Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Miri Jalševcu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Štefanije Novoselec, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene JJ, s prebivalištem u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3., kažnjivog po članku 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22. i 36/24., dalje u tekstu ZOZONUO), pokrenutog povodom Optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg, broj KLASA: 211-07/25-5/15025., URBROJ: 511-14-07-25-1. od 11. lipnja 2025., na temelju članka 179. stavak 1., 2. i 3. i članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/17, 114/22, 133/23., dalje u tekstu PZ), nakon dovršene glavne rasprave, dana 19. studenog 2025., objavio je, a dana 20. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. točka 1. PZ

okrivljena JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći J i MJ, rođene M, rođena **.**.1977. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanka RH, pismena, SSS, njegovateljica, zaposlena u Udruzi Ludbreško sunce, sa mjesečnom plaćom od 800,00 eura, ne posjeduje nepokretnu imovinu, vlasnica osobnog automobila marke Peugeot, godina proizvodnje 2009., razvedena, majka dvoje mljt. djece, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni postupak, prekršajno neosuđivana

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

što se je dana 18. svibnja 2025., u 14:00 sati, u [adresa], unatoč činjenici da je u posljednje tri godine već pravomoćno prekršajno kažnjavana radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i to presudom Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, broj 31 PP-2406/2022-7. od 21. rujna 2022., koja presuda je postala pravomoćna 06. listopada 2022., ponovno nasilnički ponašala u obitelji, na način da je sa svog mobitela pozivnog broja [broj telefona] putem aplikacije „WhatsApp” poslala glasovnu poruku bivšem suprugu HJ, OIB

48453165284, rođenom **.**.1983., sa boravištem u [adresa]., na mobitel pozivnog broja [broj telefona], u kojoj poruci ga omalovažava i vrijeđa pogrdnim riječima; „ideš krivim putem, jebeno krivim putem, javljaj se toj jebenoj djeci sa jednom, dvije jebene poruke, da meni dete zbog tebe nebu išlo u školu, radi tebe, da bu meni dete štelo pobeći radi tebe, nemoj me zajebavati, meni je pun kurac toga da ih ve uznemiravaš dok je kraj školske godine, H s tim samo odbijaši ajde budi čovek jebote, napiši poruku detetu kak si, piši jebenu poruku svaki dan ako si više tolko glup, ako nisi više pametan kak si bil, nek ti slovka neko, nej me jebati da si ostavil novce za maturalac, ajde bogati budi čovjek pa se deci javi porukama, nemoj da djecu jebeju s centra, s obiteljskog centra i ve si joj upal u školu dr. čime se psihičko nasilničko ponašala u obitelji, a koje psihičko nasilje je kod oštećenog HJ izazvalo osjećaj uznemirenost i povredu dostojanstva

čime bi postupila protivno odredbi članka 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO i počinila prekršaj iz članka 22. stavak 2. ZOZONUO.

II Temeljem članka 140. stavak 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Ludbreg podnijela je ovom sudu protiv okrivljene Optužni prijedlog broj KLASA: 211-07/25-15025., URBROJ: 511-14-07-25-1. od 11. lipnja 2025., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3., kažnjivog po članku 22. stavak 2. ZOZONUO.

2. Okrivljena, ispitana na glavnoj raspravi, održanoj pred uređujućim sudom dana 19. studenog 2025., odrekla se prava na branitelja, a pozvana, sukladno odredbi članka 171. a PZ, da se očituje o krivnji za prekršaj za koji ju se tereti, očitovala se da se ne smatra krivom i da želi iznijeti obranu.

2.1. U svojoj obrani okrivljena je iskazala da činjenično nije sporno da je kritičnog dana u kritično vrijeme svom bivšem suprugu, ovdje oštećenom HJ poslala poruku a to ideš krivim putem, jebeno krivim putem, javljaj se toj jebenoj djeci sa jedno, dvije jebene poruke, da meni dete zbog tebe nebu išlo u školu, radi tebe, da bu meni dete štelo pobeći radi tebe, nemoj zajebavati, meni je pun kurac toga da ih ve uznemiravaš dok je kraj školske godine, H s tim samo odbijaš, ajde budi čovek, jebote napiši detetu poruku kak si piši jebenu poruku svaki dan ako si više tolko glup, ako nisi više pametan kak si bil, nek ti slovka netko, nej me jebati da si ostavil novce za maturalac, ajde budi čovek pa se deci javi porukama, nemoj da decu jebeju s centra, s obiteljskog centra i ve si joj upal v školu. Nadalje, iskazala je da su ovdje oštećeni i ona bili u braku od 2008. pa do 2022. ili 2023. godine kada je brak razveden. U braku je rođeno dvoje djece, oboje još danas maloljetno, a koja su nakon razvoda braka ostale živjeti sa njom na brigu i skrb. Predmetne prilike, svjesna je da je prostačila i da su takve riječi neprimjerene u normalnoj komunikaciji, ali nije joj bila namjera bivšeg supruga niti uznemiriti, niti mu povrijediti dostojanstvo. Naime, da inače postoje problemi u održavanju kontakata između oštećenika i djece a te

prilike je oštećeni bio u školi koju polazi H, te kada je ista došla kući bila je sva uznemirena i ona ju je smirivala od 15,00 do 17,00 sati te je nije uspjela smiriti, a tijekom kojeg razdoblja joj je ista govorila i da neće ići u školu i da će otići iz kuće, a nema kuda obzirom da ima samo nju. Obzirom na takvo stanje djeteta i imajući u vidu činjenicu da se to dogodilo pred kraj školske godine ona je reagirala pozivom oštećeniku, a kako je to gore opisala u strahu i u panici zbog maloljetnog djeteta, a ne s namjerom uznemiravanja ili vrijeđanjem dostojanstva. Na posebno pitanje suda navela je da su odnosi između ovdje oštećenika s jedne strane, te njihovih kćerki i nje s druge strane zapravo nikakvi, odnosno ne komuniciraju, a djece odbijaju kontakte sa ocem. Ona osobno bi voljela da djeca imaju oca, ali odnosi između njih su poremećeni tako da niti sudjelovanje nadležnog Zavoda za socijalni rad nije pridonijelo poboljšanju tih odnosa. Kada su iz istog naložili da dovede djecu radi druženja sa ocem, ona ih je dovela može reći na silu, te je zapravo trebala stajati na vratima da djeca ne pobjegnu iz prostorija Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Ludbreg. Na daljnje pitanje navela je da inače oštećeni doprinosi za obje kćeri na ime uzdržavanja ukupan iznos od 480,00 eura mjesečno. Što se tiče predloženog obveznog psihosocijalnog tretmana smatra da joj isti nije potrebno izricati budući da u posljednje tri godine nije pravomoćno prekršajno osuđivana radi bilo kakvog prekršaja, pa tako niti radi istog, niti istovrsnog, ovo se radilo o izoliranom slučaju koji se neće ponoviti. Ukoliko pak sud nađe da je odgovorna za prekršaj za koji ju se tereti predložila je da joj se ne izriče novčana kazna budući da su njezina mjesečna primanja i iznos s osnova uzdržavanja jedva dostatni za podmirenje najosnovnijih potreba uzdržavanja malodobne djece, a isto tako da joj se ne izriče bezuvjetna kazna zatvora obzirom da nema tko voditi brigu o H kojoj je do punoljetnosti još 7 godina, dok će V druge godine u veljači navršiti 18 godina, te druge godine namjerava upisati fakultet strojarstva.

3. U okviru dokaznog postupka sud je ispitao oštećenog HJ, preslušao je glasovnu poruku, te je razgledao i pročitao materijalnu dokumentaciju u spisu i to Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, Zapisnik o ispitivanju svjedoka, Zahtjev za izricanje zaštitne mjere, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji sastavljen od PP Ludbreg dana 28.5.2025., Presliku presude Pp-2406/2022. od 21.09.2022., Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, te Potvrdu o prekršajnoj osuđivanosti za okrivljenu od 19.11.2025. Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

3.1. Oštećeni HJ, ispitan u svojstvu svjedoka, iskazao je da su nakon razvoda braka okrivljene i njega djeca bila povjerena na skrb i odgoj okrivljenoj, a da je on trebao imati kontakte sa djecom svake druge subote između 10,00 i 15,00 sati, time da prve dvije godine zapravo kontakte nije imao budući se protiv njega vodio kazneni postupak zbog četiri kaznena djela i to zbog nasilja u obitelji, prijetnje i dva kaznena djela povrede djetetovih prava, te je kroz to razdoblje imao mjere opreza zabrane približavanja i zabrane održavanja veze kako s bivšom suprugom tako i sa obje kćeri. Čim su mjere prekinute točnije u rujnu 2024. on je odmah preko Centra za socijalnu skrb zatražio kontakte sa kćerima, te su iste bile u prostorijama istog i H je rekla da bi se ona viđala sa njim dok je V rekla da ona ne želi sa njim održavati kontakte. Sa mlađom H se tako viđao svake druge subote, a to do 14.12.2024. kada je jednostavno počela odbijati kontaktirati sa njim, dok ga je V nazvala jedne prilike u prosincu 2024., te su se i našli u [adresa] 07.12.2024., podružili se, po

njegovoj ocjeni je sve bilo u najboljem redu, a nakon toga mu se više nije htjela javljati, nije mu odgovarala niti na poruke, pa tako niti za Božić, niti za rođendan kada joj je iste poslao. Iskazao je da što se tiče kritične prilike da se je informirao da bi došao na razgovor u školu koju pohađa mlađa H radi dobivanja informacija o istoj, o uspjehu, ponašanju i slično te da je tog dana kada je potom uslijedio poziv odnosno poruka bivše supruge nazvao u školu da potvrdi termin sa razrednicom, koja je nakon toga navodno razgovarala sa H o njezinom odnosu sa njim a nakon čega da je došlo do poruke njegove bivše supruge u kojoj ga je ista vrijeđala i omalovažavala. Kada je nakon dan ili dva došao na individualni razgovor kod Korinine učiteljice ista mu je rekla da je razgovarala sa H o njemu i da H nije pokazivala nikakve znakove uznemirenosti. Naveo je da ga je takvo ponašanje bivše supruge uznemirilo i povrijedilo njegovo dostojanstvo te da se nešto takvo nije dogodilo prvi puta. Nadalje, da danas nema nikakve odnose niti sa bivšom suprugom niti sa kćerima, da je primjerice i H i V na početku školske godine poslao poruku da im želi uspješnu školsku godinu i uspjeh u školi na koju mu V nije uopće odgovorila, a H mu je odgovorila da ako želi da bude dobra da joj se ne javlja, a kada joj je poslao poruku i čestitao rođendan preko WhatsApp preko kojeg su komunicirali vidio je da poruku uopće nije otvorila. Na pitanje suda naveo je da on navedeno nije odmah prijavio nadležnoj policijskoj postaji jer njemu nije u interesu da se njegova bivša supruga kazni bilo kakvom kaznom, ali je tu poruku predočio u Hrvatskom zavodu za socijalni rad Područni ured Ludbreg kada je tražio njihovu pomoć u vezi održavanja njegovih kontakta sa djecom, te su ga isti savjetovali da to prijavi jer da postoje elementi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

3.2. Drugi dokazi nisu provođeni, niti su ih stranke predlagale.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud smatra da je činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno, a analizom i ocjenom obrane okrivljene, iskaza oštećenog, kao i drugih provedenih dokaza i to svakog zasebno, te u odnosu na ostale provedene dokaze, sud smatra kako djelo za koje se okrivljenu optužuje po propisu nije prekršaj.

4.1. Za napomenuti je samo da kada bi sud bio utvrdio da je okrivljena u konkretnom slučaju počinila prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji da se ne bi radilo o prekršaju iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, već prekršaju iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obzirom da je od pravomoćnosti presude Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu broj 31 PP-2406/2022-7. od 21. rujna 2022., koja presuda je postala pravomoćna 06. listopada 2022., a kojom su oboje i okrivljena i oštećeni bili proglašeni krivima i kažnjeni radi počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, proteklo više od tri godine, presuda je brisana iz prekršajne evidencije za okrivljenu i okrivljena se stoga ima smatrati neosuđivanom osobom.

5. Članak 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO kaže da je nasilje u obitelji, između ostalog, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.

6. Nadalje, članak 8. stavak 1. ZOZONUO kaže da su osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

6.1. U stavku 2. istog članka Zakona navodi se da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

6.2. U konkretnom slučaju, imajući u vidu navode optužnog prijedloga i obranu okrivljene nije sporno da su okrivljena i oštećeni bivši bračni drugovi i da su roditelji dvoje zajedničke, danas još uvijek mljt. djece, kćeri D i H, slijedom čega se na iste, kao takove, dakle, kao bivše bračne drugove i osobe koje imaju dvoje zajedničke djece, nedvojbeno primjenjuju odredbe ZOZONUO.

7. Nadalje, okrivljena potvrđuje i priznaje da je kritične prilike, bivšem suprugu, ovdje oštećenom HJ, putem aplikacije „WhatsApp”, poslala glasovnu poruku, a to ideš krivim putem, jebeno krivim putem, javljaj se toj jebenoj djeci sa jedno, dvije jebene poruke, da meni dete zbog tebe nebu išlo u školu, radi tebe, da bu meni dete štelo pobeći radi tebe, nemoj zajebavati, meni je pun kurac toga da ih ve uznemiravaš dok je kraj školske godine, H s tim samo odbijaš, ajde budi čovek, jebote napiši detetu poruku kak si piši jebenu poruku svaki dan ako si više tolko glup, ako nisi više pametan kak si bil, nek ti slovka netko, nej me jebati da si ostavil novce za maturalac, ajde budi čovek pa se deci javi porukama, nemoj da decu jebeju s centra, s obiteljskog centra i ve si joj upal v školu.

7.1. Poruku i sadržaj glasovne poruke potvrdio je i oštećeni HJ, ispitan tijekom postupka u svojstvu svjedoka, a da je poruka poslana i sadržaj iste razvidan je iz same glasovne poruke koju je okrivljena kritične prilike poslala svojem bivšem suprugu, a koja je na glavnoj raspravi, u nazočnosti okrivljene i oštećenika, preslušana, a nakon preslušavanja koje je okrivljena iskazala da joj nije bila namjera da bilo uznemiri ili povrijedi i naruši dostojanstvo oštećenika, već je tako reagirala u strahu i panici za mljt. dijete, dok je oštećeni iskazao da je to poruka koja je predmet ovog prekršajnog postupka, a koju je on prijavio, te da ga je ista uznemirila i povrijedila njegovo dostojanstvo.

8. Dakle, sud je, temeljem raspoloživih i provedenih dokaza, sa sigurnošću i van svake sumnje i dvojbe utvrdio i našao dokazanim da je okrivljena inkriminirane prilike bivšem suprugu HJ, ovdje oštećenom, putem aplikacije „WhatsApp” poslala glasovnu poruku sadržaja „ideš krivim putem, jebeno krivim putem, javljaj se toj jebenoj djeci sa jednom, dvije jebene poruke, da meni dete zbog tebe nebu išlo u školu, radi tebe, da bu meni dete štelo pobeći radi tebe, nemoj me zajebavati, meni je pun kurac toga da ih ve uznemiravaš dok je kraj školske godine, H s tim samo odbijaši ajde budi čovek jebote, napiši poruku detetu kak si, piši jebenu poruku svaki dan ako si više tolko glup, ako nisi više pametan kak si bil, nek ti slovka neko, nej me jebati da si ostavil

novce za maturalac, ajde bogati budi čovjek pa se deci javi porukama, nemoj da djecu jebeju s centra, s obiteljskog centra i ve si joj upal u školu dr.

9. Međutim, za navesti je da je psihičko nasilje u biti svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje, pri čemu mora biti riječ o takvom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja. Za ocjenu da li se radi o prekršaju psihičkog nasilja u obitelji verbalnom komunikacijom, odlučan je sadržaj izgovorenih riječi jer se tek iz konkretnih izraza i riječi može utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. stavak 3. ZOZONUO, odnosno da bi se oštećeni mogao smatrati žrtvom nasilja u smislu odredaba ZOZONUO, kao i notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, niti baš svakim grubim postupkom.

9.1. Imajući u vidu, gore navedeno, kao i imajući u vidu same inkriminacije iz kojih je razvidno da je okrivljena u glasovnoj poruci psovala „ nemoj me jebati, pun mi je kurac, jebene poruke“, ali nedvojbeno to nije psovala direktno na štetu oštećenika, već je u glasovnoj poruci upućenoj oštećenom upotrebljavala riječi koje su jednostavno neprimjerene pristojnoj komunikaciji između ljudi, dok dio poruke koji se odnosi na osobu oštećenika „ ideš krivim putem, ajde budi čovek jebote, napiši deci jednu dvije poruke, ako si više tolko glup, ako nisi više pametan kak si bil, nek ti neko slovka“, a obzirom na kontekst u kojemu su izrečene, dakle da je okrivljena reagirala glasovnom porukom u strahu i panici, obzirom je mldb. kćerka H došla iz škole uznemirena jer je saznala da se oštećeni najavio doći u školu, te ju je okrivljena dva sata smirivala, budući je mldb. kćerka prijetila da više neće ići u školu i da će otići iz kuće, te da se to događalo pred kraj školske godine kada djeca, notorno, više uče kako bi postigli što bolji uspjeh, a koji navodi su sudu logični i životni, posebno kada se ima u vidu da je i oštećeni potvrdio da je, tijekom kaznenog postupka koji se vodio protiv njega, imao dvije godine zabranu kontakata kako sa bivšom suprugom tako i sa kćerkama, a to do rujna 2024., nakon čega je na Hrvatskom zavodu za socijalni rad starija kćerka odbila kontakte sa njim i vidjeli su se samo jednom u prosincu 2024., dok se je sa mlađom kćerkom, viđao svake druge subote od rujna do 14.12.2024., kada se i ona odbila viđati sa njime, te je notorno i životno da nakon tako dugog prekida kontakata između djece i jednog od roditelja treba vremena i strpljenja da se odnosi ponovno normaliziraju, te nadalje da je i iz same glasovne poruke razvidno da okrivljena zapravo traži od oštećenog da djeci češće šalje poruke da se postupno ponovno uspostavi komunikacija i normaliziraju odnosi između njih, a ne da dolazi u školu, što mlađu kćerku uznemirava i utječe na njezinu fokusiranost na učenje pred kraj školske godine, te iskazuje tendenciju neprimjerenom ponašanju – ne odlaženju u školu ili odlasku od kuće, sud je stava da je ponašanje okrivljene koje je predmet ovog prekršajnog postupka, iako nesporno nepristojno i neprimjereno, lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom. Stoga, po ocjeni suda, postupanje okrivljene nije realno predstavljalo grubo uznemiravanje takvog intenziteta i takav napad na psihički

integritet žrtve da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. stavak 3. ZOZONUO, odnosno da bi se bivšeg supruga okrivljene smatralo žrtvom nasilja u smislu odredaba ZOZONUO jer predmetna radnja počinjenja ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja, odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja. Po stavu suda, iz utvrđenog činjeničnog stanje, ne proizlazi da bi okrivljena bivšem suprugu uputila izrazito uvredljive i uznemirujuće riječi koje bi bile takove težine i agresivnosti da bi kod oštećenika mogle prouzročiti strah, povredu dostojanstva ili uznemirenost takvog intenziteta da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja iz članka 10. stavak 1. točka 3. ZOZONUO. Na navedeni zaključak upućuje i činjenica, a koja također proizlazi iz iskaza samog oštećenika, da je on na glasovnu poruku bivše supruge nije reagirao prijavom, iako ga je ista, kako to iskazuje, uznemirila i povrijedila mu dostojanstvo, već je okrivljenu prijavio desetak i više dana kasnije, a to tek na poticaj djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb kojima je predočio glasovnu poruku koju mu je poslala okrivljena.

9.2. Slijedom svega navedenog, obzirom da djelo za koje se protiv okrivljene vodi ovaj prekršajni postupak, po propisu nije prekršaj, to je valjalo okrivljenu, temeljem članka 182. točka 1. PZ osloboditi optužbe.

10. Budući je okrivljena oslobođena optužbe, to temeljem članka 140. stavak 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

11. Radi svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Varaždinu, 20. studenog 2025.

Zapisničarka:

Sudac:

Štefanija Novoselec, v.r.

VJ, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno putem ovog Suda.

Presuda se dostavlja:

1. Tužitelj: PU varaždinska, Policijska postaja Ludbreg, odmah i po pravomoćnosti

2. Okrivljena: JJ, [adresa]

3. Oštećen: HJ, [adresa], po pravomoćnosti

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ludbreg, po pravomoćnosti

5. Za spis, ovdje