REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ŠL, drugookrivljenog LL i trećeokrivljene ŽL, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, KLASA: 211-07/22-5/10473, URBROJ: 511-13-10-22-1 od 30. travnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane 21. kolovoza 2025., 10. rujna 2025. i 20. studenog 2025., a dovršene 20. studenog 2025., istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

prvookrivljeni ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin LL i Š, rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], s boravištem u [adresa] ([adresa]), [adresa], po zanimanju mesar, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.700 ,00 eura, loših imovinskih prilika, u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece od kojih je dvoje maloljetno, prekršajno neosuđivan,

a na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona

drugookrivljeni LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. L i pok. Ž, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom SSS, po zanimanju tesar, nezaposlen, s mjesečinom primanjima u iznosu od 200,00 eura socijalne pomoći, loših imovinskih prilika, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno osuđivan, i

trećeokrivljena ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći T i Š, dj. C rođena **.**.1980. u [adresa], Bosna i Hercegovina, s prebivalištem u [adresa], s boravištem u [adresa] ( Austrija), [adresa], po zanimanju pekar, zaposlena, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.800,00 eura, loših imovinskih prilika, u izvanbračnoj zajednici, majka troje djece od kojih je dvoje maloljetno, prekršajno neosuđivana

oslobađaju se optužbe

da bi dana 18.04.2022. godine dan u tjednu ponedjeljak u 20,40sati, bliža oznaka mjesta obiteljska kuća u [adresa] , teritorijalni sektor I , kontaktni rajon III, grad/općina Knin, okrivljenik LL je pravomoćnom presudom suda proglašen krivim za počinjeni prekršaj iz domene nasilja u obitelji i to: Presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba Knin, broj: 6. Pp J-1312/2019, izrečena novčana kazna, pravomoćno dana 30.01.2020.godine za prekršaj iz čl. 10. st. 1. toč1. i toč.3. kažnjiv po čl.22. st.3. i st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na štetu snahe ŽL (1980), unuka: TL (2013), CL (2014) i SL (2006). Dana 18.04.2022. godine, oko 20,40 sati, došlo je do nasilja u obitelji od strane okrivljenika ŠL, LL i ŽL, u prizemlju obiteljske kuće u hodniku, na navedenoj adresi, poradi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Okrivljenik ŠL je vrijeđao oca LL, psujući mu majku, a nakon čega ga je i fizički napao, tako da ga je desnom rukom uhvatio za vrat i gurao ga prema hodniku. Okrivljenik LL je vrijeđao sinovu izvanbračnu suprugu (snahu) ŽL, psujući joj majku, te govoreći joj riječima: "Kurvetino, nije ti ovo ćaćino". Okrivljenica ŽL je vrijeđala svekra LL, riječima: "Jebem ti majku, ovo je naš kat od obiteljske kuće ti nemaš ništa ovdje! Idi u pičku materinu!". LL je odbio ponuđenu liječničku pomoć, a isti nije imao vidljivih ozljeda. Okrivljenik ŠL je počinio psihičko nasilje koje je kod oca LL prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti, kao i fizičko nasilje uslijed kojeg nije nastupila tjelesna ozljeda. Okrivljenik LL je počinio ponovno psihičko nasilje koje je kod sinove izvanbračne supruge (snahe) ŽL prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti. Okrivljenica ŽL je počinila psihičko nasilje koje je kod svekra (muževog oca) LL prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti. Okrivljenici ŠL, LL i JL su alkotestirani, te su kod istih testovi negativni (0,00 g/kg), kod IL utvrđena koncentracija alkohola od 1,58 g/kg, kod KL test negativan (0,00 g/kg). FL je alkotestirana, te joj je test negativan (0,00 g/kg). Okrivljeniku ŠL je dana 18.04.2022. godine, u 20,40 sati, određena mjera opreza zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s ocem LL (1957) u trajanju od osam (8) dana. Okrivljeniku LL je dana 18.04.2022. godine, u 20,40 sati, određena mjera opreza zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s sinovom izvanbračnom suprugom (snahom) ŽL (1980) u trajanju od osam (8) dana. Okrivljenici ŽL je dana 18.04.2022. godine, u 20,40 sati, određena mjera opreza zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s svekrom (mužev otac) LL (1957) u trajanju od osam (8) dana,

čime da bi prvookrivljeni ŠL počinio prekršaj opisan u članku 10. točki 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, drugookrivljeni LL prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 2. istog Zakona te trećeokrivljena ŽL prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Knin 30. travnja 2022. podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, prvookrivljeni ŠL se izjasnio da se ne smatra krivim.

3. Ispitan na raspravi 10. rujna 2025. (list spisa 170-171) prvookrivljeni ŠL je iskazao da se sjeća tog dana. On, njegova izvanbračna supruga ŽL i njihova djeca koja su tada bila maloljetna stigli su u [adresa], u zgradu na adresi [adresa], na adresi gdje su tada zajedno stanovali. Stigli su s puta koji je trajao 7-8 sati. On da je krenuo iznositi stvari iz vozila, kofer, vreće, a ZL i djecu je uputio da odu u stan na prvom katu stambene zgrade koja je u optužnom prijedlogu navedena kao obiteljska kuća. Ta stambena zgrada je kao takva zavedena u zemljišnim knjigama, te se ista sastoji od prizemlja, međukata i prvog kata te zajedničkog hodnika s kojeg se pristupa u sve stambene jedinice, kojih je sveukupno tri. U jednom trenutku nosio je kofer i vreće, došao pred ulazna vrata zgrade i tamo da je na samim ulaznim vratima stajao njegov otac LL koji da je stao ispred njega te mu svojim tijelom, a i verbalno, pripriječio put, ne davši mu da uđe u zgradu i dođe do svojeg stana koji se nalazi na prvom katu. Na to da ga je on mirnim tonom zamolio i upitao može li se pomaknuti da prođe. Na to da mu je otac LL rekao "Što ćeš ti meni govoriti što ću ja raditi u svojoj kući, ovo je moja kuća" te ga je istodobno počeo udarati u predjelu glave i po tijelu te mi vikao da mu jebe mater i prijetio mu da će ga ubit. Naime, bio je uporan da prođe i nije htio popustiti, ali ni na koji način ga nije fizički napao te prigode, nije ga gurao i nije ga desnom rukom uhvatio za vrat. Naime, cijelo vrijeme da je i dalje držao stvari koje je prenosio u svoj stan na prvom katu, kufer i vreće, i aktivno se suzdržavao da ostane smiren i pribran, upravo zbog toga što su već prije ovog događaja imali sukob koji je eskalirao, ali samo verbalno s njegove strane, jer on svog oca u životu da nije fizički napao dok on njega jest. Ujedno, naveo je da su mu djeca bila na katu, i zbog toga da se suzdržavao. Uostalom, ističe da ga on može lažno optužiti za bilo kakav fizički napad, a budući da nije zatražio liječničku pomoć navedene prigode niti je imao ikakve fizičke tragove što nije logično ako ga je on rukom uhvatio rukom za vrat i gurao prema hodniku što izričito poriče. Ostavlja mogućim da mu je navedene prigode nakon mu je LL opsovao mater i on njemu opsovao mater. On i njegov otac da su u trajno narušenim odnosima i to zbog imovinskopravnih odnosa koji su neriješeni. Naime, zgrada u čijem hodniku se i odvio događaj je u njihovom zajedničkom vlasništvu, točnije, svatko je vlasnik polovice navedene zgrade, a otac da njegovo suvlasništvo negira i svojata vlasništvo cijele zgrade. Zgrada da je dobivena od Republike Hrvatske na osnovu nemogućnosti obnove zajedničke kuće u [adresa], a sve na temelju prava povratnika nakon Domovinskog rata, te je njegov otac bio nositelj prava na dobivenu zgradu i kao takav je upisan u javne registre, a on je bio član kućanstva na temelju kojeg je te kvadrate dobio njegov otac. Navodi da je u sudskom postupku ishodio presudu kojom mu je priznato pravo na suvlasništvo polovice zgrade što njegov otac do danas nije prihvatio te je to glavni uzrok njihovih loših odnosa. U toj kući više ne živi, već on, ZL i njihovo dvoje maloljetne djece žive i rade u Austriji, a u tom stanu na prvom katu navedene zgrade živi kćer njegove izvanbračne supruge ŽL iz prvog braka i njegov otac LL da joj čak isključuje priključak vode, neovisno što oni plaćaju sve režije i imaju odvojeni priključak za struju dok vodu plaćaju svaki drugi mjesec u dogovoru s izvanbračnom suprugom njegovog oca, AL. U jednom trenutku, ZL da je sišla, ona da je i snimala kako LL vrišti na njega te je ona pozvala 112 jer se on, pošto nije mogao proći, a otac LL ga je izudarao, sklonio od njega i izašao ispred zgrade. Njegov otac LL je i ZL te prigode vrijeđao, psovao joj mater, govorio joj da joj to nije ćaćino. Koliko se sjeća ona mu je uzvratila " Što ti je moja mater kriva" te ostavlja mogućim da je i ona njemu uzvratila psujući mu mater.

4. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, drugookrivljeni LL se izjasnio da se ne smatra krivim.

5. Ispitan na raspravi 21. kolovoza 2025. (list spisa 154-155) drugookrivljeni LL je iskazao da je točno da je navedenog dana u prizemlju obiteljske kuće u [adresa], u hodniku prizemlja imao sukob sa sinom ŠL i njegovom izvanbračnom suprugom ŽL. Naime, on da je 1/1 vlasnik navedene obiteljske kuće, u prizemlju da živi on sa svojom drugom, nevjenčanom suprugom, a na katu iznad tada da je živio njegov sin ŠL sa svojom izvanbračnom suprugom ŽL sa svojim dvjema zajedničkim kćerkama te kćerkom SL iz prvog braka ŽL. Navedene prigode sjedio je u prizemlju kuće u dnevnom boravku te je odjednom čuo da je netko zalupio ulaznim vratima, udarivši nogom ulazna vrata u prizemlje kuće. Tada je izašao iz dnevnog boravka i ušao u hodnik te je ugledao svog sina ŠL, kojeg je upitao što lupaš, što se događa, i onda da ga je ŠL pljunuo i počeo ga vrijeđati psujući mi majku te da ga je i fizički napao, na način da ga je desnom rukom uhvatio za vrat i gurao. Navodi da ga je uspio odgurnuti od sebe na način da je odmaknuo njegovu ruku sa svog vrata. Davorova izvanbračna supruga ŽL je vrlo brzo nakon izbijanja svađe navedenog dana došla u prizemlje kuće u hodnik te ga je i ona napala na način da ga je vrijeđala riječima: "Jebem ti majku, ovo je naš kat od obiteljske kuće ti nemaš ništa ovdje! Idi u pičku materinu!". Nije točno da je on vrijeđao ŽL psujući joj majku te da joj je rekao riječi "kurvetino". Moguće da joj je rekao "nije ti ovo ćaćino", ali nije joj psovao majku i nije joj rekao da je kurvetina jer da takve riječi ne upotrebljava i to nije dio njegovog rječnika. Nakon toga, otišao je u dnevni boravak prizemlja, pozvao policiju, a ŠL i ZL da su za to vrijeme bili u hodniku prizemlja, ispred hodnika i vrijeđali i psovali raznim pogrdnim riječima. Kad su shvatili da je pozvao policiju, otišli su na kat kuće gdje žive. Navodi da uzrok njihovog napada na njega s njegove strane gledišta nisu neriješeni imovinskopravni odnosi budući da je kuća u kojoj on živi i u kojoj su oni živjeli u cijelosti njegova. Navodi da im je puno pomogao u životu, uredio je sebi prizemlje da bi oni mogli useliti na kat kuće, zato što su prije nego su uselili na kat bili u podstanarima, gdje da su napravili dugove ne plaćajući režije i stanarinu, pa su ih vlasnici stana istjerali iz stana. Na kraju svega, oni da se ovako ponašaju prema njemu, svojataju njegovu kuću koju je naslijedio od svog ovca i čiji je vlasnik 1/1 u zemljišnim knjigama. Upravo zbog toga, postupanje njegovog sina ŠL i njegove nevjenčane supruge ŽL prema njemu tog dana prouzročilo mu je povredu mog dostojanstva, kao i uznemirenost. Strašno je bio uznemiren zbog takvog ponašanja, ponajviše zbog sina, jer ga je on othranio, školovao, a na kraju mu je tako vratio, da ga uopće ne poštuju ni on ni njegova partnerica. Osjećao se poniženo i žalosno te je zbog narušenih odnosa sa sinom i brige oko ovih odnosa zaradio i dijabetes. ŽL je izvanbračna supruga njegovog sina, oni da se nikad nisu oženili. U međuvremenu su se preselili u Austriju, a sada na tom katu kuće živi kćer ŽL iz prvog braka, SL i odbija iseliti iz kuće, a ne plaćaju nikakve račune za korištenje tog kata niti režije nego to sve da snosi on sa svojih 200 eura socijalne pomoći, što je apsurdno jer su ŠL i ZL dobili kuću od APN-a u [adresa] u [adresa], ali prkose mu i kažu da neće iseliti iz moje kuće. Navodi da je zbog svega angažirao odvjetnika kako bi zaštitio svoja vlasnička prava. Žalostan je što su im ovakvi odnosi, što ga ne poštuju, što ništa ne plaćaju, što on mora plaćati sve njihove i onda ga još ovako fizički i psihički napadaju. Navedenom događaju prisustvovali su samo njih troje, njegova supruga AL je bila u kući u tom trenutku, ali u spavaćoj sobi i spavala je i nije čula.

6. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret, trećeokrivljena ŽL se izjasnila da se ne smatra krivom.

7. Ispitana na raspravi 10. rujna 2025. (list spisa 171-172) trećeokrivljena ŽL je iskazala da se tog dana sa svojim izvanbračnim suprugom ŠL i njihovo troje djece vratila s puta u Austriju u njihov dom u [adresa] na navedenoj adresi,. ŠL da je nosio stvari, a ona da je otišla i ušla u stan na prvom katu zgrade u [adresa]. U jednom trenutku čula je buku iz zajedničkog hodnika zgrade, izašla je iz stana i spustila se na međukat, izvadila mobitel i krenula snimati ono što je ugledala, a to je bila scena kako otac njenog izvanbračnog supruga ŠL, LL, agresivno verbalno napada njezinog partnera, te ga je krenuo udarati, nakon čega je prestala snimati i odmah pozvala 112. Također, LL je i nju tada vrijeđao raznim pogrdnim riječima, rekao joj da je kurvetina, da joj ovo nije ćaćino što ju je posebno povrijedilo jer joj je otac preminuo te godine, a to da nije bio prvi put da ju je LL napao jer ju je i prije ovog događaja i fizički i verbalno napao za što da je bio prekršajno procesuiran. Istaknula je da osjeća strah za svoj život, za život svoje djece. LL da se ne libi upućivati im prijetnje po život, pa i te prigode da je prijetio da će ih nožem zaklati. Svašta da im je tog dana rekao, a ona da se više ne može sjetiti svih detalja, ali svakako može reći da je od svega toga bila uznemirena i u strahu. Navodi da je i nakon ovog događaja LL napadao njih i djecu otprilike prošle godine kad je ŠL već otišao u Austriju u travnju prošle godine, a ona ostala sama s djecom u [adresa]. Tada da je dok nje nije bilo kod kuće, njihovog psa tukao u prisustvu njihove maloljetne djece koji su je odmah zvali i ona se vratila kući, ali njega tad više nije bilo tamo. Kritične zgode u zajedničkom hodniku bili su ona, ŠL i njegov otac LL, a sjeća se i da je u jednom trenutku AL, izvanbračna supruga LL provirila iz stana gdje borave ona i LL i sigurna je da je ona vidjela dio događaja. Ali inače ona da pobjegne pri ovakvim situacijama pa je tako i sada. Primjećuje da inače kad LL izaziva sukob, kao da to radi namjerno kada nema AL kod kuće. Navodi da je njen suprug ŠL navedene prigode izrazito ostao pribran i smiren i niti u jednom trenutku ga nije fizički napao niti mu uzvratio na udarce koje je primao niti je čula da mu se na bilo koji način neprimjereno obratio. Inače njen suprug da je uzornog ponašanja, nema povijest agresivnih ispada te mu nije svojstveno sukobljavati se niti fizički niti verbalno.

8.1. U dokaznom postupku sud je pročitao obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za žrtvu LL (list spisa 6-8), obrazac procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja za počinitelje ŠL i ŽL (list spisa 9-11), obavijest žrtvi nasilja u obitelji za ŽL (list spisa 13-14), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za žrtvu ŽL (list spisa 15-17), obrazac procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja za počinitelja LL (list spisa 18-20), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za AL (list spisa 22), službenu zabilješku Policijske postaje Knin (list spisa 23-24), obavijest (list spisa 25), obavijest (list spisa 26), obavijest (list spisa 27), zakoniti dio izvješća o pruženoj intervencije povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 28-31), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za ŠL (list spisa 32), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za LL (list spisa 33), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za ŽL (list spisa 34), naredbu o određivanju mjere opreza za ŠL (list spisa 35), naredbu o određivanju mjere opreza za LL (list spisa 36), naredbu o određivanju mjere opreza za ŽL (list spisa 37), obavijest žrtvi nasilja u obitelji za LL (list spisa 43-44). Na kraju dokaznog postupka sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za prvookrivljenog ŠL (list spisa 194-195), izvadak iz prekršajne evidencije za drugookrivljenog BL (list spisa 196-197) i izvadak iz prekršajne evidencije za trećeokrivljenu ŽL (list spisa 198-1999.

8.2. Na temelju članka 121. Prekršajnog zakona sud je raspravnim rješenjem iz spisa predmeta kao nezakonite dokaze izdvojio službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima s građanima – ŽL i AL (list spisa 12 i 21), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ŠL (list spisa 38-40) i zapisnik o ispitivanju svjedoka LL (list spisa 41-42) jer isti nisu propisno sastavljeni.

8.3. Sud je odustao od provođenja dokaza ispitivanjem AL u svojstvu svjedoka s obzirom na to da je navedenu svjedokinju dva puta pozvao u svojstvu svjedoka i to na ročište za glavnu raspravu 10. rujna 2025., koji poziv ista nije zaprimila te se sudu vratio s naznakom dostavljača "obaviješten, nije podigao pošiljku", te na ročište za glavnu raspravu 28. listopada 2025., koji poziv je uredno zaprimila, no istome se nije odazvala niti je svoj izostanak opravdala. Nadalje, dana 28. listopada 2025. sud je izdao dovedbeni nalog Policijskoj postaji Knin za dovođenje navedene svjedokinje na sud na ročište za glavnu raspravu 20. studenog 2025. radi ispitivanja, koji dovedbeni nalog policijski službenici Policijske postaje Knin nisu mogli izvršiti jer navedena svjedokinja 20. studenog 2025. nije zatečena na adresi svog prebivališta u [adresa], dok je uredujućim policijskim službenicima pri uredovanju telefonskim putem izjavila da se nalazi u Splitu. Slijedom svega navedenog, sud je na ročištu za glavnu raspravu 20. studenog 2025. odustao od provođenja dokaza njezinim ispitivanjem.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije našao dokazanim da je prvookrivljeni ŠL počinio nasilje u obitelji psihički nasiljem i primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svog oca, drugookrivljenog LL, a za djelo nasilja u obitelji psihičkim nasiljem koje se drugookrivljenom LL i trećeokrivljenoj ŽL optužnim prijedlogom stavlja na teret, utvrdio je da to nije prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem.

10.1. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

10.2. U vrijeme počinjenja prekršaja 18. travnja 2022. na snazi je bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021.) koji je za prekršaj iz članka 22. stavka 1. citiranog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna i alternativno kaznu zatvora do 90 dana, a za prekršaj iz članka 22. stavka 2. citiranog Zakona propisivao je novčanu kaznu u iznosu od najmanje 6000,00 kuna i alternativno kaznu zatvora u trajanju od najmanje 30 dan. Do donošenja odluke, navedeni Zakon se izmijenio dva puta. Izmjenom Zakona ("Narodne novine" broj: 114/2022.) za prekršaj iz članka 22. stavka 1. citiranog Zakona propisana je bila novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura i alternativno kazna zatvora do 90 dana, a za prekršaj iz članka 22. stavka 2. citiranog Zakona propisana je bila novčana kazna u iznosu od najmanje 790,00 eura i alternativno kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 dana, dok je Izmjenom Zakona ("Narodne novine" broj 36/2024.) za prekršaj iz članka 22. stavka 1. citiranog Zakona sada propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura i alternativno kazna zatvora do 90 dana, a za prekršaj iz članka 22. stavka 2. citiranog Zakona propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 900,00 eura i alternativno kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 dana. Materijalne odredbe iz članka 10. točke 1. i točke 3. ostale su neizmijenjene.

10.3. Slijedom navedenog, sud je u postupku primjenjivao relevantne odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 114/2022.) jer je isti najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

11. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

12. Člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

13. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

14. Člankom 22. stavkom 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se onaj tko ponovi nasilje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 790,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.

15. U odnosu na drugookrivljenog LL i trećeokrivljenu ŽL, koji su ujedno i međusobne žrtve, prije svega treba reći da je sud, a budući da se radi o prekršaju nasilja u obitelji, u postupku najprije trebao utvrditi odlučnu činjenicu, a to je njihovog srodstvo.

16. S tim u vezi se ističe da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje na bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, njihovu zajedničku djecu te djecu svakog od njih, srodnike po krvi u ravnoj lozi, srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelja i posvojenika (stavak 1.) te na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu (stavak 2.).

17. Imajući u vidu krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelju, ističe se da je tazbinsko srodstvo odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga pa je jasno da je temelj ovog srodstva postojanje braka, dok je u konkretnom slučaju u samom činjeničnom opisu naznačeno da je drugookrivljeni LL na činjenično opisan način počinio nasilje u obitelji psihičkim nasiljem na štetu izvanbračne supruge svog sina, trećeokrivljene ŽL te da je trećeokrivljena ŽL na činjenično opisan način počinila nasilje u obitelji psihičkim nasiljem na štetu svog svekra, drugookrivljenog LL. Za istaknuti je da je u dokaznom postupku utvrđeno da ŠL i ŽL nisu u braku već da su isti izvanbračni drugovi, što proizlazi iz u tom dijelu suglasnih iskaza svih okrivljenika. Stoga se u tom smislu ističe da se tazbinsko srodstvo ne može izvesti iz činjenice postojanja izvanbračne zajednice, pri čemu također valja naglasiti da se tazbinsko srodstvo i prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske zasniva isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga. Izjednačenje određenih pravnih posljedica postojanja izvanbračne zajednice s onima koje proizlaze iz činjenice sklapanja braka prvenstveno ima učinke na sam odnos izvanbračnih drugova, pa se samo u tom smislu može govoriti o izjednačavanju izvanbračne zajednice s brakom koje je propisano člankom 11. stavkom 2. Obiteljskog zakona koja odredba propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Međutim, prema trećim osobama izvanbračna zajednica može proizvoditi samo one učine koji su izričito propisani zakonima, a Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji nigdje ne propisuje da su učinci izvanbračne zajednice izjednačeni s pravnim posljedicama braka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: I Kž 283/16-4 od 25. svibnja 2016.). Štoviše, raniji Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 137/2009., 14/2010., 60/2010.), koji je prestao važiti 1. siječnja 2018. stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), propisivao je definiciju obitelji u članku 3. navodeći tako da se obitelji smatraju i srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Međutim, važeći Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u članku 8. propisuje da se isti primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja, pri čemu ne navodi explicite izvanbračnu zajednicu, a kao što je ranije navedeno izvanbračna zajednica prema trećim osobama može proizvoditi samo one učinke koji su izričito propisani zakonima.

18. O pitanju postojanja tazbinskog srodstva kod izvanbračnih drugova Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je iznio svoj stav u presudi pod poslovnim brojem Ppž-6282/2024 od 10. srpnja 2024. u kojem je navedeno da iz članka 8. stavka 1. i stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji "jasno proizlazi da se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja". Međutim, tazbinsko srodstvo je odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga. Stoga, temelj za postojanje tazbinskog srodstva je postojanje braka. Budući da iz činjeničnog opisa kao i iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su ŠL i ŽL izvanbračni drugovi odnosno da nisu u braku, to je jasno da između drugookrivljenog LL i trećeokrivljene ŽL ne postoji tazbinsko srodstvo, pa iz tih razloga njihova činjenično opisana postupanja kritične zgode, ne ispunjavaju obilježja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

19. Polazeći od toga da je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište da tazbinsko srodstvo nastaje isključivo sklapanjem braka i predstavlja privilegirani odnos između jednog bračnog druga i krvnih srodnika drugog bračnog druga, a što je i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske naveo u presudi pod poslovnim brojem Ppž-6282/2024 od 10. srpnja 2024., a kojem stajalištu se priklanja i ovaj sud, sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nema djela prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i iz članka 22. stavka 2. istog Zakona u dijelu optužbe koji se odnosi na drugookrivljenog LL i trećeokrivljenu ŽL pa je slijedom izloženih razloga na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljenog LL i trećeokrivljenu ŽL oslobodio optužbe.

20. Prvookrivljenom ŠL se optužnim prijedlogom stavlja na teret da je 18. travnja 2022. u 20:40 sati u prizemlju u hodniku obiteljske kuće u [adresa], na adresi [adresa], poradi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa počinio nasilje u obitelju na štetu svog oca LL i to psihičkim nasiljem koje je kod njegova oca prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost te nasilje u obitelju primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na način da je vrijeđao oca LL psujući mu majku te da ga nakon toga i fizički napao na način da ga je desnom rukom uhvatio za vrat i gurao prema hodniku.

21. Iz pročitane službene zabilješke Policijske postaje Knin (list spisa 23-24) proizlazi da su tog dana od strane šefa smjene policijski službenici upućeni u [adresa] u [adresa], u povodu dojave ŽL da je došlo do nasilja u obitelji u navedenoj ulici. Dolaskom na mjesto događaja, ispred obiteljske kuće na adresi [adresa] u [adresa] zatečeni su prvookrivljeni ŠL i trećeokrivljena ŽL, dok su u prizemlju kuće zatečeni drugookrivljeni LL i AL. Nadalje proizlazi da je prvookrivljeni ŠL u OVB Hrvatski ponos zatražio liječničku pomoć gdje je pregledan te su mu konstatirane lakše tjelesne ozljede s mogućnošću prekvalifikacije (hematom desne zigomatične regije) nakon čega je upućen na kućnu njegu, dok je drugookrivljeni LL odbio ponuđenu liječničku pomoć. Nadalje, proizlazi i to da je u 23:10 sati drugookrivljeni LL uhićen zbog kaznenog djela "tjelesna ozljeda".

22. Iz pročitanog obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom za žrtvu LL (list spisa 6) između ostalog je razvidno da isti tijekom postupanja policijskih službenika nije ukazivao na strah od počinitelja ŠL.

23. U obrascu rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja za počinitelja ŠL i ŽL (list spisa 9-11) a koji je ispunjen na temelju saznanja pribavljenih od žrtve LL, naznačeno je da je počinitelj, ne specificirajući točno koji, ranije evidentiran kao počinitelj kaznenog djela, prekršaja, nekog drugog kaznenog djela/prekršaja s elementima nasilja, da između počinitelja i žrtve postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi, a policijski službenik opažanjem na licu mjesta zapazio je hladnokrvnost i uznemirenost.

24. Iz pročitanog zakonitog dijela izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 28-31) proizlazi da je 18. travnja 2022. u 20:53 sati ŽL dojavila Policijskoj postaji Knin da njen svekar LL lupa na vrata te nju i njenog supruga ŠL verbalno napada. Na mjesto događaja upućeni su policijski službenici koji su ispred obiteljske kuće na adresi [adresa] u [adresa] zatekli ŠL i ŽL, a u prizemlju kuće LL i AL. Utvrđeni su elementi prekršaja i kaznenog djela. Sud nije cijenio dio sadržaja Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji koji se odnosi na izjave ŽL, ŠL, LL i AL jer taj dio predmetnog Izvješća nije dokaz na kojem se može temeljiti odluka o krivnji, jer sadrži izjave osoba koje prethodno nisu upozorene na valjani način (članak 158. st. 6. 7. i 8. Prekršajnog zakona).

25. Prvenstveno treba reći da je prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica.

26. Analizom iskaza prvookrivljenog ŠL proizlazi da isti izričito osporava da bi navedene prigode počinio nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda i psihičkim nasiljem na štetu svog oca LL na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret. Prvookrivljeni ŠL je u svom iskazu na raspravi 10. runa 2025. naveo da "ostavlja mogućim da je ocu navedene prigode opsovao mater nakon što je on njemu opsovao mater".

27. Sud je navode prvookrivljenog ŠL u tom dijelu cijenio uvjerljivima i životnima, poglavito uzevši u obzir da je protiv drugookrivljenog LL, a kako proizlazi iz pročitane službene bilješke Policijske postaje Knin i sadržaja obrazloženja optužnog prijedloga, u povodu istog događaja podnesena kaznena prijava zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede na štetu prvookrivljenog ŠL. Ujedno, navodi prvookrivljenog ŠL u odnosu na dinamiku i sadržaj predmetnog događaju su suglasni s navodima trećeokrivljene ZL, a životno je i logično da je u okolnostima koje je opisao i međusobno neriješenih imovinsko pravnih odnosa opsovao majku svom ocu.

28. Dakle, sud je nedvojbeno utvrdio da je navedene prigode, između ostalog, došlo do verbalnog sukoba prvookrivljenog ŠL i drugookrivljenog LL i to zbog međusobno neriješenih imovinsko pravnih odnosa i da je prvookrivljeni ŠL svom ocu LL opsovao majku.

29. Međutim, imajući u vidu da se prvookrivljenom ŠL stavlja na teret počinjenje nasilja u obitelji psihičkim nasiljem koji da je počinio vrijeđanjem svog oca psujući mu majku, sud je u postupku trebao utvrditi je li izgovorena riječ imala težinu psihičkog nasilja odnosno ima li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovala posljedice ugroženosti ili povrijeđenosti, što je biće inkriminiranog prekršaja. S obzirom na notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom izgovorenom riječi, bilo je potrebno, s obzirom na cijeli kontekst događaja, utvrditi jesu li izgovorene riječi takvog intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno jesu li kod oštećenika ostavile, odnosno mogle ostaviti takve posljedice da bi se moglo raditi o prekršajnom djelu nasilničkog ponašanja u obitelji te da bi se oštećenik uopće moglo smatrati žrtvom nasilja u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj: Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

30. Psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

31. Iako je drugookrivljeni LL iskazao da je ponašanje prvookrivljenog ŠL kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, sud je prilikom ocjene je li izgovorena riječ (psovanje majke) imala težinu psihičkog nasilja uzeo u obzir cjelokupan kontekst i dinamiku događaja u odnosu na koji je zaključio da se u konkretnom slučaju radi o sukobu okrivljenika proizašlom iz narušenih međusobnih odnosa zbog nerazriješenih imovinskopravnih pitanja. Naime, sam oštećenik, drugookrivljeni LL, u svom iskazu je naveo da je sinu ŠL i ŽL puno pomogao u životu, da bi oni sada svojatali kuću koju da je on naslijedio od svog oca i čiji je vlasnik 1/1 u zemljišnim knjigama i da je upravo zbog toga postupanje njegova sina ŠL navedene prigode prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost kod njega. Nadalje, u svom iskazu drugookrivljeni LL se u znatnoj mjeri referira na te nerazriješene imovinskopravne odnose između njega, ŠL i ŽL, dok se na konkretni događaj i navodno psihičko i fizičko nasilje sina ŠL nad njim osvrnuo tek u manjoj mjeri. Također, iz pročitanog obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa 6) proizlazi da LL tijekom postupanja policijskih službenika nije ukazivao na strah od prvookrivljenog ŠL, a iz policijskog izvješća da je isti odbio ponuđeni liječnički pregled. Ujedno, u kontekstu dinamike predmetnog događaja sud nije zanemario to da je u povodu tog događaja drugookrivljeni LL kazneno prijavljen zbog nanošenja tjelesne ozljede prvookrivljenom ŠL, i da je u tom kontekstu nerealno za očekivati i životno nelogično da bi u takvoj situaciji drugookrivljeni LL istovremeno osjećao uznemirenost i povredu dostojanstva u smislu psihičkog nasilja zbog izrečene psovke. Sud smatra da u takvim okolnostima u ponašanju prvookrivljenika nisu ostvarena bitna obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, budući da izrečena psovka, iako nesumnjivo neprimjerena i neprihvatljiva, nije bila takvog intenziteta i agresivnosti da bi kod drugookrivljenog LL izazvale osjećaj ugroženosti ili ozbiljne povrede dostojanstva. Životno je i logično da osoba u sukobu osjeća uznemirenost, posebice kada se sukobljava sa sinom s kojim već duže vrijeme ima nesuglasice, ali ovaj sud smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o ugrožavanju psihičke opstojnosti člana obitelji odnosno nekom obliku psihičkog pritiska koji bi zbog svog modaliteta i intenziteta bili objektivno podobni prouzročiti povredu dostojanstva ili uznemirenost u smislu bitnog obilježja prekršaja nasilja u obitelji psihičkim nasiljem.

32. Slijedom navedenog, sud je prvookrivljenog ŠL na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za učin prekršaja psihičkim nasiljem u obitelji.

33. Prvookrivljenom ŠL se optužnim prijedlogom stavlja na teret i da bi navedene prigode fizički napao oca LL, uhvativši ga desnom rukom za vrat te gurajući ga prema hodniku, a što je isti izričito osporio navodeći kako je navedene prigode stigao s puta te da je dok je nosio kofer i vreće u navedenu kuću u svoj stan na prvom katu, na ulaznim vratima stajao LL koji da mu je stojeći svojim tijelom na ulaznim vratima, a i verbalno, prepriječio put ne davši mu da uđe u kuću i dođe do svog stana na prvom katu. Navodi da ga je stoga mirnim tonom zamolio da se pomakne kako bi mogao proći, na što da mu je LL rekao "što ćeš ti meni govoriti što ću ja raditi u svojoj kući, ovo je moja kuća" te ga je istodobno počeo udarati u predjelu glave i tijela, psujući mu majku vičući i prijeteći da će ga ubiti. On da je bio uporan u tome da prođe i nije htio popustiti, ali da ga ni na koji način nije fizički napao te prigode, nije ga gurao niti desnom rukom uhvatio za vrat, jer je cijelo vrijeme držao stvari koje je prenosio i aktivno se suzdržavao da ostane smiren i pribran jer da su prije ovog događaja imali sukob koji je eskalirao, ali samo verbalno s njegove strane, a i djeca su mu se nalazila na katu. Također je naveo da u životu nije fizički napao svog oca LL, dok otac njega jest i da isti nije zatražio liječničku pomoć navedene prigode te da nije imao nikakve fizičke tragove što da nije logično ako ga je uhvatio rukom za vrat i gurao prema hodniku.

34. Drugookrivljeni LL je u svom iskazu na raspravi 21. kolovoza 2025. iskazao da je navedene prigode u jednom trenutku čuo da je netko zalupio ulaznim vratima, udarivši nogom ulazna vrata te da je tada izašao iz dnevnog boravka i u hodniku ugledao svog sina ŠL te ga upitao zašto lupa i što se događa, a da ga je na to ŠL pljunuo, vrijeđao ga psujući mu majku te ujedno i fizički napao na način da ga je desnom rukom uhvatio za vrat i gurao, a on da ga je uspio odmaknuti od sebe na način da je odmaknuo njegovu ruku sa svog vrata.

35. Trećeokrivljena ŽL je u svom iskazu na raspravi 10. rujna 2025. iskazala da su se navedene prigode njen izvanbračni suprug ŠL i troje djece vratit s puta u Austriji. ŠL da je nosio stvari, a ona je otišla u stan na prvom katu kuće u [adresa]. U jednom trenutku da je čula buku iz zajedničkog hodnika, izašla je iz stana te se spustila na međukat i počela mobitelom snimati ono što je vidjela, a to da je bila scena kako otac njenog izvanbračnog partnera, LL agresivno verbalno napada ŠL te da ga je krenuo udarati radi čega je prestala snimati i pozvala policiju. Navela je između ostalog i da je ŠL navedene prigode bio izrazito pribran i smiren i niti u jednom trenutku nije fizički napao svog oca LL niti mu uzvratio udarce ili mu se na bilo koji način neprimjereno obratio.

36. Osporavanje učina prekršaja nasilja u obitelji fizičkim nasiljem uslijed kojeg nije nastupila tjelesna ozljeda od strane prvookrivljenog ŠL može se cijeniti kao izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti, međutim sud je jednako uvjerljivim cijenio i iskaz prvookrivljenog ŠL, iskaz drugookrivljenog LL i iskaz trećeokrivljene ŽL.

37. Nadalje, analizom iskaza svih okrivljenika proizlazi da su pojedini navodi drugookrivljenog LL u izravnoj suprotnosti s provedenim materijalnim dokazima. To se prvenstveno odnosi na navod da je navedene prigode on pozvao policiju, budući da iz pročitane službene zabilješke Policijske postaje Knin kao iz Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da je policiju pozvala ŽL. Nadalje, drugookrivljeni LL u svojem iskazu navodi da je navedene prigode bio i fizički napadnut od strane prvookrivljenog ŠL. U tom smislu ističe se da iz službene zabilješke Policijske postaje Knin proizlazi da je prvookrivljeni ŠL nakon predmetnog događaja zatražio liječniku pomoć kojom prilikom su mu konstatirane lakše tjelesne ozljede uz naznačenu mogućnost njihove prekvalifikacije i to hematom desne zigomatične regije. Suprotno tome, iz pročitane službene zabilješke Policijske postaje Knin razvidno je da je drugookrivljeni LL odbio ponuđenu liječničku pomoć, Naposljetku, iz pročitane službene zabilješke Policijske postaje Knin i obrazloženja optužnog prijedloga proizlazi da je drugookrivljeni LL navedene prigode u povodu postupanja policijskih službenika uhićen zbog postojanja sumnje u počinjenje kaznenog djela tjelesne ozljede na štetu svog sina ŠL, što dovodi u sumnju vjerodostojnost navoda drugookrivljenog LL o cijeloj dinamici i okolnostima predmetnog događaja. Prvookrivljeni ŠL je u postupku izričito poricao da bi kritične zgode fizički napao svog oca LL, a takvi su navodi sukladni iskazu trećeokrivljene ŽL, koja je iskazala da je ŠL navedene prigode bio izrazito pribran i smiren i da u niti jednom trenutku nije fizički napao svog oca LL, uzvratio udarce ili na bilo koji način neprimjereno mu se obratio. Sud je iskaz trećeookrivljene ŽL cijenio s potrebnim oprezom, imajući u vidu da je ista zainteresirana za ishod ovog postupka i budući da je izvanbračna supruga prvookrivljenika kao i to da nije bila prisutna od početka događaja, međutim isti je ocijenio logičnim, dosljednim i sukladnim provedenim dokazima.

38. Slijedom svega navedenog, s obzirom na to da prvookrivljeni ŠL izričito poriče da je svog oca, drugookrivljenog LL navedene prigode fizički napao, a njegovi su navodi sukladni iskazu trećeokrivljene ŽL koja je bila prisutna dijelu događaja, dok drugih nepristranih svjedoka nema, sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je prvookrivljeni ŠL počinio prekršaj nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda na štetu svog oca drugookrivljenog LL na način koji mu se stavlja na teret. Naime, sud će izreći osuđujuću presudu samo ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

39. Slijedom svega navedenog, sud je na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona prvookrivljenog ŠL oslobodio optužbe za učin prekršaja nasilja u obitelji opisanog u članku 10. točki 1. i točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

39. Budući da je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

40. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Kninu 20. studenog 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku

3. Drugookrivljeniku

4. Trećeokrivljenici

5. U spis