Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: K-23/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vanje Petrović kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Jadranke Kokot i Mladena Zemljića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Šagi u kaznenom postupku protiv optuženog AB, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. u vezi članka 52. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje: KZ/11.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj KO-DO-96/2020-1 od 16. siječnja 2020., nakon rasprave održane 3. srpnja 2025., 5. rujna 2025., 6. studenog 2025. i 20. studenog 2025. održane u prisutnosti zamjenice Županijske državne odvjetnice u Varaždinu Ljiljane Vever, optuženog AB, branitelja Rajka Čogurića i Šime Mataka, odvjetnika u Zagrebu, opunomoćenika oštećenika Berislava Živkovića, odvjetnika u Zagrebu, 20. studenog 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i ŠB rođene Š, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju prvostupnik ekonomije, zaposlen u TD Zero Global Waste Croatia d.o.o. Zagreb, s primanjima oko 11.000,00 eura mjesečno, oženjen, otac troje djece od kojih je dvoje maloljetno, vlasnik obiteljske kuće, stana i dva apartmana na moru ukupne vrijednosti oko 900.000,00 eura, osuđivan presudom Županijskog suda u Varaždinu broj K- 6/2023-53. od 17. ožujka 2022., zbog kaznenog djela iz članka 278. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uvjetno na dvije godine

k r i v  j e

što je u razdoblju od 11. siječnja 2016. do 15. studenog 2017. u Koprivničkom Ivancu, kao direktor trgovačkog društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. (od 24. kolovoza 2016. Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o.), u kojem svojstvu je na temelju odredbe članka 430. u vezi članka 252. Zakona o trgovačkim društvima bio dužan voditi društvo s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika te brinuti o njegovim imovinskim interesima, zlorabio svoj položaj direktora kao i činjenicu da je ujedno bio direktor trgovačkog društva Piškornica d.o.o., koje je bilo osnivač društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., te s ciljem da sebi na štetu društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. pribavi značajnu nepripadnu materijalnu dobit, vršio si neosnovane isplate novčanih sredstava sa žiro računa tog društva na svoj žiro račun i žiro račun svoje supruge, kojim novčanim sredstvima je djelomično i vraćao sredstva koja je prethodno neovlašteno pozajmljivao od društva, znajući da na navedene isplate nema pravo, a kako bi iste knjigovodstveno opravdao, izrađivao ugovore koji nisu imali osnova u valjanim pravnim poslovima, koje je potpisivao u svojstvu direktora društva te u vlastito ime kao druga ugovorna strana iako svjestan da ugovore nije mogao sklapati na takav način, a potom predavao na knjiženje te temeljem istih vršio isplate pa je tako:

a) dana 11. siječnja 2016. u svojstvu direktora društva Piškornica - sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim je društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., obvezao da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna/16.000,00 eura, iako takva naknada nije dogovorena niti je za isplatu iste imao suglasnost osnivača - društva Piškornica d.o.o. koju je u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. Zakona o trgovačkim društvima, trebao dati nadzorni odbor tog društva, temeljem čega si je naložio isplatu navedenog iznosa 29. srpnja 2016. i 6. rujna 2016. i to iznosa od 40.000,00 kuna/5.333,33 eura putem žiro računa supruge FB, dok je za preostali iznos od ukupno 80.000,00 kuna/10.666,66 eura dana 12. prosinca 2016. izvršen međusobni prijeboj na ime njegovog ranijeg dugovanja prema društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. s osnova zaključenih ugovora o financijskom kreditiranju, na temelju kojih je kao zajmoprimac u razdoblju od 2014. do 2016. od društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., ali i društva Piškornica d.o.o. primio ukupan iznos od 1.183.278,17 kuna/157.770,42 eura, na koji način se nepripadno okoristio za iznos od 120.000.00 kuna/16.000,00 eura na štetu društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o.,

b) dana 6. srpnja 2016., nakon što mu skupština društva Piškornica d.o.o. na svojoj sjednici održanoj tog dana kao i na prethodnoj od 16. svibnja 2016., nakon provedene rasprave, nije odobrila isplatu jednokratne naknade kao članu uprave društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10% od proknjižene zadržane dobiti što bi iznosilo 251.997,01 kuna/33.599,60 eura, kao direktor društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim je društvo obvezao da mu isti taj iznos isplati po drugoj osnovi, na ime obavljanja poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016., znajući da za isto nema suglasnost nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. kao osnivača društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., koja je, u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. Zakona o trgovačkim društvima, bila nužna, temeljem kojeg ugovora mu je 15. srpnja 2016. isplaćen navedeni novčani iznos putem žiro računa njegove supruge FB, na koji način se nepripadno okoristio za iznos od 251.997.01 kuna/33.599,60 eura na štetu društva Piškornica-sanacijsko odlagalište j.d.o.o. c) dana 31. prosinca 2016. u ime skupštine i uprave društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. donio odluku kojom mu se kao članu uprave društva, na ime iznimnih postignuća i pozitivnog financijskog rezultata društva za 2016., određuje isplata nagrade u visini od 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura neto, iako svjestan da mu je za takvu odluku sukladno članku 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. Zakona o trgovačkim društvima, bila potrebna prethodna suglasnost nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. kao osnivača društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o., koju nije imao, a temeljem koje odluke je istog dana u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom sklopio ugovor o isplati honorara za 2016., kojim je društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. obvezao da mu za ostvareni financijski rezultat i iznimna postignuća u 2016. isplati honorar u neto iznosu od 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura, temeljem kojeg ugovora je isplata navedenog iznosa uslijedila u razdoblju od 14. travnja 2017. do 3. srpnja 2017. uplatama na njegov žiro račun, na koji način se nepripadno okoristio za 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura na štetu društva Piškornica sanacijsko odlagalište d.o.o.

d) dana 9. siječnja 2017. godine u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim se društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. obvezao da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna/16.000,00 eura, iako takva naknada nije dogovorena niti je za istu imao suglasnost osnivača - društva Piškornica d.o.o., znajući da mu je istu u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. Zakona o trgovačkim društvima trebao dati nadzorni odbor tog društva, temeljem kojeg ugovora mu je u razdoblju od 16. veljače 2017. do 15. studenog 2017. iznos od 70.000,00 kuna/9.333,33 eura isplaćen putem njegovog računa te iznos od 30.000,00 kuna/4.000,00 eura putem računa njegove supruge, na koji način se nepripadno okoristio za 100.000,00 kuna/13.333,33 eura na štetu društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o.

čime mu je sve u razdoblju od 15. srpnja 2016. do 15. studenog 2017. neosnovano isplaćen ukupan iznos od 1.471.997,00 kuna/196.266,26 eura, za koji se je na štetu društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. nepripadno okoristio,

dakle, da je u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i pravnom poslu i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, pribavljena je znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta,

čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju, opisano u članku 246. stavku 2. u vezi stavka 1. u vezi članka 52. stavka 1. KZ/11.

Na temelju članka 246. stavka 2. u vezi članka 52. stavka 1. KZ/11. optuženi AB se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI.

II. Na temelju članka 158. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.) oštećenom društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. u cijelosti se dosuđuje postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 196.266,26 € (sto devedeset šest tisuća dvjesto šezdeset šest eura i dvadeset šest centi ) te se nalaže optuženom AB da navedeni iznos isplati oštećenom društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

III. Na temelju članka 560. stavka 3. ZKP/08. odbija se prijedlog Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu za oduzimanjem imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji glasi:

„ I) Utvrđuje se da novčani iznos od 1.471.997,00 kuna predstavlja imovinsku korist za optuženika AB, a koju je optuženik ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona, iz točke 1) optužnice.

II) Utvrđuje se da je novčani iznos od 1.471.997,00 kuna imovina Republike Hrvatske.

III) Nalaže se optuženiku AB da Republici Hrvatskoj isplati novčani iznos od 1.471.997,00 kn u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude. „

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. nalaže se optuženom AB da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 2.103,35 € (dvije tisuće sto tri eura i trideset pet centi) te iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu od 2.000,00 € (dvije tisuće eura) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude kao i trošak iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08. i to nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika o visini kojeg troška će se odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je 16. siječnja 2020. u uvodu citiranu optužnicu protiv optuženog AB zbog kaznenog djela protiv gospodarstva - zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju opisanog u članku 246. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11. te zbog kaznenog djela protiv krivotvorenja - krivotvorenjem isprave opisanog u članku 278. stavka 3. u svezi stavka 1. KZ/11.

1.1. Presudom Županijskog suda u Varaždinu broj K-6/2020-53 od 17. ožujka 2022. optuženi AB proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 278. stavka 3. u svezi stavka 1. KZ/11. te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uvjetno na dvije godine, a na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. u vezi članka 52. stavka 1. KZ/11.

1.2. Presudom i rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj I Kž- 287/2023-7. od 21. svibnja 2024. prihvaćena je djelomično žalba državnog odvjetnika te je ukinuta prvostupanjska presuda u odnosu na kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11. te je u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku, pred potpuno izmijenjenim vijećem, dok je u ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbijena kao neosnovana te je u ostalom pobijanom, a neukinutom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.

2. U ponovljenom postupku, pozvan da se očituje o optužbi optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. u vezi članka 52. stavka 1. KZ/11.

2.1. U svojoj obrani optuženik je naveo da je prije zaključenja radnog odnosa sa društvom Piškornica d.o.o. radio u Austriji u najvećoj tvrtki za gospodarenjem otpadom koja je širila poslovanje i na područje Republike Hrvatske zbog čega je dva puta godišnje obilazio županije i župane, a 2012. na poziv tadašnjeg župana [adresa] ŽB došao je na sastanak kojem su prisustvovali župani ABĐ, VB te NB te je na njihovu molbu postao konzultant i savjetnik društva Piškornica d.o.o. koja je trebala raditi regionalni centar za gospodarenje otpadom, nakon čega su ga navedeni župani zamolili da preuzme upravu tvrtke bez raspisivanja ikakva natječaja i imenovanom upravom. Radi sanacije problema s ilegalnim odlaganjem otpada za područje Sjeverne Hrvatske, a sukladno uputama Europske komisije, predložio je da se osnuje tvrtka kćer koja bi upravljala odlagalištem otpada do početka rada regionalnog centra. Ta tvrtka kćer imala je temeljni kapital od 10,00 kuna i bila bez imovine, ušla je u posjed odlagališta otpada Piškornica d.o.o., bavila se okrupnjavanjem zemljišta za izgradnju legalnog odlagališta budućeg regionalnog centra, koji nije izgrađen, međutim tvrtka kćer je na vrhuncu ekonomske moći zapošljavala trideset djelatnika. Imala je drugu najveću deponiju u zemlji sa svim dozvolama, zbrinjavala je stotinjak tisuća tona otpada, a on se fokusirao na jačanje prometa te tvrtke i jačanje legalnih prihoda. U tvrtki kćeri početno je radio pro bono, no obzirom na rast tvrtke i sve veću njegovu odgovornost, na neformalnim sastancima članova skupštine tvrtke majke, odobreno mu je da si isplati neto naknadu od 10.000,00 kuna za članstvo u upravi što je smatrao normalnim, a s obzirom da je tvrtka kasnije imala prihode razgovarali su i o isplati njegova bonusa. Tijekom tih razgovora nailazio je na razumijevanje članova skupštine i dobivao obećanja da će se takve nagrade i bonusi odobriti, no kada je to trebalo staviti u zapisnik uvijek su imali neki otpor i tvrdili da za to nemaju ovlasti. Napomenuo je i da je kao direktor tvrtke Piškornica sanacijsko odlagalište potpisivao razne ugovore pa da ispada da je to sve mogao samostalno raditi, ali da nije mogao sam sebi isplatiti naknadu s time da su i njegove suradnice PB i Mihaela Juranić primale naknadu u oba društva. Naglasio je da su župani znali da si je on isplatio bonus, da su prihvatili konsolidirano izvješće te da to proizlazi iz tonskih snimki sjednica nadzornog odbora i skupštine. Istaknuo je da je njegova savjest čista, da nije napravio ništa loše, a da je to proizlazilo iz redovitih konzultacija sa svim županima. Kasnije je doživio medijsko sramoćenje, stigmu u javnosti, no unatoč tome, nakon što im je objasnio predmetnu situaciju, već se treći dan zaposlio u međunarodnoj tvrtki.

2.1.1. Optuženik je pojasnio da je naknada i plaća za rad bila definirana za društvo majku te da je početno bilo dogovoreno da u tvrtki kćeri Piškornica sanacijsko odlagalište j.d.o.o. radi pro bono, no s obzirom na rast prometa dogovoreno je da si isplati fiksnu naknadu od 10.000,000 kuna. Naveo je da je prije sklapanja ugovora o mjesečnoj naknadi, odnosno isplati dijela dobiti razgovarao sa svim županima, osim sa županom IB, kao i sa pročelnicima stručnih službi pri čemu se konzultirao i sa odvjetničkim društvima, a prvi ugovor koji se odnosio na iznos od 240.000,00 kuna kao ekvivalent od 10% dobiti, izradio je TB sa JB. Ugovor je poslan njegovoj tajnici, on ga je potpisao, a PB ga je skenirala i poslala knjigovodstvu. Nadalje, naveo je da se kasnije smatralo da se taj ugovor trebao drugačije zvati, no da za njega nije bilo dvojbeno da se radilo o ekvivalentu od 10% dobiti, plus ugovore za isplatu mjesečnih anuiteta. Vezano za upravljačku strukturu društva kćeri pojasnio je da je on bio direktor koji je zastupao društvo samostalno, društvo nije imalo nadzorni odbor te da je on činio skupštinu društva, a sve na temelju odluke društva majke Piškornice d.o.o. Naveo je da je sa županom VB i NB imao neformalne sastanke gdje je tražio 18.000,000 kuna kao naknadu za rad u tvrtki kćeri na što su mu oni rekli da je to puno, da je dovoljno 10.000,00 kuna, što je sve bilo prije 24. sjednice skupštine društva Piškornice d.o.o., te da je o tome bilo razgovora i pred prezentiranje godišnjeg financijskog izvješća županijskim čelnicima varaždinske županije i na radnim ručkovima sa županima županija, koji su bili osnivači tvrtke majke. Pojasnio je i kako sve to proizlazi iz snimke 24. sjednice skupštine kao i da je dnevni red skupštine fizički pisala njegova suradnica Mihaela Juranić, po njegovoj uputi kao direktora društva, time da je neke točke zahtijevao predsjednik nadzornog odbora, a neke predsjednik skupštine društva, župan VB, koji je bio koordinator svih župana te je on nakon njihove međusobne komunikacije istupao u javnosti. Glede isplate udjela u dobiti smatrao je da to bude 10 % te je to i rekao, a župani su mu rekli da je to "OK", samo da se iznađe pravni model kako to napraviti pa on je tada po automatizmu dao uputu njihovom tadašnjem poreznom savjetniku. Vezano uz to tražio je i savjet odvjetnice UB, TB te odvjetničkog društva Čogurić i Matak, a župan VB kao predsjednik skupštine sve je to znao. Sve je trebao on provesti, a što je sve bilo vidljivo u financijskim izvješćima.

2.1.2. Nadalje, optuženik je naveo da je Podravski list nakon 24. sjednice skupštine Piškornice d.o.o. objavio tekst o tome da je on tražio isplatu bonusa od 240.000,00 kuna u kojem stoji da se iz izjava župana IB i NB može iščitati da su oni rekli da si to isplati preko firme kćeri, jer da mu za to ne treba suglasnost skupštine majke. Sve navedeno nije bio problem dok to nije izašlo u medijima, za vrijeme lokalnih izbora 2017. Tada je došlo do promjene političkih odnosa, promijenio se župan te je u kuloarima krenula priča da si je on uzeo 1.000.000,00 kuna, zbog kojeg je došlo do „eruptivnog požara“ zbog kojeg više nije mogao opstati na funkciji. Vezano uz 24. sjednicu skupštine Piškornice d.o.o. optuženi je naveo da su prije sjednice imali koordinaciju u uredu župana VB smatrajući da se radi o formalnosti. Nakon rasprave na sjednici koja je tonski snimljena bio je organiziran radni ručak na kojem mu je rečeno da napravi konsolidirano izvješće te da je to to. Naveo je da je on to shvatio kao da je dobio zeleno svjetlo. Konsolidirano izvješće izradile su dvije revizorice iz tvrtke Mazars u kojem je sve transparentno prikazano te je na skupštini konsolidirano izvješće usvojeno.

2.1.3. Optuženik je pojasnio da je on sadržaj rasprave s te 24. sjednice doživio na način da prisutnima na toj sjenici ništa nije bilo dvojbeno oko tog iznosa jer da je njemu jasno kada župan CB kaže: " Dat' ću ti mig, da si isplatiš lovu. Iznos je u redu." Na toj sjednici nisu donesene odluke oko te dvije točke, oko isplate nagrade i naknade jer to županima nije odgovaralo, da imaju tvrtku i direktora koji zarađuje više od premijera, što bi oni kasnije teško opravdavali, time da na slijedeću sjednicu nisu stavili te točke dnevnog reda zato što su se dogovorili drugačije.

2.1.4. Vezano uz razloge svog opoziva naveo je da je to bilo zbog toga što se stvorila velika medijska afera, da je proglašen "uhljebom godine", što je bilo teško politički braniti. U odnosu na isplate navedenih iznosa optuženik je naveo da su iste išle na njegov račun i na račun njegove supruge, po punomoći te da uz kolanje tog novca kako je utvrđeno nalazom i mišljenjem financijsko-knjigovodstvenog vještaka nije ništa sporno.

2.1.5. Vezano uz sadržaj 9. sjednice nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. u dijelu gdje međimurski župan ŽB diskutira o biranju uprave u matičnom društvu i tvrtkama kćerima te gdje na njegov upit da li je trošak uprave samo na Piškornici, optuženik potvrdno odgovara te navodi da se ne može sjetiti navedenog pri čemu je naveo da mu je ŽB u biti bio i konkurencija u smislu da je ranije bio direktor Čakoma, odnosno tada zaposlen u društvu Čakom d.o.o. pa je stoga njegovo pitanje u smislu potrebe da tvrtke kćeri imaju drugu upravu, a ne da je sve na jednoj osobi, on shvatio kao pitanje ŽB da dobije posao u društvu Piškornica. Nakon što je u tome dijelu reproduciran tonski zapis sa sjednice od 16. svibnja 2017. potvrdio je da je doista naveo da je trošak uprave samo na Piškornici no pojasnio je da je tu pod Piškornicom smatrao cijeli koncern sve tri tvrtke u okviru tvrtke Piškornica te da je trošak uprave u biti samo trošak koji se odnosi na njega kao upravu jer da druge uprave osim njega nije bilo.

2.1.6. Nadalje, optuženik je u svojoj obrani naveo da je na 27. sjednici skupštine društva Piškornica d.o.o. održanoj 16. svibnja 2017. prezentirano konsolidirano izvješće za Piškornicu d.o.o. za 2016., a da je na 33. strani tog izvješća rubrika troškovi u kojoj stoji i " Naknada drugog dohotka" u iznosu od 2.312.000,00 kn, a koji uključuje iznose koji su njemu isplaćeni, kako s osnova isplata udjela u dobiti tako i s osnova Ugovora o djelu. Optuženik se nije mogao sjetiti koliko je vremena prošlo od sačinjavanja tog konsolidiranog financijskog izvješća pa do te 27. sjednice, navodeći da je on isto primio

17. svibnja 2017. u 9,05 h, a materijali su poslani od strane gđe. Juranić svim članovima nadzornog odbora. Dakle, navedeno je poslano istog dana kada je i bila ta sjednica, time da on nije imao nikakvu ingerenciju za te sjednice, a da je dinamika izrade tog izvješća bila stvar gđe. Juranić i članova nadzornog odbora. Vezano uz dio iskaza svjedoka MB, gdje se ovaj poziva da nije vidio podatak glede naknade drugog dohotka, a sve vezano i uz "tajming" kad mu je dostavljeno konsolidirano izvješće za 2016., optuženi je ukazao na to da je isti bio iskusan "financijaš" koji je vodio upravni odjel za financije Koprivničko-križevačke županije, puno revizorskih izvješća, a u ovom postupku ima potpunu amneziju, da nema nikakvu odgovornost. Međutim, kako je naveo, isti je sve znao jer je komunicirao sa županom VB te gđom. Juranić, oko sjednica nadzornog odbora. Isto tako je naveo da je obveza nadzornog odbora bila da se pročitaju izvješća.

2.1.7. U odnosu na činjenicu da je optuženiku isplata udjela od 10% dobiti 2015. vršena na temelju Ugovora o djelu za 2016., iako je optuženik već imao Ugovor o djelu za 2016. te je kao takva i prezentirana kroz financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju, optuženik je naveo da je to pripremala gđa. JB u dobroj vjeri no da je naknadno isto provjeravao porezno-knjigovodstveni savjetnik TB koji je ukazao da nije dobro da se preklapaju ti nazivi budući da je jasno da se radi o bonusu pa je data uputa da se ubuduće fiksni iznos od 10.000,00 kuna odvoji od ekvivalenta bonusa od 10%. Vezano uz isplatu udjela u dobiti za 2016. optuženi je naveo da je tu odluku donio po inerciji, dakle vezano uz isplatu udjela u dobiti za 2015. te u usmenoj konzultaciji sa županom VB i županom NB, pri čemu nije smatrao potrebnim da svi župani budu izvješteni o tome jer da su oni međusobno razgovarali.

2.1.8. U odnosu na 29. sjednicu društva Piškornica d.o.o. održanu 20. studenog 2017., kojoj su prisustvovali tadašnji župan VB, F, CB, IB, Ž te član nadzornog odbora MB, optuženik je potvrdio da se na istoj problematizirala isplata bonusa te da nije problematizirana niti jedna druga isplata. On je bio odstranjen iz firme, a navedenom je prethodio sastanak u prostorima tvrtke u Zagrebu, Tower-u, gdje se sastao sa županima F, CB i IB, a nakon medijskih natpisa gdje su župani CB i VB predlagali da on vrati dio novca. Župan IB nije govorio ništa dok je župan F rekao da će ići policijska istraga. Na toj sjednici shvatio je da je smijenjen te su ga interesirale ljudske stvari, da ne bude uhićen pred djecom pa je stoga tražio da mu se da otkaz kako bi imao zdravstveno osiguranje zbog djece. Na toj sjednici nije pružao nikakav veći otpor, niti ukazivao na okolnosti na koje sada ukazuje u svojoj obrani, a sve obzirom na medijske pritiske. U odnosu na tvrdnju VB s te skupštine, da za predmetne odluke, a po kojima su vršene isplate, osnivači nisu znali, optuženi je naveo da je isti branio svoj politički autoritet i nije se htio založiti za njega kako i on ne bi pao s njime, iako su se i privatno družili i bili prijatelji. Pri tome je istaknuo da je župan VB dao priopćenje o aktualnim događanjima društva Piškornice od 15. studenoga 2017.

2.1.9. U odnosu na činjenicu da se prvi ugovor o djelu odnosio na razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., a da je 24. sjednica skupštine bila 16. svibnja 2016. optuženi je naveo da datumi odgovaraju, da su oni (osnivači) to znali samo da je skupština bila tada, a to nije bila jedina odluka koja je tako naknadno datumski rađena. Glede navoda JB, gdje ova navodi da je ranije navedeno konsolidirano izvješće rađeno vezano uz pripajanje tvrtke Prizma, a da za isto optuženik tvrdi da je ono vezano uz pitanje isplate udjela u dobiti za 2015. isti nije mogao tumačiti taj njezin iskaz, navodeći da je akvizicija tvrtke Prizma bila u tijeku u to vrijeme.

2.1.10. Optuženik je napomenuo i da je vezano uz obavljanja svojih poslova u tvrtkama Piškornica imao i policu menadžerske odgovornosti kod engleskog osiguravajućeg društva koja je bila aktivna do 28. veljače 2018., a koja je pokrivala iznos do milijun eura eventualne štete koja bi nastala za društva njegovim radom. Po njegovim saznanjima ta polica nije aktivirana. Nije se mogao sjetiti da li je na sjednici skupštine na kojoj je bio razriješen isticao ovu okolnost međutim prilikom primopredaje dužnosti kada je predavao službene kartice i druge stvari komisiji koja je bila oformljena, a u kojoj je bio i predsjednik nadzornog odbora gospodin MB između ostalog predao i navedenu policu.

3. U dokaznom postupku uz suglasnost stranaka pročitan je društveni ugovor TD Piškornica d.o.o. od 29.10.2012. (list 7-18), odluka i izmjena pravilnika o organizaciji društva i sistematizaciji radnih mjesta (list 19-21), pravilnik o radu i plaćama radnika društva Piškornica d.o.o. od 28.1.2015. (list 22-41), pravilnik o radu i plaćama radnika društva Piškornica d.o.o. od 9.1.2017. (list 42-51), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za Piškornica - sanacijsko odlagalište j.d.o.o. (list 52-57), izjava o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, te izjava od 26.10.2015. (list 58-59d), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu za Piškornica - sanacijsko odlagalište j.d.o.o. od 28.7.2016. (list 60-79), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu za Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. od 20.9.2016. (list 80-96), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu za Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. od 8.2.2017. (list 97-111), odluka o izmjeni izjave društva Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. od 5.11.2016. (list 112-123), podaci iz sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu o upisu promjene poslovanja i izjave društva Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. (list 124- 130), pravilnik o radu Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. (list 131-137), pravilnik poslovnog ponašanja i etički kodeks zaposlenika društva Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. (list 138-146), pravilnik o plaćama i naknadama Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. (list 147-155), odjava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje [adresa] - AB (list 156-157), potvrda Općinskog suda u Vinkovcima (list 165), kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada Područnog ureda Slavonija i Baranja, Ispostava Vinkovci (list 166), prijava HZMO i HZZO Koprivnica od 16.4.2012. (list 167-168), ugovor o radu direktora od 12.4.2012. (list 169- 175), ugovor o radu direktora od 12.4.2016. (list 176-182), preslika Ugovora o djelu od 11.1.2016. (list 183), obračuni drugog dohotka od 31.5. do 31.12.2016. (list 184-191), preslika izjave o prijeboju na iznos od 80.000,00 kuna od 12.12.2016. (list 192), ugovor o djelu od 6.7.2016. (list 193), podaci Zagrebačke banke od 15.7.2016. (list 194-195), obračun drugog dohotka od 15.7.2016. (list 196), izvadak Zagrebačke banke od 18.7.2016. (list 197), obračun drugog dohotka od 15.7.2016. (list 198), odluka o isplati nagrade za pozitivan financijski rezultat za 2016. godinu od 31.12.2016. (list 199), ugovor o isplati honorara za 2016. godinu od 31.12.2016. (list 200), obračunski list naknada za 4.,5.,7. mjesec 2017. (list 201-204), kartica konta glavne knjige od 1.1. do 1.12.2017. (list 205), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 206), izvadak Zagrebačke banke od 14.4.2017. (list 207), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 208), izvatci Zagrebačke banke (list 209-210), ugovor o djelu od 9.1.2017. (list 211), Obračunski list naknada (list 212), izvadak Zagrebačke banke (list 213), obračunski list naknada za 3. mjesec 2017. (list 214), izvadak Zagrebačke banke (list 215), obračunski list naknada za 4. mjesec 2017. (list 216), izvadak Zagrebačke banke (list 217-218), obračunski list naknada za 5. mjesec 2017. (list 219), zvadak Zagrebačke banke (list 220-221), obračunski list naknada za 6. mjesec 2017. (list 222), izvadak Zagrebačke banke (list 223), obračunski list naknada za 7. mjesec 2017. (list 224), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 225), obračunski list naknada za 8. mjesec 2017. (list 226), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 227), obračunski list naknada (list 228), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 229), obračunski list naknada za 9. mjesec 2017. (list 230), izvod prometa po računu Erste & Steiermarkische bank (list 231), obračunski list naknada za 10. mjesec 2017. (list 232), izvadak Zagrebačke banke (list 233), kartice konta glavne knjige (list 234-235), pregled drugog dohotka po poreznim obveznicima (list 236-237), obračuni drugog dohotka (list 238-251), račun broj 7445 od 31.7.2016. (list 252), izvod 133 - knjiženja (list 253), izvod 133 od 29.7.2016. (list 254), dnevnik knjiženja (list 255-257), pregled drugog dohotka po poreznim obveznicima (list 258-270), pregled prometa konta u razdoblju od 1.1. do 31.12.2014. (list 271-273), računi za obračunatu kamatu (list 274-283), ugovori o financijskom kreditu od 2.1. do 27.11.2014. (list 284-360), konto kartice od 1.1. do 31.12.2015. (list 361-363), obračun kamata od 31.1. do 22.12.2015. (list 364-382), ugovori o financijskom kreditu od 2.1. do 21.12.2015. (list 383-487), konto kartice od 1.1. do 31.12.2016. (list 488), dodatak broj II Ugovoru o kunskom namjenskom depozitu (list 489-490), obračuni kamata od 29.2. do 7.12.2016. (list 491-501), ugovori o financijskom kreditu od 10.2. do 10.8.2016. (list 502-512), konto kartice društva Piškornica d.o.o. (list 513-516), ugovori o financijskom kreditu od 27.1. do 17.11.2016. (list 517-596), dokumentacija Zagrebačke banke (list 598-756), sjednice nadzornog odbora i skupštine, financijska izvješća 2010. - 2016. Piškornice d.o.o. (list 758-1268), bilance i financijska dokumentacija Piškornice d.o.o. 2011. - 2013. - sjednica skupštine 10-20 (list 1270-1827), sjednice skupštine Piškornice d.o.o. 21-27 i 29, Račun dobiti i gubitka, financijski izvještaji, bilance za 2014., 2015. i 2016. godinu (list 1829-2137), dokumentacija Zagrebačke banke (list 2139-2535), promet po žiro računu FB Zagrebačke banke d.d. od 13.2.2018. (list 2537-2538), dokumentacija Erste&Steiermarkische bank od 1.3.2018. (list 2539-2547), podaci Imex banke od 27.2.2018. (list 2548-2556), podaci Porezne uprave, Područni ured Vukovar, Ispostava Vinkovci od 28.2.2018. (list 2557), podaci Zagrebačke banke od 1.3.2018. (list 2558- 2565), podaci Erste&Steiermarkische banka od 1.3.2018. (list 2566-2574), preslika predugovora o kupoprodaji broj 3/2016-1 (list 2575-2581), ugovor o kupoprodaji broj 3/2016-1 (list 2582-2588), zapisnici o primopredaji (list 2589-2590), račun broj 66/6/1 (list 2591), izvod prometa 2016021 Imex banke (list 2592), univerzalni nalog za plaćanje (list 2593), ugovor o kunskom depozitu (list 2594), garancija za povrat avansa Imex banke (list 2595-2596), izvod prometa 2017026 Imex banke (list 2597-2598), Ugovor o zajmu (list 2599-2600), ugovor o osiguranju novčane tražbine osnivanje založnog prava na nekretnini (list 2601-2603), sporazum o kupoprodaji nekretnine (list 2604), podaci Porezne uprave, Područni ured Vukovar, Ispostava Vinkovci od 23.2.2018. (list 2605-2633), zapisnik o utvrđenim činjenicama u postupku revizije isplate plaća i dr. (list 2634-2650), odluka o opozivu uprave TD Piškornica d.o.o. od 20.11.2017. (list 2652), odluka o raskidu Ugovora o radu direktora Piškornice d.o.o. (list 2653-2655), zapisnik o primopredaji i dopuna primopredaje (list 2656-2659), podnesak naslova stručna pomoć stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije Vlatke Bratić od 17.4.2017. (list 2662-2719), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PU koprivničko-križevačke, Službe krim. policije (list 2720- 2722), podaci HZMO Područne službe u Koprivnici (list 2757-2806), dokumentacija Piškornice - poslovne knjige na CD mediju (list 2807a), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Vinkovci od 12. studenog 2018. (list 2817), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Metković od 12. studenog 2018. (list 2818), rješenje suca istrage Županijskog suda u Varaždinu broj 1 Kir-690/18-2 - privremena mjera radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi od 17. prosinca 2018. (list 2819- 2821), rješenje Općinskog suda u Vukovaru broj Z-14939/2018 od 19. prosinca 2018. (list 2822), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku broj Z-14591/2018 od 21. prosinca 2018. (list 2825), povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Bjelovaru za društvo Piškornica d.o.o. (list 2842-2851), povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Bjelovaru za društvo Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. (list 2861-2868), izmijenjeni financijski izvještaji i ispravak porezne prijave za 2016. i 2017. godinu društva Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o. od 18. ožujka 2019. sa privicima (list 2888-3028), preslika tužbe društva Piškornica d.o.o. protiv tuženika Piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o., radi utvrđenja od 19. listopada 2018. (list 3032-3035), odluka nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. o raskidu ugovora o radu direktora od 24. studenog 2017. (list 3045), odluka o opozivu uprave trgovačkog društva Piškornica d.o.o. od 20. studenog 2017. (list 3046), preslike spisa Trgovačkog suda u Varaždinu broj P-194/2018 (list 3157-3161), dostava podataka područnog ureda Koprivnica, Ispostava Koprivnica, Klasa: 416-01/19-01/20 od 14. listopada 2019. (list 3164), podaci Zagrebačke banke d.d. od 29. studenog 2019. (list 3182-3186), podaci iz glavne knjige sudskog registra, Trgovačkog suda u Varaždinu - osobe ovlaštene za zastupanje, elektronički ispis (list 3188-3189), presuda trgovačkog suda u Osijeku broj P-108/21-9. od 30. srpnja 2021. te priopćenje župana VB od 15. studenog 2017., presuda Visokog trg suda RH broj Kž-4739/2021-3 od 18. kolovoza 2022., rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-5089/2022-2 od 4. listopada 2023. i presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru broj K-4/2021-36 od 15. prosinca 2022. Uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka RB od 20. ožujka 2019. i 23. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐB od 26. ožujka 2019. i 25. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka LB od 26. ožujka 2019., zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆB od 02. travnja 2019. i 24. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka MB od 15. travnja 2019. i 24. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedokinje JB od 09. svibnja 2019. i 25. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedokinje Mihaele Juranić od 28. svibnja 2019. i 26. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedokinje PB od 28. svibnja 2019. i 26. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka DB od 07. lipnja 2019., zapisnik o ispitivanju svjedokinje FB od 12. studenog 2019. i 25. ožujka 2021., zapisnik o ispitivanju svjedoka GB od 19. studenog 2019., zapisnik o ispitivanju svjedoka KB od 19. studenog 2019., zapisnik o ispitivanju svjedoka TB od 17. ožujka 2022. Na temelju članka 431. stavak 1. točke 8. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka VB, zapisnik o ispitivanju svjedoka CB, zapisnik o ispitivanju svjedoka IB i zapisnik o ispitivanju svjedoka NB te su reproducirane snimke s rasprave od 17. rujna 2021. sa iskazima svjedoka IB, NB, VB i CB. Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije Vlatke Bratić mag. oec. od 19. kolovoza 2018. (list 3080- 3147) te 26. listopada 2021. te transkript audio zapisa izrađen po Krunoslavu Hrnjaku, stalnom sudskom vještaku za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacije od 27. travnja 2021. Reproducirane su snimke tonskih zapisa i to točke 10. 24. sjednice, točaka 2. i 3. 25. sjednice te točke 3. 27. sjednice skupštine društva Piškornica d.o.o. te tonski zapis 9. sjednice nadzornog odbora Piškornica d.o.o. od 16. svibnja 2017. Ispitana je svjedokinja UB, pročitani su podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja i to potvrda Odjela za prekršajne evidencije KLASA:740-04/25- 02/155385, URBROJ:514-05-02-01-02-25-02- od 6. studenog 2025. i uvjerenje Odjela za kaznene evidencije Klasa:740-02/25-03/412900, Ur.broj:514-05-02-01-02-25-02 od 19. studenog 2025. Na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženi AB, preslušana je snimka ispitivanja optuženika s rasprave od 1. veljače 2022., pročitani su zapisnici o ispitivanju osumnjičenika u smislu članka 208 a ZKP/08. od 15. studenog 2018. te o prvom ispitivanju okrivljenika od 15. veljače 2019. te su reproducirane snimke tih ispitivanja te je pročitana dopuna obrane sa zapisnika od 17. ožujka 2022.

3.1. Odbijen je dokazni prijedlog obrane za ponovnim neposrednim ispitivanjem svjedoka VB, NB, CB i IB s obzirom da su na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. njihovi iskazi pročitani te je i reproducirana snimka njihova ispitivanja na raspravi, a obrana nije preložila neke nove okolnosti vezano uz koje bi se ti svjedoci trebali ispitati pa bi njihovo ponovno ispitivanje nepotrebno odugovlačilo ovaj postupak. Također, odbijen je dokazni prijedlog obrane o čitanju pravnog mišljenja prof. ZB koje je obrana predala su spis, s obzirom da takva pravna mišljenja ne obvezuju sud.

3.2. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo.

4. Nije sporno, a što sud utvrđuje iz obrane optuženika u odnosu na predmetni optužni akt te iz pročitane dokumentacije za predmetna trgovačka društva kao i rezultata provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja:

- da su na temelju društvenog ugovora od 20. listopada 2009. osnivači i članovi TD Piškornica d.o.o. Koprivničko-križevačka županija, Međimurska županija, Krapinsko- zagorska županija, Varaždinska županija te Općina Koprivnički Ivanec, da skupštinu društva čine njegovi osnivači dok upravu društva čini direktor, koji se imenuje na razdoblje od četiri godine te da društvo ima nadzorni odbor od sedam članova,

- da se na temelju Pravilnika o radu i plaćama radnika društva Piškornica d.o.o. plaća za direktora utvrđuje ugovorom,

- da je optuženi AB bio direktor tvrtke Piškornica d.o.o. od 24. travnja 2012. pa do 20 . studenog 2017. te ovlašten za raspolaganje sredstvima na poslovnom računu tvrtke od 25. travnja 2012. pa do 23. studenog 2017.,

- da je tvrtka Piškornica d.o.o. jedini osnivač tvrtke Piškornica –sanacijsko odlagalište j.d.o.o., a da je osoba ovlaštena za zastupanje iste optuženi AB,

- da je optuženi AB bio direktor tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište j.d.o.o. od 31. listopada 2014. pa do 24. kolovoza 2016., a nakon toga do 20. studenog 2017. direktor tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište d.o.o. te je bio odgovorna osoba za raspolaganje sredstvima po oba računa (Zagrebačka i Erste & Steiermarkische bank) u navedenom razdoblju,

- da je optuženik u svojstvu direktora društva Piškornica - sanacijsko odlagalište j.d.o.o. 11. siječnja 2016. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim se društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., obvezalo da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna, temeljem čega si je naložio isplatu navedenog iznosa 29. srpnja 2016. i 6. rujna 2016. i to iznosa od 40.000,00 kuna putem žiro računa supruge FB, a za iznos od ukupno 80.000,00 kuna dana 12. prosinca 2016. izvršen je međusobni prijeboj na ime njegovog ranijeg dugovanja prema društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. s osnova zaključenih ugovora o financijskom kreditiranju, na temelju kojih je kao zajmoprimac u razdoblju od 2014. do 2016. od društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., ali i društva Piškornica d.o.o. primio ukupan iznos od 1.183.278,17 kuna,

- da je optuženik 6. srpnja 2016. po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10% od proknjižene zadržane dobiti što bi iznosilo 251.997,01 kuna, kao direktor društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu prema kojem je društvo obvezao da mu taj iznos isplati po drugoj osnovi, na ime obavljanja poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016., temeljem kojeg ugovora mu je 15. srpnja 2016. isplaćen navedeni novčani iznos putem žiro računa njegove supruge FB,

- da je optuženik 31. prosinca 2016. u ime skupštine i uprave društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. donio odluku kojom mu se kao članu uprave društva, na ime iznimnih postignuća i pozitivnog financijskog rezultata društva za 2016., određuje isplata nagrade u visini od 1.000.000,00 kuna neto, temeljem koje odluke je istog dana u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom sklopio ugovor o isplati honorara za 2016., kojim je društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. obvezao da mu za ostvareni financijski rezultat i iznimna postignuća u 2016. isplati honorar u neto iznosu od 1.000.000,00 kuna temeljem kojeg ugovora je isplata navedenog iznosa uslijedila u razdoblju od 14. travnja 2017. do 3. srpnja 2017. uplatama na njegov žiro račun,

- da je optuženik 9. siječnja 2017. godine u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim se društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. obvezao da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna, temeljem kojeg ugovora mu je u razdoblju od 16. veljače 2017. do 15. studenog 2017. iznos od 70.000,00 kuna isplaćen putem njegovog računa te iznos od 30.000,00 kuna putem računa njegove supruge,

- da je optuženiku u razdoblju od 15. srpnja 2016. do 15. studenog 2017. ukupno isplaćen iznos od 1.471.997,00 kuna

5. Sporno je:

- je li optuženik kao direktor trgovačkog društva Piškornica –sanacijsko odlagalište j.d.o.o. ( kasnije d.o.o., dalje:Piškornica SO) vodio društvo s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika te brinuo o njegovim interesima u smislu članka 430. u vezi sa člankom 252. Zakona o trgovačkim društvima( „Narodne novine“ broj 111/93.; 34/99.; 121/99.; 52/00.; 118/03.; 107/07.; 146/08.; 137/09., 111/12., 125/11.; 68/13., 110/15. dalje: ZTD)

- je li optuženik zlorabio svoj istovremeni položaj direktora u Piškornici SO i Piškornici d.o.o.,

- je li predmetne odluke s osnova kojih su vršene predmetne isplate donio u cilju pribave značajne nepripadne materijalne dobiti, a na štetu Piškornice SO

- je li optuženik kao jedini član uprave društva Piškornica SO, koji je ujedno i kao uprava vladajućeg društva Piškornica d.o.o., koje je osnivač tvrtke kćeri Piškornice SO, bio skupština Piškornice SO, od nadzornog odbora Piškornice d.o.o. trebao suglasnost za donošenje ranije navedenih odluka

- da li mu je za iste suglasnost trebao dati nadzorni odbor društva Piškornica d.o.o. sukladno članku 429. a u svezi s člankom 248.a stavkom 1. točke 3. ZTD-a,

- da li je za iste imao suglasnost osnivača – društva Piškornica d.o.o.

6. Dakle, slijedom spornih okolnosti, da bi se utvrdilo jesu li ostvarena objektivna obilježja predmetnog kaznenog djela, prije svega je valjalo utvrditi da li je optuženik za ugovore koje je zaključio, odnosno odluke koje je donio, morao imati suglasnost skupštine osnivača- društva Piškornica d.o.o. koju daje nadzorni odbor toga društva.

6.1. Obrana smatra da nije i pritom se poziva na stav izražen u presudi Trgovačkog suda u Osijeku broj P-108/2021 od 30. srpnja 2021. kojom je odbijen tužbeni zahtjev Piškornica SO za utvrđenje Ugovora o djelu od 11. siječnja 2016., Ugovora o djelu od 9. siječnja 2017. i Ugovora o djelu od 6. srpnja 2016. ništetnima i bez pravnog učinka te za isplatom iznosa od 870.158,01 kuna. Taj sud je u bitnome utvrdio da je „u konkretnom slučaju AB u trenutku sklapanja spornih Ugovora o djelu bio jedini direktor društva Piškornica - sanacijsko odlagalište, da društvo u tom trenutku nije imalo nadzorni odbor, te da je AB ujedno bio jedini direktor društva osnivača Piškornica d.o.o., koje je ujedno jedini osnivač društva Piškornica - sanacijsko odlagalište, dakle da je jedna te ista osoba - AB, bila jedina osoba ovlaštena za zastupanje oba društva što bi značilo da ta osoba, sam sebi mora dati takvo ovlaštenje, a s obzirom da je riječ o istoj osobi, da je životno sigurno da ta osoba - AB ne bi sam sebi odbio dati ovlaštenje za sklapanje predmetnih Ugovora“.

6.2. Navedena presuda potvrđena je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4739/2021 od 18. kolovoza 2022., u kojoj se u bitnome navodi da „u situaciji kada je ugovor o djelu sklopljen u pisanom obliku između trgovačkog društva i fizičke osobe s tim da je ta fizička osoba jedini član društva naručitelja i ujedno jedini član uprave tog društva, a ugovor je za obje strane potpisala ta osoba uz korištenje pečata društava, odredbe članka 41. i 49. u vezi s člankom 426. stavkom 8. ZTD-a treba tumačiti na način da pisani ugovor ujedno sadrži i pisano ovlaštenje društava na sklapanje ugovora te u ovom slučaju nije bilo potrebno posebno ovlaštenje društva za sklapanje tog ugovora kao zasebna pisana isprava“. Protiv te presude Piškornica SO je podnio prijedlog za dopuštenje revizije koji je odbijen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-5089/2022-2. od 4. listopada 2023.

6.3. Nadalje, iz nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Bjelovaru broj P-4/2021 od 15. prosinca 2025. proizlazi da je odbijen tužbeni zahtjev Piškornica d.o.o. za naknadom iznosa od 1.257.309,94 kune.

7. Međutim, prema odredbi članka 18. stavka 2. ZKP/08., ako je o nekom prethodnom pitanju već donio odluku sud u kojem drugom postupku, takva odluka ne veže kazneni sud što se tiče ocjene je li počinjeno kazneno djelo pa tako citirane odluke ne vežu ovaj sud glede ocjene je li kazneno djelo počinjeno.

7.1. Dakle, kao što je ranije navedeno nesporno je da je optuženi AB bio direktor trgovačkog društva Piškornica d.o.o. koje društvo su javnim kapitalom osnovale Koprivničko-križevačka, Međimurska, Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija te Općina Koprivnički Ivanec te da je društvo Piškornica d.o.o. jedini osnivač tvrtke Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. U tom društvu je optuženik također bio direktor i osoba ovlaštena za zastupanje te je kao jedini član društva činio i upravu i skupštinu tog društva. Optuženikova plaća i ostala materijalna prava bila su regulirana Ugovorom o radu kojeg je s društvom Piškornica d.o.o. zaključio 12. travnja 2012. (169-175 spisa ), a koji Ugovor je ponovno zaključen 16. travnja 2016. (176- 182 spisa) Optuženik s društvom Piškornica SO nije imao zaključen takav ugovor.

7.2. Sukladno odredbi članka 248. a stavka 1. točke 3. ZTD-a član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog odbora sudjelovati u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla ako vezano uz pravni posao koji sklapa postoji sukob interesa između člana uprave i društva.

7.3. Sukladno odredbi članka 429 a ZTD-a na sprječavanje sukoba interesa člana uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 248. a ZTD-a. Ako društvo nema nadzorni odbor, suglasnost iz članka 248. a stavka 1. ZTD-a daju članovi društva.

7.4. Odredbom članka 430. ZTD-a propisano je da se na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave na odgovarajući način primjenjuju odredbe, između ostalog, članka 252. ZTD-a, a odredbom članka 252. stavka 1. ZTD-a propisano je da članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovanje društva.

7.5. Odredbom članka 41. stavka 3. u svezi članka 49. ZTD-a propisano je da zastupnik trgovačkog društva ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun.

8. Slijedom citiranih odredbi ZTD-a sud utvrđuje da je optuženiku u konkretnom slučaju za donošenje predmetnih odluka trebala suglasnost društva Piškornica d.o.o. koju je trebao dati nadzorni odbor tog društva. Naime, optuženiku su se, prema Ugovorima o radu iz 2012. i 2016. ( članak 7., 8. i 27. ugovora), plaća i druga materijalna primanja kao i nagrade za uspješno poslovanje mogle isplatiti jedino u društvu Piškornica d.o.o. s kojim je kao direktor i zaključio te Ugovore.

8.1. S obzirom da je predmetne Ugovore o djelu i novčane isplate optuženik kao direktor u društvu Piškornica SO zaključio sa samim sobom, dok je istovremeno bio direktor i zastupnik oba društva, imajući na umu ranije citirane odredbe ZTD-a, sud zaključuje da se nalazio u sukobu interesa zbog čega je za zaključenje predmetnih Ugovora morao imati suglasnost skupštine osnivača- društva Piškornica d.o.o. koji daje njezin nadzorni odbor.

8.2. Naime, po ocjeni ovog suda, upravo je smisao odredbi članka 248. a stavka 1. točke 3. ZTD-a i članka 41. stavka 3. u svezi članka 49. ZTD-a da se spriječi mogući sukob interesa kada ista fizička osoba, kao direktor, istodobno vodi poslovanje i zastupa dva ili više trgovačka društva od kojih je jedno društvo majka, a drugo društvo kćer, jer bi u opisanoj situaciji, kao u tom ovisnom društvu mogla povrijedi imovinske interese društva majke. U suprotnom, ako bi se prihvatio stav obrane da se na optuženika kao direktora društva Piškornica SO ne odnose ranije citirane odredbe i da je sam sa sobom mogao zaključiti predmetne Ugovore o djelu te si isplatiti predmetne naknade i nagrade za rad, to bi značilo i da je visinu tih novčanih naknada mogao odrediti slobodno, po vlastitom nahođenju, bez ikakvih ograničenja i jasnih kriterija, a što nije propisano niti jednim aktom društva Piškornica d.o.o. te je protivno i cilju i svrsi odredaba ZTD-a.

8.3. Štoviše, optuženik je prema članku 252. stavku 1. ZTD-a, bio dužan skrbiti pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika jer nije upravljao svojim, nego tuđim sredstvima, bio je dužan postupati onako kako treba postupati osoba kojoj je povjerena briga o tuđim imovinskim interesima pa je stoga i on bio dužan štititi imovinske interese društva kćeri time posredno i društva majke, a ne vlastite interese, i pri tom ne poduzimati radnje kojima može umanjiti imovinu društva i prouzročiti štetu društvu.

9. Iako smatra da mu za sklapanje predmetnih Ugovora o djelu i isplatu nije bila potrebna suglasnost osnivača-društva Piškornica d.o.o. optuženik tvrdi da je za isplatu predmetnih novčanih iznosa, imao odobrenje osnivača koje je dobio kroz neformalne sastavke i radne ručkove sa županima te na 24. i 25. sjednici skupštine Piškornice d.o.o. čime zapravo osporava postojanje subjektivnog obilježja inkriminiranog kaznenog djela.

10. Iz zapisnika, sačinjenog transkripta te preslušavanjem audio zapisa bitnih dijelova 24. sjednice Skupštine društva Piškornica d.o.o., održane 16. svibnja 2016. proizlazi da su na toj sjednici osim optuženika prisustvovali VB (župan Koprivničko- križevačke županije), kao predsjednik Skupštine, CB (župan [adresa]), HB (župan [adresa]) i ĆB kao članovi Skupštine, RB kao zamjenik župana [adresa], MB kao predsjednik Nadzornog odbora Piškornice d.o.o., TB kao direktor tvrtke poslovnog savjetovanja, UB kao pravni zastupnik Piškornice d.o.o. te Mihaela Juranić kao zapisničar.

10.1. Točka 10. dnevnog reda sjednice bila je Informacija o aktivnostima povezanih društava i to Piškornica sanacije j.d.o.o. i Piškornica SO, a u sklopu iste i podtočke 10.1. - Donošenje odluke o isplati jednokratne naknade za člana Uprave društva Piškornica SO, po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10%, proknjižene zadržane dobiti te podtočka 10.2. - donošenje Odluke o mjesečnoj naknadi za člana Uprave društva Piškornica SO u neto iznosu od 10.000,00 kuna.

11. Iz iskaza svjedoka IB u bitnome proizlazi da nije bio prisutan na 24. sjednici skupštine društva no poslao je svog zamjenika, a bio je prisutan na idućoj sjednici, za dva mjeseca na kojoj se vodila rasprava kako su županije kao osnivači financirale društvo Piškornica d.o.o., dok su društva kćeri ostvarivale milijunsku dobit. U tom smislu smatrao je da bi se trebali rasteretiti proračuni županija te da bi se iz dobiti trebalo pokrivati kompletno poslovanje. Glede zaprimanja financijskih izvješća, odnosno konsolidiranih financijskih izvješća, naveo je da ukoliko su ih zaprimali da su ista prosljeđivana u resorni upravni odjel. Vezano za predmetnu skupštinu Piškornice naveo je da nije bio upoznat sa dnevnim redom iste, koji se odnosio na isplatu s osnova udjela u ostvarenoj dobiti ili s osnova naknade za rad direktoru u Piškornica sanacijsko - odlagalište d.o.o. S obzirom na protek vremena ne sjeća se, da je naknadno, nakon te sjednice bio upoznat sa tom tematikom. Za to je saznao kada je to postalo medijski eksponirano kada su aktualni župani rekli da je to nedopustivo, da treba hitno zatražiti odgovornost direktora, ovdje optuženika pa je održan i jedan sastanak u Zagrebu, u prostorima Ministarstva zaštite okoliša. Kada mu je predočen njegov raniji iskaz koji je dao pred državnim odvjetništvom, u dijelu da je vezano uz pitanje isplate naknade za obavljanje poslova direktora i nagrade direktoru u Piškornici sanacijsko-odlagalište j.d.o.o. iskazao da predmete nije vidio no da smatra da su se svi ti ugovori trebali formalno drugačije donijeti, a da je njima trebala prethoditi šira rasprava te da izgleda da je direktor AB s njima manipulirao, a da su oni u odnosu na njega postupali u dobroj vjeri, isti je ostao kod tih navoda. Glede 25. sjednice skupštine Piškornice d.o.o., na kojoj je bilo prezentirano konsolidirano financijsko izvješće društva majke Piškornice d.o.o. te društava kćeri, svjedok je naveo da se ne sjeća zbog čega bi upravo na toj sjednici bilo prezentirano upravo to izvješće, a da to vjerojatno proizlazi iz sadržaja zapisnika.

11.1. Iz iskaza svjedoka NB, koji je u inkriminiranom razdoblju bio župan Varaždinske županije, u bitnome proizlazi da su županije koje su bile osnivači Piškornice d.o.o. imale velike troškove glede funkcioniranja te tvrtke, pripremanjem dokumentacije za regionalni centar za što se izdvajalo između 300.000,00 kuna i 500.000,00 kuna te je tada optuženik ukazao kako ima jako puno zainteresiranih za odvoz smeća na postojeću lokaciju u Piškornici, kako bi trebali osnovati tvrtku kćer koja bi upravljala time te bi svojom dobiti pokrivala sredstva koje su županije trebale izdvajati. Prvotno je dogovoreno da će optuženik biti direktor u toj tvrtki, da će raditi "pro bono", a kada je došlo do prve zarade u toj tvrtki pojavilo se pitanje nagrade direktora. Navodi kako zna da su o tome raspravljali 2016. ili 2017., na koji način se to smije ili ne smije, da li oni trebaju to odobriti ili to mora odobriti netko drugi, a koje rasprave na kraju nisu ničim rezultirale, tako da se nisu dogovorili oko toga da donesu odluku za isplatu tih sredstava optuženiku, ali ni pitanje da li imaju zakonsku mogućnost donijeti takvu odluku jer su oni bili nadzorni odbor Piškornice d.o.o., a dobit je isplaćivala tvrtka kćer u kojoj nije bilo nadzornog odbora, a optuženik je bio i skupština tvrtke kćeri i direktor iste. Kasnije su saznali da je došlo do isplate od 1.000,000,00 kuna no tada on više nije bio župan te kao takav član skupštine društva, pri čemu on nije vidio nikakvu dokumentaciju temeljem koje su vršene isplate niti je sudjelovao oko događaja u svezi smjene optuženika. Potvrdio je da se govorilo o tome da, ako će tvrtka kćer dobro raditi, da će se razmišljati o nekoj nagradi no da glede navedenog nije donesena nikakva odluka te on osobno smatra da oni kao skupština Piškornice d.o.o. nemaju ovlasti donijeti takvu odluku. Vezano uz saznanje o navedenom, osnivač je trebao imati o tome saznanja, a to su trebali dobiti u izvješćima i konsolidiranom izvješću gdje se vidi dio tog poslovanja. Također je naveo da su u svibnju 2017. dobili to izvješće gdje se vidi i taj dio. Ne zna da li je na bilo koji način optuženik sugerirao da si može isplatiti naknadu za rad u tvrtki kćeri. Nakon što mu je predočen dio njegova iskaza dan pred državnim odvjetništvom iz kojeg proizlazi da je izjavio da si optuženik nije mogao samostalno isplatiti dobit iz tvrtke kćeri jer da je ta dobit pripadala društvu majci, dakle Piškornici d.o.o. Kako nije imao nikakva odobrenja osnivača za isplatu ovih naknada, svjedok navodi da si je tada to malo drugačije "posložio" jer da se zna koji je posao kojeg tijela i tko što može raditi. U konačnici, naveo je ukoliko se ostvari dobit da to treba biti sadržano u konsolidiranom izvješću na nivou tvrtke majke, pri čemu je u konačnici ustvrdio da tvrtki majci pripada dobit koja ostane, dakle nakon što se dobit tvrtke kćeri umanji za isplaćene naknade. Nadalje, naveo je da ne zna da bi ikada bila donesena odluka da se dobit iz tvrtke kćeri prebaci na tvrtku majku, pri čemu je naglasio da se u neformalnim razgovorima provlačilo i pitanje o eventualnoj isplati dobiti no da takva odluka nije donesena. Nakon što je reproduciran tonski zapis 24. sjednice skupštine Piškornica d.o.o., a vezan uz zaključke o navedenoj sjednici, svjedok je naveo da se ne sjeća da bi se naknadno ponovno pojavile točke 10.1. i 10.2. dnevnog reda. Sjeća se da je optuženik predao konsolidirano izvješće, naveo je da se o toj tematici neformalno razgovaralo, ali ne zna da bi netko optuženiku sugerirao da nešto uradi u tom smislu. Kad je svjedoku predočen zapisnik 25. sjednice skupštine društva od 5. lipnja 2016., na kojem je bila točka dnevnog reda konsolidirano financijsko izvješće društava Piškornica d.o.o. i društava kćeri, potvrdio je da je bio prisutan na navedenoj sjednici skupštine te je tako potvrdio svoje navode s 24. skupštine da bi skupština društva majke mogla donijeti odluku vezanu uz isplatu udjela u dobiti tek kada bi ta dobit došla u tvrtku majka, a da u ovom slučaju oni nemaju pravo na to.

11.2. Iz iskaza svjedoka VB, župana Koprivničko-križevačke županije, u bitnome proizlazi da si je optuženik isplatio naknade i bonuse u tvrtki kćeri, a da skupština tvrtke majke nije dala suglasnost za to, iako je 2016. na jednoj od skupština bila rasprava o tome no formalna suglasnost nije dana. Naveo je da su o navedenoj isplati saznali u srpnju 2017., na jednoj sjednici županijske skupštine na kojoj je točka dnevnog reda bila izvješće o radu Piškornice d.o.o. Podatak o toj isplati nisu vidjeli on i njegovi kolege u konsolidiranom izvješću kojeg su dobili jer da su to vidjeli na to bi već ranije reagirali. Na slijedećoj skupštini donijeli su odluku da se prekine radni odnos s direktorom, ovdje optuženikom te da se sudski preispita odluka o isplati. Kod navedenog se pojavilo i pitanje naknade za rad optuženika u Piškornici sanacijsko- odlagalište j.d.o.o. Znao je da optuženik prima naknadu od 10.000,00 kuna, ali nije znao temeljem čega je ta odluka o naknadi donesena, a što on osobno niti tko drugi nije problematizirao obzirom da je ta tvrtka kćer narasla na promet preko 20.000,000,00 kuna pa mu je iz toga i bilo logično da se za navedeni posao i prima naknada. Kad je svjedoku predočen iskaz kojeg je dao pred državnim odvjetništvom, a iz kojeg je proizlazilo da nije znao za izvršenje bilo kakvih isplata s navedenih osnova, svjedok je naveo da se ne sjeća da bi to rekao jer da se u tom periodu raspravljalo o tim primanjima kao i u kontekstu da direktor tvrtke kojoj je županija suvlasnik ima veća primanja od župana. Ne zna da li ga je o tome informirao optuženik ili je to negdje čuo, iskazavši da je uglavnom znao da ima tu naknadu. Svjedok je iskazao da se na jednoj skupštini društva raspravljalo o zahtjevu optuženika da prima naknadu, ali ne zna točno kad je to bilo. Nije donesena nikakva odluka već je ta točka skinuta s dnevnog reda, a nakon rasprave kolega CB i NB. Ne zna da li su ove isplate bile prije te sjednice ili nakon. Vezano uz odluku o isplati bonusa optuženiku od 10 % naveo je da se o tome raspravljalo na skupštini gdje je ta točka skinuta s dnevnog reda jer nisu bili pravno sigurni da li oni o tome uopće mogu raspravljati. Govorilo se o iznosu od 187.000,00 kuna jer je to bilo 10 % od dobiti. Svi su bili suglasni da optuženik treba dobiti adekvatnu nagradu, obzirom na dobre poslovne rezultate no bila je upitna forma i procedura. Nadalje, naveo je da ukoliko se o tim pitanjima raspravljalo na skupštini da se raspravljalo i van iste. Naveo je da je na toj skupštini predloženo da se sačini konsolidirano izvješće, utvrde rezultati poslovanja kao temelj za donošenje ranije navedenih odluka. Ne sjeća se da li je to konsolidirano financijsko izvješće pripremljeno, odnosno izglasano. Vezano uz određivanje dnevnog reda skupštine, odnosno sazivanja iste, naveo je da istu saziva predsjednik skupštine no to može i direktor, koji priprema dnevni raspored, a što se prema potrebi i usuglašava. Vezano uz tonski zapis 24. sjednice društva Piškornice d.o.o. gdje svjedok navodi da se navedene točke skinu s dnevnog reda, da se to pravno pripremi sa svih aspekata te da "mi nemamo protiv nagrade ništa", iskazao je da to nije bio samo njegov stav jer da su smatrali da optuženik dobro obavlja svoj posao te da bi nekakvu nagradu za to trebao dobiti. Potvrdio je da se na toj sjednici dogovorilo da se sve pripremi i da se na jednoj od slijedećih sjednica o tome raspravi, navodeći da se to i pripremilo no da odluke nisu donesene, time da se ne sjeća zašto. Potvrdio je da je na 25. sjednici društva pripremljeno i usvojeno konsolidirano izvješće, a sukladno stavovima s prošle sjednice koje su imali od prošle skupštine, pritom navodeći i da se vjerojatno radilo o konzultacijama s predsjednikom nadzornog odbora MB.

11.3. Obojici svjedoka je predočen dio navoda svjedoka CB sa 24. sjednice skupštine da treba pripremiti konsolidirano financijsko izvješće te ukoliko se na iduću sjednicu skupštine Piškornice stavi točka dnevnog reda u vezi isplate AB s osnova dijela dobiti da su oni tada ovlašteni donijeti tu odluku, a ukoliko se to ne stavi na slijedeću sjednicu Piškornice d.o.o. da je to prešutni mig ovdje optuženiku da on to može napraviti. Svjedok NB naveo je kako to nije čuo na navedenoj sjednici, a svjedok ČB je naveo da ne može komentirati te navode jer da ne zna i da ne može znati što je CB pri tome mislio.

11.4. Iz iskaza svjedoka CB, župana Krapinsko-zagorske županije, proizlazi da je na 24. sjednici skupštine društva Piškornica bila točka dnevnog reda vezana uz isplatu naknade, odnosno jednokratne isplate optuženiku od 10 % ostvarene dobiti gdje je on reagirao na način da je rekao da to u poslovnom svijetu ne postoji, da postoji od 1-3%, da materijali za tu sjednicu nisu pripremljeni te da je tražio da se ta točka dnevnog reda skine što je u konačnici i učinjeno. Zaključeno je da se ta točka dnevnog reda pripremi, a da će se na slijedećoj skupštini ponovo razmotriti i eventualno donijeti odluka oko isplate optuženiku. Daljnji razvoj situacije je bio takav da je saznao da je isplata bila izvršena jer je netko takav upit postavio na županijskoj skupštini Koprivničko-križevačke županije. Tada je dobio tu informaciju i odmah zatražio sazivanje izvanredne skupštine na kojoj je optuženi otišao s pozicije direktora. Nastavno je došao do saznanja da si je optuženik vršio isplate s osnove naknade no da je glavni razlog bila isplata za koju nije imao odluku skupštine, odnosno vlasnika. Glede isplate naknade u tvrtki kćeri, prilikom osnivanja iste, dogovoreno je da optuženi tu radi bez naknade, a na predmetnoj 24. sjednici kad je bilo govora da se povećao obim poslova on je rekao da bi trebalo razmotriti da se imenuje drugi direktor. Na upit branitelja optuženika da li se prije predmetne 24. sjednice neformalno razgovaralo o isplati predmetnog bonusa, svjedok je iskazao da se ne sjeća da li je bilo kakvih neformalnih razgovora, a ukazao je da se na toj 24. skupštini govorilo o tome da se pričeka konsolidirani završni proračun pa da se nakon oporezivanja vidi koliki je dobitak firmi te da li će se izvršiti naknada za dobro izvršen posao ili ne. Vezano uz navod s 24. sjednice skupštine Piškornice d.o.o. „Želim da je sve 110 % čisto" naveo je da im dostavljena dokumentacija nije bila potpuna, a da je 10 % previše za isplatu te da je bilo i nedoumica tko može donijeti tu odluku. Vezano za navod "Na slijedećoj skupštini donijeti odluku ili ne donijeti, ali ćete vi imati prešutni mig da to možete napraviti", svjedok je naveo da je smatrao da ukoliko skupština nije nadležna za donošenje te odluke, da je to u nadležnosti ovdje optuženika, a da oni kao osnivači moraju dati suglasnost, odnosno odobrenje da se to isplati jer da o tome trebaju odlučivati vlasnici. Očekivali su da će dobiti tu informaciju prije nego što donese takvu odluku jer je optuženi rekao da on smatra da je on to mogao napraviti i bez suglasnosti osnivača, no da to nije htio napraviti na taj način. Vezano uz raspravu koja se vodila na 24. sjednici svjedoku je predočen njegov navod: "Ovo kaj veli kolega NB, upitno je da li mi to možemo donijeti, ja sam komunalno poduzeće imal', pa kad sam bil' predsjednik skupštine pa kad smo odvajali plinski biznis, onda je direktor komunalnog poduzeća bio jedina skupština, ista stvar, ali je on donosio odluku, on je nas samo obavještavao kao osnivače, ali je on donosio odluku, ali smo naravno sve prije toga, dogovarali i pravno i financijski i to ćemo i tu napraviti jer to ne može biti naša odluka". Vezano uz navedeno svjedok je pojasnio da sukladno onome na što ih je kolega NB upozorio, kako je on iznio taj primjer, ukazujući da je sve napravljeno u dogovoru s osnivačima. Dakle, direktorica nije donijela odluku bez konzultacija i odobrenja vlasnika. U vrijeme kad je iznosio to svoje mišljenje nije bio siguran da li u konkretnom slučaju vrijede ista pravila te da su i stoga tražili da se ta točka skine s dnevnog reda i pripremi za slijedeću sjednicu te da će onda odluku donijeti na skupštini, a ako i onda nije nadležna skupština da će o tome dobiti obavijest, a da bi se nastavno na toj sjednici dogovorili o iznosu. Vezano uz njegov navod s 24. sjednice skupštine društva Piškornice, da kad dođe završni račun da se tada može razgovarati o tome, dakle o predmetnim isplatama, izjavio je da je da pritom mislio na konsolidirano financijsko izvješće. Kada su mu predočeni navodi svjedoka VB s 25. sjednice i to: "Hvala, to je sukladno zaključku sa prošle skupštine, da se takav dokument pripremi, naravno bez obzira dal' je obvezno ili ne, mislim da smo sve pročitali. Usklađeni, dakle, na temelju naših stavova i zaključaka sa prošle sjednice, na temelju konzultacija koje smo imali u međuvremenu od prošle skupštine...", iz čega bi se imalo zaključiti da je na toj skupštini prezentirano konsolidirano financijsko izvješće, glede kojeg je on, dakle svjedok CB, na prethodnoj sjednici rekao da to treba napraviti, svjedok je naveo da se ne sjeća da li se išta raspravljalo na tu temu, a vezano uz prihvaćanje konsolidiranog financijskog izvješća, da se ne sjeća koja je to sjednica bila.

11.4.1. Vezano za njegov navod sa 24. skupštine, gdje navodi: " To ste zaslužili, ali želim da je 110 % čisto" te na pitanje branitelja optuženika da li smatra da bi nagrada u visini od 10 % bruto dobiti bila primjerena za optuženika, svjedok je naveo da smatra da optuženik korektno radi svoj posao i da su podaci o poslovanju korektni te da ne vidi razlog da se njemu nagrada ne isplati no isto tako da nisu došli do toga da raspravljaju kolika nagrada bi trebala biti jer da je o tome trebalo raspravljati na slijedećoj sjednici, time da on nije smatrao da se raspravlja o 10 % od udjela dobiti već samo generalno o naknadi. Vezano uz navod " Prema tome ja tu ne vidim apsolutno ništa sporno i spreman sam ovo podržati, samo neka se napravi ovo kaj je reko' kolega NB i sve je stvar čista.", svjedok je pojasnio da je tu kolega NB govorio o završnom konsolidiranom računu, odnosno konsolidiranom financijskom izvješću. Međutim, da bi u tom slučaju, kad bi isto bilo sačinjeno trebala biti i ponovljena ista točka dnevnog reda, odnosno ista raspravljena na skupštini i donesena odluka. Svjedok je potvrdio da je s optuženikom i prije ove 24. sjednice bilo neformalnih razgovora o isplati ovih naknada no da se nije razgovaralo o iznosu, niti je donesena bilo kakva odluka oko toga. Optuženik mu je rekao da više ne može raditi pro bono jer se opseg posla povećao, a da mu je on uzvratio da je to OK, da mogu o tome razgovarati. Svjedok je naveo da ne zna iz kojeg razloga nisu ponovno stavljene predmetne točke dnevnog reda na iduću sjednicu. Dakle, unatoč činjenici što su dobili konsolidirano izvješće, a glede djela svojih navoda s 24. sjednice da će optuženi ukoliko se na slijedećoj sjednici ne donese odluka glede udjela u dobiti, da će on, dakle optuženik kao direktor, imati prešutni mig da to može napraviti, svjedok navodi da to nije značilo da bi to mogao napraviti sam optuženi već da bi se ta točka dnevnog reda ponovno trebala naći na skupštini i to u dva oblika. U jednom da zakonski odluku donosi skupština, a drugom da direktor tu odluku može donijeti sam. Kako je naveo, izraz da će imati mig, nije bio najsretniji, ali da je pod time mislio na suglasnost osnivača, da si može isplatiti tu nagradu za posao kojeg je radio.

11.5. Iz iskaza svjedoka ĆB proizlazi da je dužnost načelnika općine Koprivnički Ivanec obnašao nakon smrti načelnika OB pa nije upoznat s predmetom ovog postupka, time da je bio prisutan nekim sjednicama društva Piškornica d.o.o., ali ne svima. Glede isplata koje bi se trebale vršiti ovdje optuženiku ne sjeća se da bi o navedenom bilo govora na istima osim da se nešto kuloarski o tome pričalo. Istaknuo je da ima pozitivan stav prema optuženiku koji je dobro odrađivao posao i pomagao je udrugama.

11.6. Iz iskaza svjedoka MB, predsjednika Nadzornog odbora društva Piškornice d.o.o. proizlazi da skupština Piškornice d.o.o. nikada nije donijela odluku o isplati bilo kakve naknade optuženiku vezano za poslovanje niti za jednu tvrtku jer je ugovorom o radu bilo utvrđeno da se za to podrazumijeva donošenje odluke vlasnika. Vezano uz isplate naknade optuženiku za rad u trgovačkom društvu Piškornica SO bilo je riječi na jednoj skupštini Piškornica d.o.o. i to negdje u ljeto 2016., kada je optuženi postavio zahtjev za isplatu naknade u visini od nekih 180.000,00 kuna, a obzirom da je ta tvrtka za proteklu godinu ostvarila dobit od oko 2.500.000,00 kuna. No predstavnici osnivača nisu mogli donijeti odluku po tom pitanju pa se ista prolongirala za neku drugu skupštinu, odnosno maknula se sa dnevnog reda. Prva okolnost koja mu je ukazala na postojanje isplata bila je kad je sudjelovao u radu skupštine Koprivničko – križevačke županije gdje je točka dnevnog reda bila poslovanje društva Piškornica d.o.o., uz koje se dobivalo izvješće neovisnog revizora. Tada je članica skupštine SB postavila pitanje vezano uz podatak iz predmetne revizije za poziciju isplate drugog dohotka. Na toj skupštini nije dat nikakav konkretan odgovor niti je mogao zaključiti s kojeg osnova bi bila izvršena ta isplata. Znao je da se tu radi o isplati s osnova ugovora o djelu no nije bilo razvidno tko je korisnik tog novca time da se radilo o iznosu od nekih 1.200,000,00 kuna. Održana je sjednica skupštine društva Piškornice d.o.o. na kojoj je nadzorni odbor ispitao stvarno stanje stvari te je donesena odluka o opozivu uprave društva Piškornice d.o.o. (list 3046 spisa) odnosno, do odluke nadzornog odbora o otkazu ugovora o radu direktoru (list 3045 spisa). Vezano uz predmetne isplate, osim na sjednici o kojoj je govorio, ni na jednoj drugoj sjednici, a bio je prisutan svima, o tome se nije raspravljalo. Kao predsjednik nadzornog odbora Piškornica d.o.o. bio je upoznat sa poslovanjem tvrtke Piškornica sanacijsko odlagalište j.d.o.o. i to u mjeri u kojoj ih je u pisanoj formi obavještavao optuženik, odnosno imao je pristup podacima o generalnom poslovanju društva iz čega se ne vide detalji. Svjedok je iskazivao i o poslovanju tvrtke Piškornica d.o.o. ustvrdivši da od 2012. - 2015. može govoriti o unaprjeđenju statusa iste, da je 2015. došlo do zastoja na kojeg nije mogao utjecati direktor već je na isto utjecao plan gospodarenja Vlade RH, a da je u razvoju tvrtke optuženik dao svoj doprinos. Naveo je da je do osnivanja tvrtke Piškornica SO došlo na inzistiranje Fonda za zaštitu okoliša te je tražio da tvrtka Piškornica d.o.o. obavlja poslove uz ishođenje dokumentacije za izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom, dok bi ova druga tvrtka imala zadatak sanaciju postojećeg odlagališta pa stoga, iako u početku gotovo nije imala svojih financijskih sredstava, bavila se pitanjem odlaganja otpada s područja četiri županije, slijedom čega je i ostvarila prihod od preko 20.000,000,00 kuna te u konačnici i dobit. Vezano uz 24. sjednicu društva Piškornica d.o.o. od 16. svibnja 2016. svjedok je naveo da su za istu zaprimili materijale vezano za 10. točku dnevnog reda no da za točke 10.1. i 10.2 nije bila nikakva pismena dokumentacija već se uz navedeno vodila usmena rasprava. Glede tih točaka pojasnio je da se predstavnici osnivača nisu mogli usuglasiti, niti vezano uz iznos niti uz mogućnost same isplate, slijedom čega su te točke dnevnog reda povučene. Svjedok je naveo da se ne sjeća da bi prilikom te rasprave netko bio izričito protiv toga da se izvrše isplate, a on je kao predsjednik nadzornog odbora razmišljao o tome da li će se primijeniti sukladno ugovoru o radu članak 26., koji govori o isplati bonusa, a na bazi odluke skupštine. Tom prilikom postavljalo se i pitanje da li je skupština nadležna za donošenje tih odluka no ni o tome nije donesen nikakav zaključak. Svjedok je potvrdio da je u pogledu te točke dnevnog reda bilo rečeno da se za odluku treba zaprimiti konsolidirano financijsko izvješće, kako tvrtke majke Piškornice d.o.o. tako i tvrtke kćeri Piškornice SO. To izvješće je bilo sastavljeno i bilo je na dnevnom redu iduće skupštine društva, odnosno isto je bilo dostavljeno i njemu i to na dan kada je bila sama sjednica skupštine društva, a na koje je on uspio "baciti oko", odnosno samo na onaj dio koji se odnosi na Piškornicu d.o.o. Svjedok je naveo da je revizorsko izvješće usvojeno, odnosno da se više radilo o situaciji da je primljeno na znanje. Izvješće je pročitao no nije zamijetio stavku troškova naknade drugog dohotka u iznosu od 2.312,107,00 kuna jer se koncentrirao na podatke Piškornice d.o.o. i to iz razloga jer nije bio nadležan za poslovanje tvrtke Piškornica SO.

11.7. Iz iskaza svjedoka ĐB proizlazi da je postao zaposlenikom tvrtke Piškornica SO u ožujku 2018., a u rujnu iste godine postao je direktor te tvrtke. Naveo je da im je Fond za gospodarenje otpadom dostavio rješenje iz kojeg je proizlazila obveza naknade za opterećenje okoliša neopasnim otpadom, što je bila obveza iz 2016. pa je temeljem toga te određenih pitanja vezanih uz obračun amortizacije i drugog, bilo potrebno izmijeniti financijsko izvješće za 2016., a što je rezultiralo umanjenjem dobiti za 2016., prije oporezivanja za 3.500,000,00 kuna, a za 2017. godinu 770,000.00 kuna. Glede događaja prije početka njegovog rada u tvrtki on nema neposrednih saznanja, a u pogledu vršenja revizije društva naveo je da ne zna tko je istu radio za 2015. i 2016., dok je za 2017. to radila tvrtka RSM Croatia iz Zagreba. Prema tvrtkama koje su vršile reviziju poslovanja nisu poduzimani nikakvi koraci. On nije vidio policu menadžerskih odgovornosti na ime optuženika, iako se ista spominjala kroz financijska izvješća, a čuo je i od ostalih zaposlenika da je ista postojala.

11.8. Iz iskaza svjedokinje JB proizlazi da je kao vlasnica knjigovodstvenog servisa takve poslove obavljala za tvrtke Piškornica d.o.o. te obje tvrtke kćeri Piškornica sanacijsko odlagalište j.d.o.o. i Piškornica sanacije j.d.o.o. i o tome izrađivala izvješća. Za 2014. sačinili su konsolidirano financijsko izvješće koje obuhvaća poslovanje svih triju tvrtki, dok je za 2015. i 2016. takva izvješća sačinjavala međunarodna revizorska tvrtka Mazars & Cinotti sa sjedištem u [adresa]. Vezano uz isplate koje su se vršile optuženiku on je temeljem ugovora o radu s Piškornicom d.o.o. primao plaću, istome je vršena isplata iz osnova drugog dohotka Piškornice SO s osnova prokure te također uz tu tvrtku izvršena je nagrada vezana uz uspješno poslovanje te tvrtke za 2016., koja isplata je zasigurno išla u 2017. no oni tada nisu više obavljali financijsko-knjigovodstvene poslove jer su se isti obavljali unutar tvrtke. Vezano uz vršenje isplata s osnova prokure dostavljen im je ugovor dok je vezano uz isplatu nagrade bila dostavljena odluka i to u vrijeme kada su se sačinjavala financijska izvješća, dakle pred kraj 2016., time da su isplate išle zasigurno 2017. Za izvršene isplate optuženiku uredno su i pravovremeno obračunavani porezi i doprinosi te su isti podmireni. Svjedokinja je vezano za isplatu dijela dobiti za 2016. navela da je po njezinim saznanjima optuženik imao odobrenje skupštine Piškornice d.o.o. kao tvrtke majke Piškornice SO, jer da je ona bila prisutna skupštini Piškornice d.o.o. negdje u ljeto 2017., kad se govorilo o konsolidiranim financijskim izvješćima za razdoblje kada je njezin knjigovodstveni servis obrađivao te dokumente, a na kojoj je skupštini i usvojeno konsolidirano izvješće te dana razrješnica direktoru. Ukazala je da o navedenom postoji zapisnik, da je skupština održana u Varaždinu, a da ona nije primijetila nepravilnosti vezane uz pitanje isplata optuženiku. Svjedokinja je navela da je na svakodnevnoj bazi komunicirala sa zaposlenicama tih tvrtki PB i Mihaelom Juranić. Imala je ovlaštenja unositi naloge za plaćanje po žiro-računu no odobrenje isplate davao je ovdje optuženik s kojim nije često komunicirala. Nagrada za uspješan poslovni rezultat iznosila je 10 % neto ostvarene dobiti Piškornice SO, a što je, iznosilo nekih 1.000,000,00 kuna, odnosno 1.100,000,00 kuna. S osnova prokure isplaćivan je iznos od 10.000,00 kuna mjesečno. Kad je svjedokinji predočen ugovor o djelu ( list 183 spisa), potvrdila je da se radi o ugovoru za kojeg je ranije tvrdila da se radi o isplati s osnove prokure te da je istim regulirano pitanje isplate za cijelu godinu, a kad je istoj predočen ugovor ( list 193 spisa) iz kojeg proizlazi da se radi o istoj osnovi i o istom razdoblju navela je da se tu očito radi o isplati s osnova 10 % ostvarene dobiti za 2015., a sve s obzirom da se radi o iznosu od 251.997,01 kuna. Na upit zašto je navedena isplata vršena u takvoj formi svjedokinja je odgovorila da ne zna, da se to može eventualno provjeriti iz zapisnika sa skupština, a nakon pitanja branitelja optuženika navela je da joj je nalog da se to sačini u takvom obliku dao optuženik, time da drži da isti nosi datum 6. srpnja 2016. vjerojatno iz razloga što je na taj dan dobila odobrenje da mu se isplati tih 10 %. Kad je svjedokinji predočen ugovor o djelu ( list 217 spisa) ista navodi da je bio osnova za vršenje isplata u 2017. Te ugovore, sastavilo je njezino knjigovodstvo na zahtjev optuženika, te u dogovoru s njim. Vezano uz sadržaj zapisnika 25. sjednice društva Piškornice d.o.o., a u pogledu točke 2. svjedokinja je navela da se sjeća da je na istoj u bitnim crtama izložila konsolidirano financijsko izvješće, da je isto bilo dostavljeno članovima skupštine te da misli da je bilo dostavljeno pravovremeno pa da se njezin iskaz vezan uz iskaz skupštine društva iz srpnja 2017. odnosi upravo na ovu

25. sjednicu, a da konsolidirano financijsko izvješće za tu 2015. nije sadržavalo podatak o trošku s osnova drugog dohotka u iznosu od 251.000,00 kuna jer isti nije ulazio u to financijsko izvješće. Svjedokinja je također iskazala da misli da je sudjelovala u radu skupštine na kojoj se usvajalo financijsko izvješće za 2016. jer da je njezin računovodstveni obrt i za tu godinu radio financijska izvješća, za sve tri tvrtke, dok je tvrtka Mazas & Cinotti, kao revizorska tvrtka, obavila reviziju tog izvješća. Svjedokinja je iskazala da je tvrtka Piškornica d.o.o. imala ugovor s TB, kao poreznim savjetnikom, koji je također sudjelovao na skupštinama društva, navodeći da misli da su se i s njime vodile konzultacije vezane uz pitanje isplate po ovom posljednjem ugovoru o kojem je govorila. Vezano uz konsolidirano financijsko izvješće za 2015. o kojem je bila riječ na 25. sjednici skupštine od 6. srpnja 2016., svjedokinja je navela da misli da je isto bilo izrađeno na zahtjev društva Piškornica d.o.o., a vezano uz pitanje pripajanja tvrtke Prizma V. V. d.o.o.

11.9. Saslušana u svojstvu svjedoka PB iskazala je da je na svom radnom mjestu poslovne tajnice u Piškornici d.o.o. radila na administrativnim poslovima dok je računovodstvene poslove obavljao knjigovodstveni servis JB s kojom je ona komunicirala na način da je račune zaprimala i prosljeđivala u računovodstvo te urudžbirala dokumentaciju koja bi se zaprimala u tvrtki. Obzirom da tvrtka Piškornica SO nije imala zaposlenih i za tu tvrtku, temeljem nekog ugovora, obavljala je administrativne poslove zajedno s kolegicom Mihaelom Juranić, time da ni ona ni kolegica Juranić nisu imale ovlasti za nalaganje, odnosno odobravanje bilo kakvih plaćanja, a što je po njezinim saznanjima radila JB u dogovoru s optuženikom. Obzirom da su kod njih stizali izvodi iz bankovnih računa vidjele su da su optuženiku vršene određene isplate, a misli da se radilo o isplatama s osnove nekakve nagrade, međutim, ne zna je li to bilo pokriveno dokumentacijom. Vidjele su kako su mjesečno isplaćivani iznosi od 10.000,00 kuna pri čemu je navela da kad se 2017. vršila revizija poslovanja da se tada tražilo da se predoče odluke temeljem kojih je vršena isplata optuženiku pa su tada iz računovodstvenog servisa JB bile dostavljene te odluke kojih do tada nije bilo u njihovom društvu, odnosno iste nisu bile urudžbirane, a niti je to učinjeno naknadno. Nadalje, iskazala je da je komunikacija između računovodstvenog servisa i njih bila neformalna, dakle nisu se potpisivale dostavnice vezane uz pismena, ponekad se putem e-maila skenirano dostavljala neka dokumentacija te dopušta mogućnost da su neki e-mailovi došli te da je moguće da je došlo do propusta u smislu njihovog čitanja odnosno, printanja. Praksa je bila takva, kad bi se trebao potpisati neki dokument kojeg bi slao računovodstveni servis ili pak financijski savjetnici to se slalo na njen e-mail, printalo, davalo na potpis direktoru te bi se isti pohranjivali u arhivu. Kad su svjedokinji predočeni ugovori o djelu ( list 183, 193 te 211 ), svjedokinja je navela da se tu radilo o ugovorima koje je od njih tražila revizija, a da ona ni na koji način nije sudjelovala u kreiranju, odnosno pisanju istih, a u pogledu odluka o isplati nagrade ( listovi 199 i 200), navela je da se ne sjeća tih odluka, odnosno iznosa koji su tu navedeni, a za koje se znalo da su isplate vršene s osnova nagrade za rad direktora.

11.10. Svjedokinja Mihaela Juranić iskazala je da je od travnja 2009. zaposlenica društva Piškornica d.o.o. gdje radi na poslovima tajnice društva. Navela je da je s knjigovodstvenim servisom koji je vršio te poslove za tvrtku više komunicirala njezina kolegica PB. Vezano uz predmet postupka nije imala saznanja da bi bilo nekih nepravilnosti sve dok to nije izašlo u medijima. Bila je zapisničar na skupštinama društva te se sjeća da su na jednoj skupštini naknadno u dnevni red bile uvrštene dvije točke. Jedna se odnosila na isplatu bonusa optuženiku za njegov rad, a druga na isplatu nagrade za obavljanje poslova u Piškornici SO. Obje točke su skinute s dnevnog reda, a njoj je ostao dojam da sudionici nisu bili spremni za donošenje tih odluka zbog nedostatka podataka. Na idućim sjednicama nije se ponovno postavljalo to pitanje. Kada je vršena revizija poslovanja u 2017. ovlaštena revizorska tvrtka od nje nije tražila da od knjigovodstvenog ureda nešto zatraži, time da ugovore temeljem kojih su se vršile predmetne isplate optuženiku ona nije vidjela no da iz pričanja PB zna da je u jednom trenutku od strane knjigovodstvenog ureda dostavljeno više odluka. Svjedokinji je predočen njezin iskaz dan pred državnim odvjetništvom od 28. svibnja 2019. iz kojeg proizlazi da ona nije vidjela ugovore o djelu temeljem kojih si je direktor AB isplatio naknadu za obavljanje poslova direktora, odnosno nagrade u visini 10 % ostvarene bruto dobiti za 2015. i 2016., međutim, da se u društvu Piškornica d.o.o. u jednom trenutku odjednom pojavila veća količina dokumentacije koja se odnosila upravo na predmetne isplate. Na raspravi je svjedokinja potvrdila taj svoj iskaz. Navela je da je znala da su se neke isplate vršile direktoru i prije ovoga no da sada ne zna da li su se one odnosile na isplatu pozajmica ili na nešto drugo. Ne može to razlučiti obzirom na protek vremena. U svojstvu zapisničara bila je i na 27. sjednici skupštine te su članovi nadzornog odbora primili konsolidirano financijsko izvješće za 2016. Isto je pročitala, koliko je stigla, ne sjeća se da li je uz ostale vanjske troškove društva, a koji se odnose na troškove drugog dohotka, zamijetila predmetni iznos od 2.312.107,00 kuna, navodeći da ona nije financijski dostatno obrazovana, a da je u nadzornom odboru bila kao predstavnik radnika. Navela je da je u društvu bilo poznato da tadašnji direktor, ovdje optuženik, prima naknadu za obavljanje poslova direktora u Piškornici SO od 10.000,00 kuna mjesečno, dok za isplate s osnova nagrade za uspješnost u poslu nije imala saznanja sve do predmetnog revizorskog postupka.

11.11. Svjedok TB naveo je da je kao ovlašteni porezni savjetnik bio angažiran od tvrtke Piškornica SO, a vezano za praćenje njihova poslovanja. Poznato mu je o čemu se radi u postupku jer je bio upoznat sa cijelom situacijom poslovanja kako tvrtke Piškornica SO tako i tvrtke Piškornica d.o.o., znao je ulogu optuženika u radu tih tvrtki, a koji je nosio znatan teret poslovanja kao i o okolnostima predmetnih isplata optuženiku. Te isplate bile su predmetom razmatranja i odvjetničkih tvrtki, primjerice i odvjetnika Čogurića, dok je on iste sagledavao kroz pitanje poreznih obveza. Vezano uz sporne isplate temeljem ugovora o djelu naveo je da je s porezne pozicije bilo nebitno da li se isplata tretirala kao isplate temeljem ugovora o djelu ili kakav drugi primitak direktoru, a koji nije plaćen. Dakle, primitak direktoru koji nije zaposlen u tvrtki tretira se kao drugi dohodak, prema poreznim pravilima. Vezano uz te isplate on je kontaktirao JB koja je vodila knjigovodstvene poslove za tvrtku. Svjedok je naveo da on nema neposrednog uvida u razloge zašto se predmetna isplata vezana uz isplatu udjela u dobiti tretirala kao isplata temeljem ugovora o djelu ( list 193 spisa), na način da bi iz nje bio razvidan stvarni razlog isplate no da može pretpostaviti da se to činilo iz razloga što se zasigurno radilo o obročnoj otplati navedenih iznosa pa je onda to tretirano na taj način, a s poreznog aspekta je to bilo irelevantno. Svjedok je iskazao da je predmetne ugovore o djelu vidio, pretpostavlja da su mu bili predočeni od JB. Također je naveo da je bio prisutan na dvije skupštine društva Piškornica gdje su se prezentirala revidirana izvješća o poslovanjima društava glede čega nije bilo ništa problematizirano, a on se uključivao u rad kad je to bilo bitno s poreznog aspekta. Nakon skupštine društva odlazilo se na zajednički ručak, a i na tim neformalnim sastancima bilo je govora o temama sa skupština i drugim temama.

11.12. Iz iskaza svjedoka DB, proizlazi da je u društvu Prizma VV d.o.o., bio zaposlen na poslovima knjigovođe, a pripajanjem toga društva društvu Piškornica SO, s danom 16. rujna 2016., zaključenjem ugovora o radu postao je zaposlenik Piškornica SO. Pojasnio je da je obrt [obrt] vlasnice JB do 31. prosinca 2016. vodio poslovne knjige društva, a od 1. siječnja 2017. je društvo Piškornica SO preuzelo vođenje poslovnih knjiga, no sa obrtom JB je zaključen ugovor savjetodavne naravi temeljem kojeg je pregledavala način vršenja knjiženja odnosno kontrolu vršenih obračuna, a krajem 2017. godine je taj ugovor s njom raskinut. On je kao knjigovođa u Piškornici SO, u vrijeme kada je direktor društva bio optuženik, bio ovlašten primati račune, virmane, pratiti dospijevaju li određene obveze, ali nije bio ovlašteni potpisnik. Jedini potpisnik bio je optuženik koji je bio jedini ovlašten i za provedbu virmana. Ugovori o djelu koji su predmet postupka čuvali su se kod PB i Mihaele Juranić, a on je samo učestvovao prilikom isplate novčanog iznosa od 1.000 000,00 kuna te mu je poznato da se taj bonus isplatio u četiri navrata prema nalogu direktora AB i to na način da bi on (svjedok) u njihov program unio virman za plaćanje na novčani iznos koji mu je prethodno naložio direktor. Nakon toga potpis i provođenje naloga izvršio je direktor. Vezano uz taj ugovor o djelu kontaktirao je JB koja je provjerila da li je sve dobro uneseno u program jer je to svjedoku bio prvi ugovor o djelu. Tom prilikom mu je objasnila da je već sve obračunato u poslovnim knjigama i unijeto u troškove kao obveza. Vezano za isplatu naknade direktoru za obavljanje poslova direktora unutar društva Piškornica SO naveo je da se vršila kao i sva plaćanja, direktor bi naložio plaćanje, a to se u pravilu radilo kada je išla i isplata plaće ostalim zaposlenicima te bi on ili njegova kolegica isto unijeli u program dok bi direktor potpisao i proveo naloge. Saznanja o okolnosti sačinjavanja predmetnih ugovora nema niti ima saznanja vezano za pozajmice niti zna da bi dio bruto dobiti 2015. - 2016. bio isplaćen na račun optuženika, a dio na račun njegove supruge.

11.13. Svjedok GB iskazivao je vezano uz sporazum o kupoprodaju nekretnine (list 2604 spisa) te da se radilo o kupoprodaji dvosobnog stana na lokaciji Klek-Repić. Prodavao je taj stan radi kupnje druge nekretnine dok je optuženik u to vrijeme u susjedstvu imao manji stan pa je to bilo razlogom kupnje ovoga. U kupoprodajnom ugovoru je bila navedena cijena od 540.000,00 kuna no stvarna cijena je bila 700,000.00 kuna, koji iznos je isplaćen u dva navrata i to 400,000.00 kuna na račun njegove supruge, V koja je bila kupac nove nekretnine na Pagu, a iznos od 300,000.00 kuna je plaćen kroz kredit kojeg je optuženik ishodio u Zagrebačkoj banci pa su sredstva prebačena na njegov bankovni račun.

11.14. Svjedok KB potvrdio je da je kao direktor društva Veli Tadej d.o.o. zaključio predugovor o prodaji, (list 2575 spisa), a u pogledu dva stana i to pod brojem 19 i 20 te garažu. Kasnije je zaključen ugovor o kupoprodaji ( list 2582 spisa). Vezano za kupoprodajnu cijenu naveo je da dopušta mogućnost da je ista bila kako to proizlazi iz samog ugovora, 123.782,43 eura, time da je optuženik u cijelosti isplatio ugovornu cijenu i ostvario pravo na popust. Kako je naveo, misli da se radilo o isplati u tri rate: predujma odmah po sklapanju predugovora, nakon toga do kraja 2016. 50 % kupoprodajne cijene dok je treća rata uplaćena nakon tehničkog pregleda stambenog objekta.

11.15. Iz iskaza svjedokinje UB, inače odvjetnice, proizlazi da se više ne sjeća točno da li je zastupala Piškornicu SO ili i Piškornicu d.o.o., u pravilu su je, kada bi trebalo nešto pravno riješiti kontaktirali telefonski ili PB ili optuženik ili netko iz računovodstva. Obično bi joj slali i nacrt ugovora ili nešto slično. Što se tiče isplate bonusa misli da je nju netko zvao vezano za to i da joj je optuženik rekao da će pitanje nagrade staviti na sjednicu skupštine pa mu je rekla da neka malo pričeka da provjeri tko treba donijeti odluku o isplati nagrade. Kod više osoba interesirala se o tom pravnom pitanju čak i kod sudaca Trgovačkog suda u Varaždinu i načelno su bili stava da odluku o tome može donijeti tvrtka kćer. Potom je kontaktirala optuženika te mu je rekla da je dobro da to pitanje ide pred skupštinu, čak je bila i prisutna jednoj sjednici. Sjeća se da su bili prisutni i župani. Inače prije sjednice skupštine svi prisutni su dobivali materijale unaprijed, a za taj dio dostave materijala bila je zadužena PB, a isto tako o svemu o čemu je trebalo donijeti odluku i sam optuženik je kontaktirao župane tako da su se na skupštini u pravilu odluke donosile vrlo brzo, jednoglasno i bez puno rasprave. Koliko se sjeća, županima nije bilo sporno da optuženik ima pravo na nagradu, no misli da nisu htjeli da odluka ide preko skupštine nego preko firme kćeri da ne bi nešto ispalo politički, da odluka možda, ako ide preko skupštine, ne bi bila politički popularna, sporno je bilo kako bi to odjeknulo u javnosti. Stekla je dojam da župani nisu bili protiv toga da se optuženiku isplati naknada, nego je njima bilo povoljnije da takvu odluku donese tvrtka kćer jer je optuženik bio i skupština i nadzorni odbor u njoj. Njeno mišljenje je i danas da je to jedno pravno pitanje o kojem će više pravnika dati više različitih mišljenja te je njen dojam da upravo iz političkih razloga na sjednici na kojoj je bila prisutna nije donesena odluka o nagradi. Ne sjeća se je li je vezano uz to pitanje kontaktirao TB. Na pitanje da li je na skupštini na kojoj je bila prisutna rečeno da bi trebalo ispuniti kakve preduvjete prije donošenja odluke navela je da je trebalo napraviti konsolidirano izvješće. Ne zna da li je bila na sljedećoj sjednici skupštine, no zna da je napravljeno konsolidirano izvješće, ne sjeća se tko ga je napravio. Poznato joj je da su i prije i nakon formalnih sjednica skupštine sudionici sjednice imali neformalna druženja odnosno okupljanja na ručkovima. Ona nije bila prisutna tim ručkovima tako da ne zna što se raspravljalo no optuženik je znao reći "idem sad na ručak, moramo raspraviti nešto o pitanjima koja će ići na skupštinu", ali i o drugim odlukama koje su se donosile unutar firme kćeri. Koliko se sjeća firma majka nije ništa radila, to je bilo više forme radi. Također i na skupštinama ili sastancima na kojima je znala biti prisutna i sami župani komentirali su da sada idu na ručak. Ne zna o kojim se iznosima radi i koliko je isplata bilo, ne sjeća se. Na pitanje koliko prije održavanja sjednice na kojoj je bila prisutna je od nje zatraženo mišljenje o isplati nagrade, navela je da misli da negdje desetak dana prije, no ne sjeća se točno.

11.16. Svjedokinja FB, supruga optuženika, nije svjedočila koristeći pravo iz članka 285. stavka 1. točke 2. ZKP/08.

12. Iz pisanog zapisnika, transkripta te tonskog zapisa sa 24. sjednice skupštine Piškornica d.o.o. od 16. svibnja 2016., sud utvrđuje da su podtočke 10.1. - Donošenje odluke o isplati jednokratne naknade za člana Uprave društva Piškornica SO, po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10%, proknjižene zadržane dobiti te podtočka 10.2. - donošenje Odluke o mjesečnoj naknadi za člana Uprave društva Piškornica SO u neto iznosu od 10.000,00 kuna, skinute s dnevnog reda. Bitan sadržaj rasprave s te sjednice, o tim točkama dnevnog reda, iznesen je kroz navođenje bitnog sadržaja iskaza svjedoka (točke 12.1.-12.4. obrazloženja), predstavnika osnivača- župana, kojima su predočavani pojedini njihovih navoda i rasprave s te sjednice.

12.1. Iz zapisnika, transkripta i tonske snimke sud utvrđuje da je iduća, 25. sjednica održana 06. srpnja 2016. te je na njoj usvojen zapisnik sa 24. sjednice, a točka 2. dnevnog reda 25. sjednice bilo je konsolidirano financijsko izviješće društva majke Piškornica d.o.o i društava kćeri Piškornica sanacije j.d.o.o. i Piškornica SO. Za tu sjednicu skupštinu nisu predviđene ranije navedene točke 10.1. i 10.2. Na toj sjednici prisutni su svjedoci VB, CB, NB i MB. Svjedok VB, vezano uz točku 2. dnevnog reda navodi da je isto sačinjeno sukladno zaključku sa prošle skupštine, da se takav dokument pripremi te na temelju stavova i zaključaka sa prošle sjednice i konzultacija koje su u međuvremenu imali. Nakon toga konsolidirano financijsko izviješće je jednoglasno usvojeno. Tijekom sjednice se ne spominje pitanje isplate nagrade, odnosno naknade za rad optuženiku, ranije točke 10.1. i 10.2. s 24. sjednice.

12.2. Iz zapisnika i snimke 9. Sjednice nadzornog odbora Piškornice d.o.o. koja je održana 16. svibnja 2017., istoga dana, ali prije 27. Sjednice skupštine društva sud utvrđuje da je u okviru rasprave, koja se vodila na upit člana nadzornog odbora ŽB da li je trošak uprave samo na Piškornici, optuženik odgovorio da jeste.

13. Sud je iskaze svjedoka VB, NB, CB, IB, MB glede spornih okolnosti, glede davanja neformalne suglasnosti optuženiku za sastav ugovora o isplati naknade za rad u Piškornici SO i donošenja odluka o isplati dobiti za 2015. i 2016. godinu, o događanjima i raspravi na 24. i 25. sjednici skupštine te iznošenja njihovih stavova na sjednicama i neformalnim druženjima prihvatio kao vjerodostojne, jer su svjedoci o odlučnim činjenicama iskazivali podudarno, životno i uvjerljivo, te sud kod njih nije našao motiva za lažno svjedočenje.

13.1. Svjedoci TB, JB, PB, Mihaela Juranić, DB iskazivali su vezano uz izradu i tehničku provedbu predmetnih ugovora i odluka jer su svatko od njih, a sukladno svojim, ranije navedenih funkcijama u društvu majci i društvu kćeri ili po nalogu optuženika sudjelovali u njihovoj izradi ili tehničkoj provedbi svih ili samo nekih, a kako su te okolnosti nesporne sud je u tome dijelu njihove iskaze prihvatio kao vjerodostojne. Iskaz svjedokinje JB nije prihvaćen u dijelu kada navodi da je po njenim saznanjima optuženik imao odobrenje skupštine Piškornice d.o.o. za isplatu dijela dobiti za 2016. jer isto ne proizlazi iz drugih provedenih dokaza. Iskaz svjedokinje UB sud je prihvatio u dijelu gdje iskazuje da ju je optuženik obavijestio da će pitanje isplate nagrade staviti na sjednicu skupštine te da se ona kao pravna zastupnica kod više osoba pa i sudaca Trgovačkog suda u Varaždinu interesirala o pravnom pitanju tko treba donijeti tu odluku te u dijelu u kojem navodi da je optuženik sa županima imao neformalna druženja kao i da županima nije bilo sporno da optuženik ima pravo na nagradu, dok u preostalom dijelu gdje svjedokinja iznosi svoje osobne stavove i mišljenja da župani nisu zbog političkih razloga željeli donositi odluke o isplati na skupštini sud nije posebno ocjenjivao jer se radi samo subjektivnom dojmu svjedokinje.

13.2. Također, sud je u potpunosti kao vjerodostojnu prihvatio materijalnu dokumentaciju u spisu kao i audio snimke sjednica koje snimke su preslušane na raspravi te je prihvaćen, po sudskom vještaku izrađeni transkipt sjednica, jer na isto nije bilo primjedbi. Kao objektivan i stručan prihvaćen je i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Vlatke Bratić na koji također nije bilo primjedbi.

13.3. Iskaze svjedoka ĐB, ĆB, GB i KB sud nije posebno ocjenjivao jer isti nisu imali saznanja o spornim činjenicama.

14. Dakle, iz iskaza saslušanih svjedoka, predstavnika osnivača, financijske dokumentacije u spisu te rezultata financijsko knjigovodstvenog vještačenja sud utvrđuje da je u 2015. odnosno u 2016. Piškornica SO ostvarila pozitivne financijske rezultate, odnosno poslovala s dobiti koja je u 2015., prije oporezivanja iznosila 2.519.970,00 kuna, dok je za 2016. dobit početno iskazana u iznosu od 10.209.247,00 kuna. Upravo zbog činjenice povećanja opsega poslovanja te tvrtke kao i ostvarene dobiti optuženik je smatrao da mu pripada naknada za rad u Piškornica SO u fiksnom iznosu te udio u ostvarenom poslovnom rezultatu – dobiti što je iznosio na neformalnim druženjima sa predstavnicima osnivača te na 24 sjednici skupštine. Također, sud utvrđuje da su predstavnici osnivača smatrali da bi optuženiku s obzirom na ostvarene rezultate u poslovanju trebalo odrediti i isplatiti naknadu za rad u društvu kćeri i u dobiti no nesporno je da su te dvije, naknadno ubačene točke 10.1. i 10.2. dnevnog reda vezane uz pitanje isplate naknade optuženiku i jednokratne isplate 10% ostvarene dobiti u društvu, skinute s dnevnog reda i na toj sjednici se o tome nije odlučivalo. Sud iz iskaza saslušanih župana i svjedoka (EB i Mihaela Juranić) koji su bili prisutni sjednici utvrđuje da su te točke skinute s dnevnog reda upravo kako bi se osigurala pravna i zakonska podloga za to, kako bi se provjerilo tko treba donijeti odluku o isplati naknade i dobiti te da li je za donošenje takve odluke potrebna suglasnost skupštine Piškornica d.o.o.

14.1. Neformalni stavovi i mišljenja koja su na 24. sjednici iznosili župani VB, NB i CB, pa čak i ako su ih iznosili u neformalnim razgovorima prije ili nakon sjednice kao niti priopćenje VB koje je dao medijima, po ocjeni ovoga suda ne mogu se shvatiti kao neformalno ili prešutno odobrenje optuženiku da donese odluke o predmetnim isplatama i da ih izvrši jer tako izrečeni neformalni i neobvezujući stavovi i mišljenja nikoga ni na što nisu obvezivala i ne mogu nadomjestiti odluke donesene u propisanoj zakonskoj proceduri i formi. Štoviše, optuženik kao temelj za isplatu naknade i dobiti ističe neformalna mišljenja i stavove iznesene na sjednici Skupštine društva Piškornica d.o.o. 16. svibnja 2016., međutim on je već 11. siječnja 2016., u svojstvu direktora društva Piškornica SO sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim se to društvo, za obavljanje poslova direktora u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016., obvezalo mu isplatiti neto iznos od 120.000,00 kuna. Neuvjerljivi su njegovi navodi da su osnivači znali za tu odluku, da je samo naknadno datumski rađena, jer ponavlja se, svi svjedoci- predstavnici osnivača (pa i svjedok VB koji je rekao da je znao da si optuženik isplaćuje naknadu od 10.000,00 kuna, samo nije znao na temelju čega) izričito su naveli da nikakvo formalno odobrenje za takvu isplatu nisu dali, kao i da niti u neformalnim druženjima nisu nikada definirali nikakve iznose niti dali bilo kakve suglasnosti ili odobrenja.

14.2. Također, niti činjenicu da je do 25. sjednice skupštine izrađeno i na sjednici prihvaćeno konsolidirano izvješće ne može se shvatiti kao prešutni pristanak na isplatu dobiti već samo podlogu na temelju koje će se tek donijeti odluka o isplati, a nakon provjere zakonskih pretpostavki za to. No, iako se ni na 25. sjednici Skupštine društva Piškornica d.o.o. od 6. srpnja 2016. nije raspravljalo o predmetnim naknadama za njegov rad, optuženik je istog dana kao direktor društva Piškornica SO sa sobom kao fizičkom osobom zaključio Ugovor o djelu prema kojem mu se odobrava isplata jednokratne naknade kao članu uprave društva po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10%, što je iznosilo 251.997,01 kunu. Optuženik u svojoj obrani navodi kako je odluku o isplati udjela u dobiti za 2016. donio po inerciji vezano uz isplatu udjela u dobiti za 2015., a u usmenoj konzultaciji samo sa županom VB i županom NB, ne smatrajući potrebnim da svi župani o tome budu izvješteni, jer da su oni međusobno pričali, što je suprotno njegovim navodima da je imao odobrenja svih župana za predmetne odluke i isplate te suprotno iskazima svjedoka VB i NB iz kojih je jasno utvrđeno da nikakvu suglasnost i odobrenje nisu dali.

14.3. Neživotno je i nelogično, ako se optuženik konzultirao sa nizom pravnih stručnjaka i ako je bio siguran u to da mu za isplatu naknade i dobiti ne treba suglasnost nadzornog odbora društva majke, zašto je onda uopće stavio te sporne točke 10.1. i 10.2. na dnevni red 24. sjednice skupštine. Ocjena je suda da je to učinio upravo zato što je znao da mu za donošenje takvih odluka treba suglasnost nadzornog odbora društva majke pa kada skupština na toj 24. te potom i na 25. sjednici nije donijela nikakve zaključke i svjestan te činjenice, unatoč tome naložio je isplatu po Ugovoru o 11. siječnja 2016. te donio odluku o isplati dobiti iz 2015., a potom još i odluku od 31.prosinca 2016. o isplati dobiti za 2016. godinu te naložio isplatu na temelju ugovor o djelu 9. siječnja 2017.

14.4. Takvo postupanje optuženika jasno upućuje na postojanje namjere, odnosno da je postupao s ciljem pribavljanja značajne nepripadne materijalne dobiti na štetu društva Piškornica SO. Optuženik je bio svjestan da je, u situaciji kada je istovremeno direktor društva majke i društva kćeri, u sukobu interesa, te je na temelju odredbe članka 430. u vezi članka 252. ZTD-a, bio dužan voditi društvo s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika te brinuti o njegovim imovinskim interesima. Međutim, optuženik je zlorabio svoj položaj direktora Piškornica SO te činjenicu da je ujedno bio direktor društva majke društva Piškornica d.o.o. te je s ciljem da sebi na štetu društva Piškornica SO pribavi značajnu nepripadnu materijalnu dobit, vršio si neosnovane isplate novčanih sredstava sa žiro računa tog društva na svoj žiro račun i žiro račun svoje supruge. Isplate su bile neosnovane jer je za odluke na temelju kojih su vršene, kako je ranije utvrđeno, trebao imati suglasnost skupštine osnivača-društva majke koju daje nadzorni odbor društva majke, u smislu članka 429.a u svezi članka 248.a. stavka 1. i 3. ZTD-a, a nije je imao pa je znao da na navedene isplate nema pravo. Potom je tako isplaćenim novčanim sredstvima djelomično i vraćao sredstva koja bi prethodno neovlašteno pozajmljivao od društva. Naime, iako iz financijsko- knjigovodstvenog vještačenja proizlazi da su pozajmice vraćene sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, po ocjeni suda, a zbog postojanja sukoba interesa, i za pozajmice je optuženik trebao imati suglasnost osnivača. Nadalje, kako bi predmetne isplate knjigovodstveno opravdao, izrađivao je ugovore koji nisu imali osnova u valjanim pravnim poslovima i koje je potpisivao u svojstvu direktora društva te u vlastito ime kao druga ugovorna strana iako je bio svjestan da ugovore nije mogao sklapati na takav način, a potom ih je predavao na knjiženje te temeljem istih vršio isplate.

14.5. Opisano postupanje optuženika nedvojbeno upućuje na povredu dužnosti vođenja društva Piškornica SO pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika te povrede brige o imovinskim interesima tog društva. Naime, budući da članovi uprave trgovačkog društva ne upravljaju svojim, nego tuđim sredstvima, dužni su postupati onako kako treba postupati osoba kojoj je povjerena briga o tuđim imovinskim interesima pa je stoga i optuženik bio dužan štititi imovinske interese društva Piškornica SO, a ne vlastite interese, i pri tom ne poduzimati radnje kojima može umanjiti imovinu društva i prouzročiti štetu društvu. Stoga, s obzirom na to da je optuženik inkriminiranim radnjama značajno umanjio imovinu tog društva on je postupao protivno obvezi vođenja poslova društva pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika jer nije djelovalo za dobrobit društva o čijim je imovinskim interesima bio dužan skrbiti.

14.6. Ubrojivost optuženika pri počinjenju predmetnog kaznenog djela tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje, optuženik je bio svjestan svih okolnosti djela i htio je njegovo počinjenje pa je stoga postupao s izravnom namjerom prvog stupnja, pri čemu je nesumnjivo bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

14.7. Dakle, analizirajući obranu optuženika samu za sebe te dovodeći je u vezu s drugim provedenim dokazima, sud je obranu optuženika prihvatio samo glede nespornih činjenica, a nije prihvaćena glede spornih činjenica jer je u tome dijelu njegova obrana neuvjerljiva i protivna drugim provedenim, a prihvaćenim dokazima, te u tome dijelu očito usmjerena o otklanjanje kaznene odgovornosti.

15. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik dana 11. siječnja 2016. u svojstvu direktora društva Piškornica SO sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim je to društvo obvezao da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna/16.000,00 eura, iako takva naknada nije dogovorena niti je za isplatu iste imao suglasnost osnivača - društva Piškornica d.o.o. koju je u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. ZTD-a, trebao dati nadzorni odbor tog društva, temeljem čega si je naložio isplatu navedenog iznosa 29. srpnja 2016. i 6. rujna 2016. i to iznosa od 40.000,00 kuna/5.333,33 eura putem žiro računa supruge FB, dok je za preostali iznos od ukupno 80.000,00 kuna/10.666,66 eura dana 12. prosinca 2016. izvršen međusobni prijeboj na ime njegovog ranijeg dugovanja prema društvu Piškornica SO s osnova zaključenih ugovora o financijskom kreditiranju, na temelju kojih je kao zajmoprimac u razdoblju od 2014. do 2016. od društva Piškornica SO, ali i društva Piškornica d.o.o. primio ukupan iznos od 1.183.278,17 kuna/157.770,42 eura, na koji način se nepripadno okoristio za iznos od 120.000.00 kuna/16.000,00 eura na štetu društva Piškornica SO.

15.1. Nadalje, nedvojbeno je utvrđeno da je dana 6. srpnja 2016., nakon što mu skupština društva Piškornica d.o.o. na svojoj sjednici održanoj tog dana kao i na prethodnoj od 16. svibnja 2016., nakon provedene rasprave, nije odobrila isplatu jednokratne naknade kao članu uprave društva Piškornica SO, po završnom računu za 2015. u neto iznosu od 10% od proknjižene zadržane dobiti što bi iznosilo 251.997,01 kuna/33.599,60 eura, kao direktor društva Piškornica SO sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim je društvo obvezao da mu isti taj iznos isplati po drugoj osnovi, na ime obavljanja poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016., znajući da za isto nema suglasnost nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. kao osnivača društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o., koja je, u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. ZTD-a, bila nužna, temeljem kojeg ugovora mu je 15. srpnja 2016. isplaćen navedeni novčani iznos putem žiro računa njegove supruge FB, na koji način se nepripadno okoristio za iznos od 251.997.01 kuna/33.599,60 eura na štetu društva Piškornica SO.

15.2.Također, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik dana 31. prosinca 2016. u ime skupštine i uprave društva Piškornica SO donio odluku kojom mu se kao članu uprave društva, na ime iznimnih postignuća i pozitivnog financijskog rezultata društva za 2016., određuje isplata nagrade u visini od 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura neto, iako svjestan da mu je za takvu odluku sukladno članku 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. ZTD-a, bila potrebna prethodna suglasnost nadzornog odbora društva Piškornica d.o.o. kao osnivača društva Piškornica SO, koju nije imao, a temeljem koje odluke je istog dana u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom sklopio ugovor o isplati honorara za 2016., kojim je društvo Piškornica SO obvezao da mu za ostvareni financijski rezultat i iznimna postignuća u 2016. isplati honorar u neto iznosu od 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura, temeljem kojeg ugovora je isplata navedenog iznosa uslijedila u razdoblju od 14. travnja 2017. do 3. srpnja 2017. uplatama na njegov žiro račun, na koji način se nepripadno okoristio za 1.000.000,00 kuna/133.333,33 eura na štetu društva Piškornica SO.

15.3. Nedvojbeno je utvrđeno i da je dana 9. siječnja 2017. godine optuženik u svojstvu direktora društva Piškornica – sanacijsko odlagalište j.d.o.o. sa sobom kao fizičkom osobom zaključio ugovor o djelu kojim je društvo Piškornica SO obvezao da mu za obavljanje poslova direktora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. isplati neto iznos od 120.000,00 kuna/16.000,00 eura, iako takva naknada nije dogovorena niti je za istu imao suglasnost osnivača - društva Piškornica d.o.o., znajući da mu je istu u smislu članka 429.a u vezi članka 248.a stavka 1. točke 3. ZTD-a trebao dati nadzorni odbor tog društva, temeljem kojeg ugovora mu je u razdoblju od 16. veljače 2017. do 15. studenog 2017. iznos od 70.000,00 kuna/9.333,33 eura isplaćen putem njegovog računa te iznos od 30.000,00 kuna/4.000,00 eura putem računa njegove supruge, na koji način se nepripadno okoristio za 100.000,00 kuna/13.333,33 eura na štetu društva Piškornica SO

15.4. Optuženik je na opisani način u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i pravnom poslu i na taj način pribavio sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a pribavljena je znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju, opisano u članku 246. stavku 2. u vezi stavka 1. u vezi članka 52. stavka 1. KZ/11.

15.5. Naime, optuženiku su u razdoblju od 15. srpnja 2016. do 15. studenog 2017. neosnovano isplaćeni iznosi od 120.000,00 kuna; 251.997,01 kunu; 1.000.000,00 kuna i 100.000,00 kuna odnosno ukupan iznos od 1.471.997,00 kuna, za koji se je na štetu društva Piškornica SO nepripadno okoristio, a po članku 87. stavku 29. KZ/11 vrijednost imovinske koristi i štete je znatna ako prelazi 60.000,00 kuna. Time su u postupanju optuženika ostvarena obilježja kvalificiranog oblika kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11. K tome, budući da je optuženik svojim postupanjem ostvario obilježja četiri ista kaznena djela (iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11.), jer je s namjerom izvršio više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela koja, s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, ostvarena su obilježja produljenog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. u vezi s člankom 52. stavkom 1. KZ/11.

16. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, u skladu s odredbom članka 47. stavka 1. KZ/11., utvrdio okolnosti na strani optuženika koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti). Sud je optuženiku olakotnim cijenio činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece o kojoj skrbi i uzdržava ih, a otegotnim mu je cijenjena dosadašnja osuđivanost za kazneno djelo iz članka 278. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11. Nadalje, sud je uzeo u obzir broj radnji kojima je počinjeno produljeno kazneno djelo i dužina inkriminiranog razdoblja koje postupanje upućuje na jaku kriminalnu volju i upornost optuženika u protupravnom postupanju. Također, sud je cijenio jačinu povrede zaštićenog dobra koja se ogleda u visini prouzročene štete koja višestruko premašuje zakonski okvir odnosno minimum za kvalificirani oblik kaznenog djela.

16.1. Slijedom navedenih okolnosti, a vodeći računa o stupnju krivnje ( izravna namjera prvog stupnja) kojim je produljeno kazneno djelo počinjeno sud je optuženiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. Ocjena je suda da je kazna zatvora u tako odmjerenom trajanju prikladna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Takvom kaznom izražava se društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utječe na optuženika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućava počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

18. Sud je oštećenom trgovačkom društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. na temelju članka 158. ZKP/08. u cijelosti dosudio postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 196.266,26 € (sto devedeset šest tisuća dvjesto šezdeset šest eura i dvadeset šest centi ) jer je utvrđeno da je optuženik upravo u tom iznosu oštećenom društvu prouzročio štetu te je naloženo optuženiku da navedeni iznos isplati oštećenom društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

17. Budući da je državno odvjetništvo predložilo da se od optuženika oduzme imovinska korist ostvarena kaznenim djelo u navedenom iznosu, a da je sud dosudio imovinskopravni zahtjev oštećeniku, na temelju članka 560. stavka 3. ZKP/08. odbijen je prijedlog Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu za oduzimanjem imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom kao u točki III izreke presude.

18. Optuženiku je naloženo da na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 2.103,35 € (dvije tisuće sto tri eura i trideset pet centi), a koji se odnosi na isplaćeni putni trošak svjedokinji Mihaeli Juranić od 10,81 euro, putni trošak isplaćen svjedokinji PB u iznosu od 9,80 eura, putni trošak svjedoka DB u iznosu od 6,34 eura, trošak financijsko-knjigovodstvenog vještačenja po Vlatki Bratić u iznosu od 1.660,40 eura i trošak izrade traskripta po vještaku Krunoslavu Hrnjaku u iznosu od 416,00 eura, kao i trošak iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 2.000,00 € (dvije tisuće eura) koji je odmjeren sukladno složenosti i trajanju postupka. Ujedno je dužan naknaditi i trošak iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08. i to nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika o visini kojeg troška će se odlučiti posebnim rješenjem. Sud utvrđuje da je optuženik u mogućnosti podmiriti navedene troškove bez ugrožavanja uzdržavanja sebe i svoje obitelji s obzirom da ostvaruje plaću od 18.000,00 eura te posjeduje znatnu i vrijednu imovinu.

19. Slijedom sveg navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Varaždinu 20. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Vanja Petrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude žalbu mogu podnijeti stranke i branitelj u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Protiv ove presude žalbu može podnijeti oštećenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude samo zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. ŽDO u Varaždinu na broj KO-DO-96/2020

2. optuženi AB

3. branitelj Rajko Čogurić, odvjetnik u Zagrebu

4. branitelj Šime Matak, odvjetnik u Zagrebu

5. opunomoćenik oštećenika Berislav Živković, odvjetnik u Zagrebu