Posl. broj: P- 3933/2024-13

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji tog suda Irmi Dujić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Splitu, OIB: 84397956623, Split, Obala kneza Branimira 15., (dalje: HZMO), zastupanog po zakonskom zastupniku, a on po generalnoj punomoćnici CO, dipl. iur., zaposlenici tužitelja, protiv tuženika Kontinental pakiranje d.o.o., Split, Pod kosom 40., OIB: 87358951669, zastupanog po punomoćniku Ici Škarpi, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 06. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnici tužitelja CO i zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Bačića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 20. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku isplati tužitelju, u roku 15 dana, iznos od:

- 11.315,93 eur / 85.259,90 kn,1 zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena,

- 13.128,29 eur / 98.915,11 kn zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 25 studenog 2020. podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. U tužbi se navodi da je rješenjem tužitelja broj: 195295 od 18.prosinca 2009. osiguraniku tužitelja, a bivšem zaposleniku tuženika SO, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, čiji je uzrok ozljeda na radu. Do povrede na radu da je došlo iz razloga što tuženik nije primijenio sve zakonom propisane mjere zaštite na radu. Temeljem pravomoćne presude Trgovačkog suda Split P-128/17 od 7. rujna 2018. potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž- 6257/2018 od 4. rujna 2019. tuženik da je po istom činjeničnom i pravnom osnovu dužan tužitelju nadoknaditi štetu do zaključno 31. studenog 2016. Stoga u ovom postupku tužitelj potražuje daljnju štetu za razdoblje od 1. prosinca 2016. do 30. rujna 2019. u iznosu od 85.259,90 kn (sada 11.315,93 eur) sa zateznim kamatama od utuženja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da ne osporava pravni osnov tužbenog zahtjeva, već da, opreza radi, osporava visinu tužbenog zahtjeva.

3. Podneskom od 13. rujna 2022. tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev na način da istim traži naknadu i daljnje štete za period od 1. listopada 2019. do 31. kolovoza 2022. u iznosu od 13.128,29 eur / 98.915,11 kn. Sud je rješenjem posl. broj P-5946/2019-8 , od 11. lipnja 2024. dopustio preinaku tužbenog zahtjeva.

4. Presudom ovog suda posl. broj P-5946/2019-8, od 11. lipnja 2024. prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja naloženo je tuženiku isplati tužitelju, u roku 15 dana, iznos od:

- 11.315,93 eura / 85.259,90 kuna

- 13.128,29 eura / 98.915,11 kuna, sve sa pripadajućim zateznim kamatama, ali je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj Gž-4268/2024-2, od 2. listopada 2024. navedena presuda ukinuta. U obrazloženju odluke višeg suda se navodi da pogrešno sud prvog stupnja navodi da obračun isplaćenih mirovina u utuženom razdoblju predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe članka 230. stavka 1. ZPP. odnosno da knjigovodstvena dokumentacija tužitelja na kojoj je utemeljena pobijana odluka predstavlja ispravu koja nije javna, da za nju ne vrijedi presumpcija istinitosti iz članka 230. stavka 1. ZPP, zbog čega da ju je bilo potrebno vrednovati i cijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza.

5. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem rješenja HZMO-a Split klasa: UP/I-141- 02/09-01/03455381109 od 18. prosinca 2009., zapisnika Državnog inspektorata klasa:

UP-I-115-02/06-01/87 od 18. listopada 200., presude Trgovačkog suda Split P-128/17 od 7. rujna 2018. i presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž- 6257/2018 od 4. rujna 2019., platnih podataka o isplati mirovina za period od prosinca 2016. do rujna 2019., obračuna visine isplaćenih mirovina za period od 1. prosinca 2016. do 30. rujna 2019., kao i platnih podataka o isplati mirovina za period od listopada 2019. do kolovoza 2022., obračuna visine isplaćenih mirovina za period od 1. listopada 2019. do 31. kolovoza 2022., saslušanjem svjedoka SO, pregledom prometa po računu za predmetno razdoblje za račun kod PBZ d.d. br. [broj bankovnog računa] na ime SO.

6. Tužbeni zahtjev osnovan je u cijelosti.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku kojim tužitelj potražuje naknadu štete koja je nastala isplaćivanjem invalidske mirovine korisniku tužitelja SO u razdoblju od 1. prosinca 2016. do 31. kolovoza 2022.

8. Među strankama tijekom postupka nije bio sporan osnov tužbenog zahtjeva ( naročito i stoga što je već ranije tuženik pravomoćnim presudama bio u obvezi naknaditi tužitelju štetu nastalu isplatom mirovina i to za period do 30. studenog 2016., a koje presude su dostavljene u sudski spis te sva utvrđenja glede nastale štete prihvaća i ovaj sud). Sporna je među strankama visina tužbenog zahtjeva.

9. Čitanjem Zapisnika o očevidu sačinjenog od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područne jedinice Split, Odsjeka za nadzor u podruju zaštite na radu Klasu: UP-I-115-02/06-01/87, Urbroj:556-13-02-02/46-06-9 dana 18. listopada 2006. rješenja HZMO-a Split klasa: UP/I-141-02/09-01/03455381109 od 18. prosinca 2009., navedenih presuda trgovačkog suda i saslušanjem navedenog svjedoka, sud je utvrdio:

- da je zaposlenik tuženika 2006. doživio ozljedu na radu,

- da zaposlenik tuženika nije bio obučen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao, te da je na stroju na kojem je rad obavljao zaposlenik tuženika bila istaknuta uputa za uporabu na slovenskom jeziku. Nadalje, rješenjem Državnog inspektorata od 04. rujna 2006. naloženo je tuženiku da izradi pisane upute za rukovanjem strojem za izradu kartonske ambalaže s tiskanjem triju boja (sloter), te da se iste postave na mjesto rada, dok je rješenjem Državnog inspektorata od 04. rujna 2006. naloženo tuženiku da svog zaposlenika SO, koji je samostalno rukovao strojem za izradu kartonske ambalaže s tiskanjem triju boja (sloter), udalji s poslova dok se ne osposobi za rad na siguran način (teoretski i praktični dio) i pribavi uvjerenje o istom od nadležnog društva, da bi iste poslove mogao obavljati bez ugrožavanja života i zdravlja svog i ostalih zaposlenika,

- da je zaposlenik tuženika zbog posljedica ozljede na radu proglašen opće radno nesposobnim zbog čega je umirovljen s datumom 18. prosinca 2009.,

- da tužitelj zaposleniku tuženika SO redovito isplaćuje mirovinu, što proizlazi kako iz priloženih platnih podataka, tako i iz iskaza saslušanog svjedoka,

- da je pravomoćnim presudama Trgovačkog suda u Splitu P-457/12 od 26. ožujka 2014. i P-128/17 od 7. rujna 2018. tuženik bio u obvezi naknaditi tužitelju štetu nastalu isplatom mirovina i to za period do 30. studenog 2016.

10. Odredbom čl. 161. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/1998, 71/1999, 127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002, 117/2003, 30/2004, 177/2004, 92/2005; dalje ZMO), kao tad važećeg materijalnog prava, propisano je da Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane osobe. Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac, ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana.

Odredbom čl. 13b Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04; dalje ZZR), kao tad važećeg materijalnog prava, poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima. Stavkom 2. je propisano da je poslodavac odgovoran za organizaciju i provedbu zaštite na radu neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

Nadalje, u konkretnom slučaju odgovornost tuženika kao poslodavca za štetu nastalu ozljedom na radu prosuđuje se po načelu objektivne odgovornosti.

Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05; dalje ZOO), kao tad važećeg materijalnog prava, tuženik bi se mogao osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odnosno, u ovom slučaju da je šteta nastala unatoč tome što je poduzeo odgovarajuće mjere zaštite na radu, pa je teret dokazivanja na tuženiku. U okolnostima predmetnog slučaja bilo je dovoljno dokazati da su poduzete opće mjere zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Napominje se da tuženik koji je u zakašnjenju s plaćanjem navedene novčane obveze, duguje tužitelju na temelju odredbe čl. 29. ZOO, osim glavnog duga, i zakonske zatezne kamate za vrijeme od kada je obveza dospjela, pa do njene podmire.

11. Iz utvrđenih činjenica nedvojbeno proizlazi da je u procesu organizacije rada tuženika i u radnim procesima tuženika, tuženik postupio protivno čl. 13. ZZR-a, odnosno isti nije primijenio ZZR-om propisane mjere zaštite na radu (nije osposobio radnika za rad na siguran način, niti je osigurao tehničke upute i upute za uporabu stroja na hrvatskom jeziku), a upravo je tuženik, kao poslodavac, neovisno o tome je li odredio koju drugu osobu za organizaciju i provođenje mjera zaštite na radu, odgovoran za to.

Stoga je dakle sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a u svezi s odredbom čl. 13. ZZR- a tuženik odgovor za predmetnu nesreću na radu od 1. rujna 2006. zbog koje je njegov zaposlenik SO proglašen opće radno nesposoban i umirovljen dana 28. listopada 2009.

Slijedom navedenog tuženik je sukladno odredbi čl. 161. st. 1. i 3. ZMO-a u svezi s odredbama čl. 13. ZZR-a i čl. 1045. st. 1. ZOO-a dužan tužitelju naknaditi štetu nastalu isplatom mirovine radniku koji je umirovljen zbog ozljede na radu za koju odgovora poslodavac.

12. Nadalje je potrebno raspraviti visinu štete.

13. Čitanjem dopisa HZMO Središnja služba – Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Odjela za pravne poslove od 17. listopada 2019. ( list 27 spisa) proizlazi da je za ŽO, OB 03455381109 isplaćeno na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na ime mirovine :

- od 1. prosinca 2016. do 30. rujna 2019. ukupan iznos 11.315,93 eur / 85.259,90 kn, i to:

01.12.2016.-31.12.2016. invalidska mirovina 2.388,47 kn,

01.01.2017.-30.06.2017. invalidska mirovina 14.423,88 kn ,

01.07.2017.-31.12.2017. invalidska mirovina 14.726,40 kn,

01.01.2018.-30.06.2018. invalidska mirovina 14.863,68 kn,

01.07.2018.-31.12.2018. invalidska mirovina 15.263,88 kn

01.01.2019.-30.06.2019. invalidska mirovina 15.438,42 kn

01.07.2019.-30.09.2019. invalidska mirovina 8.155,17 kn

Čitanjem dopisa HZMO Središnja služba – Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove, Odjela za pravne poslove od 8. rujna 2022. ( list 33 spisa) proizlazi da je za ŽO, OB 03455381109 isplaćeno na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na ime mirovine:

- od 1. listopada 2019. do 31. kolovoza 2022. ukupan iznos 13.128,29 eur / 98.915,11 kn, i to:

01.10.2019.-31.12.2019. invalidska mirovina 8.155,17 kn

01.01.2020. - 30.06.2020. invalidska mirovina 16.425,54 kn

01.07.2020. - 31.12.2020. invalidska mirovina 16.658,28 kn

01.01.2021. - 30.06.2021. invalidska mirovina 16.751,88 kn

01.07.2021.- 31.12.2021. invalidska mirovina 17.164,62 kn

01.01.2022. - 30.06.2022. invalidska mirovina 17.548,56 kn

01.07.2022. - 31.08.2022. invalidska mirovina 6.211,06 kn.

14. Čitanjem podataka dostavljenih od PBZ d.d. ( listovi 72-78, 90-100 spisa) proizlazi da je tužitelj na ime mirovine uplatio osiguraniku SO čak i nešto viši iznos od onoga što potražuje predmetnom tužbom ( od 1. prosinca 2016. do 30. rujna 2019. iznos od 97.566,32 kn, a od 1. listopada 2019. do 31. kolovoza 2022. ukupan iznos od 107.547,22 kn), odnosno da mu je isplaćivan pod stavkom "6043 mirovina" iznos koji odgovara onome što se u dostavljenim podacima od strane tužitelja navodi pod "neto" ( listovi 20-26 i 34-41 spisa); npr. za prosinac 2018. isplaćen mu je dana 10. siječnja 2019. iznos od 2.909,84 kn, a iz podataka sa lista 22. spisa proizlazi da se radi o iznosu mirovine od 2.543,98 kn uvećano za nakn. za to 365,86 kn.

15. Dakle, obračuni dostavljeni od strane tužitelja i od strane PBZ d.d. za predmetno razdoblje za račun kod PBZ d.d. br. [broj bankovnog računa] na ime SO su međusobno usklađeni. Pored ovoga napominje se i da je u iskazu saslušani svjedok SO potvrdio nakon što su mu predočene platne liste HZMO-a da se radi o iznosima njegove mirovine.

16. Zbog svega naprijed navedenog, sud smatra da je tužitelj spisu priloženim ispravama i izvedenim dokazom saslušanjem svjedoka SO dokazao visinu svoga potraživanja u ovome postupku. Slijedom svega navedenoga tužbeni zahtjev prihvaćen je pozivom na zakonske odredbe citirane pod točkom 10. obrazloženja ove presude.

U Splitu, 20. studenoga 2025.

S u t k i n j a

Irma Dujić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

- punom. tužitelja

- punom. tuženika

- spis