Poslovni broj: Us I-1632/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužitelja: CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Marku Baničeviću, odvjetniku u Splitu, Vukovarska 28, protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica SL, diplomirana pravnica i zaposlenica, temeljem generalne punomoći položene kod ovog Suda, radi prijevremene starosne mirovine, nakon javne rasprave zaključene dana 19. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužiteljice Jure Ugrine, odvjetnika u Splitu i opunomoćenice tuženika, dana 20. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140- 02/23-01/03126301972, URBROJ: 341-99-05/3-23-5215 od dana 22. svibnja 2024. II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika KLASA: UP/II 140- 02/23-01/03170864606, URBROJ: 341-99-05/3-23-4341 od dana 5. prosinca 2023., u bitnom, navela da je prvostupanjsko tijelo cijeli postupak vodilo po skraćenom postupku. Skraćeni postupak da se provodi samo iznimno kada gotovo i nije potrebno utvrđivati činjenično stanje, odnosno, kada je izričito Zakonom propisano da se postupak može voditi po skraćenom postupku. U svim ostalim slučajevima da je upravno tijelo dužno provesti ispitni postupak u kojem je dužno utvrditi činjenično stanje, odnosno, utvrditi činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje stvari i davanje strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, a službena osoba koja vodi postupak da je dužna pružiti mogućnost strankama da se izjasne o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u postupku te da sudjeluje u izvođenju dokaza. Također, da je propisano da nadležno tijelo neće donijeti rješenje prije nego što se stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima se treba temelji rješenje. Tužitelj da ostaje kod svih dosadašnjih navoda te da se isti imaju smatrati sastavnim dijelom tužbe. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog upravnog tijela, što je posljedica povrede postupka, da je došlo i do pogrešne primjene Zakona na štetu tužiteljice. Sve to da ukazuje na površnost i paušalnu ocjenu pobijanog akta, stoga da predlaže da Naslovni sud donese presudu kojom se poništava pobijano rješenje te se predmet vraća tuženiku na ponovno odlučivanje kao i nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici troškove upravnog spora.

2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 19. rujna 2025. zamjenik opunomoćenika tužiteljice naveo je da izlaže i predlaže kao do sada te da ističe kako tužiteljici i dalje nije određena mirovina prema odredbi čl. 52.c te članaka 27., 35. i 48. ZOHBR. Stoga da se predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo da navode tužiteljice smatra neosnovanim iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja koje da je doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima navedenim u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano uz navode tužiteljice, da se ističe da u upravnom postupku nije bilo nužno provoditi ispitni postupak jer da su se relevantne činjenice koje služe za ponovno određivanje prijevremene starosne mirovine (mirovinski staž, broj dana provedenih u borbenom sektoru, i dr.) mogle utvrditi na temelju spisu priloženih dokaza (javne isprave) te na temelju evidencija o osiguranju koje vodi tuženik. Tužiteljici da je tijekom upravnog postupka, koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, dana mogućnost izjašnjavanja, obzirom da je tužiteljica imala pravo žalbe na prvostupanjsko rješenje od dana 5. listopada 2023., a koja je tu mogućnost i iskoristila. Slijedom navedenog, da tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 19. rujna 2025. opunomoćenica tuženika je navela kako ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja.

5. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140-02/23-01/03126301972, URBROJ: 341-99-05/3- 23-5215 od dana 22. svibnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, KLASA: UP/I 140-02/23-01/03126301972, URBROJ: 341-18-05/3-23-57354 od dana 5. listopada 2023., a kojim rješenjem je osiguranici, hrvatskom dragovoljcu iz Domovinskog rata, CL, ovdje tužiteljici, određena prijevremena starosna mirovina, počevši od dana 1. travnja 2023. u svoti od 337,05 EUR (2.539,50 kn) mjesečno. Umjesto ove mirovine određena je najniža mirovina u svoti od 567,27 EUR (4.274,10 kn) mjesečno. Od 1. srpnja 2023. najniža mirovina iznosi 641,80 EUR (4.632,21 kn) mjesečno. Isplata mirovine pripada, počevši od 1. travnja 2023. i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.

7. U sporu je održana rasprava da bi se strankama, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24, dalje: ZUS-a), dala mogućnost očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

10. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/II 140-02/23-01/03126301972 utvrđeno je: da je postupak određivanja prijevremene starosne mirovine pokrenut u izvršenju rješenja Središnje službe u Zagrebu KLASA: UP/II 140-02/23- 01/03126301972, URBROJ: 341-99-05/3-23-3541 od dana 7. rujna 2023.. kojim je poništeno rješenje Područne službe u Splitu KLASA: UP/I 140-02/23- 01/03126301972, URBROJ: 341-18-05/3-23-34045 od dana 11. svibnja 2023. i predmet vraćen istoj radi donošenja novog rješenja; da je tužiteljici rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj 323933 od dana 17. srpnja 2002., priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s danom 31. prosinca 2001., prema čl. 34. i čl. 37. ZOMO; da je tužiteljica podnijela zahtjev kojim traži da joj se odredi prijevremena starosna mirovina prema odredbama ZOHBDR dana 17. ožujka 2023.; da je tužiteljici rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela broj: 334702 od dana 11. svibnja 2023. određena prijevremena starosna mirovina od 1. travnja 2023. u svoti od 534,88 EUR mjesečno; da je rješenjem tuženika od dana 7. rujna 2023., tužiteljičina žalba uvažena, poništeno navedeno rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom upravnom tijelu radi donošenja novog rješenja; da je tužiteljici, počevši od dana 1. siječnja 2008., određena prijevremena starosna mirovina od osobnih bodova 22,1894. uz primjenu polaznog faktora 0,9460, a sve u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, bez donošenja rješenja, po službenoj dužnosti; da tužiteljica ima utvrđen status hrvatskog dragovoljca iz Domovinskog rata; da je tužiteljica sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, u trajanju od 1733 dana; da je tužiteljica dana 1. travnja 2023. ispunila uvjete za određivanje prijevremene starosne u skladu s člankom 52.c st. 1. ZOHBDR.

11. Odredbom čl. 27. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, br. 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZHBDR) propisano je da hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru na način naveden u toj odredbi, dok je stavkom 2. istog članka propisano Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama ovoga Zakona podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju.

12. Člankom 79. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da se svota mirovine računa tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine iz članka 88. toga Zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da se u svotu mirovine određenu prema stavku 1. ovoga članka uračunava dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

13. U obrazloženju osporenog rješenja tuženika navedeno je da je, postupajući po zahtjevu žaliteljice od dana 17. ožujka 2023. za određivanje mirovine, vezano uz utvrđen status hrvatskog branitelja-dragovoljca iz Domovinskog rata sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu utvrđeno da je žaliteljica sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru u trajanju od 1733 dana. Također, da je utvrđeno da je žaliteljici počevši od dana 1. siječnja 2008. određena svota prijevremene starosne mirovine od osobnih bodova 22,1894, uz primjenu polaznog faktora 0,9460, a sve u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 79/07), bez donošenja rješenja, po službenoj dužnosti. Prema članku 27. ZOHBDR-a, osobni bod ostvaren prema članku 86. ZOMO-a, (22,1894) da se povećava ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, što da je u slučaju žaliteljice 1733 dana, tako da su osobni bodovi povećani za 30% i 10 % kao hrvatskom branitelju - dragovoljcu te da povećani za 40% iznose 31,0362. Svota starosne mirovine da je izračunata prema čl. 79. st. 1. ZOMO-a, na način da su povećani osobni bodovi 31,0362 pomnoženi s mirovinskim faktorom 1,0 i aktualnom vrijednosti mirovine od 10,86 EUR na dan određivanja mirovine prema Odluci o aktualnoj vrijednosti mirovine („Narodne novine“, br. 27/23) i da iznosi 337,05 EUR mjesečno. Umjesto navedene svote mirovine, da je žaliteljici prema članku 49. ZOHBDR-a, određena najniža mirovina u iznosu od 567,27 EUR mjesečno, kao najpovoljnije mirovinsko primanje, izračunata na način kako je to detaljno izneseno u obrazloženju pobijanog rješenja, koja da od 1. srpnja 2023. iznosi 641,80 EUR (4.632,21 kn) mjesečno. U odnosu na žalbene navode u kojima žaliteljica traži da se kod izračuna mirovine izvrši provjera tj. vještvo na okolnost visine iznosa njezine mirovine radi otklanjanja sumnje u pogrešku koja je vjerojatno učinjena u izračunu mirovine prilikom vođenja prvostupanjskog skraćenog postupka, da valja istaknuti da je člankom 7. stavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisana supsidijarna primjena odredaba Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a), samo u slučaju da odredbama ZOMO-a nije drugačije određeno. Budući da je postupak izračuna mirovina propisan odredbama ZOMO-a, da nema zakonske mogućnosti za provjeru izračuna mirovine vještačenjem u smislu članka 66. ZUP-a. Nadalje, vezano uz žalbene navode u kojima žaliteljica ističe da se pobijano rješenje temelji i na odredbi članka 49. ZOHBDR-a, kojom joj je određena najniža mirovina te smatra da joj je predmetno pravo trebalo priznati od samog stupanja na snagu ove zakonske odredbe, od kada joj i pripada pravo na isplatu mirovine, da se napominje žaliteljici da je pravilno utvrđen datum određivanja mirovine budući da ispunjava uvjete za određivanje mirovine prema članku 52.c ZOHBDR-a. Naime, člankom 52.c st. 1. ZOHBDR-a da je propisano da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora, koji su korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu, imaju pravo podnijeti zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine uz primjenu članaka 27., 35. ili 48. ovoga Zakona. Prema stavku 2. navedenog članka da pravo na mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka osobama iz stavka 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja urednog zahtjeva. S obzirom na činjenicu da je žaliteljica svoj zahtjev za određivanje mirovine podnijela dana 17. ožujka 2023., da joj je pobijanim rješenjem pravilno određena mirovina od 1. travnja 2023. odnosno od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, u smislu citirane zakonske odredbe, stoga je ocjena ovog Suda da je pravilno postupio tuženik kad je odbio žalbu tužiteljice dajući za to obrazloženje s kojim se u cijelosti slaže i ovaj Sud.

14. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužiteljice (koji se iscrpljuju u pogrešnom pravnom tumačenju relevantnih pravnih propisa) nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari (neosnovani su prigovori o tome da je proveden skraćeni postupak jer su svi potrebni podaci sadržani u spisu tuženog tijela i u njegovim evidencijama), niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice, a osporeno rješenje tuženika sastavljeno je u skladu s odredbama čl. 98. st. 5. u vezi s čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

15. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

16. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci pod točkom I.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljičin zahtjev odbijen i riješiti kao u izreci rješenja pod točkom II.

U Splitu, 20. studenog 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126.ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćeniku tužiteljice Marku Baničeviću, odvjetniku u Splitu,

Vukovarska 28,

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi,

Zagreb, Mihanovićeva 3

- u spis