Poslovni broj: Pn-1183/2022-44

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Marije Jukić Jurišić, odvjetnice, i punomoćnice tuženika IĐ, Su-501/2025, 20. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 24. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 5.453,50 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.018,60 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 27. travnja 2022. navodi da je 7. srpnja 2021., u jutarnjim satima, prilikom odlaska na posao u HNB d.d. u Vlaškoj ulici 111, iskrenula nogu jer je stala na neravninu na nogostupu u Maksimirskoj cesti na području od Jordanovca do Mašićeve ulice. Tužiteljica navodi kako je za održavanje javnih površina na području grada Zagreba odgovoran Grad Zagreb sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima grada Zagreba, kao i da je Grad Zagreb prenio obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na Podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagreb koje su dužne uredno obavljati komunalne djelatnosti i odgovorne su za štetu koja nastane građanima radi propusta u njihovom radu. Tužiteljica smatra kako je uzrok pada i ozljeđivanja tužiteljice oštećena asfaltna površina u Gradu Zagrebu pa da postoji odgovornost Podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o. na koje je Grad Zagreb prenio dužnost obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti odnosno održavanje kolnika i nogostupa u stanju sigurnom za nesmetano kretanje pješaka, a kako su sve Podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. odnosno Podružnica Zagrebačke ceste kod tuženika osigurali svoju odgovornost od obavljanja djelatnosti, pa da je nesporna pasivna legitimacija tuženika. S obzirom na navedeno tužiteljica je 6. prosinca 2021. podnijela odštetni zahtjev tuženiku, a tuženik joj do danas nije niti ponudio niti isplatio naknadu štete. Navodi da je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega da joj je pružena pomoć u Objedinjenom hitnom bolničkom prijmu Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Smatra da joj pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom u iznosu od 30.000,00 kuna, stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 30.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je Zagrebački holding d.o.o. u vrijeme štetnog događaja imao ugovoreno osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti po polici broj [broj police], ali ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da tužiteljica u tužbi nije naznačila točnu lokaciju nastanka štetnog događaja (kućni broj s točnim nazivom ulice) pa se ne može niti utvrditi je li Zagrebački holding d.o.o. u vrijeme štetnog događaja bio nadležan za održavanje nogostupa po kojem se kretala tužiteljica. Opreza radi, tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti tužiteljice nastanku štetnog događaja jer se ista ozlijedila uslijed vlastite nepažnje te je u konkretnom slučaju šteta nastala radnjom koju osiguranik nije mogao otkloniti niti izbjeći, a ne postoji niti propust osiguranika iz obavljanja djelatnosti. Tuženik ističe kako iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica ozlijedila lijevi gležanj jer je krivo stala te navodi kako iz fotografija koje su priložene uz tužbu ne proizlazi da bi se radilo o rupi na nogostupu ili većem oštećenju istog, a manje oštećenje nogostupa se može lako uočiti da je tužiteljica gledala kuda hoda te bi isto zaobišla da se kretala više lijevom stranom nogostupa. Osporava visinu tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu jer da je isti previsoko postavljen za sve vidove štete s obzirom na karakter i težinu zadobivene ozljede, postojeću medicinsku dokumentaciju te važeću sudsku praksu. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 24. ožujka 2025. (listovi 357-358 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužiteljica smatra da joj s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.453,50 EUR, slijedom čega u istom podnesku konačno specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu iznosa naknade od ukupno 5.453,50 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

5. Sud je rješenjem dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužitelja od 24. ožujka 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužitelj nije mogao imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP). Stoga je odlučeno kao u rješenju.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u Izjavu UĐ od 1. kolovoza 2021. (list 4 spisa), Izjavu tužiteljice od 9. srpnja 2021. (list 5 spisa), odštetni zahtjev od 27. kolovoza 2021. (list 7 spisa), fotografije (listovi 8-10 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 11-14 i 50-317 spisa), fotografiju (list 29 spisa), proveden je očevid na licu mjesta od 25. travnja 2024. na kojem je saslušana tužiteljica (listovi 318-320 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc.

Zvonimiru Puljizu, dr.med. (listovi 349-352 spisa).

7. Sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanja svjedokinje UĐ, jer nije adekvatan dokaz za dokazivanje osnove niti visine tražbine, budući da ista nema neposrednih saznanja, a na temelju drugih provedenih dokaza nesporno su utvrđene činjenice potrebne za donošenje odluke u ovom postupku.

8. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.

9. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Sporne činjenice u svezi okolnosti nastanka štetnog događaja sud je utvrdio na temelju prihvaćenog iskaza tužiteljice, koji je sud ocijenio kao neposredno uvjerljiv, iskren i životan.

11.Tako iz iskaza tužiteljice (listovi 318-320 spisa) u bitnom proizlazi da ona na putu do posla svakodnevno prolazi tim putem, pa je i kritičnog jutra hodala Maksimirskom. Navodi da se kritičnog jutra kretala polako i vrlo oprezno te da nije na nogama imala obuću na visoku petu, jer takvu obuću niti uobičajeno ne nosi, a da je torbu nosila na ramenu. Navodi da nije bilo puno pješaka, kao i da je gledala ispred sebe, ali da je izbjegavala pješaka koji joj je dolazio u susret te da je tom prilikom došlo do izvrtanja zgloba na nogostupu na mjestu udubljenja te je izvrnula nogu uslijed čega je došlo do ozljede. Uspjela je doći do posla jer je mislila da se radi samo o uganuću, međutim iz sjedišta poslodavca kontaktirala je hitnu pomoć te ju je djelatnik radi gužve u Traumatologiji u Draškovićevoj uputio na hitnu Kliničke bolnice Rebro.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta održanog 25. travnja 2024. (listovi 318-319 spisa) tužiteljica je pokazala smjer kretanja kritičnog dana, odnosno da se kretala iz smjera istoka u smjeru zapada po Maksimirskoj ulici te je pokazala mjesto pada na nogostupu, koje se nalazi između kućnog broja 67 i 85 iako između njih nema drugih brojeva i između njih nema više od 15 metara udaljenosti.

13. Valja istaknuti da utvrđenje u pravcu da je tužiteljica kritičnog dana ozlijeđena upravo na opisani način potvrđuju i podaci navedeni u priloženoj medicinskoj dokumentaciji Kliničkog bolničkog centra "Zagreb", Objedinjenog hitnog prijma (list 11 spisa), iz koje proizlazi da je tužiteljici liječnička pomoć pružena istog dana, 7. srpnja 2021. u 15,07 sati te se u Povijesti bolesti kao razlog dolaska navodi "Dolazi zbog boli lijevog stopala nakon što je danas ujutro oko 8 krivo stala i iskrenula nogu.".

14. U odnosu na po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije valja istaknuti da je mjesto nastanka štetnog događaja Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 17/10.) razvrstano u lokalnu cestu na gradskom području Grada Zagreba. Nadalje, odredbom čl. 98. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 84/11.) propisano je da, između ostalih, ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.) po istom Zakonu spadaju u nerazvrstane ceste. Odredbom čl. 100. toč. 1. Zakona o javnim cestama propisano je da nerazvrstanu cestu, između ostalog, čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu, dok je odredbom čl. 101. st. 1. istog Zakona propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

15. Valja navesti da održavanje nerazvrstanih cesta (pod čime se razumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste) i održavanje javnih površina (pod čime se smatra održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, trgova, parkova, javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje) predstavlja komunalnu djelatnost, sukladno čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 90/11.). U smislu odredaba navedenog Zakona, komunalne djelatnosti obavljaju, između ostalog, trgovačka društva koje osniva jedinica lokalne samouprave koja i osigurava sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, u koje između ostalog ulazi i održavanje nerazvrstanih cesta te održavanje javnih površina.

16. Također, odredbom čl. 2. st. 1. i 2. Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Grada Zagreba“ broj 8/07.) nerazvrstana cesta definirana je kao javno dobro u općoj uporabi, odnosno površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog propisa, dok je prema stavku 3. istog članka propisano da mrežu nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba čine: ulice, seoski i poljski putovi te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet, a odredbom čl. 3. st. 4. iste Odluke propisane je da se drugim nerazvrstanim prometnim površinama u smislu ove Odluke smatraju površine za promet u mirovanju koje se nalaze u sustavu nerazvrstane ceste-parkirališta, pješačke staze, pješački trgovi, javna stubišta, terminali i okretišta za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata što se koriste i za javni promet i slično. Odredbom čl. 13. Odluke o nerazvrstanim cestama propisano je da poslove redovnog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, dok je odredbom čl. 32. iste Odluke propisano da nadzor nad provedbom odredaba ove Odluke obavljaju komunalni redari za nerazvrstane ceste.

17. Prema odredbi čl. 2. toč. 1. alineja 1. Odluke o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Zagreba“ br. 4/08., 5/08., 8/09., 17/09., 17/10., 5/11., 8/11. i 5/12.), koja je bila na snazi u vrijeme predmetnog štetnog događaja propisano je da javnoprometne površine (kao površine u općoj uporabi odnosno javne površine u smislu ove Odluke) predstavljaju javne ceste, nerazvrstane ceste, trgovi, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, tuneli, javne garaže, pločnici, nogostupi, pješačke i biciklističke staze, stajalište javnog gradskog prometa i slične površine, dok odredba čl. 131. iste Odluke propisuje obvezu uklanjanja snijega i leda s javnih površina koju izvršava fizička osoba obrtnik ili pravna osoba kojoj je Grad povjerio uklanjanje snijega i leda, time da se led s javnih površina uklanja čim nastane (čl. 131. st. 3. Odluke), a fizičke osobe obrtnici ili pravne osobe koje provode program uklanjanja snijega i leda dužne su, svakodnevno, obavještavati gradsko upravno tijelo nadležno za poslove prometa o stanju javnoprometnih površina te o mjerama poduzetim za provedbu programa.

18. Slijedom navedenog, a s obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio na nogostupu Maksimirske ceste na području od Jordanovca do Mašićeve, dakle na području lokalne samouprave tuženika, koji je bio dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te izvršavati odgovarajući nadzor nad stanjem navedene javne prometne površine u odnosu na njezinu ispravnost za korištenje odnosno nadzor na nad provedbom poslova održavanja iste od strane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste i to putem u tu svrhu organizirane službe komunalnog redarstva tuženika, sukladno odredbama čl. 13. Odluke o nerazvrstanim cestama, to jasno proizlazi pasivna legitimacija tuženika i odgovornost za predmetnu štetu.

19. Pritom valja dodati da se tuženik ne može osloboditi svoje odgovornosti pozivajući se na prenošenje ovlasti i poslova održavanja predmetne površine na drugu pravnu osobu, budući se prenošenjem obavljanja predmetne komunalne djelatnosti (održavanja nerazvrstanih cesta, uklanjanje snijega i leda s javne površine) na Zagrebački holding. d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste tuženik ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog rada navedene pravne osobe, kao što je prethodno navedeno, pa tako se tako tuženik ne oslobađa niti odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u radu iste te posljedično tome odgovara za svu štetu koja nastane ako se nije pridržavao obveze nadzora nad navedenim poslovima, u smislu odredbe čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO).

20. Budući da je predmetni štetni događaj uzrokovan padom na nogostupu za održavanje kojeg je zadužen osiguranik tuženika, to je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, budući da je osiguranik tuženika propustio postupiti u smislu prethodno citiranih propisa.

21. Pritom valja istaknuti da sud na temelju izvedenih dokaza nije utvrdio okolnosti koje bi upućivale na postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja i predmetne štete. Navedeno stoga jer je sud ocijenio neposredno uvjerljivim iskazivanje tužiteljice da se ona kritične zgode nogostupom kretala polako i vrlo oprezno te da je na nogama imala odgovarajuću obuću.

22. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenog zahtjeva, tijekom postupka provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 349- 352 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od 7. srpnja 2021. zadobila Fracturu ossis metatarsalis No V pedis l.sin. cum dislocationem (prijelom 5. kosti donožja lijevog stopala s pomakom ulomaka). Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, podatke iz osobnog zdravstvenog kartona i pregleda tužiteljice, vještak nalazi da su kod tužiteljice u štetnom događaju zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti od 3%. Vještak je mišljenja da je tužiteljica pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg mjesec dana te manjeg još mjesec dana, kumulativno. Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu 7 dana, u srednjem mjesec dana, a u manjem još mjesec dana. Tužiteljici je tuđa pomoć i njega bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje, imobilizacija longetom, hod sa štakama, odlasci na kontrolne preglede, fizikalne terapije i pretrage) kroz 7 dana po 3 sata te nakon toga kroz mjesec dana po 2 sata dnevno i nakon toga još mjesec dana po 1 sat dnevno. Tužiteljica je morala u početku mirovati, a kasnije koristiti štake za kretanje i nije mogla raditi uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na fizikalnu terapiju, preglede liječnika i pretrage kao i druge svakodnevne potrebe. Mišljenja je da je ozljeda bila liječena na uobičajen način, a da je aktivno liječenje završeno sa završetkom fizikalne terapije 24. rujna 2021. kada je zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano.

23. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka kirurga Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužiteljice, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, a da niti tužiteljica niti tuženik nisu stavili prigovor na nalaz i mišljenje.

24. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužiteljica u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpjela bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5%, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici za nastalu neimovinsku štetu.

25. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpjela tužiteljica te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužiteljica bila izložena tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica koje su kod tužiteljice zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju te životnu dob tužiteljice (rođena 1959.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 5.065,00 EUR.

26. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega, i to kroz 7 dana po 3 sata te nakon toga kroz mjesec dana po 2 sata dnevno i nakon toga još mjesec dana po 1 sat dnevno (ukupno 111 sati). Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužiteljica živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 3,50 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), dakle tužiteljici za potrebnih 111 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 388,50 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

27. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 5.065,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 388,50 EUR.

28. Slijedom navedenog, tužiteljici je s osnove neimovinske štete i nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 5.453,50 EUR.

29. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta. (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.), slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

30. Budući nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete od 27. kolovoza 2021., kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen 6. prosinca 2021. (navedeno tuženik nije osporio), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama, slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 6. prosinca 2021. do isplate.

31. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a.

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

33. Tužiteljici su, u svezi zastupanja po ovlaštenoj punomoćnici odvjetnici, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28- 100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav podneska od 24. ožujka 2025.), prema Tbr. 8/1- 100 bodova, za sastav 2 podneska (10. veljače 2023. i 8. svibnja 2024.), prema Tbr. 8/3- po 25 bodova, za zastupanje na očevidu od 25. travnja 2024., prema Tbr. 9/7-100 bodova te za zastupanje na 2 ročišta (8. veljače 2023. i 10. srpnja 2025.), prema Tbr. 9/1- po 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 650 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46.) iznosi 1.625,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 43,13 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 100,99 EUR, trošak uplaćenog predujma za izlazak suda na očevid u iznosu od 49,48 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 200,00 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.018,60 EUR (toč. II/ izreke).

34. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

35. Tužiteljici nisu priznati zatraženi troškovi za sastav podnesaka od 17. svibnja 2022., 2. prosinca 2022., 10. veljače 2023., 10. veljače 2023., 15. veljače 2023., 8. veljače 2024., 8. veljače 2024., 8. svibnja 2024. i 14. svibnja 2024. jer nisu bili potrebni za vođenje predmetne parnice.

U Zagrebu 20. studenog 2025.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćnici uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku