Poslovni broj: Gž-2152/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sandi Crljen Ivančić, u pravnoj stvari tužitelja Autotrans d.d. Cres, Šetalište 20. travnja 18, OIB 19819724166, kojeg zastupa punomoćnik Marko Babić, odvjetnik u Puli, protiv I. tuženika Grada Umaga, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, OIB 84097228497 i II. tuženika Komunela d.o.o., Umag, Tribje 2, OIB 06875741633, kojeg zastupaju punomoćnici Livio Marcan i Vedran Marcan, odvjetnici u odvjetničkom uredu Vedrana Marcana u Umagu, odlučujući o žalbama I. tuženika Grada Umaga i II. tuženika Komunela d.o.o. protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj: Psp- 51/2023-23 od 6. svibnja 2024., 20. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se odbija žalba II. tuženika pa se potvrđuje točka I. izreke pobijanog rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj : Psp-51/2023-23 od 6. svibnja 2024. kojom je odbijen prigovor apsolutne nenadležnosti suda.

II. Uvažava se žalba I. tuženika, dok se djelomično uvažava žalba II. tuženika, i ukidaju se točke II., III., IV., V. i VI. izreke rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj : Psp-51/2023-23 od 6. svibnja 2024. i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1, Prvostupanjskim rješenjem je suđeno:

„I. Odbija se II. tuženikov prigovor apsolutne nenadležnosti suda.

II. Utvrđuje se da su tuženici Grad Umag, Umag, Giuseppe Garibaldi 6, OIB 84097228497 i Komunela d.o.o. Umag, Ulica Tribje 2, OIB 06875741633, smetali tužitelja Autotrans d.d. Cres, Šetalište 20. travnja 18, OIB 19819724166, u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], kuća, dvorište i pašnjak, površine 2453 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to na način da su dana 29. rujna 2023. djelatnici II. tuženika Komunela d.o.o. po nalogu i uz prisutnost djelatnika I. tuženika Grada Umaga izveli radove postavljanja sveukupno devet fiksnih metalnih stupova visine 1.0 metar u razmacima od 1,5 metra, u sveukupnoj duljini 12 metara, na kolnom priključku na prometnu površinu preko kojeg se s južnog dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa javnoj prometnoj površini označenoj kao k. č. [katastarska čestica], put, površine 3403 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čime su zatvorili kolni prilaz nekretnini tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i onemogućili tužitelju pristup motornim vozilima prema navedenoj nekretnini iz smjera [adresa] u [adresa], pa se naređuje tuženicima da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja odnosno da uklone navedene fiksne metalne stupove postavljene dana 29. rujna 2023. i omoguće nesmetan pristup motornim vozilima nekretnini tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz smjera [adresa] u [adresa] u roku od osam dana, te se zabranjuje tuženicima takvo ili slično smetanje ubuduće.

III. Nalaže se tuženicima da tužitelju solidarno naknade troškove postupka isplatom 890,07 eura (osamstodevedeset eura i sedam centi) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 6. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) uvećanoj za tri postotna poena, u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

V. U cijelosti se odbija zahtjev I. tuženika za naknadu troškova postupka.

VI. U cijelosti se odbija zahtjev II. tuženika za naknadu troškova postupka.“

2. Protiv točke II. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, kao i protiv odluke o trošku sadržane pod točkama III., IV., V. i VI. izreke rješenja žale se oba tuženika, dok se II. tuženik žali i protiv točke I. izreke kojom je odbijen njegov prigovor apsolutne nenadležnosti, pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08.

- Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) uz prijedlog da se žalbe uvaže te prvostupanjsko rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

2.1. U odgovoru na žalbe tuženika tužitelj je iste osporio i predložio ih odbiti kao neosnovane.

2.2. Žalba II. tuženika u pogledu odluke o apsolutnoj nenadležnosti prvostupanjskog suda je neosnovana.

2.3. Žalbe I. i II. tuženika u pogledu odluke o glavnoj stvari su osnovane.

3. U ovom postupku radi smetanja posjeda sud je bio dužan, na temelju odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15.,94/17. - u daljnjem tekstu: ZV-a), kao i odredbe članka 441. ZPP-a, raspravljanje ograničiti isključivo i samo na dokazivanje činjenice posljednjem stanja posjeda i nastalog smetanja, što znači da se u ovakvim se postupcima ne raspravlja o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnost ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

4. Prvostupanjski sud je u skladu sa mjerodavnom odredbom članka 441. ZPP-a u vezi s člankom 22. stavkom 2. ZV-a isključio raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, o poštenju odnosno o savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda i raspravljanje je pravilno sveo na dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na pružanje sudske zaštite posjeda nekretnine koju drži u posjedu (i koja je u njegovom vlasništvu) oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu tužitelj tvrdi da su tuženici oduzeli njegov posjed činom zatvaranja kolnog prilaza s južne strane nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na koji način mu je onemogućen jedini zakoniti pristup nekretnini u svom vlasništvu.

6. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak od 2453 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je 29. rujna 2023. I. tuženik je dao nalog II. tuženiku da ugradi i fiksira betonom 9 željeznih stupova, visine 1,00 m u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova je 1,5 m), na nerazvrstanoj cesti označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da je I. tuženik, postupajući po privremenoj mjeri koju je donio prvostupanjski sud u predmetu pod poslovnim brojem Ovr-1102/2023, a koja je u međuvremenu ukinuta, uklonio pet od devet metalnih stupova na predmetnoj nekretnini.

7. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja jer je smatrao utvrđenim kako je tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je do trenutka postavljanja predmetnih metalnih stupova od strane tuženika, pristupao nekretnini koju drži u posjedu iz [adresa], koja je na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi kako je odlučno za pružanje posjedovne zaštite tužitelju u postupku nedvojbeno utvrđena činjenica da I. tuženik nikada, do trenutka postavljanja predmetnih metalnih stupova nije branio tužitelju da do nekretnine - poslovnog prostora kojeg drži u posjedu pristupa upravo iz [adresa], niti je na ovakav ili sličan način uznemiravao tužitelja, te da činjenica da je I. tuženik dao nalog II. tuženiku da postavi predmetne metalne stupove, da predstavlja čin samovlasnog smetanja tužiteljeva posjeda. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbe članka 21. stavka 1. ZV-a. kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda u svezi s odredbom članka 10. stavka 1. ZV-a prema kojoj je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, te se pozvao i na odredbe članka 20. stavka 1. i 2. te članka 21. stavka 1. ZV-a, prema kojima je samovlast zabranjena jer bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, pa i ako smatra da ima jače pravo na posjed. Naime, u skladu s člankom 22. stavkom 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zadani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9. Odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja je pitanje je li predmetni čin u odnosu na koji tužitelj ustaje posjedovnom zaštitom, počinjen na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] neprijepornog posjeda tužitelja, ili pak na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] identificiranoj kao nerazvrstana cesta.

10. Naime, zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjski je sud propustio utvrditi navedene odlučene činjenice za pružanje posjedovne zašite tužitelju jer u tom pravcu prilikom provedenog dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, protivno prijedlogu tuženika, nije dao izričit nalog vještaku.

10.1. Ovo stoga što samo utvrđenje da je neprijeporno poduzetim činima od strane tuženika tužitelju onemogućen kolni prilaz s južnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim se tužitelj nesmetano koristio sve do dana smetanja posjeda, na način da je time zatvoren pristup, odnosno kolni prilaz motornim vozilima nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prometnice - [adresa] ( k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ne daje odgovor na pitanje osnovanosti zahtjeva tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u ovom postupku.

11. U odnosu na žalbene navode kako radnje tuženika nemaju obilježja samovlasti iz razloga što su radovi na uređenju javnog puta poduzeti u javnom interesu, ističe se kako se u smislu odredbe članka 20. stavka 2. i 4. ZV samovlasnim smetanjem posjeda smatra svako ono smetanje kojim je posjedniku bez njegove volje oduzet posjed ili je uznemiravan u posjedu dok se samovlasnim smetanjem posjeda ne smatra samo ono smetanje koje je dopušteno zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

12. Pri zauzimanju pravnog stava u konkretnom slučaju sud ispušta iz vida da odredba članka 20. stavka 4. ZV-a propisuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta, no samovlast je i kad je čin smetanja ili oduzimanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

13. Naime, na očevidu održanom 6. ožujka 2024. vještak mjernik HK identificirala je predmetnu nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u posjedovni list 4540 kao kultura pašnjak, kuća i dvorište, ustvrdivši da se u naravi sastoji od poslovnih prostora Optičkog centra Solis j.d.o.o., kockarnice Admiral Club, autopraone i fastfood Lape, te asfaltiranog dvorišta, kao i da se na predmetnu parcelu k. č. [katastarska čestica] pristupa se s nerazvrstane ceste (iz Ulice Joakima Rakovca) oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu utvrđenim pristupom, te da je vidljivo da je uklonjeno pet predmetnih metalnih stupova. Tom prilikom konstatirano je da je za nerazvrstanu cestu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađen geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste ovjeren od strane katastra broj 121/2023, prilikom kojeg nerazvrstana cesta dobiva novi broj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje činjenice sud drži da nisu odlučne za odlučivanje u ovoj parnici zbog smetanja posjeda.

14. Točno je da je održavanje i uređivanje javnog puta kakav je i put obilježen kao čkbr. [katastarska čestica] u javnom interesu, ali ukoliko se isto ne može izvršiti bez zadiranja u tuđi posjed tada bi i takva radnja mogla biti dopuštena zakonom, odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

15. Međutim, u konkretnom slučaju ostalo je neutvrđeno radi li se u konkretnom slučaju o radovima koji su vršeni na nerazvrstanoj cesti označenoj kao čkbr. [katastarska čestica]. Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj: 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.) jedna od komunalnih djelatnosti je i održavanje nerazvrstanih cesta ( članak 22. stavak 1. toč. 1). Nadalje, člankom 8. istog Zakona propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, te da su jedinice lokalne samouprave, obavezne između ostalog osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, kao i osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti.

16. Tuženik je već u odgovoru na tužbu naveo da je dao nalog sukladno prometnom elaboratu na temelju kojeg je ishođena suglasnost nadležnog Ministarstva te o navedenom priložio dokumentaciju. No, prvostupanjski sud ove navode i dokaze u potpunosti zanemaruje, ne utvrđuje je li sukladno prethodno u ovoj odluci navedenim propisima proveden zakonom propisani postupak primjenom pravila upravnog postupka i jesu li donijete odluke utemeljene na zakonu temeljem kojih su tuženici bili ovlašten izvršiti radnje za koje tužitelj tvrdi da su istima počinili smetanje.

17. Pritom se ukazuje prvostupanjskom sudu, pod pretpostavkom da su radovi poduzeti na predmetnoj nekretnini, da u odnosu na istu tužitelj ne zahtijeva posjedovnu zaštitu posjeda prava stvarne služnosti faktičnim korištenjem u svrhu puta za prolaz i provoz većeg broja osoba. Naime, isti je korišten kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi u smislu članka 101. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.), a na javnom dobru se ne mogu stjecati stvarna prava kako to izričito propisuje stavak 2. citirane zakonske odredbe. Stoga ni tužitelj na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je i faktično korišten kao javno dobro nije mogao steći posjed pa niti prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist svojih nekretnina, te posljedično navedenom ne može niti ostvariti pravo na posjedovnu zaštitu.

18. Naime, očito je da tužitelj postavljajući tužbeni zahtjev u ovom postupku, pa i na temelju utvrđenja prilikom očevida provedenog tijekom postupka, priznaje i čini nespornom liniju razgraničenja između nekretnine koja je u njegovu posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine koja je javno dobro-put označen kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pri tome je točno da je tužitelj svoj posjed proširio i na dio javne površine, no na tom dijelu, akceptirajući činjenicu da na javnom dobru nitko ne može steći stvarna prava, pa niti posjed, ne traži zaštitu od smetanja posjeda već zaštitu od smetanja posjeda traži samo na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nesporno nalazi u posjedu tužitelja.

19. U okolnostima predmetnog slučaja, u kojem nije sporan sadržaj počinjene radnje tuženika, ali je sporna činjenica gdje su predmetni radovi poduzeti odnosno na kojoj nekretnini, činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja u postupku je ostalo nepotpuno utvrđeno.

20. U pogledu žalbenih navoda II. tuženika koji se odnose na odluku o apsolutnoj nenadležnosti prvostupanjskog suda ističe se da su u cijelosti neosnovani jer je odredbom članka 34. stavka 1. točke 6. ZPP-a propisano da općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima zbog smetanja posjeda, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

21. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju odredbe članka 380. stavka 1. potvrditi točku I. izreke pobijanog rješenja, te na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a ukinuti točku II. izreke pobijanog rješenja, a posljedično tome ukinuti i odluku o trošku sadržanu pod točkama III., IV., V. i VI. izreke, te u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. U nastavku postupka prvostupanjski sud će nadopuniti činjenično stanje sukladno naprijed iznesenim primjedbama i uputama te će valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.

U Splitu 20. studenog 2025.

Sutkinja

Sanda Crljen Ivančić