Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Psp-8/2021-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Virovitici i to sudac toga suda Mirjana Jelavić kao sudac pojedinac u pravnoj stvari tužitelja HH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dario Grbavac, odvjetnik iz Virovitice, protiv tuženika ZH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik mr. sc. Kosta Lacmanović, odvjetniku iz Virovitice, radi smetanja posjeda, nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave dana 9. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 20. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik ZH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], smetao tužitelja HH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], u posjedu sjevero-istočnog dijela čkbr. [katastarska čestica] Čemernica sa 22807 m2, koja se sastoji od oranice sa 11404 m2, te oranice sa 11403 m2, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je sredinom srpnja 2021. potanjurao dio te njegove čestice koja graniči s tuženikovom čkbr. [katastarska čestica] Čemernica sa 9681 m2, koja se sastoji od Kuće-dvora sa 703 m2, te oranice sa 8978 m2, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u širini od 58,15 metara i u dužini 2,80 metara te 3,00 metra, koja površina smetanja ukupno iznosi 176 m2, pa mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje navedene čestice tužitelja u buduće, te mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da odmah, u roku od 15 dana, preda u posjed tužitelju predmetni dio tužiteljevog zemljišta, jer će u protivnom to prisilno učiniti tužitelj temeljem ovog rješenja.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj zahtijeva utvrđenje smetanja posjeda na način da je tuženik priprijetio tužitelju da ne vadi međašne oznake i ne ide na taj dio svojega zemljišta jer da će mu u protivnom razbiti njegov automobil.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.920,07 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj zahtijeva utvrđenje da je tuženik smetao tužitelja u posjedu sjevero-istočnog dijela čkbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 22807 m2, koja se sastoji od oranice sa 11404 m2, te oranice sa 11403 m2, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je sredinom srpnja 2021. potanjurao dio te njegove čestice koja graniči s tuženikovom čkbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 9681 m2, koja se sastoji od Kuće-dvora sa 703 m2, te oranice sa 8978 m2, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u širini od 58,15 metara i u dužini 2,80 metara te 3,00 metra, koja površina smetanja ukupno iznosi 176 m2, te priprijetio tužitelju da ne vadi međašne oznake i ne ide na taj dio svojega zemljišta jer da će mu u protivnom razbiti njegov automobil, pa mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje navedene čestice tužitelja u buduće, te mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da odmah preda u posjed tužitelju predmetni dio tužiteljevog zemljišta. Zahtjeve temelji na tvrdnjama da je tužitelj dugogodišnji vlasnik i posjednik čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 2 ha 28 a 7 m2 koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da tu nekretninu posjeduje od 1966. godine; da je tuženik vlasnik i posjednik susjedne čestice i to čkbr. [katastarska čestica] oranica, kuća i dvor [adresa] sa 9681 m2, a koje su upisana u uk. ul. br. 112 k. o. [katastarska općina]; da je tužitelj o svom trošku i u svom aranžmanu pozvao mjernika da mu na licu mjesta pokaže među između nekretnina stranaka; da u pozivanju i plaćanju geodete tuženik nije sudjelovao, ali je bio nazočan i vidio što i kako je geodeta mjerio i kako je pokazao među kao i kako je tu među geodeta označio na posjedu tužitelja; da se tužitelj nije suglasio sa tako pokazanom međom, a očigledno je da tuženiku odgovara tako pokazana međa s obzirom na kasnije ponašanje tuženika; da je tužitelj svoju čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjedovao na način da je posjed vršio oko 2,70 m dalje prema posjedu tuženika, odnosno prema čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od one međe koju je geodeta pokazao dana 15. srpnja 2021. i taj posjed je vršio mirno i nesmetano oko 55 godina, a posjedovana površina tužitelja je na licu mjesta jasno vidljiva i nakon tuženikova zahvaćanja u posjed tužitelja; da je nekoliko dana nakon što je geodeta bio na terenu tuženik potanjurao dio tužiteljeve čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji graniči sa tuženikovom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to cijelom širinom dodira tih dviju česticu, a u dužini od 2,70 m u posjed tužitelja, a što je tužitelj saznao oko 20. srpnja 2021.; da, kada je tužitelj tuženiku prigovorio zbog učinjenog tanjuranja, tuženik je tužitelju zaprijetio da će mu razbiti automobil ako bude išao na njivu i ako bude dirao međašne oznake koje je postavio geodeta; da mu je čak zaprijetio da uopće ne smije ići na njivu, a ne samo na dio tužiteljeva posjeda koju je tuženik potanjurao; da je tuženik potanjurao prijepor u širini od 58 m od istočnog ruba tužiteljeve parcele, a u dužini od 2,70 m, na kojem tužiteljevom posjedu je bio usjev pšenice.

2. Tužitelj predlaže da sud izvede dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetne čestice, izvod iz katastarskog plana, saslušanjem svjedoka GH, TH, NH, ČH, OH, KH, ĐH, saslušanjem stranaka te očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

3. Tuženik se protivi tužbi i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Prijedlog temelji na tvrdnjama da ne zna od kada je tužitelj u posjedu svojih nekretnina; da je bio prisutan kada su mjernici mjerili i to mjernici koje je pozvao tužitelj, te da je doista poorao česticu jer je smatrao da je njegova, jer su mjernici zabili kolčiće te je on još ostavio "lufta" oko 10 centimetara tako da kolčić ostane stajati kako su ga mjernici zabili; da je tuženik mislio da je tužitelj koji je pozvao mjernike suglasan sa međom koju su oni pokazali i koja je vjerojatno bila prema katastru; da je i tuženik prije toga htio znati gdje je međa te je i on zvao mjernike, te je zvao i tužitelja da dođe, s tim da tužitelj nije došao, a ti mjernici su također pokazali među gdje su je pokazali tužiteljevi mjernici; da tuženik nije prijetio tužitelju ni na koji način; da tuženik nije smetao tužitelja u posjedu čkbr. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] jer je tuženik orao svoje; da što se tiče datuma, da ne može sa sigurnošću reći kada je on to orao; da tuženik nije smetao tužitelja u posjedu njegove nekretnine; da je tuženik eventualno mogao smetati tužitelja u djelu čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, ako bi bilo točno da bi on bio posljednji mirni posjednik dijela te čestice; da je tuženikova pravna prednica upozoravala tužitelja na smetanje njenog posjeda na način da je on malo po malo odoravao njenu česticu, a koja činjenica pokazuje da njegov posjed nije mogao biti miran; da je tuženik tužitelju na samim nekretninama kako prije utuženja, tako i nakon utuženja ukazao na činjenicu da tužitelj nije bio posljednji mirni posjednik spornog dijela njegove čestice; da se tužitelj pokorio zahtjevu tuženika na način da tuženik više ne koristi sporni dio nekretnine.

4. Tuženik predlaže da sud izvede dokaze saslušanjem svjedoka PH, LH, UH, ĆH te saslušanjem stranaka.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (4), prijepis posjedovnog lista (5), izvadak iz zemljišne knjige (6, 162), izvod iz katastarskog plana (7), izvadak iz BZP-a (163, 164), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Roberta Kiša ing. (23-27), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Tomljanovića dipl. ing. geodezije (137-145), uviđajem na licu mjesta (13-15, 130-131), saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja (57-59), saslušanjem svjedoka GH (132), NH (132-133), ČH (133), IH (133-134), PH (134-135).

6. Nije sporno da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 22807 m2.

7. Nije sporno da je tuženik vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] kuća-dvor i oranica [adresa] sa 9681 m2.

8. Nije sporno da su navedene nekretnine stranaka susjedne te da je tuženik preorao dio nekretnine u posjedu tužitelja do linije mapalne međe koju je pokazao mjernik, smatrajući da se do te linije proteže njegova nekretnina.

9. Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10. Radi utvrđivanja posljednjeg stanja posjeda izvedeni su dokazi uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka te saslušanjem svjedoka i stranaka u svrhu dokazivanja.

11. Uviđajem na licu mjesta (130-131), na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ivana Tomljanovića dipl. ing. geodezije (138-145) te iskaza svjedoka GH (132) u dijelu u kojem navodi da je njegov djed odnosno tužitelj uživao česticu do tog jarka koji smo vidjelu na licu mjesta, a kojim je otjecala voda u kanal, svjedoka NH (132-133) u dijelu u kojem navodi da je međa bila po tom jarku od 1965. ili 1966. te da tužitelju nije nitko ništa govorio vezano za tu među da ona ne bi bila kako je bio iskopan taj jarak, da je taj jarak išao od kanala popreko uz parcelu jer je tuda išla voda u kanal, svjedoka ČH (133) u dijelu u kojem navodi da su oni uživali tu nekretninu do tog kanala i da nije bilo nikada nikakvih sporova vezano za tu među, svjedoka ĐH (133-134) u dijelu u kojem navodi da je on obrađivao zemlju tuženika za prijašnje vlasnike Stojkoviće i to da je orao i tanjurao do te brazde odnosno jarka kojeg je ostatak vidio na licu mjesta, te da u to vrijeme nitko nije postavljao pitanje vezano za taj kanal do kud se zemlja obrađuje, sud nalazi utvrđenim da je tužitelj bio u posjedu svoje nekretnine čkbr. [katastarska čestica] sve do jarka kojeg je ostatak pronađen na licu mjesta i prema njemu ucrtana linija crvenom bojom na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Ivana Tomljanovića, dipl. ing. geodezije, a koja linija ne poklapa se sa linijom mapalne međe.

12. Prema odredbi čl. 21. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugom silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

13. Prema odredbi st. 3. istog članka, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

14. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da posjed postaje miran protekom roka od trideset dana u kojem je smetani mogao poduzeti dopuštene radnje za zaštitu svog posjeda, a u svakom slučaju protekom godinu dana od nastalog smetanja.

15. Tuženik tijekom postupka osporava da bi tužitelj bio u mirnom posjedu svoje nekretnine sve do jarka kojeg je ostatak pronađen na licu mjesta i prema njemu ucrtana linija crvenom bojom na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Ivana Tomljanovića, dipl. ing. geodezije, ističući da je pravna prednica tuženika upozoravala tužitelja na smetanje njenog posjeda, na način da je on malo po malo odoravao njenu česticu te da je tuženik tužitelju na samim nekretninama kako prije utuženja tako i nakon utuženja ukazao na činjenicu da tužitelj nije posljednji mirni posjednik spornog dijela njegove čestice.

16. Svjedok PH (134-135), kćerka pravnih prednika tuženika, navodi da je tamo gdje se sada nalazi metalni stupić zabijen u zemlju i u njemu metalna šipka, da je tamo trebao biti javni put za prolaz te da su tim putem prije prolazili ljudi, a put je išao sve do kanala do vremena dok nisu došli H, odnosno tužitelj, te su tada počele zavrzlame; da nema saznanja o tome da bi tužitelj odoravao s tim da joj je poznato da su njeni roditelji imali nekakvih problema vezano za to, da je bilo malih nesuglasica, te da je to bilo pred više od trideset godina; da je tamo bio i taj kanalić odnosno jarak kojeg smo išli gledati, a služio je da njime otiče voda, te da je on bio kopan, s tim da ne može reći od kada se kopa i nije joj poznato da li je taj jarak predstavljao među; da su Kirini odnosno tužitelj uživali zemlju do njihovog voćnjaka, a taj voćnjak je bio do puta i do jarka, jer je to sve zajedno, čini cjelinu, te da se to sve događalo još 1974. do 1978.; da su ti problemi o kojima je pričala da su njeni roditelji imali sa tužiteljem bili u tome da je tužitelj malo traktorom prelazio po njihovom i to ne kod čestice 280/2 nego kod čestice 280/1, koja čestica nije u sporu. Na temelju tako danog iskaza svjedoka sud nije našao da bi u postupanju pravnih prednika tuženika prema tužitelju bilo takvih radnjih koje bi utjecale na kvalitet tužiteljevog posjeda predmetne čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Tuženik saslušan u svrhu dokazivanja (58-59) navodi da je on najprije zabio samo bambus u zemlju kada je tužitelj tamo imao posađen kukuruz, a to je bilo 2020., da je tužitelj povadio štapove i bacio nazad u njegov posjed, da je on sa tužiteljem razgovarao, te je tužitelj i dalje tvrdio da je to njegovo iako su mjernici odredili točne međe, da je tužitelj govorio da je to njegov posjed te da je tuženik bambusove štapove zabio na njegovoj parceli; da je tuženik ponovno uzeo mjernika, a u to vrijeme tužitelj je imao posijanu pšenicu, te je ta pšenica opet išla u njegov posjed te je on upozorio tužitelja da ulazi u njegovu česticu; da je tuženik zabio te cijevi u zemlju do dna, na točne međe, te je u cijevi stavio bambusove štapove kako bi se ti štapovi mogli iz cijevi izvaditi da tužitelj može izkombajnirati pšenicu i štapove vratiti natrag; da je poslije žetve poorao do međe koju su geodeti pokazali odnosno 10 cm manje da ne bi ulazio u tuđi posjed.

18. Na temelju ovako danog iskaza tuženika saslušanog u svrhu dokazivanja utvrđeno je da je u vrijeme kada je tuženik zabijao bambusov štap te nakon toga cijev u koju je stavio bambusov štap, tužitelj na tom spornom dijelu zemljišta imao posađen kukuruz, a nakon toga pšenicu, odnosno utvrđeno je da je sporni dio zemljišta bio u faktičnoj vlasti tužitelja. Prema odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Tako proizlazi da je tužitelj bio u posjedu spornog dijela zemljišta, i to u mirnom posjedu, tako da postupci tužitelja, o kojima tužitelj govori u svom iskazu, ne predstavljaju postupke zaštite posjeda odnosno dopuštenu samopomoć koju predviđa odredba čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ovo iz razloga što tužitelj nije dokazao da bi imao pravo na zaštitu posjeda. Naime, pravni poredak pruža zaštitu od smetanja svakom posjedu, pa tako u konkretnom slučaju i tužiteljevom posjedu spornog dijela zemljišta, a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom rokova iz odredbe čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kako je to navedeno u odlomku 14. obrazloženja ove presude.

19. Prema tome, tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi imao zakonom priznato pravo na zaštitu svog posjeda, tako da njegov akt oranja spornog dijela zemljišta do međe koju su geodeti pokazali ima karakter samovlasnog akta, pa je to akt smetanja posjeda tužitelja.

20. Iz navedenih razloga prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan. Naime, promjene koje su samovoljne, pa makar one težile uspostavljanju sklada posjeda sa pravom, pravni poredak ne tolerira. Međutim, tužitelj koji je u ovom postupku ostvario svoje pravo na zaštitu posljednjeg mirnog posjeda, on je taj posjed samo provizorno zaštitio, budući da sud u ovom postupku pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Prema tome, ukoliko tuženik smatra da on ima pravo na taj posjed ili pravo da tog posjeda ne bude, on to svoje pravo može dokazivati u za to predviđenom postupku kod suda te ishoditi definitivno rješenje pitanja kome pripada pravo na posjed i usklađenje posjedovnog stanja s pravom na posjed odnosno mijenjanje postojećeg posjedovnog stanja. Takvo mijenjanje, međutim, neće biti samovoljno.

21. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da bi tuženik smetao tužiteljev posjed na način da bi priprijetio tužitelju da ne vadi međašne oznake i ne ide na taj dio svojega zemljišta jer da će mu u protivnom razbiti njegov automobil, budući da to ne proizlazi iz provedenog dokaznog postupka.

22. Stoga je riješeno kao u izreci.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a isti se sastoje od troškova odvjetničkih usluga odmjerenih prema Odvjetničkoj tarifi i to jednokratna naknada za zastupanje u postupku radi smetanja posjeda u iznosu od 500,00 eura sa PDV u iznosu od 125,00 eura, te za dodatne radnje iznad četiri radnje i to za zastupanje na ročište 26. ožujka 2024. sa PDV 25% iznos od 125,00 eura, na ročištu 18. travnja 2024. sa PDV 25% iznos od 125,00 eura, na ročištu dana 5. ožujka 2025. sa PDV 25% u iznosu od 125,00 eura, te zastav podneska od 5. lipnja 2025. sa PDV 25% u iznosu od 125,00 eura, troškova vještačenja u 2021. godini u iznosu od 253,87 eura, troškova vještačenja i suda u 2025. godini u iznosu od 488,12 eura, te troškova za sudske pristojbe i to na tužbu i presudu u iznosu od 53,08 eura.

U Virovitici 20. studenog 2025.

S u d a c

Mirjana Jelavić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja.

Dostaviti:

1. Dario Grbavac, odvjetnik iz Virovitice

2. Kosta Lacmanović, odvjetnik iz Virovitice