REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru
Obala Bana Berislavića 1
21220 Trogir
Poslovni broj: P-1543/2024-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divna Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: ZB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Marin Mlačić, odvjetnik u [adresa]; protiv tuženika: 1.REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, Zagreb, 10000 Zagreb,zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu; 2.Općina Okrug, OIB 78330919596, Bana Jelačića 17, 21220 Okrug Gornji zastupanog po punomoćniku Tomislav Barišić, odvjetnik u OD Barišić i Barišić u Zagrebu; radi: utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave od 09.listopada 2025.godine a objavljene na ročištu dana 20. studenog 2025.godine
p r e s u d i o j e
I.Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
1.Utvrđuje se da je ZB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 2424/1, oznaka zemljišta NEPLODNO PUT, površine 1487 m2, upisane u zk.ul.br. I, Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, i to baš u dijelu koji je u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 05.09.2025. godine, označen slovima „A-B-C-D-E-F-G-H-A“, u površini od 108 m², a koji Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 05.09.2025. godine se smatra sastavnim dijelom ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni, naprijed navedeni realni dio iste, da navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta s novim katastarskim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.
2.Dužna je OPĆINA OKRUG iz Okruga Gornjeg, Ulica bana Jelačića 17, OIB: 78330919596, trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao zk.č.br. 2424/1, oznaka zemljišta NEPLODNO PUT, površine 1487 m2, upisane u zk.ul.br. I, Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, i to baš u dijelu koji je u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 05.09.2025. godine, označen slovima „A-B-C-D-E-F-G-H-A“, u površini od 108 m², na način da se iz navedene nekretnine odvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, da se od navedenog dijela formira samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za katastarsku općinu [katastarska općina].
3.Dužna je tužena OPĆINA OKRUG iz Okruga Gornjeg, Ulica bana Jelačića 17, OIB: 78330919596, trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija nekretnine označene kao zk.č.br. 2424/1, oznaka zemljišta NEPLODNO PUT, površine 1487 m2, upisane u zk.ul.br. I, Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu, i to baš u dijelu koji je u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 05.09.2025. godine, označen slovima „A-B-C-D-E-F-G-H-A“, u površini od 108 m², u zemljišnim knjigama izvrši upis brisanja JAVNO DOBRO, te upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime ZB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo.
4.Dužna je tužena ad 2 Općina Okrug iz Okruga Donjeg, Ulica bana Jelačića 17, OIB 78330919569, naknaditi parnični trošak tužitelju u iznosu od 2.629,11 Eura sa zateznom kamatom koja teče od dana dosude istih pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženu ad 1 Republiku Hrvatsku.
III. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj ad 1 Republici Hrvatskoj parnični trošak u iznosu od 1.400,00 Eura.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi tvrdi da na nekretnini označenoj kao zkčbr [katastarska čestica] neplodno put, površine 1487 m2 upisano u ZU 1 Katastarska općina [katastarska općina], Zemljišno knjižnog odjela u Trogiru, Općinskog suda u Splitu,kao vlasnik upisano je javno dobro, međutim tužitelj je stvarni vlasnik za cijelo fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao zkč br. 2424/1 i to baš u dijelu koji je u geodetskoj skici lica mjesta geodeta IB iz lipnja 2023.godine označen slovima D-C-G-H-I-J-K-L-D u površini od 198m2, što čini idealni udio od 198/1487 dijela. Tužitelj je nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja iza svog pok oca FB te tete MB a koji su to naslijedili iza svoje pok majke ĐB udove Z i oca I ( Antona) Biočić pol FB. Nekretnine koje su predmet ovog postupka u naravi predstavljaju dio kuće i okućnice tužitelja te se u nesmetanom posjedu tužitelja i pravnih prednika tužitelja više od 40 godina, za koje vrijeme je predmetnu nekretninu tužitelj obrađivao i uređivao zajedno sa svojim pravnim prednicima. Niti tužitelja niti njegove pravne prednike nitko nije smetao u njihovu posjedu niti je protiv tužitelja i njegovih pravnih prednika pokrenut bilo kakav postupak kojim bi se osporio posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini. Pored navedenog tužitelj poglavito ističe kako predmetni dio nekretnine nikada nije bio javno dobro niti put. Tužitelja smatra da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva te je radi utvrđivanja svojeg prava vlasništva nad nekretninom dana 01.09.2023. godine nadležnom Državnom odvjetništvu u Splitu podnio zahtjev za mirno rješenje spora. Dopisom od dana 18.10.2023.godien Općinsko državno odvjetništvo u Splitu smatra kako je čest zem2424/1 ZU1 K. O. [katastarska općina], u naravi neplodno put, uknjižena kao "javno dobro" te kao takva ne može biti u vlasništvu podnositelja. Nadalje. ODO Split smatra kako da bi tužitelja mogao tražiti utvrđenje prava vlasništva u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] ZU1 K. O. [katastarska općina] prethodno bilo potrebno ukinuti status javnog dobra, što je regulirano posebnim propisima ( ovisno o kojem se javnom dobru radi) nakon čega bi se odredio titular prava vlasništva i ujedno pasivna legitimacija u odnosu na predmetnu 2424/1 ZU1 K. O. [katastarska općina]. Nastavno na dopis od dana 18.10.2023.godine ODO-a u Splitu tužitelj se obratio Općini Okrug no na zahtjev tužitelja Općina Okrug se nije očitovala.
2.Nakon provedenog očevida a u podnesku tužitelja od 10.09.2025.g uređen je tužbeni zahtjev tužitelja točno onako kao što stoji u izreci presude.
3.Tužena ad 1 u odgovoru na tužbu od 27.05.2024.godine se istoj protivila ističući da navodi tužbe tužitelja nisu osnovani jer je nesporno da je predmetan čest. zem. [katastarska čestica] ZU1 K. O. [katastarska općina] upisane kulture " neplodno put" u zemljišnim knjigama upisana kao " javno dobro" a stoga polazeći od navedenog upisa u B listu zemljišne knjige predmetna nekretnina ne može biti u vlasništvu tužitelja. Naime, da bi tužitelj mogao tražiti utvrđenje prava vlasništva u odnosu na realni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prethodno bi bilo potrebno ukinuti status javnog dobra a što je regulirano posebnim propisima ( ovisno o kojem se javnom dobru radi) nakon čega bi se odredio titular prava vlasništva i ujedno pasivna legitimacija u odnosu na realni dio čest zem 2424/1 K. O. [katastarska općina] koji je predmet ovog postupka. Nastavno na isto tuženika ad1 ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. tom smislu, kod upisa kulture u A listu zemljišne knjige (neplodno put) u odnosu na 2424/1, zk. ul. br. I, k. o. [katastarska općina], upisa kulture i posjednika u PL 2627 (put), k. o. [katastarska općina], ortofoto prikaza (geoportal.dgu.hr) te priloženog dopisa Općine Okrug, Klasa: 361-01/19-01/4, Urbroj: 2181-35-01/22-4 od 29. kolovoza 2022., za zaključiti je da bi čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavljala nerazvrstanu cestu koja je kao takva sukladno odredbi čl. 101. Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, dalje: ZC) javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave pa bi u konkretnom slučaju dolazila u obzir primjena čl. 103. ZC-a. Podredno, ukazuje se i na odredbe čl. 62. u svezi čl. 60. i čl. 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 68/18, 110/18, 32/20). Nadalje, kako iz navoda tužbe i priležeće dokumentacije proizlazi da tužitelj u posjedu drži točno određeni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u odnosu na koji polaže pravo vlasništva to isti ne može istodobno biti i suvlasnik iste s obzirom na to da se ta prava međusobno isključuju. Naime, sukladno odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) suvlasništvo postoji ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari. Dakle, suvlasništvo podrazumijeva pravo vlasništva više osoba na fizički nepodijeljenoj stvari pod dijelovima koji su alikvotno (idealno) određeni, odnosno, pravo vlasništva je u tom slučaju podijeljeno po obujmu, a ne sama stvar, radi čega suvlasnik ne može biti istodobno i vlasnik točno određenog dijela nekretnine. Isto tako, ukazuje se da su postupak odnosno uvjeti pod kojima se provodi parcelacija zemljišta uređeni posebnim zakonom - Zakonom o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23, dalje: ZPU). Sudska presuda kojom se utvrđuje pravo vlasništva je samo jedan od akata u skladu s kojim se, uz postojanje pretpostavki propisanih ZPU, provodi parcelacija (čl. 161. ZPU). Upravno tijelo nadležno za provođenje parcelacije u smislu odredbi ZPU, koje odredbe su kogentne naravi, dužno je odlučivati o provođenju parcelacije u svakom konkretnom slučaju u skladu s odredbama ZPU te nije pravno dopušteno sudskom presudom u ovakvoj vrsti parnice naložiti provođenje parcelacije, odnosno ovlastiti tužitelja za provedbu radnji u upravnom postupku, pa je neosnovano traženje tužitelja u tom smislu. U prilog iznesenome ukazuje se na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-649/18-2 od 04. veljače 2020., Županijskog suda u Velikoj Gorici, broj: Gž-726/2021-2 od 27. siječnja 2022. i Županijskog suda u Splitu, broj: Gž - 199/2021-2 od 20. travnja 2022. Naposljetku, pod pretpostavkom da bi tuženik ad.1. bio pasivno legitimiran (što se osporava), ističe se da je tuženik ad.1. spreman na mirno rješenje ove pravne stvari. S tim u vezi, ističe se da je pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem R1-574/2023 između tužitelja i tuženika ad. 1. u tijeku postupak u smislu čl. 186 a st. 10. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u odnosu na točno određeni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 132 m2 , koji dio s nekretninom koja je predmet ovog postupka (sa čest. zem. [katastarska čestica] te dijelom čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], koje su u su/vlasništvu tužitelja) čini jednu cjelinu, pa se predlaže u dokazne svrhe pribaviti navedeni spis. Slijedom svega navedenoga, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
4. Tuženik ad 2 u odgovoru na tužbu od 07.06.2024.g osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kao i osnovu te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Kao što je sam tužitelj naveo u tužbi, predmetna nekretnina se nalazi u režimu javnog dobra. Na javnom dobru se ne može steći pravo vlasništva dosjelošću ni građenjem (prema tome ni nasljeđivanjem) niti prema pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (u nastavku: OGZ) niti prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku ZOVO), a niti prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: ZV).
Prema paragrafu 287. OGZ-a, bilo je određeno da stvari koje su dozvoljene samo na uporabu, kao ceste, rijeke, luke i morske obale jesu opće ili javno dobro, a paragrafom 1455. da stvari koje se ne mogu posjedovati radi njihovog sućanstva ili radi zakona, ne mogu se niti dosjedati. Nadalje za vrijeme važenja ZOVO-a javna dobra bila su u društvenom vlasništvu, a odredbom čl. 29. ZOVO-a bilo je propisano da se na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva ne može stječi dosjelošću. Prema odredbi čl. 35. st. 4. ZV-a, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, a odredbom čl. 3. st. 2. istog Zakona propisano je da opća dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva. Tako prema odredbi članka 35 stavka 4. ZV:
„Svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.“ Nadalje, prema odredbi članka 3. stavka 2. ZV:
„Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra).“
Stajalište da javna dobra nisu sposobna biti objektom prava vlasništva su zauzeli i Vrhovni sud Republike Hrvatske te Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama poslovni broj: Rev-783/02 od 30. listopada 2003., poslovni broj: Rev-17/97 od 9. listopada 1997., poslovni broj: Rev-3916/94 od 31. siječnja 1996. u kojoj Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrđuje „Na tako utvrđeno činjenično stanje, sudovi nižeg stupnja pravilno su primijenili materijalno pravo kada su tužitelja odbili s tužbenim zahtjevom s obzirom da se pravo vlasništva na javnom dobru, koje je u općoj upotrebi, ne može stjecati dosjelošću a ni građenjem. Uzurpacija javnog dobra ne mijenja njegovu namjenu.” te broj U-III-2336/05 od 9. listopada 2007. S obzirom da po svom pravnom režimu predmetna nekretnina predstavlja javno dobro, ista nije sposobno biti objektom prava vlasništva.
Slijedom navedenog, drugotuženik predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti. Tužitelj s jedne strane navodi da je stekao pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine nasljeđivanjem dok s druge strane iz njegovih navoda proizlazi da isti tvrdi da je stekao pravo vlasništva dosjelošću slijedom čega su navodi tužitelja nejasni. U odnosu na navod da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine nasljeđivanjem, drugotuženik ističe da predmetna nekretnina (odnosno njezin dio), nije sadržana niti u jednom rješenju o nasljeđivanju koje je uz tužbu priložio tužitelj (što je i logično jer ista niti nije mogla biti dio ostavinske mase s obzirom da je u režimu javnog dobra). S obzirom na navedeno, tužitelj nije niti je mogao steći pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine nasljeđivanjem. Nadalje, čak i pod pretpostavkom da se ne radi o javnom dobru (iako se radi o javnom dobru), drugotuženik ističe da eventualna činjenica da su tužitelj i njegovi prednici (navodno) obrađivali i uređivali dio nekretnine ili na njemu izradili dio nekretnine te da ih nitko nije smetao u njihovom posjedu, nije sama po sebi zakonska pretpostavka za stjecanje prava vlasništva nekretnine dospjelošću. Prema odredbi članka 159. stavka 1. ZV:
„Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.“ Za tzv. redovnu dosjelost, traži se kvalificirani posjed što znači da po kakvoći morati biti zakonit, istinit i pošten, a za tzv. izvanrednu dosjelost, posjed mora biti barem pošten. Tužiteljev posjed kao i posjed njegovih prednika nije pošten jer su tužitelj i njegovi prednici znali da im ne pripada pravo na posjed. Okolnost što su pravni prednici tužitelja i tužitelj odlučili obrađivati dio predmetne čestice i tretirati je kao svoje vlasništvo i što su na njoj izgradili dio kuće i okućnice, nije razlog niti pretpostavka za stjecanje prava vlasništva na toj čestici dosjelošću s time da drugotuženik ponavlja da pravo vlasništva na predmetnoj čestici tužitelj nije mogao steći ni dosjelošću ni građenjem niti na bilo koji drugi način jer je ista u režimu javnog dobra. S obzirom da se prema stajalištu drugotuženika u konkretnoj stvari prije svega radi o pravnom pitanju, isti predlaže bez održavanja rasprave, tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti te naložiti tužitelju naknaditi drugotuženiku parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
5.I uređenom tužbenom zahtjevu tužitelja tuženi ad 1 i 2 su se protivili iz svih gore iznesenih razloga.
6.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u geodetsku skicu lica mjesta geodeta Dario Blažević iz lipnja 2023.godine, Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru od 29.06.1994.g pod brojem O-147/94, Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru od 20.09.2001.g posl.br. O-195/99, Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić od 23.04.2015.g posl.br. O- 1466/14, Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Petra Žanko od 14.08.2019.g posl.br. O-2931/19, proveo očevid na licu mjesta dana 03.rujna 2025.g, pregledao Nalaz i mišljenje vještaka Dario Blažević od 05.09.2025.g, saslušao svjedoke LB pok. F, KB udovu M te tužitelja kao stranku.
7.Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da bi bio vlasnik točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a u vještvu vještaka Dario Blažević označen likom A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 108 m2 a čemu su se tuženi protivili ističući da se radi o nekretnini koja ima status javnog dobra u općoj upotrebi te da predmeta nekretnina nije sposobna biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.
8.Nesporno je i da je tužitelj u postupku koji je vođen kod ovog suda posl br. R1- 574/2023 predlagatelja ZB ovdje tužitelja i protustranke Republike Hrvatske radi osiguranja dokaza, nakon provedenog očevida od 24.travnja 2024.g gdje je utvrđeno da bi predmet sudskog postupka bio u naravi dio kuće anagrafske oznake Svetog Ivana Krstitelja 18 sa pripadajućim dvorištem zapadno i istočno gore opisane kuće a u geodetskoj skici lica mjesta 2023.g prikazana likom A-B-C-D-E-F-A površine 132 m2 i koji dio predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i za koji točno određeni realni dio čest. zem. je ovdje tužitelj tamo predlagatelj zaključio s ovdje tuženom ad 1 tamo predloženicom, Sudsku nagodbu, da je tužitelj vlasnik tog točno određenog realnog dijela u površini od 132 m2. U tom predmetu utvrđeno je da se južno od tog predmeta spora nalazi preostali dio nekretnine koji s predmetom spora čini jedinstvenu cjelinu koji je u posjedu predlagatelja ali nije predmet tog postupka.
9.Taj južni dio predmeta spora koji sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu, identificiran je kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] očevidom na licu mjesta koji je proveden u ovoj pravnoj stvari dana 03.rujna 2025.g, i gdje je geometar vještak taj južni dio opisao kao južni dio kuće anagrafske oznake Svetog Ivana Krstitelja 18, kao dio stepeništa kojim se pristupa na prvi kat te kuće, betonirana gustirna i uređena okućnica i koji dio je prikaza likom A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 108 m2 koji po katastarskom i zemljišno knjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], navodeći da je uvidom u geodetsku skicu lica mjesta iz lipnja 2023.g u kazalu omaškom za predmet spora upisao površinu od 198 m2 umjesto 108 m2, što je ispravno.
10.S obzirom na prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženu ad 1, a nakon uvida u ZU 1 za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u kojem je utvrđeno da tužena ad 1 nije u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik spornog dijela predmetne nekretnine već je u listu B upisano Javno dobro, to ista nije pasivno legitimirana u ovom postupku i zbog čega je ovaj sud usvojio prigovor promašene pasivne legitimacije tužene ad 1 i odbio tužbeni zahtjev u odnosu na ovu tuženu ad 1.
11.S obzirom da predmetna čest. zem. ima status Javnog dobra u nadležnosti jedinice lokalne samouprave tj ovdje tužene ad 2 Općine oKrug, to je trebao utvrditi da li se točno određeni realni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] doista i koristi kao Javno dobro u općoj uporabi a na koju okolnost je sud proveo dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja.
12.Iz iskaza saslušanih svjedoka LB, JB, KB te samog tužitelja kao stranke, a čijim iskazima je sud poklonio vjeru, je utvrđeno da se radi o nekretnini omeđenoj betonskim zidovima sa svih strana na kojoj je podignuta stara obiteljska kuća 50-ih godina prošlog stoljeća od strane djeda tužitelja Z UB s nadimkom " Đ" u kojoj kući je živio sa svojom suprugom, bakom tužitelja L i kćerkom, odnosno tetkom tužitelja MB,koja se nikada nije udavala, a koja potleušica s dvije sobe uz koju su bili pomoćni objekti, štala za kravu te svinje i dimna kuhinja i sprema 60-ih godina prošlog stoljeća otac tužitelja podigao kat, uz kuću napravio gustirnu i jednu prostoriju koja je tada služila kao vanjska kuhinja. Nakon smrti djeda tužitelja RB istog su naslijedili otac tužitelja i njegova sestra MB a kako je otac tužitelja vodio brigu o svojoj sestri MB to je isti, nakon njene smrti, naslijedio njenu imovinu odnosno sve ono što je imao GB naslijedio tužitelj u cijelosti s time da nikada prednike tužitelja, njegovog djeda, kasnije oca i sada tužitelja, nije ometao u posjedu i vlasništvu.
13.Kako je dakle iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno da predmetna nekretnina nije bila faktički javno dobro u općoj upotrebi već dio ograđenog prvo vrta a kasnije kuće i okućnice prednika tužitelja, a faktički najmanje od 1950-ih godina prošlog stoljeća kada je bila dio obiteljske kuće i okućnice tužitelja, to je ovaj sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženu ad 2 jer je utvrđeno da točno određeni realni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nikada nije bio javno dobro u općoj upotrebi niti se koristilo kao javno dobro u općoj upotrebi, zbog čega taj točno određeni realni dio ove čest. zem. nema taj status bez obzira na činjenicu da je u zemljišnoj knjizi upisano da ta nekretnina predstavlja Javno dobro.
14.Kako je dakle tužitelj dokazao da ovaj dio njegove nekretnine koji nikada nije bio Javno dobro u općoj uporabi kako to propisuje odredba članka 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12), to je trebalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti točno onako kao što stoji u izreci presude s napomenom da je tužbeni zahtjev postavljen sukladnoj recentnoj sudskoj praksi.
15.Da predmetni dio nekretnine nikada nije bio u javnoj upotrebi proizlazi iz dopisa Općine Okrug Općinskog načelnika tužitelju od 29.kolovoza 2022.g. u dijelu koji kaže "uvidom u priloženu dokumentaciju i stanje na terenu utvrdili smo da predmetna zgrada ne ometa funkciju postojećeg puta koji je u naravi uređen i u režimu je javnog korištenja", a koji put omeđuje nekretninu tužitelja a što je utvrđeno ne samo očevidima nego i fotografijama predmeta spora iz vještava vještaka Dario Blažević u R1-574/23 i u ovoj pravnoj stvari.
16.Za napomenuti je samo, a što je utvrđeno i očevidom, da posjed tužitelja anagrafske oznake Svetog Ivana Krstitelja 18 sa istočne i sjeverne strane omeđen putovima a na koje putove se poziva tužena ad 2 u tom svom dopisu, a što je opet sve ovo potvrđeno i iz pregledane kopije snimke iz zraka iz 1967.g, 1961.g, 1960.g i 1959.g, koje je vještak Dario Blažević dostavio u svom nalazu i mišljenju u R1- 574/2023.
17. Odluka o trošku donesena je sukladno članku 154. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13) i Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad ("Narodne Novine" broj: 87/93, 16/94, 111/96, 91/04, 37/05, 148/09, 142/10, 142/12) a odnosi se na trošak punomoćnika tužitelja i to sastav tužbe od 25.04.2024.g 200,00 Eura, zastupanje na ročištima od 10.10.2024.g., 07.11.2024.g., 19.12.2024.g., 30.01.2025.g., 08.05.2025.g., 03.09.2025.g., 09.10.2025.g., svako po 200,00 Eura, sastav dva podnesak od 20.08.2024.g, 10.09.2025.g svako po 200,00 Eura, što daje trošak punomoćnika tužitelja od 2.000,00 Eura a kojim troškovima kada se pridoda trošak očevida u iznosu od 549,48 Eura, te pristojba tužbe 26,54 Eura i pristojba presude 53,09 Eura, onda je sveukupni trošak tužitelja 2.629,11 Eura, koliko je i dosuđeno tužitelju da mu naknadi tužena ad 2, točno onako kao što stoji u točci I.4. izreke presude.
18.Kako je u odnosu na tuženu ad 1 odbijen tužbeni zahtjev a ista popisala trošak to je tužitelj sukladno članku 154 stavak 2 Zakona o parničnom postupku dužan tuženoj ad 1 naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.400,00 Eura za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, te zastupanje na ročištima od 10.10.2024.g, 07.11.2024., 19.12.2024., 30.01.2025., 08.05.2025., 09.10.2025., svako 100 bodova uz vrijednost boda od 2,00 Eura, točno onako kao što stoji u točci III. izreke presude.
U Trogiru, 20. studenog 2025.
Sudac
Divna Ivančev
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
1. pun.tužitelja
2. REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, [adresa] Zagreb; Općina Okrug, Bana Jelačića 17, [adresa] Okrug Gornji zastupanog po punomoćniku Tomislav Barišić
3. Spis
