Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1074/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice TĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Plavišić, odvjetniku u Vinkovcima, protiv protustranke HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-37/2023-89 od 2. siječnja 2025., dana 20. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-37/2023-89 od 2. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Međa između nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća, dvorište i Neplodno sa 400 m2, koja je u samovlasništvu i posjedu predlagatelja, i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 520 m2, u samovlasništvu i posjedu protustranke, uređuje se linijom koja je u skici premjeravanja, koja skica je sastavni dio ovoga rješenje, označena točkama i brojevima: A, B, C, D, E, F, G i 2, a koje točke su na terenu pokazane strankama.

II. Dokaz jačeg prava vlasništva slobodan je svakoj stranci u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja na spornoj međaškoj površini koja je u skici premjeravanja označena točkama: 1, A, B, C, D, E, F, G i 2 površine 11 m2, te druga sporna međaška površina koja je označena točkama: 1, A, B, C, D, E, F i 2 površine 20 m2.

2. Žali se predlagateljica koja pobija prvostupanjsko rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP - dalje:ZPP), predlažući da županijski sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je prijedlog predlagateljice za uređenje međe između nekretnina pobliže navedenih u točki I. izreke rješenja.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da je za 23. listopada 2019. zakazano ročište na licu mjesta, te su na istom stranke postigle sporazum o uređenju međe, odnosno nagodbu o međi kako je to navedeno na raspravnom zapisniku od tog datuma, kao i da će nakon što geodetski vještak dostavi skicu premjeravanja dostaviti sudu podatak o visini naknade za osnivanje služnosti kolnog prolaza u korist predlagateljice, te da će se potom ponovo otići na lice mjesta i međa sukladno dogovoru stranaka urediti i pokazati, no tijekom postupka stranke da nisu postigle dogovor oko visine naknade za služnost kolnog prolaza koja je trebala biti osnovana u korist predlagateljice, te su od dogovornog uređenja međe odustale,

- da je rješenjem suda poslovni broj R1-130/2020-54 od 19. listopada 2021. utvrđeno da je na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kao vlasnik sada upisana HĆ umjesto ĐĆ, odnosno da je došlo do promjene vlasnika ne nekretnini protustranke,

- da je podneskom od 29. listopada 2021. predlagateljica umjesto dosadašnje protustranke ĐĆ, kao protustranku označila novog vlasnik HĆ,

- da je rješenjem suda poslovni broj R1-130/2020-67 od 12. srpnja 2022. utvrđen prekid postupka u ovom izvanparničnom predmetu zbog smrti protustranke ĐĆ, a rješenjem poslovni broj R1-37/2023-78 od 10. svibnja 2024. da je prekinuti postupak nastavljen, te je utvrđeno da umjesto protustranke ĐĆ kao protustranka u ovaj izvanparnični postupak stupa HĆ,

- da je obilaskom sporne međe sud utvrdio da se uz među na nekretninama predlagateljice ne nalaze građevinski objekti, osim u predjelu dvorišta, iza kuće protustranke, gdje se nalazi dvorišni objekt-garaža, da se uz među pružaju stambeni objekt-kuća protustranke, da je uz kuću protustranka postavila ivičnjak, te popločala površinu (u visini od 25 cm, a koja širinom prati udaljenost od kuće u ravnini sa okapnicom), a također da je uzidala zid, počevši od garaže predlagateljice do početka svoje kuće, da su stranke navele da je nesporno da su izmjene koje je učinila protustranka, a koje su gore opisane (popločenje i izrada zida), nastale u periodu od očevida na licu mjesta koji je bio 23. listopada 2019., a koji radovi (izmjene) da su završeni tijekom 2020., da je među strankama nesporno da se od 2020., pa nadalje nije ništa radilo, niti se od tada mijenjalo posjedovno stanje,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da u [adresa] između nekretnina stranaka postoje postavljene međaške oznake i to u vidu metalnih bolcni, a koje je postavio raniji vještak geodetske struke Dinko Spahija koji je bio na licu mjesta 23. listopada 2019., dok se u predjelu dvorišta nalaze vidljive službene međaške oznake u vidu međnog kamena koji se nalazi na kraju parcele (iza garaže predlagateljice),

- da je prema nalazu i mišljenju mjernika vještaka Zlatka Kokanović u k. o. [katastarska općina] izvršena rekonstrukcija međe između katastarskih čestica [katastarska čestica], utvrđena na osnovu podataka preuzetih iz Katastra i mjereno na osnovu Cropos-a uz pomoć GPS-a, geodetskim snimanjem putem GPS-a,

- da je vještak utvrdio da na licu mjesta postoji otklon međe po katastarskim mapama i po zatečenom stanju uživanja i da je izvršio snimanje svih potrebnih točaka radi izračuna spornih međaških površina, a koje je označio u skici premjeravanja,

- da je predlagateljica do popločavanja i izgradnje zida koristila popločeni dio za provoz, a ponekad i za parking svoga automobila u dvorište,

- da iz iskaza svjedoka JĆ proizlazi da njegova majka ŽĆ, a potom i ČĆ koji je nekretnine prodao predlagateljici, nisu koristili nekretnine za provoz automobilom, dakle nije se koristio dio nekretnine koji se proteže od međe po katastarskim mapama do kuće protustranke, a što da je suglasno potvrdila i tadašnja protustranka ĐĆ, navodeći da je predlagateljica nastavila koristiti svoje nekretnine na isti način kao i T, a to da je potvrdila i predlagateljica u svom iskazu, s tim da su stranke suglasno navele da je predlagateljica do popločavanja i izgradnje zida koristila popločeni dio za provoz, a ponekad i za parking svoga automobila u dvorište,

- da je predlagateljica do 2020. bila u posjedu površine, ali ne do same kuće protustranke, nego do ruba kocki (opločnjaka) koje je postavila protustranka ĐĆ i to od točke B (početak ruba kocke) do točke C (kraj ruba kocke), te od točke C do točke D (rub zida), te od točke D do točke E i F (spojeva garaže i šupe), koju površinu da je koristila za kolni ulaz, no taj posjed predlagateljice da je izgubila kada je protustranka postavila uz kuću ivičnjak, te popločala površinu (koja širinom prati udaljenost od kuće protustranke u ravnini sa okapnicom) i kada je postavila zid,

- da je protustranka postavljanjem uz kuću ivičnjaka, te popločavanjem površine i postavljanjem zida stupila u posjed sporne međaške površine koju je ranije koristila predlagateljica, da je tim činom protustranka vratila u svoj posjed spornu međašku površinu, dok predlagateljica nije reagirala putem samopomoći ili suda, te nije vratila posjed sporne međaške površine, dakle predlagateljica nije uspostavila ranije posjedovno stanje.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i to temeljem provedenih dokaz kako očevida na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika tako i saslušanja stranaka i svjedoka , prvostupanjski sud zaključuje da je nakon podizanja ograde koju je postavila protustranka i nakon stavljanja ivičnjaka i popločavanja, takav posjed protustranke računajući i njenog prednika (ĐĆ) postao miran i da on može služiti kao temelj za uređenje međe po posljednjem mirnom posjedu. Kako je protustranka spornu međašku površinu popločala i postavila zid pred više godina (najkasnije 2020. kada su ti radovi završeni), sud da ocjenjuje da se granica posljednjeg mirnog posjeda proteže upravo od početka ruba kocke (u mišljenju vještaka označena točkom B) do kraja ruba kocke (u mišljenju vještaka označena točkom C) do ruba zida (u mišljenju vještaka označena točkom D), do spojeva garaže (u mišljenju označena točkom E i F), pa da je tim pravcem uredio među između stranaka, jer protustranka najkasnije od 2020. pa nadalje ima faktičnu vlast nad tom površinom. Kako između stranaka nije bilo sporazuma o uređenju međe, a među nije bilo moguće urediti po katastarskim mapama, budući da je postojao otklon između međe po katastarskim mapama (planu) i linije uživanja, da je valjalo istu urediti po posljednjem mirnom posjedu sukladno čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV), pri čemu da je međna linija po katastarskom planu na priloženom geodetskom situacijskom nacrtu označena brojevima 1 i 2, a uređena međna linija prema posljednjem mirnom posjedu točkama i brojevima A, B, C, D, E, F, G i 2, dok je sporna površina između međne linije po katastarskom planu i uređene međne linije prema posljednjem mirnom posjedu označena točkama i brojevima 1, A, B, C, D, E, F, G i 2, i iznosi 11 m2. Sud da je, temeljem izmjere vještaka označio i međašku površinu za koju predlagatelj smatra da je sporna, te je ostavio predlagateljici i mogućnost da na istoj dokazuje svoje pravo vlasništva u parnici. Odluka o mogućnosti dokazivanja prava vlasništva u parnici temelji se na odredbi čl. 103. st. 6. ZV.

8. Sa navedenim zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj sud drugog stupnja.

9. Ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti, a uvažavajući i žalbene navode predlagateljice, ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP, kao ni povrede na koje ukazuje žalitelj.

10. Člankom 103. stavkom 2. i 3. ZV propisano je da će sud među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti na taj način sud će među urediti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni, dok stavak 4. istog članka određuje da će istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2 ili 3. toga članka, sud na licu mjesta označiti među međašnim znakovima; zatim da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (stavak 5.); da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (stavak 6.).

11. Dakle, svrha je ovog postupka da se među susjedima-međašima nastoji što prije utvrditi posjedovno stanje glede njihovih nekretnina, posebno kada postoji spor o međi i da se time osigura pravni red.

12. Predlagateljica je predložila uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu ili prema sporazumu i pravičnoj ocijeni.

13. Polazeći od sadržaja citirane odredbe, koja uređuje redoslijed i pravila o uređenju međe za reći je da je za uređenje međe prema katastarskom nacrtu nužan pristanak stranaka, što u konkretnom slučaju nije postignuto tako da je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe članka 103. stavak 3. ZV pristupio ispravku međe prema posljednjem mirnom posjedu.

14. Suprotno žalbenim tvrdnjama predlagateljice da se posjed protustranke nije umirio te da je tu činjenicu sud pogrešno utvrdio, po ocjeni ovog suda tu činjenicu sud je pravilno utvrdio. Naime, prema odredbi čl. 18. st. 2. ZV i posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Kako iz provedenog postupka proizlazi da je protustranka spornu međašku površinu popločala i postavila zid pred više godina (najkasnije 2020. kada su ti radovi završeni), a predlagateljica nije pokretala sudske postupke radi smetanja posjeda spornog dijela nekretnine, a i neovisno o tome što je protustranka predmetne radove poduzela tijekom trajanja ovog postupka pravilno je sud zaključio da je ona posljednja mirna posjednica predmeta spora, slijedom čega je pravilno primijenio odredbu čl. 103. st. 3. ZV.

15. Dakle, pravilno je sud prvog stupnja, utvrdivši posljednji mirni posjed, uz pomoć vještaka, među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, kao što je pravilno a sukladno članku 103. stavku 6. ZV odredio da svaka stranka može dokazivati jače pravo vlasništva i zahtijevati da se u skladu sa njim označi međa, i to u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16. Obzirom na izneseno, ovaj sud ne nalazi ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava pa, kod činjenice što je prvostupanjski sud postupio sukladno zakonom propisanom redoslijedu uređenja međe iz odredbe članka 103. ZV kada je među uredio prema posljednjem posjedu i za svoja utvrđenja dao uvjerljive i jasne razloge, valjalo je žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe članka 380. stavak 2. ZPP.

U Splitu, 20. studenog 2025.

Sudac:

Ana Grbavac

.