Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: R1-126/2019-10

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja 1. BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (prije na adresi [adresa] koja je i upisana u zk.knjige) i 2. AA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Goranki Puhar, odvjetnici iz [adresa], protiv protustranaka 1. OA iz [adresa], kao sljednice TA, [adresa], 2. ĐA iz [adresa], 3. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. HA iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Miljenko Marincel, odvjetnik iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvan ročišta 21. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za razvrgnuće cijepanjem nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] a u suvlasništvu s zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.

[adresa], prema uživanju na terenu.

Obrazloženje

1. Predlagatelji navode da je nekretnina koja je predmet razvrgnuća upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo 1. predlagatelja, te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao suvlasništvo 2. predlagatelja i protustranaka, pri čemu u oba zk uloška nekretnina ima površinu 27497m2.

Prema katastarskim podacima, dio kč. br. [katastarska čestica] u površini od 13742m2 upisana je u posjedovni list br. 216 kao posjed 1. predlagatelja, zatim je u površini od 6874m2 upisana u posjedovni list br. 1425 kao posjed 2. predlagatelja, dok je u površini od 6881m2 upisana u posjedovni list br. 1007 kao posjed protustranaka 2. do 5., iako isti nikada nisu uživali predmetne nekretnine. Nadalje ističe da su prednici stranaka davno prije izvršili podjelu posjeda te stranke točno znaju kome pripada koji dio međutim nikada nije izvršeno formalno cijepanje nekretnine po ovlaštenom geometru, pa kako imaju interes usklađenja zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja predlažu da se provede postupak diobe cijepanjem prema uživanju na terenu.

Uz prijedlog prilažu izvatke iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška], posjedovne listove br. 216, 1425 i 1007 i kopiju katastarskog plana.

2. Odgovore na prijedlog podnijele su protustranke 3 (list 17) i 1 (list 23), pri čemu je protustranka 3. suglasna sa diobom, dok je protustranka 1 navela da je dioba već ranije provedena te da se i uživalo sukladno tako provedenom dogovoru.

Protustranka 5 je osporila prijedlog jer smatra da njen suvlasnički dio iznosi više (list 23).

3. Iako se protustranka 3. suglasila sa diobom, naknadnom analizom sadržaja prijedloga utvrđeno je da isti nije osnovan, ovo posebno uzevši u obzir da je već ranije izvršenu diobu potvrdila protustranka 1. kao sestra 2. predlagatelja. Također, s obzirom na utvrđenu neosnovanost prijedloga, bespredmetan je prigovor protustranke 5. koja je osporila veličinu suvlasničkih omjera i u kom slučaju se postupak obustavlja te se predlagatelj upućuje na parnični postupak.

4. Prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

Prema odredbi čl. 47. st. 1. ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće, dok čl. 55. propisuje pravni učinak razvrgnuća, a to je da suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe pravo vlasništva i/ili neko drugo pravo, izvodeći ga iz onog svog suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću a koji mu istodobno prestaje.

ZV ne sadrži postupovne odredbe, slijedom čega se na razvrgnuće suvlasništva primjenjuju odredbe Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku: ZOVP), sve sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (NN 73/91), sukladno kojem će se pravni propisi – zakoni, uredbe, naredbe i dr., koji su bili na snazi na dan 06. travnja 1941. primjenjivati u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila i to na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske. Par. 267. do 274. ZOVP- a regulirano je razvrgnuće suvlasništva.

4.1.Potrebno je navesti i da je dana 10. lipnja 2023. stupio na snagu Zakon o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP), međutim se isti u konkretnom slučaju ne primjenjuje s obzirom da je čl. 119. st. 1. istog propisano da postupci koji su bili pokrenuti a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu istog, dovršiti će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno primjenjivali su se do dana stupanja na snagu ZIP-a.

4.2. Iz citiranih kao i ostalih odredbi ZV-a proizlazi da suvlasništvo predstavlja situaciju kada je neka stvar pravno razdijeljena na idealne dijelove kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova, pri čemu je pojedini idealni dio stvari samostalan u pravnom prometu (čl. 37.), međutim tek razvrgnućem suvlasništva prestaje postojanje suvlasničkog dijela kao idealnog dijela i svaki suvlasnik istovremeno stječe pravo vlasništva na dijelu koji je stekao razvrgnućem, koje može biti sporazumno ili sudsko.

Prema tome, razvrgnuće suvlasništva predstavlja konstitutivnu odluku jer donošenjem takve odluke prestaje dotadašnje suvlasništvo i nastaje pravo vlasništva.

4.3. Također valja navesti i da s obzirom na citirane odredbe ZV-a, sud nije vezan prijedlogom načinom razvrgnuća, već se isto provodi sukladno odredbama ZV-a, što znači da će sud nekretnine prvenstveno dijeliti geometrijski a podredno prodajom na javnoj dražbi, međutim isto se odnosi na situacije kada stranke svoju faktičnu (i zemljišnoknjižnu) zajednicu razvrgavaju tako što će po provođenju tog postupka svaka od stranaka steći odgovarajući novonastali dio ili će svaka od stranaka na ime svog suvlasničkog dijela dobiti novčani iznos koji odgovara veličini suvlasničkog dijela.

5. U konkretnom slučaju, iz navoda u prijedlogu vidljivo je da predlagatelji ističu činjenicu da je podjela između prednika stranaka već davno provedena a na temelju čega se nekretnina i uživala.

Sukladno prednjem, proizlazilo bi da je pravo suvlasništva na nekretnini koja je predmet prijedloga prestalo još ranije, temeljem činjenice da se stranke nalaze u posjedu tako stečenih dijelova nekretnine, pri čemu bi nadalje proizlazilo i to da protustranke odnosno njihovi prednici nisu niti uživali predmetnu nekretninu već da ista pripada samo predlagateljima.

Točnije rečeno, dioba je evidentno u naravi provedena, međutim ista nije formalno provedena u zemljišnoj knjizi već su stranke ostale upisane kao suvlasnici.

Stoga se po prijedlogu predlagatelja ne može razvrgavati suvlasništvo (jer je isto već razvrgnuto) već su predlagatelji ovlašteni svoje stečeno pravo vlasništva formalno prenijeti na svoje ime u odgovarajućem parničnom ili zemljišnoknjižnom postupku odnosno donošenjem deklaratorne odluke kojom će se utvrditi da su isti na kč. br. [katastarska čestica] stekli pravo vlasništva temeljem višegodišnjeg posjeda kao pravne osnove za stjecanje prava vlasništva. Pri tom valja navesti i da predmet razvrgnuća ne može biti brisanje neke nekretnine iz drugog zk uloška, već se radi očito o pogrešnom upisu. Na prednju okolnost postoji i brojna sudska praksa (primjerice odluke ŽS Pula Gž-154/23, ŽS Zadar Gž-870/23) iz koje proizlazi da se u izvanparničnom postupku razvrgnuća ne odlučuje o vlasništvu nekretnine (ili dijela iste). Kako prijedlog nije osnovan iz prethodno iznesenih razloga, sud nije donosio rješenje o obustavi postupka i upućivanju predlagatelja na parnični postupak sukladno par. 267. i 268. ZOVP-a jer i donošenjem ove odluke proizlazi da predlagatelji svoje stečeno pravo mogu ostvariti u drugoj vrsti postupka. Iz opisanih razloga je prijedlog za razvrgnuće odbijen te je odlučeno kao u izreci.

Delnice, 21. studenog 2025.

Sutkinja

Renata Rački

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dva primjerka, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.