresa], sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], u kopiji plana označena broj I, tlocrtne površine 14m2, zk.č.4837/4 K. o. [katastarska općina]-ne postoji u zemljišnoj knjizi, zk.č. 4810/9 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI-Dvorište i oranica [adresa] od 327 m2, zk tijelo AII- kuća broj 208, u [adresa], tlocrtne površine 110m2, oznaka u kopiji plana I, sagrađena na 335/449 dijela kčbr. [katastarska čestica] i zgrada, tlocrtne površine 28 m2 u kopiji plana označena II, zk.č. 4810/13 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – Dvorište u [adresa] od 84,2 čhv ili 303m2, zk tijelo AII- Porodična stambena zgrada u [adresa], zk.č. 4810/113 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – Dvorište u [adresa] od 43,1 čhv ili 155m2, zk tijelo AII- Stambena zgrada u [adresa], zk.č.4810/60 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. Zk tijelo AI- Obiteljska stambena zgrada u [adresa] i dvorište od 40,8 čhv ili 147m2. Za potrebe formiranja građevne parcele na kojoj se nalazi stambeni kompleks u kojem je izgrađen sporni stan u ovom postupku, je u katastru ista čestica formirana, kakva je i danas, no u zemljišnoj knjizi identična čestica nije nikada formirana, te u zemljišnoj knjizi nije niti evidentirana zgrada u kojoj se sporni stan nalazi.
27. Iz mišljenja gore navedenog nalaza proizlazi da sporni stan na lokaciji [adresa], na 4. katu zgrade, interne oznake 88, veličine 30.11 m2, se nalazi prema evidenciji katastra na dijelu zgrade na k. č. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina], odnosno prema stanju u zemljišnoj knjizi na dijelovima: zk.č. 4810/8 K. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI-DVORIŠTE U [adresa] od 104.8 čhv ili 377m2, zk tijelo AII – Obiteljska stambena zgrada u [adresa] u [adresa], sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/103 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI- Dvorište u [adresa] od 41,2 čhv ili 148m2, zk tijelo AII- Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/11 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI- Dvorište u [adresa] od 41,1 čhv ili 148 m2, zk tijelo AII- Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/12 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI- Dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286 m2, zk tijelo AII- Stambena zgrada popisni broj 8331 u [adresa], zk.č. 4810/10 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul [broj ZK uloška], zk tijelo AI- Dvorište u [adresa] od 79,5 čhv ili 286m2, zk tijelo AII- Obiteljska kuća u [adresa], sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], u kopiji plana označena br. I, tlocrtne površine 14m2, zk.č.4837/4 K. o. [katastarska općina]-ne postoji u zemljišnoj knjizi, zk.č. 4810/9 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI- Dvorište i oranica [adresa] od 327 m2, zk tijelo AII – Kuća broj 208, u [adresa], tlocrtne površine 110m2, oznaka u kopiji plana I, sagrađena na 335/449 dijela kčbr. [katastarska čestica] i zgrada, tlocrtne površine 28m2 u kopiji plana označena II, zk.č. 4810/13 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk tijelo AI – Dvorište u [adresa] od 84,2 čhv ili 303m2, zk tijelo AII- Porodična stambena zgrada u [adresa], zk.č. 4810/113 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul [broj ZK uloška], zk tijelo AI – Dvorište u [adresa] od 43,1 čhv ili 155m2, zk tijelo AII – Stambena zgrada u [adresa], zk-č.4810/60 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. Zk tijelo AI- Obiteljska stambena zgrada u [adresa] i dvorište od 40,8 čhv ili 147m2. Stan u naravi lociran na navedenom dijelu zgrade br. 112, čije je pozicija locirana temeljem pokazivanjem stranaka na terenu, zatim prema dostavljenoj dokumentaciji u spisu i po vještaku.
28. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, ali ukazuje na propust tuženika da omogući vještaku da fizički uđe u stan koji se na taj način oglušio na nalog suda s ročišta od 19. ožujka 2021. da osigura mogućnost sudske komisije i vještaka u predmetni stan.
29. Među strankama je nesporno kako je u postupku Ps-919/99 koji je vođen po tužbi ovdje tuženika protiv tužiteljice radi iseljenja pravomoćno usvojen tužbeni zahtjev tuženika, te naloženo tužiteljici iseljenje iz predmetnog stana, dok je odbijen protutužbeni zahtjev tužiteljice da navedena presuda zamijeni ugovor o najmu stana zaključen između predmetnih stranaka predmet kojeg je najam stana br. 88 u [adresa] u naravi garsonijera površine 30,11 m2.
30. Iz obrazloženja iste presude proizlazi kako je u svom iskazu ovdje tužiteljica jasno navela kako je u predmetnom stanu od 1994.g. Da je 1992.g. iz Hercegovine preselila u Zagreb, da je do 1994. preselila u predmetni stan koji je koristila njezina prijateljica koja je dobila privremeno taj stan na čuvanje, iz kojeg je prijateljica iselila 1966.g. u Benkovac, dok je tužiteljica ostala živjeti u stanu, da je svjesna da nema pravni osnov za korištenje stana, no da uredno podmiruje režijske troškove, te je podnijela tuženiku zahtjev za dodjelu stana, te je sukladno čl. 161. u svezi sa čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, usvojen tužbeni zahtjev tuženika na iseljenje te odbijen protutužbeni zahtjev ovdje tužiteljice na zaključenju ugovora o najmu budući da ista nije u smislu čl. 30. Zakona o najmu stanova, do stupanja na snagu toga zakona, stekla stanarsko pravo.
31. U svezi vlasništva tuženika na predmetnom stanu iz Ugovora o kupoprodaji od 16.12.1990. (list 28-34 spis) proizlazi kako je isti zaključen između tvrtke Tempo kao prodavatelje i prednika tuženika Općine Trešnjevka Zagreb kao kupca, a predmet kojeg su tri dvosobna stana veličine 59,06 m2, devet jednosobnih stanova veličine 34,38 m2, deset garsonijera veličine 30,11 m2, 22 spremišta veličine 51,23 m2 te poslovni prostor br. 6 veličine 144,14 m2 po cijeni od 15.139.278,00 tadašnjih dinara.
32. U čl. 14. stranke ugovaraju kako je obveza kupca upis ugovorenih stanova u zemljišnoj knjizi, te da kupac u predmetne stanove nema pravo useliti dok ne podmiri sve obveze iz ugovora.
33. Iz specifikacije stanova, spremišta i poslovnih prostora kao prilog navedenom ugovoru o kupoprodaji a koja se odnosi na kupljenih 10 garsonijera proizlazi kako postoje četiri garsonijere pod oznakom D1S3 i to na I. katu br. 13, na II. katu br. 38, na III. katu br. 63 i na IV. katu br. 88.
34. U ovom postupku tužiteljica tvrdi kako je kroz postupak povezivanja zemljišnih knjiga utvrdila da tuženik nije vlasnik stana iz kojeg je izvršeno iseljenje tužiteljice u postupku nedopuštene ovrhe Ovrs-116/02, te da je prodavatelj Tempo d.d., izgradio 4 spojene zgrade na adresi [adresa], a kako to proizlazi iz dostavljenog katastarskog plana od 030. siječnja 2018., a da je tuženik tužiteljicu u više navrata pozivao na podmirenje troškova za bespravno korištenje stana u vlasništvu tuženika br. 80.
35. Tuženik ne spori da je društvo Tempo iz Zagreba, Boškovićeva 5, izgradilo povezane zgrade koje se danas nalaze na adresi u [adresa], 110, 112 i 114 dok je iz uvjerenja gradskog ureda za katastar i geodetske poslove u koji je sud izvršio uvid (list 64 spis), proizlazi kako su navedene zgrade izgrađene kao objekt KONČAREVA-SELSKA-BOSILJEVSKA na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
36. Budući da je nesporno da je poduzeće Tempo sa prednikom tuženika kao kupcem zaključilo ugovore o kupoprodaji točno određenih stanova u navedenom objektu, te da je u popisu stanova između ostalog naveden i stan br. 88, tuženik smatra kako je dokazao pravni temelj i istiniti način stjecanja, te se u smislu čl. 166. ZV-a, ima smatrati presumiranim vlasnikom predmetnog stana, jer nesporno svoje vlasništvo nije upisao u zemljišnim knjigama.
37. Sa druge pak strane, u pravu je tužiteljica kada navodi kako iz dostavljenog prijedloga radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa neupisanih posebnih dijelova nekretnine označenih kao kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], zgrada mješovite upotrebe [adresa], a kojoj je sud izvršio uvid proizlazi kako su u istom prijedlogu navedeni suvlasnici stanova u predmetnoj zgradi te je predloženo povezivanje sa vlasništvom garažnog prostora, a da se niti u jednom popisu tuženik ne spominje kao vlasnik predmetnog stana br. 88 niti garaže vezane za taj stan.
38. U odnosu na prigovor tuženika da za stan br. 86 na adresi [adresa], vlasnik JU i stan br. 90 na istoj adresi, vlasnik IUR, kao stanovi približne veličine utuženom, vlasnici također nisu zavedeni u spomenutom prijedlogu za povezivanju zemljišne knjige, čiju vjerodostojnost tuženik osporava, potrebno je navesti kako tužiteljica ispravno navodi kako navedeni zemljišno knjižni vlasnici, navedenih stanova, koji su nedvojbeno upisani kao vlasnici, su zavedeni u dostavljenom Prijedlogu za upis i povezivanje zemljišne knjige na stranici 2 prijedloga toč.2. te toč. 4. stranica 3., a imajući u vidu da postupak povezivanja pokreće upravitelj zgrade u ime svih suvlasnika evidentno je kako tuženik nije naveden niti kao vanknjižni vlasnik predmetnog stana, a da su u spomenutom prijedlogu navedeni svi suvlasnici predmetne zgrade,
39. Sukladno čl. 166. st. 1. ZV-a propisano je da onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način stjecanja stvari, smatrat će se vlasnikom te stvari prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju, dok je st. 2. propisano da će se presumiranom vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit ili što ne može naznačiti svog prednika ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed ga je stekao naplatno ali mu neće predati posjed stvari, posjednik koji ima jednakopravni temelj.
40. Nadalje, odredbom čl. 376. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 33/05, 41/08, 63/08 i 125/11, dalje ZOO) propisano je da ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu (st. 1.) prodavatelj nekog prava obvezuje se pribaviti to pravo kupcu, a kad ostvarivanje njegova sadržaja zahtijeva posjed stvari, predati mu i stvar (st. 2.), dok je čl. 389. ZOO propisano da je prodavatelj dužan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predviđenom ugovorom (st. 1.). Prodavatelj je ispunio obvezu predaje kupcu, u pravilu, kad mu stvar uruči ili preda ispravu kojom se stvar može preuzeti.
41. Imajući u vidu prethodno analiziranu dokumentaciju te utvrđenje vještaka kako se navedena lokacija i stan nalaze prema zemljišnim evidencijama, tj. prema katastru na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema zemljišnoj knjizi na dijelu zk- č.4810/8 K. o. [katastarska općina], zk.č. 4810/103 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica], zk.č. 4810/11 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk.č. 4810/12 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk.č. 4810/10 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica], te zk.č.4837/4 K. o. [katastarska općina] koja ne postoji u zemljišnoj knjizi, zk.č. 4810/9 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk.č. 4810/13 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk.č. 4810/113 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk.č.4810/60 K. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]., da se za potrebe formiranja građevne parcele na kojoj se nalazi stambeni kompleks u kojem je izgrađen sporni stan u ovom postupku, je u katastru ista čestica formirana, kakva je i danas, no u zemljišnoj knjizi identična čestica nije nikada formirana, te u zemljišnoj knjizi nije niti evidentirana zgrada u kojoj se sporni stan nalazi, to je jasno kako tuženik nije dokazao u ovoj pravnoj stvari, da je presumirani vlasnik upravo predmetne nekretnine, uz nespornu činjenicu da isti svoje pravo nikada nije niti upisao u zemljišnu knjigu, to je isti neosnovano uspio u postupku iseljenja tužiteljice iz predmetne nekretnine, pa je time osnovan prigovor tužiteljice o nedostatku aktivne legitimacije tuženika u spomenutom ovršnom postupku i time je osnovan zahtjev tužiteljica da je ovrha provedena na istoj nekretnini pod brojem Ovrs-116/02 nedopuštena, stoga je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
42. Sa druge pak strane nesporno je da je tužiteljica živjela u predmetnom stanu od 1994. do dana iseljenja, pa je stoga u smislu čl. 56. st. 1. OZ-a osnovan zahtjev za predaju predmetnog stana u ponovni posjed tužiteljici slobodan od osoba i stvari obzirom na utvrđenje iz presude Ps-919/99 koje je prethodno obrazloženo, pa je stoga odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II.
43. Budući da je u sporu tužiteljica uspjela u cijelosti, to joj je tuženik u smislu čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u obvezi naknaditi u cjelokupni parnični trošak i to: za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 06.03.2018., 13.04.2018., 29.05.2018., 29.08.2018., 07.01.2019., 02.08.2019. 03.10.2019., 28.09.202., 22.12.2021., 200,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 23.01.2018., 16.04.2018., 09.10.2019., 19.03.2021., 18.02.2022., 01.07.2025., 200,00 EUR, za svako ročište, ukupno 3.200,00 EUR uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 800,00 EUR, a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15), kao i trošak očevida za izlazak sudske komisije od 42,00 EUR, i trošak vještačenja od 597,25 EUR, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu 53,09 EUR i presudu 53,09 EUR, a sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 74/95, 57/96, 137/02 , 26/03, 125/11, 112/12 i 157/13,110/15 i 118/18, u daljnjem tekstu: ZSP).
44. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika prema zahtjevu iz podneska od 22.12.2021. u iznosu od 1.327,36 EUR.
45. Tužiteljici je trošak parničnog postupka dosuđen u ukupnom iznosu od 4.745,43 EUR, dok je tuženik zbog gubitka spora odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je stoga u pogledu parničnog troška stranaka sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom II i III.
46. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 21. studenog 2025. do isplate.
U Zagrebu, 21. studenog 2025.
Sudac:
Blaženka Butigan Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave prijepisa iste, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda na Županijski sud.
DNA:
1. tužiteljici po pun.
2. tuženiku po pun
