REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-940/2024-31

U I M E R E P U B L I K E H RVATS K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Anti Pecirep, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, Ministarstvo obrane, zastupane po zakonskom zastupniku OGDO u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 22. listopada 2025., u prisutnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl.335 st.4 ZPP-a, dana 20. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, za Ministarstvo obrane, da tužitelju KB, iz [adresa], isplati neto iznos od 4.990,44 € (slovima: četiritisućedevetstodevedeteuračetrdesetčetiricenta) sa zateznim kamatama po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim:

- na iznos 251,18 EUR od 15.05.2019. do isplate,

- na iznos 251,18 EUR od 15.06.2019. do isplate,

- na iznos 251,18 EUR od 15.07.2019. do isplate,

- na iznos 143,61 EUR od 15.08.2019. do isplate,

- na iznos 33,50 EUR od 15.09.2019. do isplate,

- na iznos 33,50 EUR od 15.10.2019. do isplate,

- na iznos 108,10 EUR od 15.11.2019. do isplate,

- na iznos 257,32 EUR od 15.12.2019. do isplate,

- na iznos 257,32 EUR od 15.01.2020. do isplate,

- na iznos 260,72 EUR od 15.02.2020. do isplate,

- na iznos 260,72 EUR od 15.03.2020. do isplate,

- na iznos 255,98 EUR od 15.04.2020. do isplate,

- na iznos 259,14 EUR od 15.05.2020. do isplate,

- na iznos 259,14 EUR od 15.06.2020. do isplate,

- na iznos 259,14 EUR od 15.07.2020. do isplate,

- na iznos 148,59 EUR od 15.08.2020. do isplate,

- na iznos 34,22 EUR od 15.09.2020. do isplate,

- na iznos 34,22 EUR od 15.10.2020. do isplate,

- na iznos 34,22 EUR od 15.11.2020. do isplate,

- na iznos 34,22 EUR od 15.12.2020. do isplate,

- na iznos 34,22 EUR od 15.01.2021. do isplate,

- na iznos 36,98 EUR od 15.02.2021. do isplate,

- na iznos 36,98 EUR od 15.03.2021. do isplate,

- na iznos 29,27 EUR od 15.04.2021. do isplate,

- na iznos 34,41 EUR od 15.05.2021. do isplate,

- na iznos 34,41 EUR od 15.06.2021. do isplate,

- na iznos 34,41 EUR od 15.07.2021. do isplate,

- na iznos 46,59 EUR od 15.08.2021. do isplate,

- na iznos 37,05 EUR od 15.09.2021. do isplate,

- na iznos 41,82 EUR od 15.10.2021. do isplate,

- na iznos 41,82 EUR od 15.11.2021. do isplate,

- na iznos 41,82 EUR od 15.12.2021. do isplate,

- na iznos 41,82 EUR od 15.01.2022. do isplate,

- na iznos 53,15 EUR od 15.02.2022. do isplate,

- na iznos 53,15 EUR od 15.03.2022. do isplate,

- na iznos 21,98 EUR od 15.04.2022. do isplate,

- na iznos 42,76 EUR od 15.05.2022. do isplate,

- na iznos 42,76 EUR od 15.06.2022. do isplate,

- na iznos 42,76 EUR od 15.07.2022. do isplate,

- na iznos 74,76 EUR od 15.08.2022. do isplate,

- na iznos 45,41 EUR od 15.09.2022. do isplate,

- na iznos 45,41 EUR od 15.10.2022. do isplate,

- na iznos 45,41 EUR od 15.11.2022. g do isplate,

- na iznos 45,41 EUR od 15.12.2022. do isplate,

- na iznos 45,41 EUR od 15.01.2023. do isplate,

- na iznos 74,93 EUR od 15.02.2022. do isplate,

- na iznos 74,93 EUR od 15.03.2023. do isplate,

- na iznos 43,04 EUR od 15.05.2023. do isplate,

- na iznos 43,04 EUR od 15.06.2023. do isplate,

- na iznos 43,04 EUR od 15.07.2023. do isplate,

- na iznos 86,93 EUR od 15.08.2023. do isplate,

- na iznos 6,81 EUR od 15.09.2023. do isplate,

- na iznos 46,85 EUR od 15.10.2023. do isplate,

- na iznos 46,85 EUR od 15.11.2023. do isplate,

- na iznos 46,85 EUR od 15.12.2023. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.600,00 €, sa zateznim kamatama tekućim od 24.11.2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 09.07.2024., koju je podnio Općinskom sudu u Novom Zagrebu, navodi da je bio zaposlenik tuženika u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani sa sjedištem u [adresa], sve do 01.10.2016. kada je umirovljen. Za vrijeme rada u Ministarstvu obrane tuženik nije tužitelju uredno plaćao dodatke na plaću, čemu je sudskim odlukama naloženo isplatiti tužitelju neisplaćene dodatke na plaću. Međutim, prilikom umirovljenja i izračuna mirovinske osnovice tužitelju u njegov zbroj ostvarenih plaća i obračuna vrijednosnih bodova, temeljem kojeg se utvrđuje mirovinska osnovica, nisu uvršteni i iznosi dodataka na plaću iz svake priložene sudske presude pa je mirovinska osnovica i time tako utvrđena mirovina tužitelja bila manja od one koju bi tužitelj ostvario da su mu utuženi dodaci na plaću od strane tuženika pravovremeno obračunati i uplaćeni. Dana 27.11.2023. godine tužitelj je podnio pred nadležnom službom HZMO zahtjev za obnovu postupka za donošenje novog rješenja o visini mirovine, u kojem bi se trebali obračunati i iznosi iz navedenih sudskih odluka i novih podataka o plaći. Kako temeljem čl. 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) tužitelju pripada pravo na uvećanu mirovinu tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku, razvidno je kako je tužitelju od umirovljenja pa do podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno do donošenja tog novog rješenja u obnovljenom postupku isplaćivan manji iznos mirovine od iznosa koji bi mu pripadao jer mu u ranijem obračunu mirovine nisu ušle u obračun osnovice plaće a time i mirovinske osnovice i iznosi utvrđeni citiranim sudskim odlukama. Zbog neuplate utuženih a potom i dosuđenih dodataka na plaću te pripadajućih poreza, prireza i doprinosa, kao i zbog nedostavljanja odgovarajućih obrazaca nadležnom HZMO-u o tome, tužitelj je oštećen za iznos razlike između ostvarene visine mirovine i visine mirovine koju bi tužitelj ostvario da je tuženik pravovremeno isplatio tužitelju dugovane neto iznose te pripadajuće poreze, prireze i doprinose na ove neto iznose i da je pravovremeno o tome dostavila odgovarajuće obrasce nadležnom HZMO u nezastarnom roku unazad 5 godina, odnosno od 01.04.2019. pa do 01.12.2023., kao prvog dana idućeg mjeseca nakon dana podnošenja zahtjeva za obnovu postupku, pa stoga tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete u vidu manje isplaćene mu mirovine za navedeno utuženo razdoblje. Predlaže da sud nakon provedenog postupka, a po pribavi podataka o visini uplate neto iznosa i pripadajućih poreza, doprinosa i prireza o naprijed navedenim sudskim odlukama, te izračuna iznosa mjesečne neto razlike mirovinu, koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koji bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivao dodatke na plaću utvrđene u sudskim odlukama u razdoblju od 01.04.2019. do 30.11.2023., neutvrđeni neto iznos zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec za svaki dospjeli mjesečni iznos razlike mirovine, te da tužitelju naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj je podneskom od 18.09.2025. (str. 225-227 spisa), postavio konačan tužbeni zahtjev u ovom predmetu na način da na ime neto razlike mirovine u razdoblju od 01.04.2019. do 30.11.2023. potražuje isplatu iznosa od 4.990,44 €, sa pripadajućim zateznim kamatama. Zahtjev za naknadom parničnog troška je ostao neizmijenjen.

3. U odgovoru na tužbu tužena ističe prigovor mjesne nenadležnosti suda i predlaže da se predmet ustupiti mjesno nadležnom sudu u Velikoj Gorici ili Čakovcu. Naime, u korektnome slučaju radi se o sporu radi naknade štete. Za suđenje uz sporovima izvan ugovorene odgovornosti za štetu mjesno je nadležan, pored suda opće mjesne nadležnosti (a to je prema sjedištu zapovjedništva ustrojstvene jedinice u kojoj je bio zaposlen tužitelj Novi Zagreb) ili tamo gdje tužitelj ima prebivalište (budući da je tužena Republika Hrvatska) odnosno tamo gdje je nastupila štetna posljedica, a to je na području Općinskom sudu u Čakovcu, gdje tužitelj prebiva. Tužena ističe prigovor preuranjenosti tužbe sukladno čl. 186 a ZPP-a jer tužitelj nije dokazao da je podnio zahtjev za mirno rješenje spora. Iz priložene povratnice u kojoj se navodi zahtjev za mirno rješenje spora, nije vidljivo na koji se predmet i na kakav zahtjev se odnosi, pa tužena ističe prigovor preuranjenosti tužbe, te predlaže istu odbaciti uz naknadu parničnog troška tuženici sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja odluke do isplate. Tužena ističe i prigovor stvarne nenadležnosti suda jer je za izračun mirovine nadležan HZMO. Podredno tužena ističe prigovor zastare sukladno članku 230. stavka 1. ZOO-a kojim je propisano je tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. Budući da su presude na kojima tužitelj temelji zahtjev temelju pravomoćne i ovršne 12. listopada 2012., 6. rujna 2013., 13. svibnja 2018., 6. studenoga 2020., očito je da je protekao i subjektivni i objektivni rok propisan zakonom za nastupanje zastare potraživanja. Osporava se osnov i visina tužbenog zahtjeva. Radi navedenog tužena predlaže tužbu odbaciti, podredno da se sud oglasi stvarno i mjesno nenadležan, te da odbije tužitelja sa tužbom i tužbenom zahtjevom uz naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u zahtjev tužitelja od 04.04.2024. za mirno rješenje spora s povratnicom (str. 4-6 spisa), u rješenje Središnjice za upravljanje osobljem, Zapovjedništva za potporu OS RH, broj klasa: UP/I 805-03/12-01/3631 od 31.10.2012. (str. 7 spisa), u rješenje Središnjice za upravljanje osobljem, Zapovjedništva za potporu OS RH, broj klasa: 805-03/09-02/3 od 18.09.2009. (str. 8 spisa), rješenje HZMO, broj klasa: UP/I 140-02/15-03 od 04.11.2015. (str. 9-12 spisa), u presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P-926/09 od 16.03.2021. (str. 13-19 spisa), u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-5459/2011-12 od 27.09.2012. koja je postala pravomoćna i ovršna 12.10.2012. (str. 20-27 spisa), u presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P- 769/2007-51 koja je postala pravomoćna i ovršna dana 06.09.2013. (str. 28-33 spisa), u presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pr-168/2015-51 od 25.05.2017. koja je postala pravomoćna i ovršna 15.05.2018. (str. 34-46 spisa), u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-4622/2018-42 od 14.10.2020. koja je postala pravomoćna dana 29.10.2020., a ovršna 06.11.2020. (str. 47-51 spisa), u presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-517/2019-34 od 26.03.2021. (str. 52-61 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-892/2021-2 od 01.06.2021. (str. 62-66 spisa), u sudsku praksu Vrhovnog suda RH i drugih sudova (str. 80-135 spisa), u rješenje HZMO, Područna služba u Varaždinu broj klasa: UP/I 140-02/23-03/03323284265 od 30.07.2024. (str. 176- 180 spisa), proveden je dokaz knjigovodstveno – financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o., sa prilozima (str. 214-222 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. (čl. 8. ZPP)

6. U čl. 219. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev, ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8 ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom neto mjesečne razlike mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tuženik pravovremeno isplaćivala dodatke na plaću sukladno sudskim odlukama u razdoblju od 01.04.2019. do 30.11.2023..

9. Nije sporno da se tužitelj prije podnošenja ove tužbe sudu obratio tuženoj temeljem čl. 186a ZPP-a sa zahtjevom za mirno rješenje spora.

10. Neosnovan je prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda za rješavanje ovog predmeta. Meritum spora nije izračun mirovine, već je meritum spora naknada štete u vidu manje mirovine koju je tužitelj primao od dana umirovljenja pa do dana podnošenja zahtjeva za obnovu izračuna mirovinske osnovice, sukladno propisima Mirovinskom osiguranju, a koja šteta je nastala skrivljenim ponašanjem tužene. Čl. 1. ZPP-a, utvrđuje se sudska nadležnost u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, u koje sporove spadaju i sporovi radi naknade štete.

11. Neosnovan je i prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda. Tužena je RH, za Ministarstvo obrane koje ima sjedište u [adresa], pa je za rješenje ovog spora nadležan ovaj sud kao mjesno nadležni sud.

12. Među strankama je sporna i pravna osnovanost tužbe i visina tužbenog zahtjeva.

13. Tužitelj je protiv tužene podnio tužbe za isplatom neisplaćenih dodataka na plaću, te je presudama Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P-926/09 od 16.03.2021. (str. 13-19 spisa), Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-5459/2011-12 od 27.09.2012. (str. 20-27 spisa), Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P-769/2007-51 (str. 28-33 spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pr-168/2015-51 od 25.05.2017. (str. 34-46 spisa), Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-517/2019-34 od 26.03.2021. (str. 52- 61 spisa), tuženoj naloženo da tužitelju isplati iznose po traženim osnovama.

14. Tužitelj je u mirovini od 01.10.2016., no zbog neizvršenih obveza tužitelja po navedenim presudama, utvrđena razlika plaća nije ušla u obračun mirovinske osnovice tužitelja, zbog čega je tužitelj primao manje mirovine od one koju bi primao da mu je tužena pravovremeno plaćala prekovremene sate i druge dodatke na plaću i na njih obračunavala i uplatila odgovarajuće iznose doprinosa i poreza. Tužitelj potražuje od tužene isplatu razlike između mirovine koju bi primao po navedenim elementima i mirovine koju je stvarno primio u razdoblju od 01.04.2019. do 30.11.2023..

15. U rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Varaždinu broj klasa: UP/I 104-02/23-03/03323284265 od 30.07.2024. sa prilogom (str. 176-181 spisa), tužitelju je određena nova svota mirovine, u čiji obračun su uzeti iznosi koji je tužena isplatila po naprijed navedenim pravomoćnim i ovršnim presudama.

16. Kako bi se utvrdilo je li tužena postupila po naprijed navedenim presudama Općinskih sudova u Velikoj Gorici, Novom Zagrebu i Općinskog radnog suda iz Zagreba, odnosno koliko iznosi razlika plaće koja nije ušla u obračun mirovinske osnovice tužitelja proveden je dokaz knjigovodstveno – financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o. (str. 214-218 spisa). S obzirom da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje već izračunao svotu mirovine koja bi tužitelju pripadala s uključenim traženim elementima u obračunu, ti iznosi mirovina uzeti su od strane financijskog vještaka kao pretpostavljena mirovina tužitelja koju je zatim retrogradno uskladio s periodičkim povećanjima mirovine, a kako bi se dobio odgovarajući iznos pretpostavljenih mirovina kroz traženo razdoblje. Vještak je u tabeli 1 dao izračun razlike između pretpostavljenih mirovina koje bi bile određene tužitelju da su u obračun mirovinskih osnovica ušle razlike plaća koje je tuženik isplatio po presudama specificiranim u tužbenom zahtjevu tužitelja, a zatim se ista uspoređuje s primljenom mirovinom prema podacima iz potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (str. 204-209 spisa) i iz dopisa HZMO od 25.07.2025. (naknadno pribavljeno, priloženo u spis predmeta uz nalaz i mišljenje), za razdoblje od 01.04.2019. do 30.11.2023. U skladu s postavljenim zadatkom, bruto iznosi pretpostavljenih mirovina tužitelja su svedeni na neto razinu primjenom odgovarajućih stopa poreza i prireza (prema podacima iz dopisa HZMO-a od 29.07.2025.) kako bi se predmetne razlike mogle izraziti u neto iznosima. U skladu s pretpostavkama i izračunima iz nalaza, vještak je mišljenja da razlika između starosnih mirovina koje je tužitelj primio i iznosa mirovina koje bi primio da su neisplaćeni dodaci na plaću specificiranih u presudama navedenima u tužbenom zahtjevu, uzeti u obzir prilikom izračuna prosječnih vrijednosnih bodova i mirovinske osnovice tužitelja, za razdoblje od 01.04.2019. do 30.11.2023., ukupno iznosi 4.990,44 EUR neto; pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'h', a datumi dospijeća u stupcu 'i' Tabele 1 iz nalaza. Iznosi iz nalaza i mišljenja iskazani su isključivo u eurima, u skladu s odredbama članka 13. stavka 5. i članka 57. stavka 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/2022. i 88/2022.).

17. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje knjigovodstveno - financijskog vještaka, već je u skladu s istim postavio konačan tužbeni zahtjev.

18. Tužena se na nalaz i mišljenje očitovala navodeći kako iz nalaza nije vidljivo je li vještak prilikom izrade istog uzeo u obzir odredbe Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju kao i Zakon o mirovinskom osiguranju.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje knjigovodstveno - financijskog vještaka kao valjanu osnovu za donošenje odluke u ovom predmetu, jer je isti dat u skladu s pravilima struke, jer u njemu nema proturječnosti. Iz nalaza i mišljenja vještaka jasno je vidljivo da su osnova za njegov izračun bili podaci koje vještak službeno pribavio od nadležne službe HZMO koja služba HZMO je prilikom izračuna mirovinske osnovice imala u vidu sve opće i posebne propise koji se odnose na utvrđivanje mirovinske osnovice. Zadatak vještaka nije bio da ponovo utvrđuje prava tužitelja iz mirovinskog osiguranja umjesto HZMO-a, već da na temelju službenih evidencija HZMO-a sačini obračun razlike isplata što je vještak i učinio.

20. Provedenim dokazima nedvojbeno je utvrđeno da postoji razlika između mjesečne neto mirovine koju je tužitelj primao i iznosa mirovine koju bi tužitelj primao da mu je tužena pravovremeno isplaćivala dodatke na plaću utvrđene u sudskim presudama koje su naprijed navedene. Visina je tužbenog zahtjeva je utvrđena knjigovodstveno - financijskim vještačenjem.

21. Slijedom naprijed navedenog sud je u cijelosti prihvatio konačno uređeni tužbeni zahtjev tužitelja kao pravno osnovan, te donio odluku kao u izreci pod I.

22. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi prouzročene parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

23. Tužitelja je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave zatražio naknadu parničnog troška (str. 232 spisa).

24. Budući da je tužitelj uspio u ovom sporu u cijelosti, tužena mu je obvezna nadoknaditi parnični trošak.

25. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 4.990,44 €. Tužitelju je priznat trošak: sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 100 bodova; sastava tužbe u visini od 100 bodova; sastava obrazloženih podneska od 10.09.2024., 04.06.2025., 18.09.2025. i 07.10.2025 u visini od 100 bodova za svaki; sastava podnesaka od 24.09.2025. i 25.02.2025. u visini od 25 bodova za svaki; za zastupanje na ročištima od 17.10.2024. i 22.10.2025., za svako po 100 bodova; za pristup na ročište za objavu presude 50 bodova. To sve zbrojeno iznosi ukupno 900 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.800,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 450,00 €. Tužitelju je priznat trošak knjigovodstveno – financijskog vještačenja od 350,00 € u cijelosti, jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužitelju priznat trošak ove parnice u iznosu od 2.600,00 €.

26. Tužitelj je zatražio i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužitelja je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 24. studenog 2025., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

27. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

U Zagrebu, 20. studenog 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

DNA:

- pun. tužitelja odvjetnik Anto Pecirep iz Zagreba

- pun. tuženika OGDO u Zagrebu