REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2715/2020-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Saša Pavličić Bekić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. ., OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Ante Kožul, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, te umješača na strani tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, koje zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 21. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., Slovenska 24, Zagreb, OIB: 52848403362, platiti tužitelju PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.592,67 eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na taj iznos počevši od 22. ožujka 2018. po stopi koja se određuje do 31.12.2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Saše Pavličić Bekić iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] br. HR262484008-1100261860, koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d., u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. Slovenska 24, Zagreb, OIB: 52848403362, platiti tužitelju PJ iz [adresa], sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova liječenja iznos od 297,29 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, počevši od 28.12.2017. po stopi koja se određuje do 31.12.2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun punomoćnika tužitelja odvjetnika Saše Pavličić Bekić iz Zagreba, Bednjanska 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] br. HR262484008-1100261860, koji se vodi kod Raiffeisenbank Austria d.d., u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 3.364,99 eura sa zateznim kamatama koje teku od 21. studenog 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se umješaču HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, iz Zagreba, Capraška 6, OIB:00432869176, naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 250,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 21. studenog 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 28. rujna 2017. stradao u prometnoj nezgodi kao putnik osobnog vozila, kojim je upravljao EJ, a koje vozilo je osigurano kod tuženika, čime je tužitelju nastala imovinska šteta u vidu tuđe pomoći i njege te troškova liječenja, kao i neimovinska šteta zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 22.240,00 kn. Ističe kako se tuženiku prethodno obratio s odštetnim zahtjevom te da mu je tuženik u mirnom postupku izvršio uplatu nespornog dijela štete u iznosu 8.000,00 kn, slijedom čega konačno na ime pretrpljene štete potražuje naknadu u visini 14.240,00 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, dinamiku nastanka štetnog događaja kao i pasivnu legitimaciju. Osporava visinu štete preko isplaćenog iznosa i zatražene zatezne kamate, dok u cijelosti osporava troškove liječenja u privatnoj ustanovi koje tužitelj potražuje. Ističe prigovor doprinosa vlastitoj šteti navodeći da se tužitelj nije pridržavao liječničkih uputa. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Na pripremnom ročištu tuženik navodi kako osporava dinamiku nastanka štetnog događaja.

2.1. Umješač u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, dok spori uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeda za koje tužitelj navodi da ih je pretrpio, osporava visinu tužbenog zahtjeva, troškove liječenja te tijek zateznih kamata na štetu glede tuđe pomoći i njege.

2.2. Sud je raspravnim rješenjem od 8. veljače 2022. dopustio sudjelovanje HOK- osiguranje d.d. kao umješaču na strani tuženika. Umješač je naveo da ima pravni interes umiješati se u parnicu jer ima pravni interes da tuženik uspije u sporu budući da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], koje je sudjelovalo prometnoj nezgodi osigurano policom osiguranja kod tuženika, u prilog čemu dostavlja policu osiguranja. Sud je ocijenio da HOK-osiguranje d.d. ima pravni interes stupiti u parnicu kao umješač na strani tuženika iz navedenih razloga, stoga je sud odlučio sukladno odredbi čl. 207. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP).

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu I. PPP Zagreb od 16. veljače 2018. (listovi 9-10), medicinsku dokumentaciju (listovi 11-22), Račun F 903/F/1 od 28. prosinca 2017. (list 23), Odštetni zahtjev od 21. ožujka 2018. s povratnicom (listovi 28-30), nalaz i mišljenje vještaka mr.sc. Zrinka Ručevića (listovi 24-25), Dopis tuženika od 14. svibnja 2018. (list 31), policu osiguranja (listovi 58-59), fotografije (listovi 60-63), izvršen je uvid u spis MUP-a, I. PPP Zagreb (listovi 90-94), zdravstevni karton tužitelja (listovi 147-199) saslušani su svjedoci ČJ (list 102), EJ (list 102), DJ (listovi 105-106) i tužitelj (listovi 138-139) te je provedeno kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje (listovi 112-123) medicinsko vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću (listovi 208-210, 230-231). Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka BJ čije je saslušanje umješač predložio po potrebi s obzirom da je činjenično stanje u ovom predmetu u dovoljnoj mjeri raspravljeno da bi se mogla donijeti odluka o meritumu spora. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŽJ s obzirom da je tužitelj odustao od navedenog dokaznog prijedloga. Sud nije po prijedlogu tužitelja pribavljao podatak o dužini čekanja na obavljanje fizikalne terapije od KBC Rijeka i KBR Rijeka Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, s obzirom da je tužitelj u mogućnosti sam pribaviti navedene podatke i dostaviti sudu.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužitelja na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te troškova liječenja u privatnoj ustanovi, kao i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 1.889,97 eura (ranije 14.240,00 kn), a koja šteta je prema navodima tužitelja nastala u prometnoj nezgodi 28. rujna 2017.

6. U konkretnom je predmetu sporna osnova i visina imovinske i neimovinske štete koju tužitelj potražuje i to preko isplaćenog iznosa od 1.061,78 eura (ranije 8.000,00 kn) te u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove troškova liječenja.

7. Radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva u pogledu dinamike nastanka prometne nezgode i uzročne veze, sud je izvršio uvid u isprave koje prileže spisu, saslušao tužitelja te svjedoke ČJ, EJ i DJ, te izveo dokaz kombiniranim prometno sudsko-medicinskim vještačenjem.

7.1. Iz iskaza svjedoka ČJ proizlazi da je 28.9.2017. upravljala vozilom marke Fiat Punto u kojem vozilu se kao suputnik nalazio njen suprug BJ. Kretali su se Slavenskom avenijom iz smjera zapada prema istoku tj. prema Sesvetama. Sjeća se da su vozilom stajali u koloni, a u jednom trenutku kada se upalilo zeleno svjetlo na semaforu, kolona je krenula, a zatim je ponovno kolona zaustavljena, a što se tiče svog vozila, više se ne sjeća je li u tom trenutku bila zaustavljena vozilom na kolniku ili se sporije kretala, a u jednom trenutku je vozilo koje se kretalo iza nje udarilo u njeno vozilo i to u stražnji dio. Vozilom je upravljala malom brzinom u trenutku kada se kolona ispred nje započela kretati, odnosno bila je u drugoj brzini, a u trenutku kada je vozilo iza nje udarilo u stražnji dio njenog vozila, više se ne sjeća je li stajala ili se kretala vozilom vrlo sporo. Točno se više ne sjeća koliko je vozila bilo ispred nje, a sigurna je da je bilo najmanje 2 do 3 vozila. Sjeća se da je bila velika gužva. Na pitanje da opiše jačinu udara tog vozila, navodi da ne može preciznije opisati, već samo zna i sjeća se da se radilo o naglom udaru uslijed čega je došlo njezinog tijela.

7.2. Iz iskaza svjedoka EJ proizlazi da je 28.9.2017. upravljao vozilom marke Škoda Octavia krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka Slavonskom avenijom. Vozilom je bio zaustavljen u koloni obzirom da je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, a od semafora je bio udaljen oko 30-50 metara, više se preciznije ne može sjetiti, ali dovoljno da je mogao vidjeti boju svjetla na semaforu. Ne zna točno koliko je vozila bilo ispred, a moguće da ih je bilo oko 5. Za vrijeme dok je njegovo vozilo bilo zaustavljeno, vozilo koje je bilo iza njega je udarilo u zadnji kraj njegovog vozila, a zatim je njegovo vozilo udarilo u vozilo ispred. Tom prilikom je upravljao većim vozilom marke Škoda Octavia, a radilo se o novom vozilu. U ovom događaju na njegovom vozilu je oštećen zadnji branik, zadnja hauba, prednja hauba, prednji branik, prednja maska. Ne može procijeniti naletnu brzinu vozila iza sebe. Na mjestu suvozača bio je PJ koji je nakon udara ostao sjediti u autu i žalio se na bolove u vratu. Djelatnici hitne su ih obojicu vozilom hitne pomoći odvezli u bolnicu.

7.3. Iz iskaza svjedoka DJ proizlazi da je 28.9.2017. upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke Mercedes, a kretao se Slavonskom avenijom iz smjera zapada u smjeru istoka. Tom prilikom se kretao srednjim prometnim trakom i to u koloni vozila odnosno ispred njega je bilo više vozila, a sjeća se da su se i prometnim trakom koji je bio desno od njega, također kretala vozila. Vozilom je bio zaustavljen u koloni obzirom da je na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo. Sjeća se da je nešto rukom radio po radiju, odnosno misli da je namještao stanicu i krajičkom desnog oka je uočio da se desna kolona kreće, a kako nije bio potpuno fokusiran na vožnju, započeo je kretanje vozilom unaprijed i uslijed toga udario u vozilo ispred. Nije više siguran, ali misli da su vozila ispred njega u jednom trenutku, a za vrijeme dok je vozilom bio zaustavljen, krenula, a zatim su ponovno stala. U trenutku kada je vozilom udario u vozilo ispred vozila, to vozilo je bilo zaustavljeno. Navodi da se neposredno prije udara u vozilo ispred kretao u prvoj brzini i to oko 10 km/h, obzirom da je tek krenuo. Odgovara da su u prometnoj nesreći sudjelovala tri vozila. Shvatio je da se vozilo ispred njega ne kreće tek u trenutku kada je u to vozilo udario. Navodi da je na njegovom vozilu bio oštećen prednji branik, te zadnji dio vozila u koje je udario, a misli da je najveća šteta bila na vozilu marke Fiat Punto. Sjeća se da je radi osoba koje su se nalazile u Škodi Octavia došla hitna pomoć, a misli da se oni nisu odmah žalili jer su moguće bili u šoku, a zatim je ipak pozvana hitna pomoć. Navodi da nije gledao ispred sebe, krenuo je vozilom i udario u vozilo ispred sebe, a drugih detalja se preciznije ne sjeća. Zbog ovog događaja platio je po nalogu policije novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 kn.

7.4. Iz iskaza tužitelja proizlazi se tog dana u rujnu 2017. dogodila nezgoda kada se kao putnik vozio u autu prema Sesvetama. Stali su na semaforu i straga ih je pogodio drugi automobil. Osjetio je jaki trzaj, zamračilo mu se pred očima. Odvezli su ga kolima Hitne pomoći na Rebro. Tamo je obrađen i slikan i upućen na daljnju terapiju. Nakon nezgode nosio je okovratnik, bilo mu je određeno potpuno mirovanje, bio je preko 45 dana na bolovanju. Iz početka nije mogao hodati i od tada ima išijas tako da mu se od trzajne ozljede spustilo u nogu. Iz početka nije mogao ustati iz kreveta pa mu je supruga puno pomagala a i danas osjeća bol koja se spušta u nogu. Dva tjedna se nije uopće mogao kretati, nakon terapije po uputi liječnika određeno mu je lagano kretanje radi osnaženja noge, a radio je istezanja tri puta tjedno. Bila mu je potrebna svakodnevna pomoć, osobito iz početka jer bez pomoći supruge nije mogao ući niti u kadu jer nije mogao savinuti lijevu nogu. Nije mogao voziti auto. I danas svako malo mora ispružiti lijevu nogu, a s obzirom da radi u uredu mora se dizati svakih pola sata. Zbog svog posla puno vozi što mu teško pada jer mora svako malo raditi pauze. I danas trpi bolove, mora piti tablete kada je promjena vremena kao stari ljudi. Prije nezgode je bio košarkaški sudac i aktivan sportaš, trčao je maratone. Sada to više ne može, može raditi samo prilagođeni trening. Danas se OK osjeća u vožnji, ali uvijek želi imati kontrolu odnosno hoće biti vozač, ne voli biti suvozač jer stalno gleda u retrovizor i strah ga udarca straga. Moglo bi se reći da ima traumu od toga. Na pitanje je li zbog nezgode došlo do smanjenja opsega posla koji može obavljati, navodi da je prije nezgode bio terenac, odnosno vodio je evente, ali mu se smanjila brzina u obavljanju poslova nakon nezgode. Nekoliko godina nakon nezgode je unaprijeđen i od tada obavlja više uredski posao. Pojašnjava da to znači da nakon prometne nezgode nije više sam obavljao evente, manje se vozio te je dao agenciji da to radi, a on je obavljao bliže evente.

7.5. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zvonka Ivašića proizlazi da je tijekom odvijanja ove prometne nesreće najprije vozilo osiguranika tuženika naletjelo prednjim više desnim dijelom na stražnji više lijevi dio zaustavljenog vozila tužitelja, u kojem se tužitelj PJ nalazio kao suvozač, brzinom od oko 15 km/h. Nakon naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja, u kojem se tužitelj nalazio kao suvozač, brzina kretanja vozila tužitelja, momentalno povećana za oko: Dv = 9 km/h ili 2,5 m/sek što odgovara sili gravitacije od 2,3 g. Uslijed naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja, tijelo tužitelja na suvozačkom sjedalu imalo je tendenciju nabačaja unatrag. Nakon naleta vozila osiguranika tuženika, vozilo tužitelja odbačeno je prema naprijed, pri čemu je naletjelo prednjom dijelom na stražnji dio vozila svjedoka brzinom od oko 9 km/h, pri čemu je lakše oštećen prednji rub poklopca motora vozila tužitelja dok se na stražnjem dijelu vozila svjedoka ne vide oštećenja koja bi nastala naletom vozila tužitelja. Uslijed naleta vozila tužitelja na vozilo svjedoka brzina kretanja vozila tužitelja, momentalno smanjena za oko: Dv1 = 4,9 km/h ili 1,4 m/sek što odgovara sili gravitacije od 1,3 g. Uslijed naleta vozila tužitelja u kojem se tužitelj PJ nalazio kao suvozač, prednjim dijelom na stražnji dio vozila svjedoka, tijelo tužitelja na suvozačkom sjedalu imalo je tendenciju nabačaja prema naprijed.

7.6. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. sr. sc. Davora Mayera proizlazi da je tužitelj sudjelovao u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom vozilu, u lančanom sudaru tri osobna vozila. U dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim dijelom kombiniranog vještačenja, vozilo u kojem se nalazio tužitelj je ostvarilo dva uzastopna naleta – prvi od strane vozila iza sebe, a drugi na vozilo ispred sebe. Slijedom toga, tijelo tužitelja je bilo izloženo dvama uzastopnim sudarnim silama koje su uzrokovale najprije trzajno polijetanje unatrag, a potom, neposredno nakon toga, trzajno polijetanje prema naprijed. Intenzitet svakog pojedinog od ovih dvaju trzajnih gibanja, promatran zasebno, je bio ispod praga potrebnog za nastanak istegnuća vrata. Međutim, posebnost kinematike konkretnog slučaja u vidu dvaju uzastopnih prisilnih gibanja glave s posljedičnim izvijanjem vrata u suprotnim smjerovima nameće njihovo razmatranje kao jedinstvenog biomehaničkog impulsa koji je djelovao na tijelo te je skupnim učinkom svojih sastavnica mogao dovesti do istegnuća vrata, ovo tim više kada se uzme u obzir i opsežnost od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice tužitelja degenerativnim promjenama. Prema tome, kumulativni učinak uzastopnih protusmjernih sila koje su djelovale na tijelo tužitelja mogao je rezultirati ozljeđivanjem pa se između štetnog događaja i dijagnoze isteguća vrata (trzajne ozljede) može u ovom specifičnom slučaju uspostaviti uzročna veza.

8. U odnosu na dinamiku nastanka prometne nezgode valja reći da iz iskaza svjedoka i tužitelja u bitnome sukladno proizlazi da se nesreća dogodila dok se kolona vozila kretala Slavonskom avenijom u smjeru istoka na način da je vozilo kojim je upravljao DJ i to marke Mercedes udarilo u vozilo ispred sebe, kojim je upravljao svjedok EJ marke Škoda Octavia, te u kojem se nalazio tužitelj kao suvozač. Da je uslijed naleta i udara u vozilo Škodu Octaviu došlo do odbačaja navedenog vozila prema naprijed, pri čemu je to vozilo naletjelo prednjom dijelom na stražnji dio vozila Fiat Punto kojim je upravljao svjedok ČJ. Navedeni je zaključak u skladu sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka.

8.1. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Ivašića i Mayera. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka budući da su sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te su u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Slijedom navedenog sud zaključuje da je tužitelj u prometnoj nezgodi pretrpio ozljede koje su u uzročnoj vezi sa štetom koju tužitelj trpi zbog navedenih ozljeda.

9. U odnosu na opseg i visinu pretrpljene neimovinske i imovinske štete kao i troškova liječenja te prigovora doprinosa nastaloj šteti tužitelja, sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, saslušao tužitelja te izveo dokaz medicinskim vještačenjem.

9.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića proizlazi da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio trzajnu ozljedu vrata. Iz medicinske dokumentacije je razvidno postojanje degenerativnih promjena na vratnoj i slabinskoj kralježnici. Dakle tužitelj je zadobio ozljedu na već ranije degenerativno promijenjenu kralježnicu. Proveo je liječenje imobilizacijom vrata i potom fizikalnom terapijom. U odnosu na završetak liječenja navodi da se kontinuitet liječenja prati 28.12.2017. kad je završio s fizikalnom terapijom. U odnosu na trajne posljedice navodi da u medicinskoj dokumentaciji (zdravstvenom kartonu) nema dostupnih podataka da je tužitelj prije ovog događaja imao ozljede i tegoba s kralježnicom. Stoga je ovaj traumatski događaj (nezgoda) izazvao pojavu simptoma, ali i pogoršao već postojeće degenerativne promjene na kralježnici što je dovelo do tegoba koje tužitelj ima nakon ovog događaja. Postoji blaže ograničenje kretnji iste. Tužitelj ima bolove u vratu, te ograničenje kretnji vratne kralježnice blažeg stupnja. Smatra da nastanak ovog događaja na već ranije postojeće degenerativne promjene smanjuje životnu aktivnost tužitelja za 3%. Tužitelj je trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bol jakog intenziteta je trpio do 3 dana, srednjeg oko 6-7 dana, a manjeg još do 5 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenu životnu aktivnost. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 5-6 dana. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 2 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna tri puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora. Pomoć mu je trebala za nabavku i pripremu hrane, ostvarivanje zdravstvene zaštite – odlasci liječniku na kontrolne preglede i pretrage i fizikalnu terapiju.

9.2. Radi otklanjanja primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dr. Stipančića sud je na ročištu 10. listopada 2025. saslušao vještaka koji je u bitnome naveo da iz medicinske dokumentacije jasno proizlazi da je tužitelj u ovom štetnom događaju zadobio trzajnu ozljedu vrata. Iz njegovog zdravstvenog kartona koji je dostavljen u sudski spis, a isti podaci u njemu su od 16. studenog 2007. do 24. svibnja 2024., nema nigdje zabilježenih do predmetnog događaja ni ozljeda ni tegoba koje se odnose na kralježnicu a osobito vratnu kralježnicu. Nakon predmetnog događaja, odnosno ozljeda zadobivenih u ovom događaju proveo je liječenje a iz medicinske dokumentacije proizlaze smetnje koje su vezane za vratnu kralježnicu. Neosporno je da na temelju učinjenih dijagnostičkih pretraga nakon ovog događaja na kralježnici postoji određeni stupanj degenerativnih promjena. Međutim, isto tako iz medicinske dokumentacije jasno proizlazi da tužitelj nakon ovog događaja ima zaostale tegobe što je u vezi sa predmetnim štetnim događajem. Naime, ozljeđivanje u ovom događaju je dovelo do pojave tegoba koje ranije nisu postojale a isto tako izvjesno i pogoršalo te degenerativne promjene zbog čega tužitelj te tegobe i ima. Na pitanje da li se na MR vratne kralježnice od 26.10.2017. opisuju posttraumatske promjene navodi da nema opisa takovih promjena ali tužitelj nije ni zadobio takovu ozljedu koja bi se trebala utvrditi koja bi bila kao opis: fraktura, iščašenje malih zglobova. Ocjenu tužiteljevog stana donio je na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije. Pitanje mogu li smetnje i problemi vratne kralježnice navedeni u nalazu i mišljenju vještaka biti posljedica od prije prisutnih degenerativnih promjena, je hipotetsko pitanje, ali da mogu, te da je pitanje je li bi i u kojem opsegu i kada imao smetnje koje ima nakon štetnog događaja.

9.3. Tuženik je ostao kod iznesenih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Vještak je prema ocjeni suda otklonio sve primjedbe tuženika te sud na temelju istog zaključuje da je tužitelj u prometnoj nezgodi pretrpio ozljede koje su dovele do povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje te do imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege i troškova liječenja.

10. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah, provedbu fizikalne terapije) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da su prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju uslijed predmetnog štetnog događaja, zaostale trajne posljedice (3 %) zbog kojih trpi duševne boli, ovaj sud smatra da tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.532,55 eura.

12. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

13. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka, kao i iz iskaza tužitelja, proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju 2 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna tri puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora. Pomoć mu je trebala za nabavku i pripremu hrane, ostvarivanje zdravstvene zaštite – odlasci liječniku na kontrolne preglede i pretrage i fizikalnu terapiju. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 121,90 eura, pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 2,65 eura za cijelo utuženo razdoblje s obzirom da su stranke učinile nespornim navedenu cijenu sata.

14. Navedene je iznose valjalo umanjiti za nesporno isplaćeni iznos na ime naknade štete u visini 1.061,78 eura, stoga je ukupno tužitelju na ime navedenih šteta dosuđen iznos od 1.592,67 eura.

15. U odnosu na zahtjev tuženika da mu se naknade troškovi liječenja koje je imao provodeći fizikalnu terapiju u privatnoj ustanovi valja reći da iz iskaza tužitelja proizlazi da je fizikalnu terapiju obavio u Rijeci u privatnoj ustanovi jer mu je doktor rekao da se dugo čega na fizikalnu terapiju na teret HZZO-a te su mu savjetovali da ode kod stručnjaka odmah obaviti terapiju. To je učinio otprilike 10-tak dana nakon obavljenih pregleda. Iz mišljenja vještaka dr. Stipančića proizlazi da je liječenje fizikalnom terapijom bilo opravdano i vezano za štetni događaj te da iako je tužitelj mogao ostvariti navedeno liječenje putem HZZO-a, mu je poznato da se na pretrage a i liječenje u ugovorenim ustanovama znatno dulje čeka nego u privatnim. Pritom je istaknuo da je najbolje fizikalnu terapiju započeti što ranije. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao istinit i uvjerljiv u pogledu navoda da je od strane liječnika upućen obaviti fizikalnu terapiju što prije i to u privatnoj ustanovi s obzirom da je logično i poznato da se na navedene terapije dugo čeka. Imajući u vidu mišljenje dr. Stipančića da je navedeni trošak bio opravdan i u vezi s prometnom nezgodom te da je i njemu kao liječniku poznato da se liječenje u ugovorenim ustanovama HZZO-a znatno dulje čeka, sud je ocijenio da su u konkretnom slučaju navedeni troškovi bili opravdani i potrebni stoga je dosudio tužitelju trošak liječenja prema računu na listu 23 spisa u visini od 297,29 eura (ranije 2.240,00 kn) sa kamatama od dana nastanka troškova odnosno od 28. prosinca 2017.

16. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće od 22. ožujka 2018., odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23). Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP-a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužitelju kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP- a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju, a pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva tuženiku, jer tužitelju pripada na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. (Tako i VSRH u odluci broj Rev- 660/21 od 14. rujna 2021.).

16.1. Na gore dosuđeni iznos nakane imovinske štete s osnove troškova liječenja tužitelju pripadaju zatezne kamate od dana kada su nastali navedeni troškovi odnosno od 28. prosinca 2017., sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a.

17. U odnosu na prigovor tuženika da je tužitelj sam doprinio vlastitoj šteti jer se nije pridržavao upute liječnika o mirovanju valja reći da iz iskaza tužitelja proizlazi da je nakon nezgode nosio okovratnik i da mu je bilo određeno potpuno mirovanje zbog čega je bio preko 45 dana na bolovanju. Iz početka nije mogao hodati niti je mogao ustati iz kreveta pa mu je supruga puno pomagala. Dva tjedna se nije uopće mogao kretati, nakon terapije po uputi liječnika određeno mu je lagano kretanje radi osnaženja noge, a radio je istezanja tri puta tjedno. S obzirom da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelju nakon prometne nezgode bilo određeno mirovanje te kasnije mirovanje uz vježbe razgibavanja, to sud zaključuje da se tužitelj ponašao sukladno liječničkim uputama dok tuženik nije dokazao da bi isti svojim radnjama pridonio nastanku štete, slijedom čega je navedeni prigovor valjalo otkloniti kao neosnovan.

18. U skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 10. listopada 2025., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, podneska od 17. veljače 2021., 6. prosinca 2021., 15. prosinca 2021. i 13. studenog 2023., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za sastav podnesaka od 6. svibnja 2025. i 22. svibnja 2025., svaki u iznosu od 100,00 eura ( Tbr. 8.3.), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 8. veljače 2022., 21. rujna 2022., 8. veljače 2023., 10. svibnja 2025. i 10. listopada 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), ukupno 2.400,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 3.000,00 eura. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 33,18 eura, te na presudu u iznosu od 66,36 eura, kao i trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu 265,45 eura. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 3.364,99 eura.

18.1. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a kojom je propisano da je umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama, tužitelj ima pravo na naknadu troškova za sastav podneska od 19. studenog 2021., kojim se očitovao na navode umješača, i to u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), što uvećano za PDV (25%) iznosi 250,00 eura, koji trošak je naloženo umješaču naknaditi tužitelju.

18.2. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 19. listopada 2020. i 27. svibnja 2024., kojim dostavlja dokaz o uplati, jer u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 6. svibnja 2025. i 22. svibnja 2025. u punom iznosu kako je zatražen s obzirom da sukladno Tbr. 8.1. Tarife za sastavljanje obrazloženih podnesaka u kojima se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu ili se očituje na nalaze i mišljenja vještaka, tužitelju pripada nagrada kao za tužbu po Tbr. 7. t. 1., 3., 6. i 7., ali ne više od sveukupno 4 takva podneska u prvostupanjskom postupku, stoga je trošak sastava navedenog podneska dosuđen sukladno odredbi Tbr. 8.3. Tarife.

19. Slijedom navedenog, a u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 3.364,99 eura, te je naloženo umješaču naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 250,00 eura, sve zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, prema stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točkama III. i IV. izreke.

U Zagrebu, 21. studenoga 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- pun. umješača