REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-532/2025-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo financija iz Zagreba, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 21. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo financija iz Zagreba, Katančićeva 5, OIB: 18683136487 da isplati tužitelju NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće iznos od 250,10 EUR bruto sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na iznos od:

- 18,15 EUR od 16. lipnja 2013. do isplate,

- 8,11 EUR od 16. studenog 2013. do isplate,

- 8,88 EUR od 16. prosinca 2013. do isplate,

- 170,25 EUR od 16. veljače 2014. do isplate,

- 44,71 EUR od 16. srpnja 2015. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i parnični trošak u iznosu od 1.357,49 eura sa zateznim kamatama tekućim od 21. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška i zahtjev tužitelja za naknadu daljnjeg parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ured Zagreb, na radnom mjestu carinika, te da je u razdoblju od 19. travnja 2013.g. do 19. travnja 2018.g. prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu je plaće, u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati , u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radih sati,, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je redio tijekom mjeseca, u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradanim danim u RH, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja na je određeno da: prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 dati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremen rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način jer ostvariva sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da mjesečni fond radih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana ( u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane , Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 9.10.2025. zahtijeva da tuženik tužitelju isplati bruto iznos od 250,10 eura sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirezu poreza na dohodak uz naknadu troška parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba ne sadrži sve ono što sadržava zahtjev za mirno rješenje spora jer u tužbi nije naznačena vrijednost predmeta spora odnosno visina potraživanja pa predlaže tužbu odbaciti podredno odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tužitelju.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora, Izvode iz zapisnika Zajedničke komisije sa tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje KU, sudsku praksu, tabelu prekovremenih sati, obračunske liste plaće tužitelja, rješenja o rasporedu, proveo je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Vatroslavu Zovku, i novim financijskim vještačenjem po vješatku ŽM iz Ručević vještačenja d.o.o., Izvještaj vještaka, te u ostalu dokumentaciju u spisu.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Rješenjem Vrhovnog sud RH od 6.2.2025. ukinute su presude suda prvog i drugog stupnja te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje jer su sudovi zanemarili tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje KU o izračunu mjesečnog fonda sati.

6. Sud je proveo sve po strankama predložene dokaze, a na ročištu 12.11.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu pa sukladno prijedlozima stranaka u postupku nisu izvođeni daljnji dokazi te je sud zaključio glavnu raspravu.

7. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

8. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora proizlazi da se je tužitelj obratio Općinskom državnom odvjetništvu dana 19. lipnja 2018., sukladno čl. 186.a ZPP-a. Kako nadležno Općinsko državno odvjetništvo istom nije udovoljilo, to je tužitelj podnio predmetu tužbu. Tužitelj je podnio stupnjevitu tužbu te je naveo da će visinu tužbenog zahtjeva postaviti nakon što mu tuženik dostavi potrebnu dokumentaciju i nakon provedenog financijskog vještačenja, a što je tužitelj i učinio pa ovaj sud smatra da predmetna tužba, a nti zahtjev za mirno rješenje spora nemaju formalnih nedostataka. Suprotno navodima tuženika, predmetna tužba je sadržavala sve što je bilo potrebno da bi se po istoj moglo postupiti.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s osnove prekovremenih sati za razdoblje od 19. travnja 2013.g. do 19. travnja 2018.g. u bruto iznosu od 250,10 eura pa se radi o sporu male vrijednosti.

10. Iz dokumentaciju u spisu koju je tuženik dostavio pa sud istu prihvaća kao mjerodavnu i vjerodostojnu, proizlazi da je tužitelj radi kao carinik te je u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48, a što među strankama nije sporno.

11. Tuženik je tijekom postupka priznao da tužitelju nije isplatio naknadu za 35 sati prekovremenog rada sukladno odredbama kolektivnog ugovora. Međutim, tuženik tijekom postupka, a niti u postupku mirnog rješenja spora nije ni priznao tužbeni zahtjev, niti je predložio sklapanje nagodbe, a niti je tvrdio da je tužitelju u međuvremenu isplatio naknadu za te neisplaćene sata, pa stoga ovi navodi tuženika nisu bili odlučni za donošenje odluke u ovom predmetu.

12. Sporno je da li tužitelju pripada za utuženo razdoblje s osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane, neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 93/08., 89/12. i 104/13, dalje KU/08) i čl. 38. st. 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 112/17 i 12/18, dalje: KU/17).

13. U ponovnom postupku, tužitelj je predložio izvođenje novog financijskog vještačenja, a na način i sukladno uputi drugostupanjskog suda pa je sud izveo novo financijsko vještačenje radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva.

14. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

15. Odredbom čl. 44. st. 1. KU/08 odnosno čl. 38.st. 1. 10. KU/17, propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Što se smatra prekovremenim radom propisuje čl. 44. st. 10. KU/08 odnosno čl. 38. st. 8. KU/17 tj. ova odredba propisuje da se prekovremenim radom službenika koji rade u turnusima ili smjenama smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Nadalje, odredbom čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38.st. 10. KU/17 propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

16. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako VSRH u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

17. Odredbu čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je nekoliko je puta tumačila i to:

- na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija je donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni,

- prema Tumačenju Komisije br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca,

- prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU,

- prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

18. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8).

19. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

20. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12.KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

21. Prema odredbi čl. 44. st. 1. KU/08 odnosno čl. 38 st. 1.. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17 22. Imajući u vidu citirane odredbe KU, kao i citirana Tumačenja Zajedničke komisije, sud je u ponovnom postupku izveo dokaz novim financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. radi utvrđivanja da li postoji neisplaćeni prekovremeni sati. Naime, ranije provedeno vještačenje po vještaku Vatroslavu Zovku je neupotrebljivo budući je sačinjeno protivno citiranim propisima i Tumačenjima pa isto sud nije prihvatio.

23. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od travnja 2013. do travnja 2018. s osnova prekovremenog rada, iznosi ukupno 250,10 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu ‘s’ Tabele 1 iz nalaza, a dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dana su u stupcu ‘t’ Tabele 1a iz nalaza.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića (iz novog nalaza i mišljenja vještaka) ocijenivši isti kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, te na isti niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru..

25. Nakon provedenog novog financijskog vještačenja, stranke su izjavile da nije sporna visina konačno specificiranog tužbenog zahtjeva tužitelja.

26. Slijedom navedenog, kako visina tužbenog zahtjeva nije bila sporna, a stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, to je sud dosudio tužitelju utuženo potraživanje u ukupnom bruto iznosu od 250,10 eura, kao u izreci presude.

27. Tužitelju su na pojedinačne mjesečne iznose dosuđene zatezne kamate tekuće od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec sukladno čl. 92. st. 3. ZR i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO), a sukladno odredbi čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.), a kako je istima određeno da plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, to tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega tužitelju ne bi pripadale zakonske zatezne kamate u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1 ZPP, te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 32 - 25 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 25 bodova, ročište 16.10.2018., 29.1.2019., 14.11.2019., 19.9.2019., 14.11.2019., 27.5.2025. i 12.11.2025. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, ročište za objavu 19.12.2019. po Tbr. 9/3 – 12,5 bodova, podnesak od 29.11.2018. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, podnesak od 11.9.2018. po Tbr. 8/1 – 25 bodova, te podnesak od 9.10.2025. po Tbr. 8/4 – 6,25 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 537,50 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 671,87 eura. Tome valja dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 285,62 eura i trošak novog financijskog vještačenja 400,00 eura, koji su bili neophodni za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.357,49 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 31.1.2019., 18.3.2019., 8.5.2019., 9.7.2020., 27.2.2023. i 19.12.2024. te za sastav odgovora na žalbu, jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1 ZPP-a, budući se radi o podnescima kojima tužitelj više puta uređuje tužbeni zahtjev što nije bilo potrebno, te o podnescima kojima dostavlja uplatnicu što nije bilo potrebno jer je mogao istu dostaviti i bez podneska. Također, tužitelju nije priznat „trošak objave presude“ jer je takav zahtjev potpuno neodređen te je protivan čl. 164. st. 2. ZPP-a, budući nije navedeno o kakvom trošku objave presude se radi, a ako se radi o trošku ročišta za objavu presude, tada valja reći da su tijekom postupka održana dva takva ročišta, a tužitelj nije naveo za koje ročište traži takav trošak, te isti niti nije bio potreban sukladno čl. 155. ZPP-a jer je punomoćnik tužitelja mogao preuzeti presudu i putem e- oglasne ploče. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 21. studenog 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka putem ovog suda u roku od 15 dana.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1 ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. spis