Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž -1620/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Kurenu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika, Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćnici Petri Glavinić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici, poslovni broj: 26. Pn- 14/2021-61 (ranije poslovni broj: 26. Pn-23/2021-61) od 23. lipnja 2023., ispravljena rješenjem istog suda, poslovni broj: 26 Pn - 14/2021-62 od 26. lipnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici, poslovni broj: 26. Pn -14/2021-61 (ranije poslovni broj: 26. Pn - 23/2021-61) od 23. lipnja 2023., ispravljena rješenjem istog suda, poslovni broj: 26 Pn - 14/2021-62 od 26. lipnja 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. izreke naložio tuženiku da s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s osnova naknade imovinske štete (troškovi nemedicinske njege i pomoći), isplati tužiteljici ukupan iznos od 4.965,00 eura sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 10. prosinca 2020. do isplate. Nadalje, prvostupanjski je sud u točki II. izreke presude odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u dijelu u kojem je tužiteljica tražila isplatu iznosa od 1.266,00 eura. Konačno, prvostupanjski je sud odlučio i o parničnom trošku na način da je u točki III. izreke naložio tuženiku da s ovog osnova isplati tužiteljici iznos od 2.747,29 eura sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana presuđenja do isplate. Predmetna presuda ispravljena je rješenjem istog suda 26. lipnja 2023. u pogledu označavanja pravilnog poslovnog broja prvostupanjske presude, tako da isti glasi : „26. Pn -14/2021-61“
2. Protiv prvostupanjske presude i to u dijelu pod točkama I. i III. izreke tuženik je podnio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ju ukine u pobijanom dijelu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U okviru navodno počinjenih bitnih povreda odredaba ZPP-a, tuženik se u žalbi posebno poziva na povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a
3. Tužiteljica nije podnijela odgovor na žalbu tuženika.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 4.965,00 eura sa pripadajućim zateznim kamata, a s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s osnova naknade imovinske štete (troškovi nemedicinske njege i pomoći).
6. Tužiteljica u tužbi tvrdi kako je 3. lipnja 2020. u Gornjoj Stubici, kao vozačica osobnog automobila Fiat Uno, reg. oznaka [registarska oznaka] sudjelovala u prometnoj nesreći koju da je skrivio nepoznati vozač nepoznatog vozila. Naime da je vozač nepoznatog vozila pretjecao kolonu vozila na čijem je čelu bila tužiteljica, te da se u nepreglednom zavoju vozač nepoznatog vozila u namjeri da se vrati iz suprotnog kolničkog traka u „svoj“ kolnički trak, približio vozilu tužiteljice s lijeve bočne strane na vrlo malu udaljenost, a kako bi na kolniku vozilom došao ispred vozila kojim je upravljala tužiteljica. Kako bi izbjegla udarac nepoznatog vozila u lijevi bočni dio vozila kojim je upravljala, tužiteljica da je učinila radnju oštrog skretanja udesno, nakon čega da je sa vozilom izašla izvan asfaltne površine ceste, što da je dovelo do destabilizacije vozila i udarca automobila tužiteljice u stablo pored ceste. Od udarca automobila kojim je upravljala tužiteljica, da je ista pretrpjela tjelesne ozljede pa u uzročno posljedičnoj vezi s time podnosi tužbu te od tuženika zahtjeva naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s osnova naknade imovinske štete (troškovi nemedicinske njege i pomoći).
7. Tuženik u bitnome osporava pasivnu legitimaciju, pravnu osnovu tužbe i visinu dosuđene naknade štete.
8. Kao odlučujuće za donošenje pravilne i zakonite presude nameće se prije svega pitanje uzroka i dinamike nastanka sporne prometne nesreće. Naime ukoliko je oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena upotrebom nepoznatog vozila, ona može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, a ovo u suglasju sa odredbom članka 30. stavak 1. Zakona o obveznom osiguranju („Narodne novine“ br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23.)
9. Prvostupanjski je sud na okolnost utvrđenja činjenice uzroka i dinamike nastanka sporne prometne nesreće izveo dokaz saslušanjem tužiteljice, svjedoka:
GZ, BZ, JZ i PZ te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću, dipl. ing.
10. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi kako je nepoznati vozač skrivio prometnu nesreću jer da su ispitani svjedoci iskazivali životno i logično. Pored toga ističe kako stalni sudski vještak (za cestovni promet) nije bio u mogućnosti zaključiti da je nesreću uzrokovao nepoznati vozač nepoznatog vozila, no da je vještak zaključio kako je to moguće.
11. Pozivanje prvostupanjskog suda samo na iskaze svjedoka te nalaz i mišljenje vještaka, bez da je navedeno koje je to odlučne činjenice na temelju njihovih kazivanja odnosno vještačenja utvrdio nije prihvatljivo. Na ovaj je način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka koja je predviđena člankom 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer se u pobijanoj presudi ne navode razlozi o odlučnim činjenicama koje su trebale biti stvarna i pravna osnova presude. Za istaknuti je i to kako iz obrazloženja pobijane presude proizlazi kako je prvostupanjski sud utvrdio (na temelju iskaza svjedoka i vještačenja) da je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran nepoznati vozač nepoznatog vozila. No, odgovornost vozača (u cijelosti ili dijelom) za prometnu nesreću nije činjenica već zaključak, tj, pravna ocjena suda koju je trebalo dati na temelju utvrđenih odlučnih činjenica, a što je, za ponoviti je, prvostupanjski sud propustio učiniti. Dakle, prvostupanjski je sud trebao prije svega utvrditi, a potom u obrazloženju jasno navesti (dajući za to odgovarajuće razloge) koje su to odlučne činjenice iz kojih bi proizlazio zaključak da je za nastanak predmetne prometne nesreće isključivo odgovoran nepoznati vozač nepoznatog vozila. Usput je za primijetiti kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi kako je tužiteljici u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći bila potrebna tuđa (nemedicinska) njega i pomoći, te s osnova ove imovinske štete dosuđuje tužiteljici iznos od 365,00 eura. No, prvostupanjski sud propušta utvrditi koliko bi iznosila cijena jednog sata pružanja usluge nemedicinske njege i pomoći, te na koji je način ta cijena utvrđena. Stoga i u ovom dijelu prvostupanjski sud također čini povredu parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
12. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka na što je ukazano u ovoj drugostupanjskoj odluci. Potom će uz pravilnu primjenu materijalnog prava vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221. a ZPP-a, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu u dijelu u kojem je prihvaćen prvostupanjskom presudom, kao i o troškovima postupka.
U Splitu 20. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić
