Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    K-1063/25-19

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    S P L I T

    R E P U B L I K A H R VA T S K A

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Arnerić kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv okrivljenika PT, zbog kaznenog djela iz članka 119. st. 1. dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO-883/2025 od 29. rujna 2025., nakon javno održane rasprave 10. studenoga 2025. i 19. studenoga 2025., a zaključene 19. studenoga 2025., u nazočnosti okrivljenika PT, branitelja okrivljenika, Matka Ćelića, odvjetnika u Splitu, zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Splitu Josipa Mršića te opunomoćenika oštećenika, Andrije Jakšića, odvjetnika u Splitu, 20. studenoga 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    OKRIVLJENIK: PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Josipa i P, rođene Ć, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], otok Brač, državljanin Republike Hrvatske, instalater grijanja i klimatizacije, vlasnik  trgovačkog  društva  "Dio  kamena  gradnja"  d.o.o.,  s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura te oko 5.000,00 do 6.000,00 eura s osnova iznajmljivanja apartmana, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom stručnom spremom, bez čina, neodlikovan, lošeg imovnog stanja, suvlasnik kuće na adresi prebivališta, neosuđivan,

    k r i v  j e

    I. što je:

    dana 10. kolovoza 2025. oko 01,30 sati u mjestu Sumartin, otok Brač, na rivi, bez ikakvog razloga i povoda, pristupio ĆT koji se nalazio na nogostupu u sjedećem položaju te je u nakani da ga teško tjelesno ozlijedi snažno udario desnom nogom u predjelu glave, pri čemu je isti pao na pod i počeo krvariti, a kada ga je u daljnjem nasrtaju pokušao spriječiti VT, u nakani da njega teško tjelesno ozlijedi, snažno ga udario dva puta zatvorenom šakom u predjelu glave, pri čemu je isti pao na pod, a kada ga je u daljnjem nasrtaju pokušao spriječiti AT, u nakani da njega teško tjelesno ozlijedi, najprije snažno udario istoga zatvorenom šakom u predjelu brade, a zatim ga snažno udario u ruku, nakon čega je VT dok se nalazio na podu više puta udarao nogom u predjelu glave i ruke, uslijed čega je oštećeni VT zadobio prijelom lakatne kosti desne podlaktice u gornjoj trećini, koja ozljeda je teške naravi, oštećeni AT je zadobio oteklinu lijeve strane lica u području donje čeljusti te krvni podljev gornje trećine desne nadlaktice, koje ozljede su u svom zbiru ozljede lake naravi, a oštećenik ĆT je zadobio otekline s krvnim podljevima srednjeg lica, rane razderotine gornje usnice usta te obostrane prijelome kostiju srednjeg lica što čini jednu cjelinu koja predstavlja ozljedu teške naravi, dok samo stjecajem okolnosti nije došlo do uništenja ili trajnog i u znatnoj mjeri oštećenja oka kao važnog parnog organa,

    dakle, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela osobito teške tjelesne ozljede, drugoga teško tjelesno ozlijedio te s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede,

    dana 10. kolovoza 2025. oko 01,30 sati u mjestu Sumartin, otok Brač, na rivi, nakon prethodno opisanog fizičkog sukoba, s ciljem nanošenja štete, rukama uhvatio parkirani električni romobil marke "Kugo Kirin" S-1 u vlasništvu CT i bacio ga u more, uslijed čega je uništena kompletna elektronika, na koji način je oštetio CT za novčani iznos od 260,00 eura,

    dakle, oštetio tuđu stvar,

    II. čime je počinio tri kaznena djela protiv života i tijela i to osobito teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 119. stavku 1. u svezi članka 118. stavka 1. i članka 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, 36/24; dalje: KZ/11), teškom tjelesnom ozljedom – djelo opisano u članku 118. stavku 1. KZ/11 i teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 118. stavku 1. u svezi članka 34. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – djelo opisano i kažnjivo u članku 235. stavku 1. KZ/11, a sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

    III. Nakon toga se okrivljeniku PT, prethodno utvrđuju kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo i to kako slijedi,

    - za kazneno djelo iz čl. 119. stavak 1. u svezi čl. 118. st. 1. i čl. 34. KZ/11, temeljem čl. 119. stavak 1. i čl. 34. KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca,

    - za kazneno djelo iz čl. 118. stavak 1. KZ/11, temeljem čl. 118. stavak 1. KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

    - za kazneno djelo iz čl. 118. stavak 1. u svezi čl. 34. KZ/11, temeljem čl. 118. stavak 1. u svezi čl. 34. KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

    - za kazneno djelo iz čl. 235. stavak 1. KZ/11, temeljem čl. 235. stavak 1. KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

    IV. Potom se okrivljenik PT, temeljem odredbe čl. 119. st. 1. u vezi čl. 34. i čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11

    o s u đ u j e

    na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci.

    V. Potom se okrivljeniku PT, na temelju čl. 57. KZ/11, izriče

    d j e l o m i č n a  u v j e t n a  o s u d a

    s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik PT osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca neće izvršiti ako imenovani okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

    VI. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku PT uračunava se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora, vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. kolovoza 2025. do 20. studenoga 2025.

    VII. Na temelju članka 70. st. 1., 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku PT se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje dvije godine. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu (čl. 58. st. 5. KZ/11).

    VIII. Na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 70/17. , 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP/08), dužan je okrivljenik PT, na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećeniku VT iznos od 5.000,00 EUR (pettisućaeura), oštećeniku ĆT iznos od 4.500,00 EUR-a (četiritisućeipetstoeua) te oštećeniku CT iznos od 260,00 EUR-a (dvjestošezdeseteura), u roku 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude, dok se u preostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva oštećenici VT i ĆT upućuju u parnicu.

    IX. Na temelju članka 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 1. i st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 dužan je okrivljenik PT naknaditi trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.220,00, EUR-a (tisućudvjestodvadeseteura), od čega iznos od 420,00 EUR-a predstavlja troškove sudsko-psihijatrijskog vještačenja, iznos od 400,00 EUR-a predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja, dok iznos od 400,00 EUR-a predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-883/2025 od 29. rujna 2025. protiv okrivljenika PT zbog tri kaznena djela protiv života i tijela i to osobito teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 119. stavku 1. u svezi članka 118. stavka 1. i članka 34. KZ/11, teškom tjelesnom ozljedom – djelo opisano u članku 118. stavku 1. KZ/11 i teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 118. stavku 1. u svezi članka 34. KZ/11 te jednog kaznenog djela protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – djelo opisano i kažnjivo u članku 235. stavku 1. KZ/11, a sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

    2. Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, okrivljenik je na raspravi održanoj 10. studenoga 2025., koja je na temelju odredbe čl. 19. b. st. 3. ZKP/08 uz suglasnost stranaka provedena pred sucem pojedincem kao predsjednikom vijeća, izjavio da se smatra krivim za kaznena djela, ali ne na način kako mu se to optužnicom stavlja na teret.

    3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 okrivljenik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

    4. U dokaznom postupku ispitani su u svojstvu svjedoka oštećenici-žrtve VT i ĆT te je provedeno usmeno vještačenje po stanom sudskom vještaku dr. Željku Ključeviću.

    4.1. U daljnjem tijeku postupka, na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08, pročitani su i pregledani: nalaz hitnog prijema za oštećenika ĆT s medicinskom dokumentacijom (list 13-15 spisa), nalaz hitnog prijema za oštećenika VT (list 16-17 spisa), nalaz hitnog prijema za oštećenika KT s medicinskom dokumentacijom (list 18-19 spisa), fotografije mjesta događaja (list 48- 51 spisa), otpusno pismo za oštećenika ĆT (list 146-147 spisa), medicinska dokumentacija za oštećenika KT (list 148-150 spisa) te dopis Zatvora u Splitu od 19. studenoga 2025.

    4.2. Nadalje, u dokazne svrhe, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve KT (list 128-133 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka TT (list 134-137 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje PTO (list 138-141 spisa), sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda s medicinskom dokumentacijom (list 154-169 spisa), dopuna sudsko-medicinskog vještačenja (list 171-173 spisa) te zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve CT (list 192-197 spisa).

    4.3. Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljenika, pregledan je i pročitan izvadak iz prekršajne i kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za kazneno pravo, Odjela za kaznene evidencije za okrivljenika Maria Šerku od 11. kolovoza 2025. (listovi 59 i 60 spisa).

    5. Iznoseći svoju obranu u prethodnom postupku (listovi 42-46 spisa te listovi 67-69 spisa), okrivljenik PT je naveo kako je kritične prigode bila fešta u [adresa], konzumirao je alkohol, dosta toga se ne sjeća, odnosno ne sjeća se da je ikome nanio teške tjelesne ozljede. Žao mu je zbog toga što se dogodilo, sve mu je u magli. Teško mu je jer su to ljudi s kojima se druži, njegovi prijatelji i rođaci te se viđaju svaki dan. Sjeća se da se probudio na plaži mokar, ali ništa ne može detaljno ispričati. Konzumirao je vino, možda pivo i gin i to je na njega utjecalo malo jače. Nikad se nije našao u takvoj situaciji, a sa oštećenicima nije imao nikakve razmirice. Još jednom je istaknuo da mu je sve u velikoj magli i da ne zna što ga je dovelo do toga. Inače, alkohol ne konzumira često, jedino kad je neka fešta. Naveo je i da je imao osjećaj da se nešto desilo, a kad je došao doma otac mu je ispričao što se desilo, odnosno da je slomio ruku ĆT i VT, a što je ocu rekla policija. Još jednom je istaknuo da se osjeća grozno, da mu je teško, posebno što je rođaku ĆT napravio frakturu, to ga boli i ne može se opravdati.

    5.1. Pri ovakvoj obrani je okrivljenik ostao i na raspravi (listovi 295-296 spisa), dodatno navodeći da nije mogao ni zamisliti da će se ikada naći u ovoj situaciji u kojoj se sada nalazi, a na koju nema odgovora, niti zna što se dogodilo kritične prigode. Zna samo da se jedno jutro probudio na zabačenoj plaži i da se inkriminiranog događaja ni ne sjeća, osim izuzev nekih trenutaka kada je ispijao piće, a sjeća se CT u kontekstu da je isti bio u šanku, dok se inkriminiranih radnji ne sjeća. Izjavio je da je njegovo inkriminirano ponašanje njemu zaista neopisivo te da ne može ni sam sebi pojasniti, niti razumjeti da bi se on ikada tako agresivno mogao ponašati prema ikome, a pogotovo prema svojim najbližima. Izrazio je sumnju da je samo alkohol to mogao napraviti jer mu je neshvatljivo da je par čašica pića u njemu moglo pobuditi takvu agresiju. Žao mu je zbog svega što se dogodilo i što se vodi predmetni kazneni postupak zbog njegovih postupaka za koje ni sam sebi ne može pojasniti kako i zašto bi on tako postupao prema svojim najbližima. Izjavio je da je poduzetan čovjek, imao je neke planove u životu, a sada je cijeli njegov život stavljen na kocku zbog dvije čašice alkohola. Ponovio je da ne zna što se dogodilo u njemu, ali zna da su mu svi snovi srušeni. Ovo će ga zasigurno pratiti do kraja života. Iskazao je želju da se na raspravi ispriča i nenazočnim oštećenicima te nazočnoj obitelji oštećenika VT i ĆT. Inače, živi sam, a po izlasku iz istražnog zatvora ima zaposlenje u svom trgovačkom društvu. Ujedno, spreman je raditi, a motiv mu je da radi što više po izlasku iz istražnog zatvora kako bi što prije podmirio štetu oštećenicima. Namjerava biti što više vremena na terenu tako da ne bi ni viđao oštećenike, a ima i potencijalno dogovorene poslove na [adresa] i [adresa]. Ukoliko mu budu određene neke mjere opreza, namjerava se istih pridržavati. Još jednom se ispričao te je ponovio kako mu je žao što je u takvom stanju učinio ova djela.

    6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik PT počinio tri kaznena djela protiv života i tijela i to osobito teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 119. stavku 1. u svezi članka 118. stavka 1. i članka 34. KZ/11, teškom tjelesnom ozljedom – djelo opisano u članku 118. stavku 1. KZ/11 i teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 118. stavku 1. u svezi članka 34. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – djelo opisano i kažnjivo u članku 235. stavku 1. KZ/11, a sve u vezi s člankom 51. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude.

    7. Kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede iz čl. 119. st. 1. KZ/11 čini onaj tko kaznenim djelom iz članka 116. stavka 1. i 2. i članka 118. stavka 1. ovoga Zakona dovede u opasnost život ozlijeđenog, ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja, trajna iznakaženost ili trajna nesposobnost za reprodukciju.

    7.1. Nastavno, kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. KZ/11 čini onaj tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje.

    7.2. Nadalje, kazneno djelo iz čl. 235. st. 1. KZ/11 čini onaj tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar.

    8. Tijekom ovog postupka nije bilo prijeporno kako je okrivljenik 10. kolovoza 2025. godine oko 01,30 sati u mjestu [adresa], otok Brač, na rivi, fizički nasrnuo na ĆT, VT i KT te da je uslijed inkriminiranog ponašanja okrivljenika oštećenik VT zadobio prijelom lakatne kosti desne podlaktice u gornjoj trećini, koja ozljeda je teške naravi, oštećenik AT je zadobio oteklinu lijeve strane lica u području donje čeljusti te krvni podljev gornje trećine desne nadlaktice, koje ozljede su u svom zbiru ozljede lake naravi, a oštećenik ĆT je zadobio otekline s krvnim podljevima srednjeg lica, rane razderotine gornje usnice usta te obostrane prijelome kostiju srednjeg lica što čini jednu cjelinu koja predstavlja ozljedu teške naravi, dok samo stjecajem okolnosti nije došlo do uništenja ili trajnog i u znatnoj mjeri oštećenja oka kao važnog parnog organa. Ujedno, u postupku nije bilo sporno ni da je okrivljenik PT inkriminiranog dana, nakon prethodno opisanog fizičkog sukoba, parkirani električni romobil marke "Kugo Kirin" S-1 u vlasništvu CT bacio u more, uslijed čega je uništena kompletna elektronika, na koji način je oštetio CT za novčani iznos od 260,00 eura.

    8 .1. Ranije navedeno utvrđeno je na temelju provedenog dokaznog postupka, s tim kako nitko od stanaka navedena utvrđenja na niti koji način nije osporavao, a kako su oštećenici AT, ĆT i VT zadobili ranije opisane ozljede u svom nalazu i mišljenju utvrdio je stalni sudski vještak dr. Antonio Alujević (listovi 154-169 te 171-173 spisa).

    9. Kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi, s obzirom na obranu okrivljenika, da li je kritične prigode okrivljenik postupao s namjerom da oštećenicima KT, VT i ĆT nanese tešku tjelesnu ozljedu, te da li je postupao s namjerom da ošteti električni romobil marke "Kugo Kirin" S-1 u vlasništvu CT.

    10. Kako bi utvrdio dinamiku nastanka inkriminiranog događaja sud je u postupku u svojstvu svjedoka saslušao neposredne očevice predmetnog događaja i to same oštećenike – žrtve VT i ĆT, dok je suglasnošću stranaka pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve KT i CT, kao i zapisnik o ispitivanju svjedoka TT i PTO.

    11. Iako je okrivljenik na raspravi porekao počinjenje kaznenih djela na način kako mu se to stavlja na teret predmetnom optužnicom, zaključak suda da je isti ta djela počinio na način činjenično i pravno opisan u izreci presude, proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka-oštećenika-žrtvi KT, ĆT, VT i CT, kao i svjedoka TT i PTO , a u odnosu na tri kaznena djela protiv života i tijela na taj zaključak upućuje i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu te medicinska dokumentacija u spisu.

    12. Oštećenici-žrtve AT, ĆT, VT i CT, suglasno iskazuju da su inkriminiranog dana nakon što je završila fešta odnosno "ribarska večer" koju je organizirala udruga Sv. Martin iz [adresa], otišli do pekare gdje je do njih došao okrivljenik koji je verbalno napao FT koji je prolazio pored pekare obraćajući mu se zašto mu krade curu. Imenovani oštećenici potom suglasno navode kako su oni zajedno sa TT držali okrivljenika kako ne bi fizički napao FT tako da je FT uspio otići, a u trenucima dok su držali okrivljenika, okrivljenik da je odgurnuo ĆT koji je pao na tlo, a oni da su nakon toga 2-3 minute držali okrivljenika kako ne bi išao za FT, a kada su vidjeli da okrivljenik neće stvarati probleme, odlučili su prošetati u smjeru crkve, s tim da su se nekoliko minuta zadržali ispred ugostiteljskog objekta „Faul“, nakon čega su otišli do klupe koja se nalazi na nogostupu odmah ispod vrta u vlasništvu crkve. Tu su sjedili 15-20 minuta, AT i VT su sjedili na klupi, a ĆT da je sjedio na nogostupu.

    13. Oštećenik-žrtva ĆT (listovi 126-127, 293 spisa) u bitnome navodi da je bio okrenut leđima prema cesti kada mu je okrivljenik s leđa prišao i zadao udarac u glavu. Od siline udarca je pao na pod i počeo krvariti.

    14. Potom oštećenik-žrtva AT (listovi 130-131 spisa) u svom iskazu u bitnome ističe da je 20 minuta nakon što su sjeli na klupu, iz smjera rive na romobilu prošao CT, a odmah iza njega, 3-4 metra od njih dolazio je okrivljenik koji je došao do ĆT kojeg je ničim izazvan udario desnom nogom bočno kojom ga je zahvatio po cijeloj prednjoj strani glave. Nije očekivao da će okrivljenik napasti njega i VT pa njih dvojica da nisu odmah reagirali jer su bili u šoku, ali nakon toga da su se njih dvojica podigli kako bi smirili okrivljenika koji je reagirao tako što je VT udario šakom direktno u nos uslijed čega je VT pao na pod. Nakon što je udario VT okrivljenik da je odmah krenuo na njega (KT) i da ga je udario šakom u lijevu strane brade nakon čega je on refleksno podigao ruku na bradu pa dok je on dolazio sebi, okrivljenik da je nastavio udarati VT koji je ležao na podu te je VT desnom nogom više puta pokušao gaziti u predjelu glave koji se štitio podignutom rukom. Vikao je na V da prestane, i tada da je okrivljenik krenuo prema CT koji je otrčao prema PTO, a PT da je uzeo Bepov romobil i bacio ga u more, nakon čega je otišao.

    15. Oštećenik-žrtva VT (listovi 203-204 i 292 spisa) je u svom iskazu pojasnio da je oko pola tri, do njih cestom iz smjera rive došao CT na romobilu, a oko 2 metra pješice iza njega da je hodao okrivljenik za kojeg su mislili da ga CT vodi kući. Okrivljenik je došao ravno ispred ĆT kojeg je nogom udario po sredini lica, uslijed kojeg udaraca je ĆT pao na leđa, ističući da se on odmah ustao kako bi zaštitio ĆT, a okrivljenik da ga je tada udario desnom šakom u predio nosa iznimno jakog intenziteta uslijed čega je on pao na tlo. Pokušao se ustati, a kada je okrivljenik to vidio, krenuo ga je udariti desnom nogom u predio glave na što je on instinktivno reagirao i zaštitio glavu s obje ruke koje je prekrižio. To nije zaustavilo okrivljenika, već ga je dva do tri puta udario u predio podlaktice. Bojao se za svoj život pa nije micao ruke sa glave.

    16. Oštećenik-žrtva CT (195-197 spisa) u svom iskazu navodi da je kritične prigode PT došao ĆT sa leđa i udario ga desnom nogom u lice, nakon čega je ĆT pao na leđa, a zatim se vratio u sjedeći položaj i gledao je u pod držeći se s obje ruke za predio glave, bio je krvav. Odmah potom okrivljenik je udario VT dva puta, prvo šakom u nos, a kada je VT pao na pod udario ga je nogom po ruci jer je VT ležeći na podu rukama štitio glavu od daljnjih udaraca. On i AT su krenuli put okrivljenika u namjeri da ga smire, a okrivljenik da je potom udario šakom KT u predio ramena, a potom je krenuo na njega, gurao ga je s obje ruke vičući: „Udri me!“. On (CT) ga je pokušao smiriti ali je jednom nogom zagazio na žalo izvan kolnika pa je odatle potrčao do Nancy da pozove pomoć. Okrivljenik se vratio do ĆT, stao bočno od njega i vikao mu više puta da digne glavu pa je potom otišao do njegovog romobila kojeg je bacio u more.

    17. Oštećenici-žrtve VT (list 292 spis) i ĆT (list 293 spisa) su na raspravi u cijelosti ostali kod navoda svojih iskaza koje su dali u prethodnom postupku, a koji su im suglasnošću stranaka pročitani na raspravi, s tim da je oštećenik-žrtva VT prihvatio ispriku okrivljenika na raspravi navodeći kako nakon kritičnog događaja nažalost i dalje trpi posljedice pa da tako loše spava, ima noćne more i osjećaj da ga netko prati i progoni te da ne može koristiti svoju ruku kao što je to mogao prije inkriminiranog događaja, dok je oštećenik ĆT izjavio, a nakon što mu se okrivljenik ispričao na raspravi, da mu je sve ovo ostavilo životne posljedice s kojima treba živjeti do kraja života, te da će i okrivljenik s tim morati živjeti do kraja života.

    18. Sud u cijelosti poklanja vjeru iskazima svjedoka oštećenika-žrtvi KT, ĆT, VT i CT, koji su detaljno i okolnosno opisali inkriminirani događaj, te koji prema stavu ovog suda, nemaju razloga lažno teretiti okrivljenika. Naime, imenovani oštećenici-žrtve iskazuju uvjerljivo i argumentirano te isti suglasno opisuje slijed događaja, a njihovi iskazi su detaljni, uvjerljivi, logični i vjerodostojni te su međusobno podudarni u odnosu na odlučne činjenice i nadopunjuju se.

    19. Svjedok PTO (listovi 140-141 spisa) u bitnome navodi da je okrivljenik nogom udario ĆT u glavu koji je pao na pod, nakon toga da je CT potrčao i počeo se naguravati sa okrivljenikom te da je i ona dotrčala i pozvala 112, a od silnog šoka, posebice krvi koju je vidjela na podu i u stanju kojem je bio ĆT, ostala je izvan sebe. Kada su vidjeli da nema okrivljenika, pomogli su ĆT da se podigne sa poda, nakon čega su se skrili u Bartolovu kuću. Okrivljenik da je imao nadnaravnu snagu, bacanje ĆT na pod, potom guranje TT ispred pekare i udaranje ĆT kao i njegov pad, ističući da nikada u životu nije vidjela nešto takvo.

    19.1. Sud poklanja vjeru iskazu svjedokinje PTO koja je očevidac inkriminiranih učina protiv života i tijela te koja prema stavu ovog suda nema razloga lažno teretiti okrivljenika, a iskaz imenovane svjedokinje je u relevantnim okolnostima potkrijepljen sudskim medicinskim vještačenjem (listovi 154-169, 171-173 spisa) te iskazima naprijed navedenih oštećenika-žrtvi koje je sud prihvatio.

    20. Svjedok TT (listovi 134-137 spisa) svjedočio je okolnostima koje su prethodile inkriminiranom događaju te je imenovani svjedok u bitnome izjavio da je okrivljenik kritične prigode vrijeđao i gurao jednog momka iz Selaca, a da se ĆT uključio kako bi spriječio problem, međutim, okrivljenik da je uhvatio ĆT i okrenuo ga, nakon čega su okrivljenik i ĆT pali, a potom da je on došao do njih dvojice kako bi ih razdvojio, a okrivljenik da ga je (TT) udario šakom u predio vrata, no on mu nije uzvratio kako ne bi došlo do većeg incidenta. Nakon što je otišao kući, zaprimio je poruku od PTO u kojoj ga je obavijestila da je okrivljenik udario ĆT, "malog njemca" i još nekog momka.

    20.1. Nadalje, svjedok TT je okolnosno iskazivao o okolnostima koje su prethodile inkriminiranom događaju, te iako isti nema saznanja o svim bitnim okolnostima inkriminiranog događaja, a ovo iz razloga jer je imenovani svjedok otišao kući prije inkriminiranog postupanja okrivljenika, iskaz svjedoka TT sud prihvaća jer je imenovani svjedok uvjerljivo i životno iskazivao o okolnostima koje je vidio i čuo kritične prigode.

    21. Nastavno, svjedoci PTO i TT uvjerljivo opisuju nasilno i agresivno ponašanje okrivljenika PT inkriminiranog dana, a naprijed imenovani svjedoci nemaju razloga bilo što neistinito svjedočiti, niti je itko u postupku ukazivao takve razloge.

    22. Nadalje, iskazi oštećenika-žrtvi ĆT, VT i KT su u odnosu na fizički napad od strane okrivljenika potkrijepljeni nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za medicinu dr. Antonia Alujevića kojeg sud prihvaća držeći kao stručnim i kvalitetno obrazloženim te medicinskom dokumentacijom, slijedom čega se iskaz imenovanih oštećenika-žrtvi ukazuje uvjerljivim i vjerodostojnim, a okrivljenikova obrana neosnovanom i usmjerenom ka izbjegavanju kaznene odgovornosti.

    23. Naime, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića (listovi 154-169 spisa te listovi 171-173 spisa) proizlazi da je kritične prigode oštećeni VT zadobio oteklinu nosa što predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu udarcem otvorenom ili zatvorenom šakom silom slabog intenziteta. Nadalje je oštećeni kritične prigode zadobio i prijelom lakatne kosti desne podlaktice u gornjoj trećini što predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem nogom obuvenom u cipelu silom jakog intenziteta te predstavlja tzv. “obrambenu ozljedu” koja nastaje kada osoba koja se brani podmeće ruku ispod ili ispred sredstva kojim zamahuje osoba koja napada. Kod oštećenog VT nije mogla nastati osobito teška tjelesna ozljeda pa je oštećenik VT zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

    23.1. Nadalje, oštećeni AT je zadobio oteklinu lijeve strane lica u području donje čeljusti te krvni podljev gornje trećine desne nadlaktice što pojedinačno i u svom zbroju predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu sa dva međusobno neovisna udarca stisnutom šakom silom srednjeg intenziteta. Kod oštećenog nije mogla nastati teška tjelesna ozljeda pa je kritične prigode oštećeni AT zadobio tjelesnu ozljedu.

    23.2. Nastavno, kritične prigode oštećeni ĆT je zadobio otekline s krvnim podljevima srednjeg lica, rane razderotine gornje usnice usta te obostrane prijelome kostiju srednjeg lica što čini jednu cjelinu koja predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem nogom obuvenom u cipelu silom jakog intenziteta. Uzevši u obzir regiju tijela, sredstvo nanošenja, te intenzitet upotrjebljene sile razvidno je kako je postupanjem okrivljenog kod oštećenog mogla nastati osobito teška tjelesna ozljeda, jer je mogao biti uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oštećen važan parni organ - oko, dok je imenovani oštećenik kritične prigode zadobio tešku tjelesnu ozljedu.

    24. Nasuprot tome, iako se okrivljenik u osnovi brani kako se inkriminiranog događaja ne sjeća, izražavajući sumnju da je samo alkohol bio povod njegovog inkriminiranog ponašanja te da ne može drugačije objasniti svoje ponašanje, ne sporeći pri tome da je fizički nasrnuo na oštećenike-žrtve VT, ĆT i KT, niti da je oštetio predmetni romobil u vlasništvu CT, ovakvu obrana okrivljenika sud ne prihvaća jer je očito usmjerena umanjenju njegove kaznene odgovornosti.

    25. Stoga sud prihvaća da se događaj zbio upravo na način kako to opisuju oštećenici- žrtve te ispitani svjedoci, a što korespondira s činjeničnim opisom iz optužnog akta.

    26. Dakle, imajući sve naprijed navedeno, a posebno iskaze oštećenika-žrtvi VT, ĆT, KT i CT, čije navode je u bitnome potvrdila svjedokinja PTO koja je očevidac inkriminiranih učina protiv života i tijela, dok je o nasilnom ponašanju okrivljenika koje je prethodilo inkriminiranom događaju svjedočio i svjedok TT, kao i uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka dr. Alujevića, sud drži dokazanim da je okrivljenik PT predmetne prigode, na rivi, bez ikakvog razloga i povoda, pristupio ĆT koji se nalazio na nogostupu u sjedećem položaju te je u nakani da ga teško tjelesno ozlijedi snažno udario desnom nogom u predjelu glave, pri čemu je isti pao na pod i počeo krvariti, a kada ga je u daljnjem nasrtaju pokušao spriječiti VT, u nakani da njega teško tjelesno ozlijedi, snažno ga udario dva puta zatvorenom šakom u predjelu glave, pri čemu je isti pao na pod, a kada ga je u daljnjem nasrtaju pokušao spriječiti AT, u nakani da njega teško tjelesno ozlijedi, najprije snažno udario istoga zatvorenom šakom u predjelu brade, a zatim ga snažno udario u ruku, nakon čega je VT dok se nalazio na podu više puta udarao nogom u predjelu glave i ruke, uslijed čega je oštećeni VT zadobio prijelom lakatne kosti desne podlaktice u gornjoj trećini, koja ozljeda je teške naravi, oštećeni AT je zadobio oteklinu lijeve strane lica u području donje čeljusti te krvni podljev gornje trećine desne nadlaktice, koje ozljede su u svom zbiru ozljede lake naravi, a oštećenik ĆT je zadobio otekline s krvnim podljevima srednjeg lica, rane razderotine gornje usnice usta te obostrane prijelome kostiju srednjeg lica što čini jednu cjelinu koja predstavlja ozljedu teške naravi, dok samo stjecajem okolnosti nije došlo do uništenja ili trajnog i u znatnoj mjeri oštećenja oka kao važnog parnog organa.

    26.1. Također, prihvaćajući iskaze naprijed imenovanih oštećenika-žrtvi te dovodeći ih u vezu s obranom okrivljenika, sud drži utvrđenim da je okrivljenik PT nakon prethodno opisanog fizičkog sukoba, s ciljem nanošenja štete, rukama uhvatio parkirani električni romobil marke "Kugo Kirin" S-1 u vlasništvu CT i bacio ga u more, uslijed čega je uništena kompletna elektronika, na koji način je oštetio CT za novčani iznos od 260,00 eura.

    27. Stoga je sud na temelju iskaza naprijed imenovanih oštećenika-žrtvi, iskaza ispitanih svjedoka, te drugih izvedenih i naprijed pobojanih dokaza utvrdio da je okrivljenik PT inkriminiranog dana počinio kaznena djela kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

    28. Glede subjektivne strane, a imajući u vidu da je u postupku utvrđeno kako je okrivljenik zadavao oštećenicima udarce u vitalne dijelove tijela i pokazao veliki stupanj upornosti u inkriminiranom postupanju, dakle mehanizam nastanka i lokalitet ozljeda kod oštećenika, a imajući pri tome u vidu sve okolnosti učina za koje se tereti, sud ocjenjuje kako je okrivljenik PT postupao s izravnom namjerom u odnosu na sve inkriminirane radnje, tj. bio je svjestan svog protupravnog ponašanja i htio je nastupanje štetne posljedice, a čime su se u njegovom ponašanju ostvarila obilježja tri kaznena djela protiv života i tijela i to osobito teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 119. stavku 1. u svezi članka 118. stavka 1. i članka 34. KZ/11, teškom tjelesnom ozljedom – djelo opisano u članku 118. stavku 1. KZ/11 i teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju – djelo opisano u članku 118. stavku 1. u svezi članka 34. KZ/11 te jednog kaznenog djela protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari – djelo opisano i kažnjivo u članku 235. stavku 1. KZ/11, a sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

    29. Pri tom svijest o protupravnosti nije osporena niti je utvrđeno postojanje bilo kojeg ispričavajućeg razloga.

    30. Što se tiče ubrojivosti okrivljenika tempore criminis sud je na tu okolnost izveo dokaz psihijatrijskim vještačenjem.

    31. Iz pisanog i usmenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Ključevića (listovi 99-101 spisa), proizlazi da okrivljenik PT ne boluje od duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ni nedovoljnog duševnog razvitka, dok se njegovo intelektualno funkcioniranje odvija u granicama prosječnih mogućnosti, bez odstupanja u smislu eventualnog organskog oštećenja psihičkih funkcija. U odnosu na stupanj ovisnosti, ističe kako se radi o akutno opitom stanju. Kako se u vrijeme počinjenja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret nalazi kliničkih pokazatelja da je bio pod odlučujućim utjecajem alkohola pa je mogućnost shvaćanja značenja postupaka i upravljanja njima u takvom stanju bila smanjena, to je vještak zaključio kako je okrivljenik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv i to bitno. Također, vještak je zaključno naveo kako postoji opasnost od ponavljanja istovjetnog, sličnog ili težeg kaznenog djela pa predlaže izricanje mjere psihosocijalnog tretmana.

    31.1. Nastavno, na raspravi održanoj 19. studenoga 2025. stalni sudski vještak dr. Željko Ključević (listovi 290-291 spisa) je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja, dodatno pojašnjavajući da je svoj pisani nalaz i mišljenje napravio na temelju svih njemu dostupnih i poznatih činjenica, kao i pravila struke, gdje je u potpunosti objasnio kakve su posljedice na ponašanje okrivljenog izazvane konzumacijom alkohola u većim količinama, te da ne može sa sigurnošću ni potvrditi ni isključiti da li je tijekom njegove konzumacije alkoholnih pića ne znajući okrivljenik konzumirao neku drugu psihoaktivnu supstancu, obzirom da o tome nema nikakvih objektivnih pokazatelja, a da samo djelovanje nekih drugih psihoaktivnih supstanca je često puta jako teško razlučiti klinički od djelovanja većih količina alkohola ako se nema objektivnih pokazatelja (test).

    31.2. Sud u cijelosti prihvaća ovakav nalaz i mišljenje vještaka kao uvjerljiv, stručan, argumentiran i sačinjen lege artis, te utvrđuje da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv i to bitno (bitno smanjena ubrojivost).

    32. Slijedom navedenog, okrivljenik PT je kriv zbog počinjenja kaznenih djela opisanih pod t. I. izreke.

    33. Valja naglasiti da je na okrivljenika primijenjen materijalni zakon koji je važio tempore criminis – Kazneni zakon („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), obzirom da naknadna izmjena Kaznenog zakona (NN 136/25) nije blaža za okrivljenika u pogledu sankcije, stoga je primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela.

    34. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja okrivljenika valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije koju je istom potrebno odmjeriti.

    34.1. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, na strani okrivljenika kao olakotnu okolnost sud je cijenio njegovu raniju kaznenu neosuđivanost, bitno smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenih djela, korektno držanje pred sudom, činjenicu što je na određeni način priznao počinjenje utuženih kaznenih djela te izraženo žaljenje zbog toga, potom činjenicu da se ispričao oštećenicima te iskazao spremnost da oštećenicima naknadi štetu.

    34.2. Otegotnim okolnostima na strani okrivljenika sud je cijenio njegovu iskazanu upornost u počinjenju predmetnih kaznenih djela te društvenu opasnost počinjenih kaznenih djela na štetu života i tijela.

    34.3. Cijeneći sve naprijed iznesene okolnosti, pri tome vodeći računa o stupnju krivnje kod okrivljenika, zapriječenoj kazni za svako pojedino kazneno djelo za koje je proglašen krivim, jačini ugrožavanja zaštićenog dobra, ovaj sud je okrivljeniku prethodno utvrdio kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo i to za kazneno djelo iz čl. 119. stavak 1. u svezi čl. 118. st. 1. i čl. 34. KZ/11, temeljem čl. 119. stavak 1. i čl. 34. KZ/11 - kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, za kazneno djelo iz čl. 118. stavak 1. KZ/11, temeljem čl. 118. stavak 1. KZ/11 - kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, za kazneno djelo iz čl. 118. stavak 1. u svezi čl. 34. KZ/11, temeljem čl. 118. stavak 1. u svezi čl. 34. KZ/11 - kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te za kazneno djelo iz čl. 235. stavak 1. KZ/11, temeljem čl. 235. stavak 1. KZ/11 - kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Nakon toga, sud je okrivljenika PT, temeljem odredbe čl. 119. st. 1. u vezi čl. 34. i čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci, a potom je okrivljeniku PT, na temelju čl. 57. KZ/11, izrečena djelomična uvjetna osuda, s tim da će se dio kazne na koju je okrivljenik PT osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca neće izvršiti ako imenovani okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

    34.4. Ovako izrečenu sankciju, ovaj sud smatra primjerenom kako počinjenim kaznenim djelima, tako i osobi okrivljenika, te smatra da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja može postići i bez izvršenja cijele jedinstvene kazne zatvora.

    34.5. Izricanjem ovakve vrste sankcije moći će se ostvariti kako generalna tako i specijalna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela kao i na sve ostale da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo.

    35. Kako je PT određeno vrijeme proveo u istražnom zatvoru, temeljem čl. 54. KZ/11 imenovanom je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. kolovoza 2025. do 20. studenoga 2025.

    36. Imajući u vidu da je ovaj sud tijekom postupka utvrdio kako je okrivljenik PT počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim u vezi s ranijim navodima stalnog sudskog vještaka, to mu je na temelju odredbe članka 70. st. 1., 2. i 3. KZ/11, izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje dvije godine. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu (čl. 58. st. 5. KZ/11).

    37. Tijekom postupka među strankama nije bila sporna visina imovinskopravnog zahtjeva oštećenika VT od 5.000,00 EUR (pettisućaeura) i oštećenika ĆT od 4.500,00 EUR-a (četiritisućeipetstoeua), niti je bila sporna visina imovinskopravnog zahtjeva CT u iznosu od 260,00 EUR-a. Uzimajući u obzir ranije spomenuto i utvrđeno, ovaj sud na temelju odredbe članka 158. st. 1. i 2. ZKP/08, obvezao okrivljenika PT, na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećeniku VT iznos od 5.000,00 EUR (pettisućaeura), oštećeniku ĆT iznos od 4.500,00 EUR-a (četiritisućeipetstoeua) te oštećeniku CT iznos od 260,00 EUR-a (dvjestošezdeseteura), u roku 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude, ocjenjujući navedene iznose realnim stupnju ozljeda imenovanih oštećenika i vrijednosti uništenog električnog romobila, dok su u preostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva, za više traženi iznos neimovinske štete, oštećenici VT i ĆT upućeni u parnicu, obzirom da bi odlučivanje o imovinskom pravnom zahtjevu u tom dijelu znatno odugovlačilo predmetni kazneni postupak.

    38. Konačno, na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08, sud je obvezao okrivljenika PT na naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 1.220,00, EUR-a (tisućudvjestodvadeseteura), od čega iznos od 420,00 EUR-a predstavlja troškove sudsko-psihijatrijskog vještačenja, iznos od 400,00 EUR-a predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja, dok iznos od 400,00 EUR-a predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude. Naime, s obzirom da je imenovani okrivljenik proglašen krivim te je osoba relativno mlađe životne dobi i radno je sposoban te prema svojim navodima ostvaruje mjesečna primanja, to sud smatra da se time neće ugroziti njegova egzistencija, te ga je temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezao naknaditi naprijed naznačeni iznos, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

    U Splitu, 20. studenoga 2025.

    SUDAC

    Ivana Peronja

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - okrivljeniku PT,

    - branitelju Matku Ćeliću, odvjetniku u Splitu,

    - ODO-u Split,

    - oštećenicima-žrtvama (VT, ĆT, KT i CT),

    - opunomoćeniku oštećenika, Andriji Jakšiću, odvjetniku u Splitu

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.