Republika Hrvatska

Poslovni broj: Pp-1125/2024-13

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Supetru

Supetra, Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sutkinji Marijana Ostojić Kavain, uz sudjelovanje zapisničarke Dragice Pavić Radović, u prekršajnom postupku pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač Klasa: 211-07/23-5/32908, Urbroj: 511-12-25-23-1 od 6. veljače 2024., protiv prvookrivljenika PČ zbog prekršaja iz čl. 17. kažnjivog po čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 5/90., 30/90., 47/90., 29/94, 114/22 i 47/23, dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira) i čl. 229. st. 2. kažnjiv po čl. 229. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/1, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23, dalje: Zakona o sigurnosti prometa na cestama) i drugookrivljenice UČ zbog prekršaja iz čl. 216. st.1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 216. st.3. istog Zakona, nakon glavne i javne rasprave održane 17. studenog 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti predstavnika tužitelja, u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, 21. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e

Prvookrivljenik: PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca P i U rođ. F rođen **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], nastavnik u srednjoj školi, s mjesečna primanja od 1.000,00 eura , lošeg imovnog stanja, oženjen, otac troje djece, od kojeg je jedno maloljetno, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

Drugookrivljenica: UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći PČ i I rođ. M, rođena **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, magistar slikarstva, trenutno zaposlena na zamjeni u školi, uzdržava se od povremenih prihoda, lošeg imovnog stanja, neudata, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavana,

I

k r i v i s u

prvookrivljenik PČ:

što je dana 23. studenog 2023. u 12,35 sati na području općine Nerežišća, na državnoj cesti D 113 na predjelu „ [adresa] PČ, nakon negodovanja policijskim službenicima FČ i IČ da puste njegovu kćerku, a nakon što su mu isti objasnili da je UČ punoljetna osoba i da treba odgovarati za svoje postupke, ponovno počeo negodovati govoreći im da je puste i da da li su sretni nakon što su joj odlučili napisati kaznu, a nakon što je FČ izdao naređenje PČ da prestane s takvim ponašanjem, isti je počeo vrijeđati policijske službenike riječima: „Vidi tko nama piše prijave, jadna policija, ovi policajac koji ne zna koliko je dva plus dva, vidi ga, sramota, jel vas sramota kažnjavat, jadna ti i policija, niti kutiju prve pomoći ne zna otvoriti, kaznio si doktora znanosti, a vidi se, ne znaš koliko je dva plus dva, jado“,

dakle, omalovažavao službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja,

čime je prvookrivljenik počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po čl. 17. istog Zakona,

drugookrivljenica UČ:

što je dana 23. studenog 2023. u 12,35 sati na području općine Nerežišća, na državnoj cesti D 113 na predjelu „Vidova gora“ u prometu zatečena kako upravlja osobnim automobilom marke VW, reg.ozn. i broja [registarska oznaka], a kontrolom je utvrđeno da upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje;

dakle, upravljala motornim vozilom u prometu na cesti prije stjecanja prava na upravljanje,

čime je počinila prekršaj opisan u 216. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 216. st. 3. istog Zakona pa se

prvookrivljeniku PČ se, na temelju čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz primjenu čl.37. st.3. toč.1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon)

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 600,00 (šesto) EURA,

drugookrivljenici UČ se, na temelju čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu čl.37. st.3. toč.1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 600,00 (šesto) EURA

Na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, a u protivnom će se ista naplatiti prisilnim putem.

Na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da su novčane kazne u cijelosti plaćene ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

II

Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona prvookrivljenik PČ

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

da bi:

„23. studenog 2023. u 12,35 sati na području općine Nerežišća, na državnoj cesti D 113 na predjelu „ [adresa], PČ, u svojstvu suvozača odnosno vlasnika osobnog automobila VW reg.oznaka i broja [registarska oznaka], utvrđeno da je dao na upravljanje narečeno vozilo kćerci UČ, koja je vozilom upravljala prije stjecanja prava na upravljanje",

čime da bi prvookrivljenik počinio prekršaj opisan u članku 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po članku 229. stavku 6.

istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1.Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

3.Na temelju odredbe članka 407. Zakona o kaznenom postupku glavna rasprava je započela iznova jer je održana pred drugim raspravnim sucem.

2.Prvookrivljenik PČ je, ispitan na glavnoj raspravi, u svojoj obrani naveo kako se smatra krivim za prekršaj iz članka 229. stavak 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok se ne smatra krivim za prekršaj iz članka 17. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji mu se stavlja na teret. Naveo je kako ostaje pri svojoj obrani koju sam iznio pred sudom na zapisnik od 9. travnja 2024. odnosno da mu je kći UČ u to vrijeme polagala vozački ispit, a kako je bila pala na praktičnoj vožnji, trebalo je to ponoviti, zbog čega joj je bilo preporučeno da dodatno vježba. Kritične prigode, upravljao je svojim osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] u prometu na cesti kroz područja općine Nerežišća, a suputnica mu je bila kći. U jednom trenutku, na cesti izvan naselja, predložio je kćeri da preuzme vožnju i da malo vježba, dok je sjeo na mjesto suvozača. Dok su se penjali prema „Vidovoj gori“, sustiglo ih je policijsko vozilo, pa se UČ zaustavila na prvom ugibalištu. Međutim, ne stoji da je tom prilikom vrijeđao i omalovažavao uredujuće policijske službenike. Točno je da ih molio da njega i kći ne kažnjavaju, jer je smatrao da to u konkretnom slučaju nije nužno. Kako ga nisu htjeli uvažiti, doista je bio uporan i nije se dao zaustaviti, čime je ugnjavio uređujuće policijske službenike. Takvo njegovo ponašanje ih je naljutilo te su ih zatražili da odu u policijsku postaju gdje su ga alkotestirali. Još je jednom napomenuo da se ne smatra krivim za vrijeđanje službene osobe prilikom vršenja njegove službe, s obzirom da već trideset četiri godine radim u prosvjeti, te se nikada nikome nije obraćao s pogrdnim riječima te stoga nije vrijeđao policijske službenike riječima koje su navedene u optužnom prijedlogu. On je policijske službenike predmetne prigode molio da ih nas puste i da im oproste ovaj prometni prekršaj, obraćao sam im se sa "vi" i sigurno im nije uputio pogrdne riječi niti ih vrijeđao niti omalovažavao na bilo koji drugi način predmetne prigode prilikom obavljanja njihove službe. Kako je bio svjestan da je počinio prekršaj iz sigurnosti prometa na cestama koji mu se stavlja na teret, on da je samo pokušao službenicima objasniti situaciju te ih uporno molio da ih puste. On da možda je pretjerao u svojim molbama, ali da je zaista cijelo to vrijeme bio ponizan u tom traženju, obraćao im se sa "vi", te mu ne bi palo na pamet ih vrijeđati.

4.Drugokrivljenica je navela kako nema primjedbi na iskaz prvookrivljenika, ni pitanja za istoga ističući kao je sve bilo onako kako je prvookrivljenik naveo.

5.Drugookrivljenica UČ, ispitana na glavnoj raspravi, izjasnila se kako se smatram krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Istaknula je kako ostajem pri svojoj obrani koju je iznijela pred sudom na zapisnik 9. travnja 2024., odnosno kako potvrđuje da je kritične prigode, na nagovor oca, poduzela vožnju njegovim osobnim vozilom u prometu na cesti, iako tada nije imala status vozača. Polagala je vozački ispit i trebala se dodatno uvježbati u vožnji. Naknadno je stekla status vozača. Dodatno je istaknula kako njezin otac nije vrijeđao i omalovažavao uređujuće policijske službenike. Točno je da im je uporno dodijavao, tražeći da nas ne kažnjavao i da se u tome nije zaustavljao, ali nije čula da bi ih pritom vrijeđao i omalovažavao. Još je jednom napomenula kao je svjesna da nije smjela upravljati predmetnim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje te je zamolila sud za ublažavanje novčane kazne, s obzirom na njenu tešku materijalnu situaciju te s obzirom da se uzdržavam od povremenih prihoda, a da drugih prihoda ne ostvaruje. Napomenula je kako njen otac predmetne prigode nije vrijeđao ni omalovažavao policijske službenike. Može reći da je njen otac u molbama prema policijskim službenicama da nas puste bio "dosadan" i "uporan", međutim kako ih sigurno nije vrijeđao pa tako nije uputio riječima njima koje su navedene u optužnom prijedlogu.

6.U dokaznom postupku ispitani su svjedoci MČ i IČ, pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 23. studenog 2023., sastavljen pred Policijskom postajom Brač, zapisnik o ispitivanju alkohola u organizmu od 23. studenog 2023., izvadci iz prekršajne evidencije, Ministarstva pravosuđa, uprave digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenike, te presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp – 4248/2023 – 5 od 14. rujna 2023.

7.Svjedok MČ, policijski službenik naveo je kako se sjeća događaja o kojem ga se pita te PČ, naime prvookrivljeni je predmetne prigode njega i IČ vrijeđao riječima navedenim u optužnom prijedlogu, moleći da njega i kćer puste nekažnjene. Kada su im rekli da ih nećemo pusti nekažnjene, počeo je vrijeđati nas kao policijske službenike navedenim riječima u optužnom prijedlogu.

8.Prvookrivljenik je upitao svjedoka da li se on obratio tijekom cijelog tog događaja njemu ili kolegici sa "ti", svjedok odgovara da jest i da je i im je onda uputio riječi kako ne znaju za kutiju prve pomoći i da je kaznio doktora znanosti. Drugokrivljenica nije imala pitanja za svjedoka, ista je izjavila da nema pitanja za svjedoka.

9.Svjedokinja IČ, policijska službenica, navela je kako se sjeća događaja o kojem je se pita te je prepoznala prvookrivljenika PČ i drugokrivljenicu UČ koje je predmetnog događaja prvi put vidjela, a inače da ih oboje ne poznaje, niti ih je iza ovog događaja viđala, niti službeno postupala prema njima, osim kritičnog događaja. Naime, predmetne prigode kolega MČ i ona bili su u ophodnji sa službenim automobilom na državnoj cesti u predjelu Vidove Gore. Uočili su kako se stvorila kolona automobila, a nije im bilo jasno zašto s obzirom da nije bilo kamiona, a svi su vozili sporo te su vidjeli kako ostali automobili pretječu jedno vozilo, a koje je vozilo jako sporo. Kada su došli neposredno iza tog vozila pomoću svjetlosne i zvučne signalizacije taj se automobil zaustavio sa strane pored ceste. Kolega MČ i ona su pristupili tom automobilu te zatražili prometnu i vozačku dozvolu, a zatekli su drugokrivljenicu za volanom. Ona im je dala prometnu dozvolu, a za vozačku je rekla da ima tek polagati vozački ispit za par dana. Tada je prvookrivljenik dok je još sjedio u automobilu počeo protestirati da ne treba ništa pisati u vezi prekršaja, da je UČ već platila jednu novčanu kaznu, a kada su mu objasnili da moraju evidentirati ovaj prometni prekršaj, a misli na prekršaj upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, a i s obzirom da se desio na državnoj cesti, prvookrivljenik PČ je izašao iz automobila, krenuo prema nama te je počeo sve glasnije protestirati i vrijeđati riječima na način da je rekao "tko njemu piše prijave" te je počeo izvlačiti neke događaje od prije koji nemaju veze s ovim događajem. Ne sjećam se točno koje su bile riječi, ali znam da su bile uvredljive i izrečene dok su oni postupali prema njemu, a te bi riječi bile koje su tada kolega MČ i ona pišući optužni prijedlog naveli, te da stojim iza toga. Inače može reći da s okrivljenicima nije niti u prijateljskim niti u neprijateljskim odnosima, te ih ne sreće.

10.Prvookrivljenik PČ je imao primjedbi na iskaz svjedokinje na način kako sve to ne bi bilo istina što je svjedokinja iskazala te je naveo da su nas policijski službenici u službenom automobilu iz kolone pretekli te da ja rekao svojoj kćer da će ih zaustaviti jer su vjerojatno gledali tko je za volanom, pa joj rekao da stane na prvo ugibalište koje je bilo dvjesto metara dalje i da su oni su već bili izvan auto kada su policijski službenici sa svojim vozilom došli za njima. Oni su tada pitali dokumente te je tada policijske službenike preklinjao da ne pišu nikakav prekršaj, da njegova kći UČ uskoro polaže vozački ispit, a u cijeloj toj konverzaciji prema policijskim službenicima ni u jednom trenutku da im nije rekao "ti" jer to nije njegov način obraćanja, a posebno da bi im uputio riječi navedene u optužnom prijedlogu. Isto tako, on da je dobrovoljno s njima otišao u policijsku postaju sa svojim automobilom, a policijski službenici su bili u pratnji sam svojim automobilom. Drugookrivljenik je upitao svjedokinju da li sjeća da su se oni prvi zaustavili, da ja prvi izašao iz automobila te da su policijski službenici tek tada došli za njima, odnosno da su tek tada došli u službenom automobilu te da ih je preklinjao da im ne napišu kaznu, svjedokinja je navela kako ostaje pri svom iskazu, jer može sa sigurnošću reći da su okrivljenike zaustavili oni pomoću zvučne i svjetlosne signalizacije. Na daljnje pitanje prvookrivljenika čime je on uvrijedio nju i njezinog kolegu kako na predmetnom mjestu tako i kasnije u policijskoj postaji svjedokinja navodi da je prvookrivljenik uvrijedio nju i njezinog kolegu riječima u optužnom prijedlogu te da se obraćao sa "ti". Drugokrivljenica UČ nije imala primjedbi ili pitanja za svjedokinju međutim istaknula je kako se pridružuje svim navodima i pitanjima drugookrivljenika upućenima svjedokinji, a u smislu da ne bi bilo istina to što je svjedokinja iskazivala za vrijeđanje.

11.Prema zapisniku o ispitivanju alkohola u organizmu prvookrivljenika, predmetne je prigode okrivljenik alkotestiran te nije utvrđena prisutnost alkohola u njegovom organizmu.

12.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije proizlazi kako prvookrivljenik nije prekršajno kažnjavan, dok je drugookrivljenica prekršajno kažnjavana odlukom Općinskog prekršajnog suda broj Pp-4248/2023. od 14. rujna 2023. zbog prekršaja iz čl. 29 st. 1. t.1. Zakona o osobnoj iskaznici i čl. 216.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pravomoćnom 15. prosinca 2023.

13. Na temelju čl. 121. st.1. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojen je kao nezakoniti dokaz službena zabilješka Policijske postaje Brač od 23. prosinca 2023.

14. Prvookrivljenik je u završnoj riječi istaknuo kako je i sama svjedokinja SČ navela kako ih je on, odnosno, policijske službenike molio, što i zaista i jest tako bilo, da mu ne napišu kaznu, a iz iskaza svjedokinje da proizlazi i to kako ih je on već počeo vrijeđati dok je bio u automobilu, pa je ponovno istaknuo kako je on bio izvan automobila kada su mu policijski službenici pristupili.

15.Drugokrivljenica je u završnoj riječi navela kako i dalje stoji pri svom iskazu te da njezin otac, nije vrijeđao policijske službenike možda je samo pretjerao u svojim molbama da ih ne kazni.

16.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve ostale provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, ocjena je ovog Suda da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

17.Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

18.Odredbom članka 216. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako je: 1) duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene kategorije, 2) navršila minimalnu dob za upravljanje vozilom određene kategorije, 3) položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije, 4. nastanjena u Republici Hrvatskoj te ima prebivalište, prijavljeno boravište na razdoblje od najmanje 185 dana, uobičajeno prebivalište, školuje se ili ima odobren privremeni ili stalni boravak.

19.Odredbom članka 216. stavka 3. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, kaznit za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

20.U postupku nije sporno da je predmetne prigode i na predmetnom mjestu drugookrivljenica UČ upravljala označenim motornim vozilom iako nije stekao pravo na upravljanje motornim vozilima. Navedeno proizlazi iz obrane drugookrivljenika koji je u cijelosti priznala počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret i koje priznanje je u potpunosti sukladno optužnom prijedlogu tužitelja pročitanom na raspravi. Nadalje, također je nesporno kako se prvookrivljenik PČ nalazio kao putnik u označenom automobilu te da su policijski službenici prema okrivljenicima vršili službene radnje. U postupku je sporno je li prilikom obavljanja njihove službene dužnosti prvookrivljenik vrijeđao policijske službenike riječima koje mu se stavljaju na teret.

21.Prvookrivljenik je porekao počinjenje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira navodeći da je policijske službenike predmetne prigode molio da ih nas puste i da im oproste ovaj prometni prekršaj, obraćao sam im se sa "vi" i sigurno da im nije uputio pogrdne riječi niti ih vrijeđao niti omalovažavao na bilo koji drugi način predmetne prigode prilikom obavljanja njihove službe. Prema iskazu policijskog službenika MČ, kada su kolegica i on na mjestu događaja pristupili okrivljenicima, prvookrivljenik PČ ih je moli da njega i druokrivljenicu puste nekažnjene, a kada su im rekli da ih ne mogu pustiti nekažnjene, kako ih je počeo vrijeđati navedenim riječima u optužnom prijedlogu. Policijska službenica IČ u svom iskazu je navela kako su ona i kolega pristupili okrivljenicima radi legitimiranja te ih je prvookrivljenik tada vrijeđao riječima na način da je rekao "tko njemu piše prijave", Riječi su bile uvredljive i izrečene dok su oni postupali prema njemu, a navedene su u optužnom prijedlogu kojeg su kolega MČ i ona sastavili. Iskazi svjedoka su podudarni i u bitnom suglasni s materijalnim dokazima te se temelje na neposrednom opažanju, a u kojima se navodi kako im se prvookrivljenik obratio navedenim riječima na mjestu događaja. Stoga, iz iskaza svjedoka policijskih službenika koji su ovlaštene službene osobe i koje nemaju razloga za lažno terećenje ni lažno svjedočenje protiv prvookrivljenika ali i drugookrivljenice, proizlazi kako je prvookrivljenik izgovorene riječi uputio policijskim službenicima prilikom njihovog legitimiranja i obavještavanja o počinjenom prometnom prekršaju, što su radnja koje spadaju u njihovu zakonitu ovlast, odnosno zakonito naređenje. Dakle, kako je u postupku utvrđeno da je predmetne prigode došlo do komunikacije između policijskih službenika u službenim odorama i službenim obilježjima u okviru njihovih zakonitih ovlasti i s druge strane prvoookrivljenika, a u kojoj komunikaciji im se prvookrivljenik izravno i namjerno obratio uvredljivim riječima.

22.Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da je prvookrivljenik PČ predmetne prigode ostvario sva zakonska obilježja terećenog prekršaja iz oblasti javnog reda i mira, odnosno kako je postupio protivno odredbi članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako mu se to i stavlja na teret. te da je drugookrivljenica UČ predmetne prigode na predmetnom mjestu upravljala označenim motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom bilo koje kategorije, čime je postupila protivno odredbi čl.216. st. 1. i tako ostvarila sva obilježja prekršaja kažnjivog po čl. 216. st. 3. istog Zakona, sve opisano u točki I izreke presude.

23.Pri odmjeravanju sankcije okrivljenicima, uzete su u obzir sve okolnosti koje se odnose na počinjene prekršaje i osobe okrivljenika, kako olakotne, tako i otegotne, te je prvookrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeta dosadašnja prekršajna nekažnjavanost, dok posebno otegotnih okolnosti nije bilo dok je drugookrivljenici kao olakotnu okolnost uzeto priznanje prekršaja, izraženo kajanje, izostanak štetnih posljedica, dok je kao otegotnu okolnost na strani drugookrivljenice uzeta dosadašnja prekršajna kažnjavanost okrivljeniku. Stoga je, primjenom čl. 37. st. 3. toč. 1. Prekršajnog zakona, uzimajući u obzir i materijalne situacije okrivljenika, istima izrekao novčane kazne u ublaženim iznosima, držeći da će se tako izrečenim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja kako u smislu specijalne, tako i u smislu generalne prevencije.

24.Na temelju čl. 183. st. 2. u svezi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, iste će se smatrati plaćenima u cijelosti.

25.Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenici se u cijelosti oslobađaju plaćanja troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 1. do 4. istoga Zakona, te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

26.Nadalje, u odnosu na prekršaj iz članka 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa navesti je kako na temelju ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra kako navedeno djelo za koje se prvookrivljenik optužuje, a koje je činjenično opisano kao pod točkom II izreke ove presude, po propisu nije prekršaj, zbog čega je istog trebalo osloboditi od optužbe.

27.Odredbom članka 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.

28.Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

29.U konkretnom slučaju, a s obzirom na navedenu zakonsku odredbu proizlazi da je bitno obilježje predmetnog prekršaja to da vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom, osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.

30. Međutim, iz činjeničnog opisa djela koje se prvookrivljeniku PČ stavlja na teret optužnim prijedlogom, a koje je navedeno u točki II izreke presude, ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja. Naime, prvookrivljeniku se stavlja na teret da je „ 23. studenog 2023. u 12,35 sati na području općine Nerežišća, na državnoj cesti D 113 na predjelu „ [adresa], u svojstvu suvozača odnosno vlasnika osobnog automobila VW reg.oznaka i broja [registarska oznaka], dao na upravljanje narečeno vozilo kćerci UČ, koja je vozilom upravljala prije stjecanja prava na upravljanje" pri čemu nije navedeno da bi je okrivljenik mogao ili morao znati da UČ nema pravo upravljati vozilom, a što je bitno obilježje inkriminiranog prekršaja. Dakle, tako koncipirani činjenični opis djela sadržan u označenom optužnom aktu ne sadrži osnovno zakonsko obilježje prekršajnog djela iz članka 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

31.Slijedom navedenog, a s obzirom da iz činjeničnog opisa djela sadržanog u označenom optužnom aktu ne proistječu sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ovaj sud je na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona prvookrivljenika oslobodio od optužbe za navedeno djelo budući da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koje je činjenično opisano kao u točki II izreke ove presude, po propisu nije prekršaj jer ne sadrži sva zakonska obilježja označenog prekršaja.

Supetar, 21. studenog 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Dragica Pavić Radović,v.r

Marijana Ostojić Kavain,v.r

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud

Presuda se dostavlja:

-okrivljenicima

-ovlaštenom tužitelju

-spis