Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-4735/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice TČ, okrivljenika ČČ i okrivljenika DČ, zbog djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/77., 55/89., 5/90., 30/90., 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23., dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), pokrenutom optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, KLASA: 211-07/25-5/29996, URBROJ: 511-09-23-25-1 od 12. studenoga 2025., na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: Prekršajni zakon), 20. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenica TČ, kćer T, rođena **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostali podaci neutvrđeni,
okrivljenik ČČ, sin Č, rođen **.**.1954. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostali podaci neutvrđeni, i
okrivljenik DČ, sin D, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostali podaci neutvrđeni,
oslobađaju se optužbe
da su
narušavali javni red i mir tučom, svađom i vikom dana 11. studenoga 2025. oko 17:45 sati, na adresi, [adresa]. Do narušavanja je došlo na način da su se susjedi ČČ i TČ sreli na stepeništu zgrade, te se je ČČ u jednom trenutku spotaknuo i pao, na šta se TČ nasmijala uz riječi: "Tako ti i treba"!. Kako su između susjeda narušeni odnosi, ČČ je počeo vikati na TČ govoreći: "Šta hoćeš", i nazivajući je pogrdnim imenima: "Droljo, kurvetino, majmunice", na što mu je TČ uzvratila vičući: "Glupi starac", da bi potom ČČ uhvatio TČ za vrat i odgurnuo je, a na šta mu je TČ odvratila odgurujući i ona ČČ. Kako se galama čula u cijeloj zgradi, istu je čuo i Marijanin sin DČ, koji je izašao iz stana i stao između ČČ i majke TČ. Tada su se počeli naguravati i ČČ i DČ, te su jedan drugome zadali nekoliko udaraca u tijelo i glavu. Pošto su buku i galamu čuli stanari, jedan od njih A izlazi iz stana i pokušava razdvojiti sukobljene strane, te poziva i policiju. Nedugo za tim sukob prestaje, a TČ i DČ odlaze u svoj stan, dok ČČ odlazi u svoj, gdje su se nalazili do dolaska policijskih službenika,
pa da su time okrivljenici počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je ovome Sudu optužni prijedlog KLASA: 211-07/25-5/29996, URBROJ: 511-09-23-25-1 od 12. studenoga 2025. protiv okrivljenice TČ, okrivljenika ČČ i okrivljenika DČ, zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci presude.
2. Odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
3. Ispitujući optužni prijedlog, Sud je utvrdio da djelo za koje se okrivljenici optužuju, na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4. Naime, prema članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kaznit će se „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.“
1. Nadalje, u članku 1. toga Zakona, propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima.
2. Dakle, jedno od bitnih obilježja odnosno konstitutivnih elemenata toga prekršaja jest da je počinjen na javnom mjestu ili da su se posljedice prekršaja reflektirale na javnom mjestu.
5. Međutim, navedeno zakonsko obilježje prekršaja nije sadržano u činjeničnom opisu djela koje se okrivljenicima stavlja na teret. Naime, u optužnom prijedlogu je kao mjesto počinjenja prekršaja navedena adresa [adresa], stepenište zgrade, što samo po sebi nema obilježje javnog mjesta, navedeno je da su okrivljenici vikali, galamili, međusobno se odgurivali i udarali fizički sukobili i vrijeđali te da su to čuli stanari te zgrade.
3. Ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja, a koje je zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a prema stavu i sudskoj praksi ovoga Suda, koji je usklađen sa stavom i praksom Visokog prekršajnog suda RH, posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu djela jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja.
4. Slijedom navedenog, reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu, predstavlja jednu od odlučnih činjenica toga prekršaja koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu djela.
6. Budući da u opisu djela iz predmetnog optužnog prijedloga ni na koji način nije određeno da je prekršaj počinjen na javnom mjestu, odnosno da je opisano ponašanje okrivljenika – njihovo vikanje i galama te međusobno udaranje (fizički sukob), bilo dostupno pogledu ili čujnosti s javnog mjesta (npr. javne ceste ili puta i sl.), odnosno da je posljedica radnje nastupila na javnom mjestu, nego je opisano da je posljedica nastupila u zgradi (galama čula u cijeloj zgradi; buku i galamu su čuli stanari), što je također fiktivno javno mjesto, a ne neograničeno javno mjesto, činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
1. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
2. Slijedom navedenog, djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom, a na način kako je činjenično opisano u istom, nije djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je Sud, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio od optužbe za predmetno djelo prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
3. Budući da su okrivljenici oslobođeni od optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Rijeci 20. studenoga 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Jana Puškarić, v. r.
Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljenicima
2. Tužitelju
3. U spis
