REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-63/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: PV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Azimir Cerić, odvjetnik u Zagrebu, Kamaufova 6, protiv tuženika: Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 15. listopada 2025. u nazočnosti tužiteljičinog opunomoćenika i tuženikovog opunomoćenika, 20. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici štetu u iznosu 4.057,24 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 20. studenoga 2025. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se ostatak tužbenog zahtjeva u dijelu kojim se zahtijeva isplata zateznih kamata na dosuđeni iznos 4.057,24 EUR tekućim od 4. listopada 2023. do

19. studenoga 2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu 1.874,04 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 20. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

IV. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužba je predana ovome sudu e-komunikacijom 10. siječnja 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu), u kojoj se navodi da se je 4. rujna 2021. dogodila prometna nesreća u Glini, mjesto Brezovo Polje, u kojem je zbog naleta divljači nastala šteta na automobilu u vlasništvu tužiteljice. Štetni događaj se dogodio na području lovoovlaštenika Prolom ili Popov Gaj. Ministarstvo poljoprivrede i Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, ovdje tuženik, sklopili su 31. svibnja 2021. Ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj za razdoblje od godinu dana od dana potpisa Ugovora, stoga tuženik je pasivno legitmiran za naknadu štete. Tužiteljica se obratila tuženiku, međutim, tuženik je odbio naknaditi isplatiti štetu, s obrazloženjem da ne postoji dokaz o odgovornosti lovačkog društva u odnosu na mjesto događaja. Tužiteljici je nastala znatna imovinska šteta na automobilu u ukupnom iznosu 4.057,24 EUR, koji iznos tužiteljica zahtijeva tužbom. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za naknadu štete u iznosu 4.057,24 EUR sa zateznim kamatama od 4. listopada 2023., uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. Podneskom predanim 7. svibnja 2025. (list 77 i 78) je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev, kao u tužbi, uskladivši ga s prometnim vještačenjem, zahtijevajući naknadu štete u iznosu 4.057,24 EUR sa zateznim kamatama od 4. listopada 2023., uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

3. Odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-komunikacijom 4. travnja 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 34), u kojem se navodi da tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, kao i pasivnu legitimaciju. Tuženik osporava i pasivnu legitimaciju, kao i činjenične navode tužbe po pitanju nastanka u tužbi opisanog štetnog događaja te načina (dinamike) istog, jer iz dokaza predloženih po tužiteljici, među inim, ne proizlazi da bi se u ovom slučaju radilo o naletu na divljač. Iz dostavljene potvrde je, naime, razvidno samo to da je HV isključen iz prometa zbog toga jer mu je istekla vozačka dozvola, te je protiv istog podignut optužni prijedlog. Teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu je na tužiteljici, s tim da je ista sa sigurnošću dužna dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu, kao i aktivnu legitimaciju te pasivnu legitimaciju tuženika, budući da se ne radi o općepoznatoj činjenici sukladno odredbi čl. 221. st. 4. ZPP-a. Tuženik smatra da u izostanku bilo kakvih tragova i same divljači, odnosno na ovako oskudnim činjeničnim navodima i ispravama koje su dostavljene uz tužbi nije moguće izvesti niti prometno vještačenje niti utvrditi pravno mjerodavne okolnosti slučaja. Tuženik osporava odgovornost za štetu i iz razloga što nema dokaza da bi predmetna šteta na tužiteljičinom vozilu nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika. Naime, sukladno odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine, br. 98/18., 32/19. i 32/20., dalje: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi; lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Kako u predmetnoj pravnoj stvari nema dokaza da je predmetna šteta nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika, stoga nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Odredba čl. 80. ZL-a predstavlja poseban propis koji se primjenjuje u ovom slučaju, s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti, a lex specialis se primjenjuje isključivo samo kada njegove odredbe izrijekom isključuju odredbe općeg zakona. Novi Zakon o lovstvu, koji je na snazi od 17. studenog 2018., tj. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne prometne nesreće 4. rujna 2021., izrijekom sadrži takvu odredbu (čl. 76. st. 2.) pa se isti primjenjuje u ovom slučaju. Tuženik poglavito ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta, tj. na nelovnoj površini, pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno Zakonu o lovstvu, a poglavito ne tuženik. Naime, odredbama čl. 11. st. 2. ZL-a jasno je propisano kako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta u građevnom pojasu, javnim cestama, i drugim javnim površinama pa mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja predstavlja nelovnu površinu, čiji su korisnici pravne osobe koje upravljaju istima. Pravno shvaćanje da se javna cesta ne smatra lovištem, zauzima i Županijski sud u Puli u presudi posl. br. Gž-2327/15 od 14. lipnja 2017., u kojoj se navodi da odredbe Zakona o lovstvu koje spominje prvostupanjski sud, u prilog činjenici da je tuženikova obveza isplatiti tužitelju regres, ne odnose se na predmetni slučaj, budući da šteta u ovom slučaju nije nastala na području lovišta, nego na području javne ceste, koje se područje ne smatra lovištem, pa se na njega ima primijeniti spomenuta odredba ZJC. Stoga tuženik ističe kako se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama (Narodne novine, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14., dalje: ZC) koji u čl. 50. st. 1. određuje da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Slijedom navedenog, tuženik ističe prigovor isključive krivnje treće osobe. Opreza radi, tuženik ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. Tuženik osporava i visinu štete na vozilu. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tuženiku parničnih troškova.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u preslik potvrde o registraciji (BiH) (list 5 i 6), potvrdu MUP-a RH, PU sisačko-moslavačke, PP Gline, od 7. rujna 2021. (list 7), tužiteljičin odštetni zahtjev, od 30. ožujka 2023. te tuženikove odgovore na isti od 4. listopada 2023. i 29. studenoga 2023. (list 8-10), fotografiju osobnog automobila marke Audi, reg. ozn. [registarska oznaka] (BiH) (list 11), vozačku dozvolu (Republika Slovenija) (list 12 i 13), zemljovid lovišta i ugovora (list 14-20), naputak Ministarstva poljoprivrede u svezi prijave štete od divljači u prometu (list 21), zapisnik o oštećenju vozila i troškovnik istoga te dopuna zapisnika i procjena popravka (list 22- 31), popratni dopis MUP-a RH od 9. svibnja 2024. uz fotoelaborat, od 9. travnja 2021. (list 45-50) i popratni dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od 21. lipnja 2024., uz policu osiguranja od odgovornosti i zemljovid Državnog otvorenog lovišta broj: 3/27-Popov Gaj (list 54-56) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po dipl. ing. stroj. NV, koji je 18. travnja 2025. predao pisani nalaz i mišljenje (list 68-72) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka HV na ročištu 10. listopada 2024. (list 58 i 59),

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je naknada imovinske štete na vozilu, uslijed prometne nesreće od 4. rujna 2021. (nalet divljači-divlje svinje), u mjestu Brezovo Polje, Ulica Brezovo Polje.

Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost, odnosno osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Uvidom u potvrdu MUP-a RH, PU sisačko-moslavačke, PP Gline, od 7. rujna 2021. (list 7), utvrđeno je da se je 4. rujna 2021. u 3,10 sati, u Glini, mjesto Brezovo Polje, Ulica Brezovo Polje 30, dogodio događaj na cesti u kojem je sudjelovao HV, kao vozač vozila marke Audi, ti A6, reg. oznaka [registarska oznaka] (BiH).

8. Uvidom u popratni dopis MUP-a RH, PU sisačko-moslavačke, PP Glina, od 9. svibnja 2024. uz fotoelaborat, od 9. travnja 2021. (list 45-50), utvrđeno je da je povodom predmetnog štetnog događaja-nalet na divljač izrađen fotoelaborat, dok se skica mjesta događaj ne izrađuje, odnosno da se prometni događaja na cesti koji se dogodio 4. rujna 2021. oko 3,10 sati u mjestu Brezovo Polje na udaljenosti 50 m od k.br. 30 u smjeru Gline, u kojem je sudjelovao osobni automobil reg. oznaka (BiH) E13- A-096, kojim je upravljao FV te da je došlo do udara prednjeg desnog dijela u tijelo divlje svinje.

9. Uvidom u popratni dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od 21. lipnja 2024., uz policu osiguranja od odgovornosti i zemljovid Državnog otvorenog lovišta broj: 3/27-Popov Gaj (list 54-56), utvrđeno je da isto ministarstvo vodi podatke o lovištima ustanovljenim u Republici Hrvatskoj putem Središnje lovne evidencije https://sle.mps.hr/, na kojoj su dostupni podaci o svim lovištima, lovoovlaštenicima i karte lovišta, ali ne i o pojedinim lokacijama unutar lovišta. Korištenjem javno dostupnih servisa vidljivo je da se mjesto Brezovo Polje nalazi unutar opisa granice državnog otvorenog lovišta broj: III/27-Popov Gaj, kojim gospodari trgovačko društvo Dangube d.o.o., Glina, Gavrilovićev trg 1, OIB: 86647184420, a kako to proizlazi i priloženog zemljovida navedenog lovišta.

10. Uvidom u policu osiguranja od odgovornosti, broj: 804271894 (list 55) utvrđeno je da je ista sklopljena između Ministarstva poljoprivrede i Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, kao osiguratelja, za osiguranike: svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj predmet Središnjoj lovnoj evidenciji, za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., kao osiguranje od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama za štetu od divljači, dakle koja je bila aktivna u trenutku štetnog događaja.

11. Uvidom u tužiteljičin odštetni zahtjev, od 30. ožujka 2023. te tuženikove odgovore na isti od 4. listopada 2023. i 29. studenoga 2023. (list 8-10), utvrđeno je da je tužiteljica povodom istog štetnog događaja od 4. rujna 2021. podnijela tuženiku odštetni zahtjev, dok je tuženik dopisom od 4. listopada 2023. potvrdio prijam istog te dopisom od 29. studenoga 2023. odbio isti tužiteljičin zahtjev kao pravno neosnovan.

12. Iz iskaza svjedoka HV, tužiteljičinog sina, saslušanog na ročištu 10. listopada 2024. (list 58 i 59), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i uvjerljiv, jer ima neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, proizlazi da je isti kritične zgode upravljao osobnim automobilom marke Audi, tip A6, sive boje, vlasništvo njegove majke, ovdje tužiteljice. Isti svjedok se je kritičnog dana vraćao s posla te je upravljao glavnom prometnicom od Gline prema Dvoru. Ista prometnica je asfaltirana s dva prometna traka. Kritičnog dana, u jutarnjim satima, oko 3,00-3,30 sati je primijetio da je s njegovu prednju desnu stranu nešto iskočilo i udarilo u predmetno vozilo, te kad se isto odbilo od vozila tada je uvidio da se radi o životinji-divlja svinja. Ista divlja životinja iskočila je dok se je nalazio u blagom njemu desnom zavoju te nalet iste divlje svinje nije mogao izbjeći, jer istu divlju svinju nije ranije primijetio te se dogodilo u trenutku. Uslijed istog udarca je svjedok zaustavio svoje vozilo te je uvidio oštećenje na istom vozilu: razbijen far, branik, blatobran te je bilo dosta oštećenja i dijelova plastike na istom dijelu prometnice. Isti svjedok je pozvao policiju te je na mjesto štetnog događaja pristupio policijski službenik. Prometnica na predmetnom dijelu nije ograđena zaštitnom ogradom od naleti divljači. Uslijed predmetnog oštećenja navedenog vozila nastala je šteta na vozilu veća od 4.000,00 EUR. Isto vozilo popravljao je kod ovlaštenog i neovlaštenog majstora, za što postoje i priloženi su računi. Neposredno prije štetnog događaja isti svjedok se je kretao brzinom oko 50 km/sat, jer brže nije niti mogao voziti s obzirom da je prometnica u tom dijelu puna zavoja te je kolnik-asfaltni zastor oštećen, pun ulegnuća i rupa, pa se brže niti ne može voziti. U predmetnom dijelu prometnice nije naselje te je od mjesta štetnog događaja udaljena kuća oko 200 m, te su daljnje kuće udaljene oko 1 km, a sve te kuće pripadaju mjestu Brezovo Polje.

13. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. stroj. NV, predanog 18. travnja 2025. (list 68-72), utvrđeno je da je u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, a na temelju postavljene zadaće, isti vještak mišljenja da je tužiteljičino vozilo svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu tužiteljice s desne strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila tužiteljice, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od desnog ruba kolnika oko 0,5 m. Brzina vozila tužiteljice neposredno prije naleta tehnički je mogla iznositi oko iskazanih 50 km/sat. Provedena analiza pokazuje da se u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači vozilo tužiteljice nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 1,4 m pa da je svjedok HV, kao vozač tužiteljičinog vozila, tada čak i reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti vozilo tužiteljice prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo, jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 22,6 m, dok je na raspolaganju imao put od samo 1,4 m. U spisu predmeta nema podataka koliko iznosi ograničenje brzine na mjestu štetnog događaja. Činjenica da se mjesto štetnog događaja nalazilo udaljeno od k.br. 30 u mjestu Brezovo Polje samo oko 50 m u smjeru Gline upućuje na zaključak da je na mjestu štetnog događaja brzina kretanja vozila najvjerojatnije bila ograničena općim načelom u naseljenom mjestu na 50 km/sat. Visina štete na vozilu tužiteljice iznosi 7.936,77 BAM ili preračunato 4.058,00 EUR.

14. Navedeni pisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka, prihvaćen je u cijelosti, ocijenivši isti sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim, objektivnim i stručnim, temeljenim na mjerodavnim ispravama, te dugogodišnjem vještačkom iskustvu u brojnim sudskim postupcima, niti se je ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog, to tim više što niti parnične stranke nisu imale primjedbe na isti.

15. Dovodeći u svezu suglasne dijelove iskaza svjedoka HV, koji se u cijelosti prihvaća kao neposredno uvjerljiv, s ostalim pisanim dokazima, te poglavito izvedenim prometnim vještačenjem, utvrđen je način (dinamika) i mehanizam nastanka prometne nesreće, kako je opisan u tužbi, odnosno da je kritične zgode tužiteljičinim vozilom reg. ozn. (BiH) E13-A-096 upravljao HV brzinom 50 km/sat, dakle prilagođeno ograničenju sukladno općem načelu u naseljenom mjestu na 50 km/sat i uvjetima na cesti, s obzirom da se je ista prometna nesreća dogodila u mjestu Brezovo Polje, Ulica Brezovo Polje kod k. br. 30, i to 4. rujna 2021. u 3,10 sati, kada je zbog naleta divljači-divlje svinje nastala šteta na tužiteljičinom vozilu. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja tužiteljičinog vozila, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od desnog ruba kolnika oko 0,5 m, dok u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači tužiteljičinog vozilo se nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 1,4 m pa da je svjedok HV, kao vozač tužiteljičinog vozila, tada čak i reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti tužiteljičino vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo, jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 22,6 m, dok je na raspolaganju imao put od samo 1,4 m. Ista prometnica kroz mjesto Brezovo Polje nalazi se unutar opisa granice državnog otvorenog lovišta broj: III/27- Popov Gaj, kojim gospodari trgovačko društvo Dangube d.o.o., Glina, Gavrilovićev trg 1, OIB: 86647184420. Ujedno, je Ministarstvo poljoprivrede sklopilo s osigurateljem Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, za osiguranike: svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj predmet Središnjoj lovnoj evidenciji, za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., dakle koja je bila aktivna u trenutku štetnog događaja. Visina štete na vozilu tužiteljice iznosi 7.936,77 BAM ili preračunato 4.058,00 EUR.

16. Za rješenje spornog odnosa mjerodavne su odredbe Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23. i 133/23., dalje: ZC) te Zakona o lovstvu (Narodne novine, br. 99/18., 32/19., 32/20., i 127/24., dalje: ZL) te naposljetku Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO).

17. Odredbom čl. 50. st. 1. ZC-a, koji je bio na snazi u trenutku nastanka predmetne prometne nesreće, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, s tim da prema st. 2. istoga čl. pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz st. 1. ovoga čl. nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Odredbom čl. 76. ZL-a, kojim se uređuju štete i naknada štete, je određeno da je da lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti izravnu imovinsku štetu (dalje: oštećenik), dužni su poduzimati sve prijeko potrebite mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini (st. 1.); U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu vrijede odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako isti Zakon ne propisuje drukčije (st. 2.). Naposljetku, čl. 80. st. 6. ZL-a je određeno da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi; - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

18. Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, iz police osiguranja od odgovornosti, broj: 804271894 (list 55), proizlazi da je ista sklopljena između Ministarstva poljoprivrede i Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, kao osiguratelja, za osiguranike: svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj predmet Središnjoj lovnoj evidenciji, za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., odnosno kao osiguranje od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama za štetu od divljači, dakle koja je bila aktivna u trenutku štetnog događaja.

19. U ovom slučaju je utvrđeno da se je divljač (divlja svinja) zatekla na predmetnoj javnoj cesti, ona je na nju ''ušla'' i uzrokovala predmetnu prometnu nesreću, te je na taj način ugroženo nesmetano odvijanje prometa na predmetnoj prometnici. Nadalje, proizlazi da je vozač tužiteljičinog vozila kritične zgode vozio primjerenom brzinom te da nije mogao izbjeći nalet na divljač, koja je iznenada istrčala na predmetnu prometniku, pa stoga isti vozač nije uzrokovao predmetnu prometnu nesreću. Naprotiv, tuženik ne tvrdi niti dokazuje da je poduzeo sve prijeko potrebite mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.

20. Naime, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar te je vlasnik lovišta dužan dokazati postojanje okolnosti koje njegovu odgovornost djelomično ili potpuno isključuju. Ukoliko vlasnik lovišta dokaže da je zatražio postavljenje prometne signalizacije na prometnici kojem zahtjevu nije udovoljila pravna osoba koja upravlja prometnicom, ipak se ne oslobađa odgovornosti prema tužiteljici. To zato što su lovoovlaštenik i pravna osoba koja upravlja cestom, u odnosu na tužiteljicu solidarni obveznici (čl. 43. st. 1. ZOO-a). Ta činjenica možebitno je od utjecaja na međusobnu regresnu odgovornost solidarnih dužnika. Kada nije bilo nepravilnog postupanja vozača motornog vozila i nije bila ispunjena pretpostavka uzročno-posljedične sveze između štetne radnje Županijske uprave za ceste zbog propuštanja postavljanja prometnog znaka i nastanka prometne nesreće, tada odredbe čl. 80. ZL-a ne isključuje opću primjenu odredaba ZOO-a o objektivnoj odgovornosti za štetu nastalu od opasne stvari (divljači).

21. Stoga, s obzirom na sve okolnosti slučaja tuženik odgovara za štetu nastalu naletom divljači na vozilo, pa stoga postoje zakonske pretpostavke iz čl. 1064. ZOO-a za odgovornost tuženika po načelu uzročnosti. Međutim, na tužiteljici nije teret dokazivanja postojanja štetne radnje tuženikovog osiguranika, već je upravo na tuženiku teret dokaza o nepostojanju uzroka štete, u smislu čl. 1063. ZOO-a. Naime, s obzirom da vozač tužiteljičinog vozila nije mogao izbjeći predmetnu prometnu nesreću, to upravo tuženikov osiguranik, kao lovoovlaštenik, snosi odgovornost za štetu koju je na javnoj cesti na vozilu tužiteljice prouzročila divljač, budući da nije utvrđeno da vozač tužiteljičinog vozila nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravodobno postupiti po prometnom pravilu ili znaku. Ujedno, tužiteljica je uspjela dokazati istinitost tvrdnje glede podrijetla iste divljači (divlje svinje), odnosno da predmetna divljač istrčala upravo iz lovišta broj:

III/27-Popov Gaj, kojim gospodari trgovačko društvo Dangube d.o.o., Glina, Gavrilovićev trg 1, OIB: 86647184420.

22. Odredbom čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Naime, prema čl. 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

23. Uzgred rečeno, tuženik nije pridonio odgovarajući dokaz radi utvrđenja istinitosti svojih navoda pa se u ovom slučaju ima primijeniti pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP), koje obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava.

24. Iz svega navedenog proizlazi da je predmetnu prometnu nesreću uzrokovala divljač (divlja svinja) u mjestu Brezovo Polje, Ulica Brezovo Polje 30, u području koje se nalazi unutar opisa granice državnog otvorenog lovišta broj: III/27-Popov Gaj, kojim gospodari trgovačko društvo Dangube d.o.o., Glina, Gavrilovićev trg 1, OIB: 86647184420, dok je Ministarstvo poljoprivrede sklopilo s osigurateljem Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, za osiguranike: svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj predmet Središnjoj lovnoj evidenciji, Ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama, za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., dakle koja je bila aktivna u trenutku štetnog događaja, pa je stoga za naknadu štete odgovoran tuženik, dok nije utvrđena odgovornost niti podijeljena odgovornost tužiteljice, pa je stoga valjalo tužbeni zahtjev prihvatiti u odnosu na tuženika, sukladno čl. 1085. i 1064., u svezi čl. 1045. i 1046. ZOO-a.

25. Visina štete na tužiteljičinom vozilu utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka u iznosu 7.936,77 BAM ili preračunato u iznosu 4.058,00 EUR, dok tužiteljica zahtijeva iznos 4.057,24 EUR pa je stoga valjalo je upravo u tom iznosu prihvatiti tužbeni zahtjev. Budući da tužiteljica visinu štete nije dokazivala plaćenim računom, već obračunom troškova popravka vozila (list 22), ista je sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, pa su i kamate na glavnicu dosuđene od presuđenja, budući da je s tim danom nenovčana imovinska šteta utvrđena u novčanom iznosu (toč. I. izreke presude), dok je neosnovan ostatak zahtjeva za isplatu zateznih kamata tekućih od 4. listopada 2023. do 19. studenoga 2025. (toč. II. izreke).

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, s obzirom da tužiteljica nije uspjela u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

27. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32./1. OT) i tužbe (Tbr. 7./1. OT) te podneska od 7. svibnja 2025. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 23. travnja 2024., 10. listopada 2024. i 15. listopada 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 1.200,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (300,00 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu i za presudu, za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 87,02 EUR. Ujedno je tužiteljici u cijelosti valjalo priznati trošak prometnog vještačenja u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR. Stoga je tužiteljici valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.874,04 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. III. izreke presude.

28. Također je i tuženiku valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 23. travnja 2024. i 15. listopada 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 600,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (150,00 EUR), odnosno ukupno u iznosu 750,00 EUR. Ujedno je tuženiku u cijelosti valjalo priznati trošak prometnog vještačenja u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR. No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 950,00 EUR nisu dosuđeni tuženiku, s obzirom na neuspjeh istoga u sporu, odnosno valjalo je odbiti tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. IV. izreke presude.

29. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

30. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 20. studenoga 2025.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave iste presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. tužiteljice, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 87,02 EUR i - opun. tuženika.