REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-481/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice HE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o., Rijeka, protiv ovršenika OE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici Marko Kuvač i Maja Kuvač, odvjetnici u Rijeci, radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Ovr-323/2025-15 od 20. kolovoza 2025., 21. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Ovr-323/2025-15 od 20. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 4. srpnja 2025. (točka I. izreke) te je odbijen prijedlog ovršenika za ograničenje ovrhe od 4. srpnja 2025. (točka II. izreke).

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija ovršenik zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede prava na dom i vlasništvo te bitne povrede odredaba postupka. Ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 65. stavka 1. Ovršnog zakona jer je zahtijevao dokazivanje nenadoknadive štete, iako Zakon propisuje samo da ovršenik treba učini vjerojatnim postojanje takve štete. Već sama činjenica da je radi tražbine u iznosu od 52.497,72 eur određena ovrha na čak osam nekretnina, čini vjerojatnim da bi provedbom došlo do nesrazmjerne i nenadoknadive štete. U ovoj fazi postupka nije svrha provoditi složena vještačenja, nego ocijeniti postoji li ozbiljna opasnost od štetnih posljedica po ovršenika. Sud je također propustio primijeniti načelo razmjernosti iz članka 5. Ovršnog zakona. Ovrhovoditeljičina tražbina može se u cijelosti namiriti i prodajom jedne ili dvije nekretnine, bez potrebe da se ovrha proteže na sve. Odluka kojom se dopušta ovrha na cijeloj imovini dovodi do očite nesrazmjernosti između visine tražbine i opsega ovrhe što nije u duhu zakonskih odredbi. Nadalje, jedna od ovršenih nekretnina predstavlja ovršenikov dom i jedino mjesto stanovanja, pa je prvostupanjski sud bio dužan ispitati razmjernost između legitimnog cilja ovrhe i zaštite doma ovršenika, što u konkretnom slučaju nije učinio. Ovo pogotovo iz razloga što je ovršenik istakao da je istovremeno s ovim postupkom pokrenut i ovršni postupak pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Opatiji pod poslovnim brojem Ovr-580/2025, koje nekretnine ne predstavljaju dom ovršenika. Sud je svoju odluku temeljio na stajalištu da ovršenik nije dostavio dokaze o vrijednosti nekretnina, međutim sud je imao uvid u podatke iz javnih registara, a mogao je i naložiti vještačenje radi utvrđenja vrijednosti. Provedbom ovrhe ovršenik bi nepovratno izgubio vlasništvo na nekretninama, dok bi ovrhovoditeljica, u slučaju odgode, trpjela tek vremensko odgađanje namirenja svoje tražbine. Takva situacija predstavlja tipičan primjer nenadoknadive štete za ovršenika, a sud nije dao uvjerljive razloge zašto je taj rizik zanemario. Predlaže ukinuti ili preinačiti pobijano rješenje te odgoditi ovrhu do okončanja parničnog postupka na koji je ovršenik u međuvremenu upućen ili istu ograniči na imovinu razmjerne vrijednosti koja je dostatna za namirenje tražbine.

3. Žalba ovršenika nije osnovana.

4. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, s obrazloženjem, u bitnome, da nije ispunjena druga pretpostavka iz članka 65. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ) jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje jer nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala šteta koju ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom naknaditi od ovrhovoditeljice ili bi to bilo povezano s nerazmjernim teškoćama, a što bi prvenstveno moglo biti prouzročeno lošim imovinskim prilikama ovrhovoditeljice, u pogledu kojih ovršenik nije dostavio niti predložio nikakav dokaz.

4.1. Takvu odluku prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga ovršenika za odgodom ovrhe u cijelosti prihvaća i ovaj sud, jer ovršenik nije naveo u čemu bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu preko one koja se podrazumijeva i koju je ovršenik dužan trpjeti činjenicom provedbe ovrhe radi namirenja ovrhovoditeljice.

5. Nadalje u pogledu žalbenog navoda da je ovrha određena na nekretnini koja je dom ovršenika, i to ona označena kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., valja navesti da ovrha nije ni određena na toj nekretnini nego na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., koja se nalazi na području grada Buzeta, a prema stanju spisa ovršenik ima prebivalište u [adresa] na području općine Matulji. Dakle, ovršenik nije dokazao da bi provedbom ovrhe na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], došlo do povrede njegovog prava na dom, kako pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

6. Pobijanim je rješenjem pravilno odbijen i prijedlog ovršenika za ograničenje ovrhe po članku 5. stavku 2. OZ-a, s obrazloženjem da ovršenik uz svoj prijedlog za ograničenje ovrhe nije dostavio dokaz o vrijednosti ovršnih nekretnina niti je njihova vrijednost utvrđena u ovom postupku, a prvostupanjski sud nije bio dužan navedeno utvrđivati po službenoj dužnosti i pribavljati podatke porezne uprave o vrijednosti nekretnina ili provoditi vještačenje istih, kako neosnovano navodi žalitelj. Tražbina ovrhovoditeljice (bez zateznih kamata) iznosi 52.497,72 eur, a sedam od osam ovršnih nekretnina čine u naravi oranice, vinogradi, šume, livade i vrtovi manjih površina, stoga je opravdan interes ovrhovoditeljice za predlaganjem većeg broja nekretnina s obzirom na iznos tražbine.

7. Slijedom navedenog, odbijena je žalba ovršenika te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, po članku 380. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.), koji se primjenjuje po članku 21. stavku 1. OZ-a.

U Puli-Pola 21. studenoga 2025.

Sutkinja:

Nataša Babić